WASHINGTON, 28. kolovoza (RIA Novosti), Ljudmila Černova – Raspoređivanje snaga NATO-a u nove baze u istočnoj Europi otvara nove mogućnosti za beskrajne ratove i neprijateljstva, izjavila je za RIA Novosti njujorška direktorica Zaklade za mir nuklearnog doba (NAPF) Alice Slater.
Uznemirujuće zveckanje oružjem šefa NATO-a Andersa Rasmussena koji to najavljuje NATO rasporedit će trupe po prvi put u istočnoj Europi od završetka Hladnog rata, izgraditi "akcijski plan spremnosti", ojačati vojni kapacitet Ukrajine tako da "u budućnosti budete vidjeli vidljiviju prisutnost NATO-a na istoku", dok će povući Rusiju poziv na nadolazeći sastanak NATO-a u Walesu, "otvara nove mogućnosti za beskonačan rat i neprijateljstva", rekao je Slater.
Glavni tajnik NATO-a rekao je europskim novinarima da će savez rasporediti svoje snage u istočnoj Europi kao odgovor na tekući sukob u Ukrajini i suprotstaviti se prijetnji koju Rusija predstavlja bivšim sovjetskim baltičkim republikama.
“Ironično je da u ovom trenutku u povijesti, kada toliko ljudi i nacija diljem svijeta priznaje 100. obljetnicu nesretnog posrnuća našeg planeta u Prvom svjetskom ratu, velike sile i njihovi saveznici ponovno izazivaju nove opasnosti tamo gdje se čini da vlade biti mjesečar prema obnovi starog Hladni rat bitke”, rekao je Slater.
“Različiti nacionalni i nacionalistički mediji emitiraju niz proturječnih informacija s alternativnim verzijama stvarnosti koje izazivaju i raspiruju nova neprijateljstva i rivalstva preko državnih granica”, dodao je stručnjak.
Ravnatelj nevladine organizacije primijetio je da s obzirom na to da Sjedinjene Države i Rusija posjeduju više od 15,000 od 16,400 nuklearnih oružja u svijetu, čovječanstvo si teško može priuštiti da stoji po strani i dopusti tako proturječne poglede na povijest i da suprotne procjene činjenica na terenu može dovesti do vojnog sukoba u 21. stoljeću između velikih sila i njihovih saveznika.
“Dok nažalost priznajemo traumu koju su zemlje istočne Europe pretrpjele od godina sovjetske okupacije i razumijemo njihovu želju za zaštitom vojnog saveza NATO-a, moramo se sjetiti da je ruski narod izgubio 20 milijuna ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od nacista napad i razumljivo su oprezni prema širenju NATO-a do njihovih granica u neprijateljskom okruženju”, objasnila je.
“Ovo, unatoč obećanju Gorbačovu kada je zid mirno srušen i Sovjetski Savez okončao svoju okupaciju istočne Europe nakon Drugog svjetskog rata, da se NATO neće širiti prema istoku, dalje od uključivanja Istočne Njemačke u taj zahrđali hladnoratovski savez”, Slater dodao.
“Rusija je izgubila zaštitu Ugovora o protubalističkim projektilima iz 1972., koji su SAD napustile 2001., i oprezno promatra raketne baze koje se sve više približavaju njezinim granicama u novim državama članicama NATO-a, dok SAD odbija opetovane ruske napore za pregovorima o ugovor o zabrani oružja u svemiru ili prethodni zahtjev Rusije za članstvo u NATO-u”, zaključio je Slater.
Njemački Der Spiegel izvijestio je u nedjelju da se Poljska, Latvija, Litva i Estonija osjećaju ugroženima zbog ruske intervencije u Ukrajini i strahuju od onoga što su opisali kao rusku agresiju.
Članice NATO-a trebale bi se sastati u Walesu kako bi razgovarale o odgovoru saveza na Rusiju, koju optužuje za miješanje u ukrajinske poslove.
Uoči summita NATO-a krajem sljedećeg tjedna, četiri zemlje pozvale su vojni blok da spomene Moskvu kao potencijalnog agresora u svom priopćenju sa summita.
Stalna misija Rusije pri NATO-u izjavila je u ponedjeljak za RIA Novosti da Moskva ne planira sudjelovati ni u kakvim aktivnostima tijekom summita NATO-a u Walesu.
