Pravovremeni poziv američkih stručnjaka za nacionalnu sigurnost na mir u Ukrajini

Fotografija Alice Slater

Medea Benjamin i Nicolas JS Davies, World BEYOND WarMaj 16, 2023

Dana 16. maja 2023. god. The New York Times objavljen oglas na cijeloj stranici potpisan od strane 15 američke nacionalne sigurnosti stručnjaci o ratu u Ukrajini. Nosio je naslov “SAD treba da budu sila za mir u svijetu”, a izradila ga je Eisenhower Media Network.

Iako osuđuje rusku invaziju, izjava daje objektivniji prikaz krize u Ukrajini nego američka vlada ili The New York Times je ranije predstavio javnosti, uključujući katastrofalnu ulogu SAD-a u širenju NATO-a, upozorenja koje su uzastopne američke administracije ignorirale i eskalaciju tenzija koje su na kraju dovele do rata.

U izjavi se rat naziva "neublaženom katastrofom" i poziva predsjednika Bidena i Kongres da "brzo okončaju rat diplomatskim putem, posebno s obzirom na opasnosti vojne eskalacije koja bi mogla izmaći kontroli".

Ovaj poziv na diplomatiju od strane mudrih, iskusnih bivših insajdera — američkih diplomata, vojnih oficira i civilnih zvaničnika — bila bi dobrodošla intervencija u bilo kojem od protekla 442 dana ovog rata. Ipak, njihov apel sada dolazi u posebno kritičnom trenutku u ratu.

Predsjednik Zelenskyy je 10. maja najavio da odgađa dugo očekivanu ukrajinsku „proljetnu ofanzivu“ kako bi izbjegao „neprihvatljivo” gubici ukrajinskih snaga. Zapadna politika je u više navrata stavljala Zelenskog skoro nemoguće pozicije, uhvaćene između potrebe da se pokažu znakovi napretka na bojnom polju kako bi se opravdala daljnja podrška Zapada i isporuke oružja i, s druge strane, šokantne ljudske cijene nastavka rata predstavljene svježim grobljima na kojima sada leže pokopani deseci hiljada Ukrajinaca .

Nije jasno kako bi kašnjenje u planiranom ukrajinskom protunapadu spriječilo da on dovede do neprihvatljivih ukrajinskih gubitaka kada se konačno dogodi, osim ako kašnjenje u stvari ne dovede do smanjivanja i prekida mnogih operacija koje su planirane. Čini se da Zelenskij dostiže granicu u pogledu toga koliko je još svojih ljudi spreman žrtvovati da bi zadovoljio zahtjeve Zapada za znakovima vojnog napretka kako bi održao na okupu zapadnu alijansu i održao protok oružja i novca u Ukrajinu.

Za nevolju Zelenskog svakako je kriv ruska invazija, ali i njegov dogovor s đavolom iz aprila 2022. u obliku tadašnjeg premijera Velike Britanije Borisa Johnsona. Johnson obećao Zelenskog da su Velika Britanija i „kolektivni Zapad“ bili „dugoročni u tome“ i da će ga podržati da povrati svu bivšu teritoriju Ukrajine, sve dok Ukrajina prestane da pregovara s Rusijom.

Džonson nikada nije bio u poziciji da ispuni to obećanje, a pošto je bio primoran da podnese ostavku na mesto premijera, jeste usvojen povlačenje Rusije samo sa teritorije koju je napala od februara 2022. godine, a ne povratak na granice pre 2014. godine. Ipak, upravo je taj kompromis bio ono na šta je Zelenskog nagovorio da pristane u aprilu 2022., kada je većina mrtvih u ratu još bila živa i kada je okvir mirovnog sporazuma bio na stolu na diplomatskim pregovorima u Turskoj.

Zelenskyy je očajnički pokušavao da zadrži svoje zapadne pristalice na Džonsonovom prenapuhanom obećanju. Ali bez direktne vojne intervencije SAD i NATO-a, čini se da nikakva količina zapadnog oružja ne može odlučno prekinuti zastoj u onome što se izrodilo u brutalnu rat iscrpljivanja, borio se uglavnom artiljerijom i rovovskim i gradskim ratovima.

Američki general hvaljen da je Zapad isporučio Ukrajini 600 različitih sistema naoružanja, ali to samo po sebi stvara probleme. Na primjer, drugačije 105 mm topovi koje je poslala Velika Britanija, Francuska, Njemačka i SAD koriste različite čaure. I svaki put kada veliki gubici primoraju Ukrajinu da preformira preživjele u nove jedinice, mnoge od njih moraju biti preobučene za oružje i opremu koju nikada prije nisu koristili.

