NATO potez Finske ostavlja drugima da nastave "Helsinški duh"

Finski predsjednik prima Nobelovu nagradu za mir 2008. Foto: Nobelova nagrada

Medea Benjamin i Nicolas JS Davies, World BEYOND WarApril 11, 2023

Finska je 4. aprila 2023. zvanično postala 31. članica vojnog saveza NATO-a. Granica od 830 milja između Finske i Rusije sada je daleko najduža granica između bilo koje zemlje NATO-a i Rusije, koja inače granice samo Norveška, Letonija, Estonija i kratki dijelovi poljskih i litvanskih granica gdje okružuju Kalinjingrad.

U kontekstu ne tako hladnog rata između Sjedinjenih Država, NATO-a i Rusije, bilo koja od ovih granica je potencijalno opasna žarišta koja bi mogla izazvati novu krizu, pa čak i svjetski rat. Ali ključna razlika u odnosu na finsku granicu je u tome što se nalazi na oko 100 milja od Severomorska, gdje je ruska granica Sjeverna flota i bazirano je 13 od 23 nuklearne podmornice. Ovo bi moglo biti mjesto gdje će početi Treći svjetski rat, ako već nije počeo u Ukrajini.

U današnjoj Evropi samo su Švicarska, Austrija, Irska i nekoliko drugih malih zemalja ostale izvan NATO-a. Finska je 75 godina bila model uspješne neutralnosti, ali je daleko od demilitarizacije. Kao i Švicarska, ima veliku vojni, a mladi Finci moraju obaviti najmanje šest mjeseci vojne obuke nakon što napune 18 godina. Njegove aktivne i rezervne vojne snage čine preko 4% stanovništva – u poređenju sa samo 0.6% u SAD-u – a 83% Finaca kaže učestvovali bi u oružanom otporu ako bi Finska bila napadnuta.

Samo 20 do 30% Finaca je istorijski podržavalo ulazak u NATO, dok je većina dosledno i ponosno podržavala njegovu politiku neutralnosti. Krajem 2021. Finac anketa izmjerena je podrška naroda članstvu u NATO-u na 26%. Ali nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine skočio na 60% u roku od nekoliko sedmica, a do novembra 2022. 78% Finaca je reklo da je tako podržano ulazak u NATO.

Kao iu Sjedinjenim Državama i drugim zemljama NATO-a, finski politički lideri su više pro-NATO nego šira javnost. Uprkos dugogodišnjoj javnoj podršci neutralnosti, Finska se pridružila NATO-ovom Partnerstvu za mir program 1997. godine. Njena vlada poslala je 200 vojnika u Afganistan kao dio UN-ovih ovlaštenih međunarodnih sigurnosnih snaga za pomoć nakon američke invazije 2001. godine, i oni su ostali tamo nakon što je NATO preuzeo komandu nad ovim snagama 2003. godine. Finske trupe nisu napustile Afganistan sve dok svi zapadni snage su se povukle 2021., nakon što je tamo raspoređeno ukupno 2,500 finskih vojnika i 140 civilnih službenika, a dvojica Finaca su ubijen.

Decembra 2022 pregled o ulozi Finske u Afganistanu od strane Finskog instituta za međunarodne poslove utvrdio je da su finske trupe "u više navrata učestvovale u borbama u sklopu vojne operacije koju je sada vodio NATO i koja je postala strana u sukobu", te da je proklamovani cilj Finske, koji je trebao “stabilizirati i podržati Afganistan radi jačanja međunarodnog mira i sigurnosti” nadjačala je “njegova želja da održi i ojača svoje odnose vanjske i sigurnosne politike sa SAD-om i drugim međunarodnim partnerima, kao i njen napor da produbi svoju saradnju s NATO-om .”

Drugim riječima, kao i druge male zemlje saveznice u NATO-u, Finska nije bila u stanju, usred eskalirajućeg rata, da održi svoje prioritete i vrijednosti, već je dopustila svojoj želji da „produbi svoju saradnju“ sa Sjedinjenim Državama i NATO-om da imaju prednost nad svojim prvobitnim ciljem pokušaja da se pomogne narodu Afganistana da povrati mir i stabilnost. Kao rezultat ovih konfuznih i sukobljenih prioriteta, finske snage su uvučene u obrazac refleksivne eskalacije i upotrebe nadmoćne destruktivne sile koja je karakterizirala američke vojne operacije u svim nedavnim ratovima.

Kao mala nova članica NATO-a, Finska će biti jednako nemoćna kao što je bila u Avganistanu da utiče na zamah rastućeg sukoba NATO ratne mašinerije sa Rusijom. Finska će otkriti da će njen tragični izbor da odustane od politike neutralnosti koja joj je donijela 75 godina mira i potražiti zaštitu od NATO-a, ostaviti je, poput Ukrajine, opasno izloženu na prvim linijama rata usmjerenog iz Moskve, Washingtona i Brisela koji ne može niti pobijediti, niti samostalno riješiti, niti spriječiti eskalaciju u Treći svjetski rat.

Uspjeh Finske kao neutralne i liberalne demokratske zemlje tokom i nakon Hladnog rata stvorio je popularnu kulturu u kojoj javnost više vjeruje svojim liderima i predstavnicima nego ljudima u većini zapadnih zemalja i manje je vjerovatno da će dovoditi u pitanje mudrost njihovih odluka. Tako da je skoro jednoglasnost političke klase da se pridruži NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu naišla na malo protivljenja javnosti. U maju 2022. finski parlament odobren ulazak u NATO sa 188 glasova za i osam protiv.

