史上 最 悪 の 差別 と は 何 な の か! Izložba fotografija i razgovor s Kenjijem Higuchijem: Koja je najgora vrsta diskriminacije?

S lijeva na desno: Japan za World BEYOND War Koordinator Joseph Essertier, NISHI Eiko, KANBE Ikuo i HIGUCHI Kenji.

11 月 10 日 に 名古屋 の 東 別 院 ホ ー ル で ワ ー ル ド · ビ ヨ ン ド · ウ ォ ー は フ ォ ト ジ ャ ー ナ リ ス ト の 樋 口 健 二 さ ん に 講演 し て も ら い ま し た. 「毒 ガ ス 島」 で 働 い た 日本人 の 労 働 者 に つ い て 教 え て く れ ま し た. 興味 深 い講演 で し た. 未来 の 人 々 が 毒 ガ ス と い う 大量 破 壊 兵器 を 使 わ な い よ う に 彼 は 記録 を 取 り ま し た. 

U čast 100. godišnjice Dana primirja, World BEYOND Waru suradnji s Mamademom organizirao je posebnu izložbu fotografija i predavanje s poznatim fotoreporterom Kenjiem Higuchijem u Nagoyi, Japan, u studenom 10, 2018.

Izložba Kenjija Higuchija izlaže Japansko carstvo kako proizvodi otrovni plin na tajnom japanskom otoku. Tijekom Drugog kinesko-japanskog rata (1931.-1945.) Proizvedene su i korištene razne kemikalije. Kenji Higuchi intervjuirao je japanske radnike koji su pretrpjeli ozbiljne zdravstvene probleme zbog rada u tvornicama otrovnih plinova tijekom rata. Njihovu je patnju zataškalo Japansko carstvo, što čini djelo Kenjija Higuchija toliko bitnim u otkrivanju istine.

Poruka povodom Dana primirja Josepha Essertiera, japanskog koordinatora za World BEYOND War:

Kliknite za englesku verziju.

ジ ョ セ フ · エ サ テ ィ エ

2018 11 年 月 日 10

休 戦 記念 100 周年 に つ い て 考 え た こ と

序文
100 年前 に ア メ リ カ 大 統領 ウ ッ ド ロ ウ · ウ ィ ル ソ ン は 「十四 か 条 の 平和 原則 (Četrnaest Points)」 と い う 演説 の な か で 平和 原則 を 発 表 し ま し た. そ の 演説 は 評 価 さ れ て, ウ ィ ル ソ ン は ノ ー ベ ル 平和 賞 を 受 賞 し まし た 受 賞 理由 の 一 つ は そ の 演説 の 影響 で す 彼 は 次 の こ と を 言 い ま し た.,. ア メ リ カ が 「求 め る も の は, 我 々 特有 の も の で は な い そ れ は, こ の 世界 を 住 み 良 く 安全 な も の に す るこ と で あ る. そ し て, 己 (お の れ) の 生活 を 送 る こ と を 望 み, 己 の 制度 を 決定 す る こ と を 望 み, 力 と 利己 的 な 攻 撃 と で は な く 正義 と 公正 な 待遇 と を 他 の 諸 国民 か ら 保証さ れ る こ と を 望 む, 全 て の 平和 を 愛好 す る 国民, と り わ け 米 国民 の よ う な 国民 に と っ て, 世界 を 安全 な も の に す る こ と で あ る. 」

自 分 の 国 の 制度 を 外 か ら 決 め ら れ る の で は な く, 自 分 の 国民 た ち と 一 緒 に 決定 し, 安全 に 暮 ら し た い で す ね. ウ ィ ル ソ ン は 「利己 的 な 攻 撃」 を 止 め よ う と 言 っ て ま す. 「民族 自決と い う は の の 十四 か 条 」ス ピ チ で 有名 に な り ま し し た 彼 こ の を し た の 一 ヶ 月 後 後 に う し た の 一 ヶ 月 後 後 に に UM UM UM UM は っ き と 言 い as UM as as as“ Nacionalne težnje mora biti 
poštovan; ljudima sada može dominirati i njima se upravlja samo njihovim vlastitim pristankom. 'Samoodređenje' nije puka fraza; to je imperativno načelo djelovanja. "単 に 言 う と 「そ れ ぞ れ の 国 の の 意志 意志 を 無視 し て は い け け ま せ ん。 国民 の 許可 許可 を 得 な け を ん い い い い い い い い い い い い い い い い い い い い い い い い い い け い い い い実 施 す る 大 切 な 原則 で す 」と ウ ィ ル ソ ン は 言 い ま し し。

この原則は、大日本帝国の植民地支配下にあった朝鮮半島の人々の民族自決の意識を高め、次の年1919年の3月1日、3・1運動という独立運動が始まりました。しかし、アメリカや西洋の国々は、朝鮮半島、中国、フィリピンなどの非白人の国には「民族自決」を認めませんでした。

