René Wadlow, TRANSCEND Medijska službaMaj 2, 2023
Dana 4. marta 2023. godine, u Ujedinjenim nacijama u New Yorku, učinjen je važan korak ka zaštiti okeana predstavljanjem Ugovora o otvorenom moru. Cilj sporazuma je zaštita biodiverziteta okeana izvan nacionalnih teritorijalnih granica. Ovi pregovori su počeli 2004. Njihova dužina ukazuje na neke od poteškoća u vezi sa ovim pitanjima.
Novi Ugovor o otvorenom moru tiče se većeg dijela okeana izvan nacionalne jurisdikcije i isključive ekonomske zone (EEZ). Novi sporazum je odraz zabrinutosti o posljedicama globalnog zagrijavanja, zaštiti biodiverziteta, naporima da se suprotstavi zagađenju na kopnu i posljedicama prekomjernog ribolova. Zaštita biodiverziteta sada je visoko na političkom dnevnom redu mnogih država.
Novi ugovor se zasniva na pregovorima tokom 1970-ih koji su doveli do Konvencije o pravu mora iz 1982. godine. Desetogodišnji pregovori, u kojima su aktivnu ulogu igrale nevladine organizacije poput Udruženja građana svijeta, bavili su se prije svega proširenjem nacionalne jurisdikcije kako bi se uključila “ekskluzivna ekonomska zona” pod kontrolom države koja drži 12 nautičkih -mile jurisdikcija. Dotična država mogla bi sklopiti finansijske aranžmane s drugim državama o ribolovu ili drugim aktivnostima unutar ekskluzivne ekonomske zone.
Konvencija o pravu mora iz 1982. bila je nastojanje da se da pravna struktura onome što je uglavnom bilo običajno međunarodno pravo putem izrade sveobuhvatnog pravnog ugovora. Konvencija o pravu mora također je dovela do stvaranja postupka za rješavanje pravnih sporova.
Neki od predstavnika nevladinih organizacija koji su učestvovali u pregovorima 1970-ih upozorili su na poteškoće koje proizlaze iz preklapanja isključivih ekonomskih zona, posebno IEZ-a oko malih nacionalnih ostrva. Praksa je pokazala da je naša zabrinutost bila opravdana. Situacija na Mediteranu je komplikovana bliskim kontaktom ili preklapanjem isključivih ekonomskih zona Grčke i Turske, kao i onih na Kipru, Siriji, Libanu, Libiji, Izraelu – svim državama sa dubokim političkim tenzijama.
Trenutna politika kineske vlade i broj ratnih brodova koji se kreću po Južnom kineskom moru prevazilazi sve čega sam se bojao 1970-ih. Neodgovornost velikih sila, njihov sebičan pristup međunarodnom pravu i ograničeni kapacitet pravnih institucija da obuzdaju ponašanje države izazivaju zabrinutost. Međutim, postoji Deklaracija iz Phnom Penha iz 2002. o ponašanju stranaka u Južnom kineskom moru koja poziva na povjerenje, suzdržanost i rješavanje sporova pravnim sredstvima, tako da se možemo nadati da će “hladnije glave” pobijediti.
Predstavnici nevladinih organizacija ponovo su odigrali važnu ulogu u stvaranju novog Ugovora o otvorenom moru, čak i ako još uvijek postoje pitanja, poput rudarenja na dnu oceana, izostavljena iz sporazuma. Ohrabrujuće je da je postojala saradnja velikih vlada – SAD, Kine, Evropske unije. Predstoji još posao, a napori vlade moraju se pomno pratiti. Međutim, 2023. je dobar početak za zaštitu i mudro korištenje okeana.
______________________________________
René Wadlow je član TRANSCEND Mreža za okruženje za razvoj mira. On je predsjednik Udruženja građana svijeta, međunarodne mirovne organizacije sa konsultativnim statusom pri ECOSOC-u, organu Ujedinjenih nacija koji olakšava međunarodnu saradnju i rješavanje problema u ekonomskim i socijalnim pitanjima, i urednik Transnational Perspectives.