Ali zašto su finski politički lideri bili toliko voljni da „ojačaju svoje spoljnopolitičke odnose i odnose bezbjednosne politike sa SAD i drugim međunarodnim partnerima“, kako se navodi u izveštaju Finske u Afganistanu? Kao nezavisna, neutralna, ali snažno naoružana vojna država, Finska već ispunjava cilj NATO-a da potroši 2% svog BDP-a na vojsku. Također ima značajnu industriju oružja, koja gradi svoje moderne ratne brodove, artiljeriju, jurišne puške i drugo oružje.

Članstvo u NATO-u integrirat će finsku industriju oružja u unosno tržište oružja NATO-a, povećavajući prodaju finskog oružja, a istovremeno će pružiti kontekst za kupovinu najnovijeg američkog i savezničkog naoružanja za vlastitu vojsku i za suradnju na zajedničkim projektima oružja s firmama u većem NATO-u zemlje. S obzirom da se vojni budžeti NATO-a povećavaju, a vjerovatno će i dalje rasti, finska vlada se očigledno suočava sa pritiscima industrije oružja i drugih interesa. Zapravo, sopstveni mali vojno-industrijski kompleks ne želi da bude izostavljen.

Od kada je počela pristupanje NATO-u, Finska je već pristupila posvećeno 10 milijardi dolara za kupovinu američkih lovaca F-35 za zamjenu tri eskadrile F-18. Također je primao ponude za nove raketne odbrambene sisteme i navodno pokušava da bira između indijsko-izraelskog raketnog sistema zemlja-vazduh Barak 8 i američko-izraelskog David's Sling sistema, koji su izgradili izraelski Raphael i američki Raytheon.

Finski zakon zabranjuje zemlji posjedovanje nuklearnog oružja ili ga dozvoljava u zemlji, za razliku od pet zemalja NATO-a koje skladište zalihe američkog nuklearnog oružja na njihovom tlu – Njemačka, Italija, Belgija, Holandija i Turska. Ali Finska je predala svoje dokumente o pristupanju NATO-u bez izuzetaka na kojima su Danska i Norveška insistirale da im se dozvoli da zabrane nuklearno oružje. Ovo ostavlja nuklearni stav Finske jedinstvenim dvosmislen, uprkos predsjedniku Sauli Niinistöu obećanje da “Finska nema namjeru donijeti nuklearno oružje na naše tlo.”

Nedostatak rasprave o implikacijama pridruživanja Finske eksplicitno nuklearnom vojnom savezu je zabrinjavajući i pripisano prenagljenom procesu pridruživanja u kontekstu rata u Ukrajini, kao i finskoj tradiciji neupitnog povjerenja naroda u svoju nacionalnu vladu.

Možda je najviše žalosno da članstvo Finske u NATO-u označava kraj vrijedne tradicije nacije kao globalnog mirotvorca. Bivši finski predsjednik Urho Kekkonen, an arhitekta politike saradnje sa susjednim Sovjetskim Savezom i pobornika svjetskog mira, pomogao je u stvaranju Helsinškog sporazuma, historijskog sporazuma koji su 1975. potpisale Sjedinjene Države, Sovjetski Savez, Kanada i svaka evropska nacija (osim Albanije) radi poboljšanja detanta između Sovjetskog Saveza i Zapada.

Finski predsjednik Martti Ahtisaari nastavio je mirotvornu tradiciju i bio Nagrađen Nobelovu nagradu za mir 2008. za njegove kritične napore u rješavanju međunarodnih sukoba od Namibije do Aceha u Indoneziji do Kosova (koje je bombardovao NATO).

Govoreći u UN-u u septembru 2021., finski predsjednik Sauli Niinistö izgledao je nestrpljivo da prati ovo nasljeđe. „Spremnost protivnika i konkurenata da se uključe u dijalog, da izgrade povjerenje i da traže zajedničke imenitelje – to je bila suština Helsinškog duha. Upravo je takav duh hitno potreban cijelom svijetu i Ujedinjenim nacijama”, rekao je on rekao. „Uvjeren sam da što više govorimo o Helsinškom duhu, to smo bliže njegovom ponovnom rasplamsavanju – i ostvarenju.“

Naravno, odluka Rusije da izvrši invaziju na Ukrajinu naterala je Finsku da napusti „Helsinški duh“ u korist pridruživanja NATO-u. Ali da je Finska odoljela pritiscima na nju da požuri u članstvo u NATO-u, umjesto toga bi se sada mogla pridružiti “Peace Club” koju je formirao brazilski predsjednik Lula da oživi pregovore o okončanju rata u Ukrajini. Nažalost po Finsku i svijet, izgleda da će Helsinški duh morati ići naprijed – bez Helsinkija.

Medea Benjamin i Nicolas JS Davies su autori Rat u Ukrajini: Osmišljavanje besmislenog sukoba, koju je objavio OR Books u novembru 2022.

Medea Benjamin je suosnivač CODEPINK za mir, i autor nekoliko knjiga, uključujući i Unutar Irana: prava istorija i politika Islamske Republike Iran.

Nicolas JS Davies je nezavisni novinar, istraživač sa CODEPINK-om i autor časopisa Krv na našim rukama: Američka invazija i uništavanje Iraka.