こ の 100 年 間, 朝鮮 半島 の 人 々 は 真 の 民族 自決 を ま だ 実 現 で き て い ま せ ん. 在 韓 米基 地 は そ の 証 拠 で す. 日本 も 日 米安 保 が 続 け ば, 本 当 の 意味 で 民族 自決 で は あ り ま せ ん. 私 は ア メ リ カが 多 く の 人 々 の 自由 と 尊 厳 を 踏 み に じ っ て き た こ と に 憤 り を 感 じ, 一 ア メ リ カ 人 と し て 深 く お 詫 び し ま す.

圏 の 色 々 の の No No justice “Nema pravde, nema mira! mir!”で す. 酷 い 不 正義 は い つ も 戦 争 と 繋 が り ま す.

休 戦 記念 日 と ワ ー ル ド · ビ ヨ ン ド · ウ ォ ー と 毒 ガ ス の 関係 
岐阜 県 の 現在 白 川 町 「黒 川 開拓 団」 の 一 員 だ っ た 安江菊 美 さ ん の こ と ば を 引用 し ま す. 「戦 争 な ん て 結局 ね, 弱 い 人 の と こ ろ に 来 ち ゃ う か ら, や っ ち ゃ い け な い 話 し 合 い は 何 年 か か って も い い. 武器 を 使 っ ち ゃ い け な い. 」[I]

安 江 さ ん は 10 歳 の 時 に, 満 州 に 住 ん で い ま し た. そ の 当時, ソ 連 軍 の 「性 接待」 と し て 黒 川 開拓 団 の 女性 た ち が 強制 的 に ソ 連 軍 に 「差 し 出」 さ れ て い ま し た. 安 江 さ んは, 戦 争 は 弱 い 立場 の 女性 や 子 供 が 被害 者 と な る こ と を 知 っ て い る 人 で す. 彼女 の こ と ば は, 一 言 で 言 う と, ワ ー ル ド · ビ ヨ ン ド · ウ ォ ー と 私 の 考 え そ の も の, だ と 思 い ま す. 「武器 を 使 っ ち ゃ い け な い」 と い う 考 え で す. 一 人 一 人 の 命 は と て も 大 切 だ か ら, 「話 し 合 い は 何 年 か か っ て も い い」 で す. ワ ー ル ド · ビ ヨ ン ド · ウ ォ ー は 戦 争 の 無 い 世界 を 目 指 し て ま す.

な ぜ ワ ー ル ド · ビ ヨ ン ド · ウ ォ ー は ア メ リ カ で 2014 年 に 始 ま っ た か, な ぜ 休 戦 記念 日 を 大 切 に し て い る か と い う と, 一 つ は ア メ リ カ で は 平和 を 祝 う 祝 日 は 休 戦 記念 日 し か な い か ら で す. 戦 争 を 祝 う 祝 日 はた く さ ん あ り ま す が, 戦 争 と い う 悲劇 を 認 め て, 戦 争 で 亡 く な っ た 人 々 や 苦 労 し た 人 々 を 思 い 出 す 日 は 休 戦 記念 日 し か あ り ま せ ん. 今 ア メ リ カ で は 休 戦 記念 日 を 「ベ テ ラ ン ズ · デ ー」 (復員 軍人 の 日) と い いNalazi se u ulici 1940し ま い ま し た. 私 た ち ワ ー ル ド · ビ ヨ ン ド · ウ ォ ー は 元 の 意味 に 取 り 戻 そ う と し て い ま す.

Uživajte u šetnji gradom, kao što su: “Reclaim Day of Armistice kao dan mira”.[Ii] 日本 で は 「世界 平和 記念 日」 と も い い ま。 そ そ の 言 い 方 の 方 が い い か も し れ れ ま せ ん 100 年前 の 明日 に 第 一次 一次 1919 は 大 」」 」「 」「 「「 「「 「「 「「 XNUMX 「XNUMX XNUMX XNUMX XNUMX XNUMX XNUMX XNUMX XNUMX XNUMX XNUMX XNUMX世界 中 の た く さ ん の 国 々 の 人 々 は 平和 に に な っ て よ か っ た た 」と 祝 い ま し た。。「! 済 っ っ っ 多 多 多 が が が が が が が が が が 多 が 多 多 多 多 多 多 多 が 多 が 多 多 多 すと 、 第 一次 世界 大 戦 で 勝 っ た の は ア メ リ カ と 日本 で す。 」[Iii] 正確 に い う と, ア メ リ カ と 日本 の 政府 が 勝 ち ま し た. ア メ リ カ と 日本 の 一般 市民 の 中 で, 帝国主義 を 望 む 人 は き っ と 少 な か っ た で し ょ う. こ の 二 つ の 政府 の 権 力 拡 大 は う ま く い き ま し た. 大日本 帝国 と い う 帝国 が 拡 大 き き ま し た 、 、 ア メ リ カ の 軍事 産業 が 拡 大 さ れ ま し し。。