Uprkos SAD isporuke od najmanje šest tipova protivavionskih projektila – Stinger, NASAMS, Hawk, Rim-7, Avenger i najmanje jedna baterija raketa Patriot – procurio dokument Pentagona otkrio da ukrajinski ruski protivvazdušni sistemi S-300 i Buk i dalje čine skoro 90 odsto njene glavne protivvazdušne odbrane. Zemlje NATO-a su pretražile svoje zalihe oružja u potrazi za svim projektilima koje mogu da obezbede za te sisteme, ali Ukrajina je skoro iscrpila te zalihe, ostavljajući svoje snage nedavno ranjivim na ruske vazdušne napade baš u trenutku kada se priprema za novi kontranapad.

Najmanje od juna 2022. predsjednik Bajden i drugi američki zvaničnici priznat da se rat mora završiti diplomatskim rješenjem i insistirali su da naoružavaju Ukrajinu kako bi je stavili "u najjaču moguću poziciju za pregovaračkim stolom". Do sada su tvrdili da su svaki novi sistem naoružanja koji su poslali i svaka ukrajinska kontraofanziva doprinijeli tom cilju i ostavili Ukrajinu u jačoj poziciji.

Ali dokumenti Pentagona koji su procurili i nedavne izjave američkih i ukrajinskih zvaničnika jasno pokazuju da će ukrajinskoj planiranoj proljetnoj ofanzivi, koja je već odgođena u ljeto, nedostajati prethodni element iznenađenja i naići na jaču rusku odbranu od ofanziva koje su povratile dio izgubljene teritorije u prošloj pada.

Jedan dokument Pentagona koji je procurio upozorava da će "trajni ukrajinski nedostaci u obuci i zalihama municije vjerovatno otežati napredak i pogoršati žrtve tokom ofanzive", zaključivši da će to vjerovatno donijeti manje teritorijalne dobitke nego što su to učinile jesenje ofanzive.

Kako nova ofanziva sa mješovitim rezultatima i većim žrtvama može dovesti Ukrajinu u jaču poziciju za trenutno nepostojećim pregovaračkim stolom? Ako ofanziva otkrije da čak i ogromne količine zapadne vojne pomoći nisu uspjele Ukrajini dati vojnu nadmoć ili smanjiti njene žrtve na održivi nivo, to bi vrlo lako moglo ostaviti Ukrajinu u slabijoj pregovaračkoj poziciji, umjesto u jačoj.

U međuvremenu, ponude za posredovanje u mirovnim pregovorima stižu iz zemalja širom svijeta, od Vatikana preko Kine do Brazila. Prošlo je šest mjeseci otkako je američki predsjedavajući Zajedničkog štabova general Mark Milley, predložio javno, nakon vojnih dobitaka Ukrajine prošle jeseni, da je došao trenutak za pregovore sa pozicije snage. “Kada postoji prilika za pregovore, kada se može postići mir, iskoristite je”, rekao je.

Bilo bi dvostruko ili trostruko tragično da, pored diplomatskih neuspjeha koji su doveli do rata, i SAD i UK potkopavanje mirovnim pregovorima u aprilu 2022., šansa za diplomatiju koju je general Milley želio iskoristiti je izgubljena u nadi da će postići još čvršću pregovaračku poziciju koja nije stvarno ostvariva.

Ako Sjedinjene Države ustraju u podržavanju plana za ukrajinsku ofanzivu, umjesto da ohrabre Zelenskog da iskoristi trenutak za diplomatiju, podijelit će značajnu odgovornost za neuspjeh da se iskoriste šanse za mir, kao i za užasne i sve veće ljudske troškove ovog rata.

Stručnjaci koji su potpisali The New York Times U saopštenju se podsjeća da je 1997. 50 visokih američkih eksperata za vanjsku politiku upozorio Predsjednik Clinton da je širenje NATO-a bila „politička greška istorijskih razmjera“ i da je, nažalost, Clinton odlučio da ignoriše upozorenje. Predsjednik Bajden, koji sada nastavlja svoju vlastitu političku grešku povijesnih razmjera produžujući ovaj rat, bilo bi dobro da posluša savjete današnjih stručnjaka za politiku pomažući u stvaranju diplomatskog rješenja i pretvarajući Sjedinjene Države u snagu mira u svijetu.

Medea Benjamin i Nicolas JS Davies su autori Rat u Ukrajini: Osmišljavanje besmislenog sukoba, koju je objavio OR Books u novembru 2022.

Medea Benjamin je suosnivač CODEPINK za mir, i autor nekoliko knjiga, uključujući i Unutar Irana: prava istorija i politika Islamske Republike Iran.

Nicolas JS Davies je nezavisni novinar, istraživač sa CODEPINK-om i autor časopisa Krv na našim rukama: Američka invazija i uništavanje Iraka.