第一次世界大戦でヨーロッパの国々は、人的、物的にも大きな被害を受けました。日本は日露戦争でロシアに勝利し、20世紀の始めに正に帝国となりました。1914年ごろにアメリカと同じように三国協商側から参戦した大日本帝国海軍はドイツのミクロネシアの島を取り、ヨーロッパの企業は日本の企業に負け始めました。第一次世界大戦後の大日本帝国の経済拡大は日中戦争と繋がりましたが、日本では休戦記念日はあまり知られていません。第一次世界大戦はヨーロッパでも第二次世界大戦と繋がりました。 (https://www.japantimes.co.jp/news/2008/11/09/national/history/from-heroes-to-zero-with-fateful-strings-attached/#.W-Esvi2B2qB) 大切な歴史なのに、アメリカ人も日本人と同じようにあまり学校でその歴史を教えてもらっていません。


毒 ガ ス で 苦 労 し た 中国 人 

中国 で の 毒 ガ ス の 歴 史 に つ い て, 私 は ま だ 勉強 し 始 め た ば か り で す. 大 日本 帝国 の 政府 は 実 際 に 毒 ガ ス を 日中 戦 争 で 使 い, 大勢 の 中国 人死 傷者 が 出 ま し た. 例 え ば 以下 の 記事 を イ ン タ ーネ ッ ト で 見 付 け ま し た: 

https://apjjf.org/-Eric-Johnston/1776/article.html  この記事はAsia-Pacific Journal: Japan Focusに載った記事です。(日本語で「アジア太平洋ジャーナル:ジャパンフォーカス」。私はとても信頼していて自分の記事も載せてもらったことがあり、『東京新聞』や『週刊金曜日』の翻訳も載せてもらいました。) 中国の歴史家によると1万人の中国人は日中戦争で毒ガスによって殺されたと書いてあります。(Chinese historians say some 10,000 people were killed in over 2,000 gas attacks carried out by Japanese forces between 1931 and 1945. Today, unexploded shells continue to surface in China).

https://apjjf.org/2011/9/36/Vivian-Blaxell/3596/article.html  この記事によると、中国・チチハル市で2003年、大日本帝国が中国に残した毒ガスが漏れて1人が死亡、43人が負傷しました。今も日本が遺棄した毒ガスは中国の人々を苦しめています。

https://www.foxnews.com/story/japanese-world-war-ii-era-poison-gas-bombs-unearthed-in-china   今、日本政府は中国政府と共に残された毒ガス兵器の回収や廃棄処理作業を始めていますが、作業の進捗状況は遅く、さらに多くても10%程度しか処理しない方針です。(桜花学園大学の高文軍先生に教えて頂きました。)

ワ ー ル ド · ビ ヨ ン ド · ウ ォ ー っ て 何 の 団 体? 

175 ヶ 国 の 7 万人 は ワ ー ル ド ・ ビ ヨ ン ・ ウ ォ ォ の 平和 宣言 に 署名 し て く れ ま し た。 こ の こ こ と は 私 に は ジ ジ ョ ”歌詞 only イ イ イ の の の の の の の ン ン ン の の の の の の の の の の の の の の の の の の の の の の の の の の の の の のは な い) を 思 い 出 せ せ ま す ワ ー ル ル ド ・ ヨ ン ド ・ ・ ウ ォ の 平和 平和 す す す: 

ワ ー ル ド · ビ ヨ ン ド · ウ ォ ー 関係 の 活動家 は た く さ ん い ら っ し ゃ い ま す が, 今 回 は 二人 だ け 紹 介 致 し ま す. ワ ー ル ド · ビ ヨ ン ド · ウ ォ ー 代表, お よ び ア メ リ カ 支 部長 は, デ イ ビ ッ ド · ス ワ ン ソ ン さ ん で す. 彼 は 今年 SAD Mir Memorial Foundation (ア メ リ カ 平和 メ モ リ ア ル 基金) か ら 平和 賞 を 受 賞 し ま し た.[Iv] 盾 に は 「イ ン ス ピ レ ー シ ョ ン 与 与 え て く れ る あ な た た の 反 戦 の リ ー ー ダ ー シ ッ 組織 げ げ き き 築 築 築 築 築 築 き 築 築 築 築 築 き 築 築 築 築 築 築 築 築 築 築 築 築[V] こ の 10 年 間 で 受 賞 し た の は, 例 え ば メ デ ィ ア · ベ ン ジ ャ ミ ン さ ん や チ ェ ル シ ー · マ ニ ン グ さ ん, ノ ー ム · チ ョ ム ス キ ー さ ん, ア メ リ カ 合衆国 下 院 の デ ニ ス · ク シ ニ ッ チ さ ん (エ リ ー ト の 政治家 の 間 で 珍 し い で す が, 彼 は 反 戦 政治家で す) 、 キ ャ シ ー ・ ケ リ ー さ ん で す。[VI]

Uživajte u uslugama i prestižnim adresama u Marmaris.[VII] メ デ ィ ア · ベ ン ジ ャ ミ ン は 『も う 戦 争 は さ せ な い - ブ ッ シ ュ を 追 い つ め る ア メ リ カ 女性 た ち』.. の 著者 で す 彼女 は ド ロ ー ン (無人 の 暗殺 飛行 機) に つ い て ア メ リ カ 人 に 知 ら せ て く れ た 反 戦 活動家 で す 最近 彼女 は イ ラ ン に 対 し てア メ リ カ の 軍国主義者 を し た た 非暴力 直接 行動 を を し た:
a) http://parstoday.com/ja/news/world-i47976 れ は 日本語 の ウ ェ イ 

b) https://therealnews.com/stories/in-viral-video-medea-benjamin-confronts-trump-official-on-iran イ ラ ン 人 は 以上 の 映像 を た く さ ん 見 た そ う で す。 英語 圏 の 人 々 々 々 々 々 々見 た で し ょ う。

c) ベ ン ジ ャ ミ ン さ ん は ワ ー ル ド · ビ ヨ ン ド · ウ ォ ー の 今年 の カ ナ ダ · ト ロ ン ト 市 で の 反 戦 カ ン フ ェ レ ン ス に 参加 し ま し た. 私 も 参加 し, イ ラ ン へ の 攻 撃 に 反 対 す る 彼女 の 素 晴 ら し い 講演 を 聴 き ま し た. ワ ー ル ド · ビ ヨ ンド ・ ウ ォ ー の HP に も YouTube に も 載 っ て ま す。

そ れ 以外 に 私 の 尊敬 し て い る 人 々 

こ の 100 年 間 を 振 り 返 っ て 考 え る 時 に, 戦 争 の 全 て の 被害 者 を 忘 れ な い よ う に し ま し ょ う. 騙 さ れ た 兵 隊 た ち が 亡 く な り ま し た. そ し て 罪 の 無 い 多 く の 一般 市民 が 亡 く な り ま し た. さ ら に 障害 者 とUživajte u neposrednoj blizini hotela i okolice. U neposrednoj blizini hotela nalazi se parkiralište za putnike koji voze po želji kupca.子 ど も た ち, 友人 を 亡 く し た 人 々.

こ れ ら の 戦 争 で 苦 し め ら れ た 人 々 を お も い, 国家 暴力 に 反 対 し て き た 人 々 に 感謝 し ま し ょ う. 明治 時代 の 日本 で は 『平民 新聞』 の ジ ャ ー ナ リ ス ト た ち. (私 は 明治 時代 の 日本 文学 に つ い て 研究 し て い る の で, 明治 時代 の 反 戦 の 立 派 な 政治家 を 思 い 出 し ま す). ア メ リ カ で は IWW や ユ ー ジ ン · デ ブ ス, ヘ レ ン · ケ ラ ー は 第 一次 世界 大 戦 に 反 対 し ま し た. (IWW は 「世界 産業 労 働 組合」, 英語 で Industrial radnici Svjetskoj で す.) そ の 戦 争 の 前 と 後 で 反 対 し た の は 例 え ば ヘ ン リ ー · デ イ ヴ ィ ッ ド · ソ ロ ー や ロ ー ザ · ル ク セ ン ブ ル ク, キ ン グ 牧師, ジ ョ ン · レ ノ ン, 金大中 (キ ム · デ ジ ュ ン), ア ル ン ダ テ ィ · ロ ​​イ 氏, サ ー ロ ー節 子 氏, 山城 博 治 氏 が い ま す.

何 と か 生 き 残 っ た 被 爆 者 の 声 を 忘 れ な い よ う に し ま し ょ う. 彼 ら は 「ノ ー モ ア ナ ガ サ キ, ノ ー モ ア ヒ ロ シ マ」 と 英語 で こ の ス ロ ー ガ ン を 繰 り 返 し ま し た. 長崎 と 広 島 の 虐殺 に 付 け 加 え て 「ノ ー モ ア フ ァ ル ー ジ ャ や, ノ ー モ ア ソ ン ミUživajte u šetnji stazama i polu-stazama, a možete ih posjetiti i na plaži.


[I] https://apjjf.org/2017/18/Masaru.html   The original article appeared in Tokyo Shimbun on 2 July 2017:  佐藤大「軍国主義全体反対だ」『東京新聞』朝刊(2017年7月2日)の中で82歳の時の安江菊美様が引用された。

[Ii] https://worldbeyondwar.org/veterans-group-reclaim-armistice-day-as-day-of-peace/

[Iii] Citirano u Paulu L. Atwoodu, Rat i carstvo: američki način života (Pluton, 2010), Poglavlje 7, "Svijet je bio siguran samo za više rata." Izvorni citat od Williama R. Keylora, Svijet dvadesetog stoljeća: međunarodna povijest (Oxford UP, 1984), str. 73.

[Iv] https://worldbeyondwar.org/2018-peace-prize-awarded-to-david-swanson/

[V] https://i2.wp.com/davidswanson.org/wp-content/uploads/2018/08/peaceaward.jpg

[VI] Uživajte u uslugama i prestižnim adresama u Voices for Creative Nonviolence. \ Thttp://democracynow.jp/video/20100913-2

[VII] で は ベ ン ジ ャ ミ ン ん ん は た さ ん の の 本 を き き ま し た。。 ラ ラ ン ン 関係 た た た た た た: Unutar Irana: prava povijest i politika Islamske Republike Iran (ILI knjige, 2018).

 10 studenog 2018

Joseph Essertier, koordinator, Japan za a World BEYOND War"
Povodom Dana 100-a na dan primirja u dvorani Higashi Betsuin u Nagoyi, Japan

Uvod

Prije 100 godina američki predsjednik Woodrow Wilson održao je svoj govor "Četrnaest bodova" sa svojim načelima za mir. Wilson je za ovaj doprinos dobio Nobelovu nagradu za mir. Učinak njegovog govora jedan je od razloga zašto je dobio nagradu. Rekao je sljedeće: „Stoga ono što zahtijevamo u ovom ratu nije ništa posebno za nas same. To je da svijet bude osposobljen i siguran za život; a posebno da se učini sigurnim za svaku miroljubivu naciju koja, poput naše, želi živjeti svoj život, odrediti vlastite institucije, biti osigurana za pravdu i pošteno postupanje ostalih naroda svijeta protiv sile i sebičnosti agresija."

Da, svatko želi živjeti u sigurnosti. Oni žele utvrditi vlastite institucije s ljudima u svojoj zemlji, a ne donijeti odluke koje donose ljudi izvan svoje zemlje. Wilson kaže: hajde da prekinemo "silu i sebičnu agresiju". Pojam "samoopredjeljenja" postao je poznat po njegovu govoru "Četrnaest točaka". Oko mjesec dana kasnije, veljače 11th, naglasio je ovu točku, čineći je još jasnijom: „Nacionalne težnje moraju se poštovati; ljudima sada može dominirati i njima se upravlja samo njihovim vlastitim pristankom. 'Samoodređenje' nije puka fraza; to je imperativno načelo djelovanja. " Wilson je u osnovi govorio: „Volja ljudi svake nacije ne smije se zanemariti. Nitko ne može upravljati ljudima bez njihova dopuštenja. 'Samoodređenje' nije puka fraza kojoj bismo trebali pružiti usne. To je važan princip koji se mora aktualizirati. "

Stanovnici Korejskog poluotoka Wilsonove riječi k srcu i pokrenuli su pokret za neovisnost pod nazivom "Prvi ožujski pokret" na 1-ust ožujka 1919. Nažalost, za stanovnike Korejskog poluotoka, Kine, Filipina i mnogih zemalja oko Pacifika, europske elite i Sjedinjene Države nisu aktualizirale "samoopredjeljenje"; to je bila puka fraza na koju su govorili. Washington i druge države Zapada nisu primijenile "samoopredjeljenje" na zemlje čiji ljudi nisu bili bijelci.

Unatoč činjenici da su milijuni ljudi na Korejskom poluotoku zahtijevali samoopredjeljenje i naporno radili za to, oni to još nisu postigli. Postojanje američkih vojnih baza na njihovom tlu dokaz je toga. Sve dok (SAD i Japan) i dalje podupiru Ugovor o sigurnosti između SAD-a i Japana, Japanci ne mogu uživati ​​u samoodređenju u pravom smislu te riječi. Zemlja u kojoj sam rođen i odrastao uzrokuje vam nevolje. Za to se iskreno ispričavam.

Mnoge vrste aktivista na lokalnoj razini govore: "Nema pravde, nema mira!" Osvrćući se na prošlu 100 godina povijesti na Korejskom poluotoku, na Okinawi, iu sjeveroistočnoj Aziji u cjelini, to je istina, zar ne? Užasna nepravda uvijek vodi u rat.

Veze između dana primirja, World BEYOND Wari Otrovni plin

- Pa, rat, znaš, budući da uvijek dolazi do slabih, to je nešto što se nikada ne smije učiniti. Nije važno koliko je godina potrebno da se to ispriča, ne smijete nikada koristiti oružje".[I] Riječi su to gospođe YASUE Kikumi iz zajednice naselja Kurokawa. Kurokawa je sada dio Shirakawa-choa, prefekture Gifu. (Adolescentne djevojke i mlade žene poslane su iz vlastite zajednice da pružaju seksualne "usluge" sovjetskim vojnicima Crvene armije u nadi da će osigurati opstanak Zajednice naselja Kurokawa i siguran povratak zajednice u Japan nakon poraza Japana 1945. godine). ).

U dobi 10-a, gospođa Yasue je živjela u Mandžuriji. (Zvani "Manchukuo" na kineskom; "Manshūkoku" na japanskom. Manchukuo je bila marionetska država Carstva Japana u sjeveroistočnoj Kini i Unutarnja Mongolija od 1932 do 1945). U dobi od 10-a, saznala je da su djevojke iz njezine zajednice, zajednice Kurokawa Settler, prisiljene obavljati "seksualne usluge" za sovjetske vojnike Crvene armije. Njezine riječi ukratko izražavaju razmišljanje World BEYOND War i moje razmišljanje. To je ideja da "nikada ne smijete koristiti oružje." Budući da je život svake osobe važan, "Nije važno koliko je godina potrebno da se to progovori." World BEYOND War ima za cilj svijet u kojem nema ratova.

A zašto World BEYOND War Započeo je svoj rad u Americi u 2014-u, i zašto nam je Dan primirja važan, pa, jedan od razloga je to što jedva da ima praznika kad slavimo mir. Dan primirja je sve što imamo. Mnogo je dana kada se slavi rat, ali dan kada prepoznamo tragediju rata, i kada se sjećamo ljudi koji su poginuli u ratu i ljudi koji su patili u ratu, je Dan primirja. Dan primirja nazvan je "Dan veterana" u SAD-u, ali sve do kasnih 1940-a, kada je počeo Korejski rat, (11th u studenom) nazvan je "Dan primirja". Američka vlada, a ne obični Amerikanci, promijenila je izvorno značenje dana primirja. Mi u World BEYOND War žele vratiti dan prvobitnom značenju.

Ovo nije samo u SAD-u, ali mnogi Amerikanci koji vole mir sada govore: "Povratimo dan primirja kao dan mira."[Ii] U Japanu se ovaj dan naziva i "Svjetski dan mira" (tj. Sekai Heiwa Kinenbi). To ime za dan može biti i bolje. 100 prije sutra (tj. 11 November 1918), "veliki rat" (taisen War 戦) Drugog svjetskog rata došao kraj. Godinu dana kasnije, u studenom 1919, ljudi u mnogim zemljama slavili su s osjećajem: "Tako mi je drago što je došao mir." Rekli su: "nemojmo više imati ratove." gledano, prvi svjetski rat osvojili su Sjedinjene Države i Japan. "[Iii] Vjerojatno je bio u pravu. Pobijedili su SAD i Japansko carstvo. Da budemo precizni vlade pobijedili su SAD i Japan. Sumnjam da je bilo mnogo običnih Amerikanaca i Japanaca koji su se željeli upustiti u takav imperijalizam. Snaga ove dvije vlade uspješno je proširena. Proširilo se carstvo japanskog carstva. Američka industrija oružja proširena je. 

Veći dio europskih sila bio je uništen I. svjetskim ratom. Japan je, porazivši Rusiju u rusko-japanskom ratu (1904-05), postao pravo carstvo početkom 20. Stoljeća. Jednom kada je japansko carstvo postalo (de facto) članom Trostruke Antante neko vrijeme oko 1914-a, odnijelo je od njemačkih otoka u Mikroneziji, a europske tvrtke počele su gubiti tržišni udio za japanske tvrtke. (Američki povjesničar Bruce Cumings piše da je "dvadeseto stoljeće započelo s porazom Japana od Rusije i njegovim sporim usponom prema globalnom rastu, koji je također privukao Japan prema katastrofi kao moljac prema plamenu").[Iv]

Unatoč činjenici da postoje važne veze između ekonomskog rasta japanskog carstva nakon Prvog svjetskog rata i drugog kinesko-japanskog rata (1937-45), malo je svijesti o danu primirja u Japanu. Postoje važne veze između Prvog i Drugog svjetskog rata u Europi.[V] Iako je ova povijest važna, i Amerikanci, poput Japana, u školi se ne uče mnogo o tome.

Kineske žrtve otrovnog plina

Upravo sam počeo učiti o povijesti otrovnog plina u Kini. Vlada japanskog carstva koristila je otrovni plin u njihovim borbama protiv Kineza. Naravno, mnogi su Kinezi umrli i bili povrijeđeni. Na primjer, evo nekoliko članaka koje sam pronašao na internetu:

1. https://apjjf.org/-Eric-Johnston/1776/article.html Ovaj članak "Okunoshima: otrovni plin prošlosti bukolične vedrine otoka belies isle" objavljen je u časopisu Asia-Pacific Journal: Japan Focus. (Na japanskom se ovaj časopis zove ア ジ ア 太平洋 ジ ャ ー ナ ル : ジ ャ パ ン ・ フ ォ ー カ ス. Po mom mišljenju, Azijsko-pacifički časopis: Japan Focus vrlo je pouzdan. Objavili su neke moje radove i objavili moje prijevode članaka iz Tokyo Shimbun i Shukan Kin'yobi ). “Kineski povjesničari kažu da su neki ljudi 10,000-a ubijeni u više od 2,000 plinskih napada koje su izvršile japanske snage između 1931-a i 1945-a. Danas se neeksplodirane granate nastavljaju pojavljivati ​​u Kini. "

2. https://apjjf.org/2011/9/36/Vivian-Blaxell/3596/article.html “Kasno u ljeto građevinskih radnika 2003-a na mjestu u Qiqiharu (provincija Heilongjiang) iskopali su skrovište plinskog oružja koje su japanski vojnici zakopali 58 godinama ranije. Loše istrošeno oružje iscurilo je plin yperit [tj. Plin od senfa]. Jedan radnik je umro i 43 je trajno ozlijeđen izloženosti plinu. Četrdeset i osam kineskih tužitelja podnijelo je tužbu protiv japanske vlade u Okružnom sudu u Tokiju, tvrdeći da je. 1.4 milijarde odštete. U 2010-u, sudac je presudio protiv njih. Priznao je da je oružje japansko, da su ga pokopale japanske vojne osobe, te da je japanska vlada mogla predvidjeti posljedice po ljudska bića izložena oružju. Ipak, sudac je presudio da japanska vlada nije odgovorna za curenje plina, te stoga nije odgovorna za smrt i ozljede koje je prouzročila. "

3. https://www.foxnews.com/story/japanese-world-war-ii-era-poison-gas-bombs-unearthed-in-chinaJapanska vlada počela je skupljati bombe s otrovnim plinom i čistiti ih zajedno s kineskom vladom, ali kineska vlada očito zahtijeva da Japan ubrza rad. (Čuo sam od profesora Gao Wen-Jun sa Sveučilišta Ohkagakuen u Nagoyi da je najviše deset posto otrovnog plina u Kini planirano za čišćenje Japana).

4. https://apjjf.org/-Kato-Takeo/2106/article.html "Nasljeđe japanskog otočnog postrojenja za otrovne plinove iz Drugog svjetskog rata živi"

5. http://www.chinadaily.com.cn/world/2017-08/18/content_30780546.htm "Dokumentarni film u Japanu otkriva tamnu povijest otoka otrovnih plinova"

Koja je vrsta organizacije World BEYOND War?

70,000 ljudi u 175 zemalja potpisalo je Deklaraciju o miru izvan svijeta. To me natjera na razmišljanje o riječima u pjesmi Johna Lennona "Zamisli": "Ali nisam jedina." Naša stranica Japanske deklaracije o miru nalazi se na https://worldbeyondwar.org/japanese/ .

Želio bih vam sada predstaviti samo dva od mnogih aktivista koji rade za ili su povezani s njima World BEYOND War: David Swanson i Medea Benjamin. David Swanson je direktor tvrtke World BEYOND War i koordinator SAD-a za World BEYOND War, Ove godine dobio je nagradu za mir od Zaklade za mir u SAD-u na konferenciji veterana za mir. Njegova plaketa glasi: "Čija inspirativna antiratna vodstva, spisi, strategije i organizacije pomažu u stvaranju kulture mira."[VI] Drugi koji su dobili ovu nagradu tijekom posljednjih 10 godina su Medea Benjamin, Chelsea Manning, Noam Chomsky i Dennis Kucinich (rođen u listopadu 8, 1946, koji je antiratni političar rijetko među elitnim političarima u SAD-u) i Kathy Kelly.[VII]

Code Pink je podružnica tvrtke World BEYOND War, Code Pink je poznata mirovna organizacija u Sjedinjenim Državama koju je osnovao Medea Benjamin. Medea Benjamin jedan je od autora japanske knjige "Stop the Next War Now" (Prevedeno na engleski, naslov bi bio nešto poput Nećemo im dopustiti da vode rat! Amerikanke koje voze Busha u kut: Zaustavite sljedeći rat sada ).[Viii] Ona je antiratna aktivistica koja je obavijestila Amerikance o trutovima. U nedavnoj akciji, ona se uključila u nenasilnu izravnu akciju kako bi kritizirala američki militarizam protiv Irana:

https://therealnews.com/stories/in-viral-video-medea-benjamin-confronts-trump-official-on-iran Čuo sam da su mnogi ljudi u Iranu vidjeli ovaj video. Siguran sam da su to vidjeli i mnogi ljudi u zemljama engleskog govornog područja.

Gospođa Benjamin bila je glavni govornik na World BEYOND Warantiratna konferencija u Torontu u Kanadi. I ja sam sudjelovao i čuo je kako drži dva predavanja. Održala je divne govore suprotstavljajući se napadima na Iran. Njezine govore možete pogledati na World BEYOND War web stranica.

Drugi poštujem

Kada se osvrnemo na posljednje 100 godine, zapamtimo sve žrtve rata. Vojnici koje su drugi prevarili su umrli. Mnogi nedužni civili su umrli. Štoviše, ljudi su bili onesposobljeni ratom; ljudi su postali izbjeglice ratom; žene su seksualno zlostavljane zbog vojnog seksualnog nasilja zbog rata. Postoje ljudi koji pate od PTSP-a, žene koje se nisu mogle vjenčati jer nije bilo dovoljno muških partnera kao što je rat ubio toliko muškaraca, djecu koja su ostala siročad i ljude koji su izgubili svoje prijatelje.

Stoga se moramo osjećati zahvalni ljudima koji su razmišljali o takvim ljudima koji su patili od rata i koji su nastojali u ime onih koji su ubijeni kroz državno nasilje. U Japanu je tijekom razdoblja Meiji (1868-1912) bilo novinara Heimin Shimbun novine. (Proučavam japansku književnost iz razdoblja Meiji, pa se sjećam velikih antiratnih aktivista iz razdoblja Meiji). U Americi su se industrijski radnici svijeta (IWW), Eugene Debbs i Helen Keller usprotivili Prvom svjetskom ratu. Prije i poslije rata bilo je i drugih, kao što su Henry David Thoreau, Rosa Luxembourg, Rev. Martin Luther King. John Lennon, Kim Dae-jung, Setsuko Thurlow i YAMASHIRO Hiroji.

Sjetimo se glasova žrtava koje su jedva preživjele rat. Ponovili su riječi: „Nema više Nagasakisa! Nema više Hirošime! " na engleskom. Doprinimo pokretu u kojem zapravo eliminiramo rat i zabranjujemo rat, s osjećajem da na naš popis dodamo masakre u Nagasakiju i Hirošimi: „Nema više Faludža! Nema više My Lais! Nema više Guantanamosa! Nema više polja ubijanja! Nema više Nankinga! "


[I] https://apjjf.org/2017/18/Masaru.html   Izvorni članak pojavio se u Tokyo Shimbun 2. srpnja 2017 .: 佐藤 大 「軍国主義 全体 反 対 だ」 東京 新聞 』朝 刊 (2017 年 7 月 2 日) の 中 で 82 歳 の 時 の 安江菊 美 1 様 が 引用 さ れ た。

[Ii] https://worldbeyondwar.org/veterans-group-reclaim-armistice-day-as-day-of-peace/

[Iii] Citirano u Paulu L. Atwoodu, Rat i carstvo: američki način života (Pluton, 2010), Poglavlje 7, "Svijet je bio siguran samo za više rata." Izvorni citat od Williama R. Keylora, Svijet dvadesetog stoljeća: međunarodna povijest (Oxford UP, 1984), str. 73.

[Iv] Cumings, Korejsko mjesto na suncu, P. 140.

[V] https://www.japantimes.co.jp/news/2008/11/09/national/history/from-heroes-to-zero-with-fateful-strings-attached/

[VI] https://i2.wp.com/davidswanson.org/wp-content/uploads/2018/08/peaceaward.jpg

[VII] Kathy Kelly je koordinatorica Glasova za kreativno nenasilje, nenasilne anti-ratne organizacije pod nazivom Glasovi za kreativno nenasilje. http://democracynow.jp/video/20100913-2

[Viii] Medea Benjamin je također autor nove knjige na engleskom jeziku Unutar Irana: prava povijest i politika Islamske Republike Iran (ILI knjige, 2018).

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

Vezani članci

Naša teorija promjene

Kako okončati rat

Move for Peace Challenge
Antiratni događaji
Pomozite nam rasti

Mali donatori nas nastavljaju dalje

Ako odlučite davati periodični doprinos od najmanje 15 USD mjesečno, možete odabrati dar zahvale. Zahvaljujemo našim stalnim donatorima na našoj web stranici.

Ovo je vaša prilika da ponovno zamislite a world beyond war
WBW trgovina
Prevedi na bilo koji jezik