Saina vaivai, Amerika vaivai

Saunia e Joseph Essertier, Leo Tete’e, Fepuari 24, 2023

Essertier o le Fa'atonu mo World BEYOND War's Iapani Mataupu

O nei aso o loʻo i ai le tele o talanoaga i le aufaasālalau e uiga i osofaʻiga a Saina i le tele o vaega, ma o le manatu o lenei mea e tele sona aʻafiaga mo le saogalemu o le lalolagi. O sea ituaiga talanoaga e tasi e mafai ona taitai atu ai i le faateleina o le vevesi ma se avanoa sili atu o le le malamalama e taitai atu ai i se taua faataumaoi. Ina ia mafai ona foia faafitauli o le lalolagi i se auala talafeagai, umi umi e taua le vaai i le tulaga mai le vaaiga a tagata uma e aafia ai. O lenei tala o le a faʻaalia ai nisi o mataupu e tele lava ina le amanaiaina, e le gata i le aufaasālalau ma le aʻoga.

O le masina na te’a nei na fa’ailoa mai ai e mafai ona asiasi atu le Fofoga Fetalai o le Maota o Sui o Amerika, Kevin McCarthy, i Taiwan i se taimi o le tausaga nei. I le tali atu, o le sui sooupu a le Matagaluega o le Va i Fafo a Saina Na unaʻia e Mao Ning le US ia "tausisi ma le faamaoni i le mataupu faavae e tasi-Saina." Afai e alu McCarthy, o lana asiasiga o le a mulimuli mai i le mulivae o le asiasiga a Nancy Pelosi i le aso 2 o Aukuso i le tausaga talu ai, ina ua ia faatonuina le Taiwanese e uiga i uluai aso o le faavaeina o lo tatou atunuu. “peresitene” Benjamin Franklin fai mai, “O le saolotoga ma le faatemokalasi, saolotoga ma le faatemokalasi o se mea e tasi, saogalemu iinei. Afai tatou te le maua—e le mafai foi ona tatou maua, pe afai tatou te le maua uma.”

(E leʻi avea Franklin ma peresitene ma mea na ia fai mai ai o le, “O i latou e lafoai le saolotoga taua e faatau ai sina saogalemu le tumau e le tatau i ai se saolotoga po o se saogalemu”).

O le asiasiga a Pelosi na iu i ai fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i afi ola tetele i luga o vai ma le ea o loʻo siomia ai Taiwan. E le o tagata uma i Taiwan na faafetai atu ia te ia mo le tausia o latou saogalemu i lenei faiga.

O McCarthy e foliga mai o loʻo teuina le faʻasesega e faapea o le asiasiga a Pelosi o se manuia tele ma o le faia e pei ona faia e lona sui Democratic muamua o le a fausia ai le filemu mo tagata o Asia i Sasaʻe ma Amerika lautele. Pe moni lava o le tulaga masani o mea mo se ofisa o le malo o Amerika o loʻo umia le tofi o le Fofoga Fetalai, lona tolu i le laina i le peresitene, o loʻo galue i le faia o tulafono e le o faʻatinoina, e tatau ona asiasi i le motu o loʻo pulea e le "tagata lava ia." -pulea" Malo o Saina e ui i la matou folafolaga i le Malo o Saina e faʻaaloalo i le "tasi Saina" faiga faʻavae. O le malo o le Malo o Saina e le o pulea e le tagata lava ia i le tulaga masani talu ai sa lagolagoina e le US. mo le itiiti ifo i le 85 tausaga ma pulea e le US mo le tele o tausaga. Ae ui i lea, e tusa ai ma amioga tatau a Amerika, e le tatau i se tasi ona taʻua lena mea moni ma e tatau ona tautala i taimi uma ia Taiuani e pei o se atunuu tutoʻatasi.

"O lo'o tausisia e le US i le 'one China' policy, lea e le amanaʻia ai le pule a Taiwan” ma "ua lagolagoina pea Taiwan i le tamaoaiga ma le militeri e avea o se puipuiga faatemokalasi e tetee atu ai i le pulega pule a Saina." Na mafai e le vaega faa-Komunisi Saina ona manumalo i le tele o Saina ma pulea le toetoe o Saina uma i le 1949 e tusa lava pe ua mavae le sefulu tausaga o fesoasoani tau tupe a Amerika ma le militeli a lo latou fili Jiang Jieshi (AKA, Chiang Kai-shek, 1887-1975) ma lana Guomindang (AKA, le "Nationalist Party of China" poʻo le "KMT"). O le Guomindang sa matua pi’opi’o ma le le agavaa, ma fasia soo tagata o Saina, eg, i o le Fasioti Tagata a Shanghai o le 1927, o le 228 Faʻalavelave o le 1947, ma i totonu o le fasefulu tausaga o le “Mata'u Pa'epa'e” i le va o le 1949 ma le 1992, e oo lava i aso nei, soo se tasi na te iloaina le talafaasolopito faavae e mafai ona mateina faapea o Taiuani atonu e le o se “suila o le saolotoga” ma le “faatemokalasi olaola” lea. Fai mai Liz Truss o lea. E iloa lelei e tagata malamalama na fausia e Taiwanese lo latou temokalasi e ui ina US fa'alavelave.

Ae ui i lea, e foliga mai, i le faamasinoga a Peresitene Joe Biden, o asiasiga mai Pelosi ma McCarthy o le a le mafai ai ona lagona le saogalemu ma le saogalemu o Taiwanese, pe faʻaalia atoatoa ai lo tatou tautinoga i le saolotoga, faatemokalasi, ma le filemu i Asia i Sasaʻe. O lea la i le Aso Faraile 17, na ia auina atu ai Sui Failautusi Lagolago mo Saina Michael Chase. O Chase e na'o le ofisa sinia lona lua a le Pentagon na asiasi i Taiwan i le fasefulu tausaga. Masalo o le a fuafua e Chase se sauniga ulaula paipa paipa ma le "unite faʻapitoa a Amerika ma se vaega o Marines" o loʻo "ua faagaioia faalilolilo i Taiwan e toleni ai ʻautau i inā” talu mai a itiiti mai ia Oketopa 2021. Faaopoopo atu i le siʻosiʻomaga filemu i le isi itu o Taiuani Strait, aumalaga a le konekeresi lua, taitaia e le lauiloa o le fautua o le filemu Ro Khanna na taunuu foi i Taiwan i le aso 19 mo se asiasiga e lima aso.

Le saogalemu i Amerika ma Saina

Atonu o se taimi lelei lenei e faamanatu atu ai i tagata Amerika e le pei o le 1945, tatou te le fiafia i se avanoa sili atu nai lo isi malo-setete uma i tulaga o lo tatou saogalemu ma le saogalemu, tatou te le nonofo i "Fortress America," e le o tatou na o le taaloga i le taulaga, ma e le mafai ona faatoilaloina i tatou.

O le lalolagi ua sili atu ona tuʻufaʻatasia i le tamaoaiga nai lo le taimi na Jiang Jieshi (Chiang Kai-shek) sa aliali mai i faavaa o mekasini a Amerika e fai pea ma toa o Asia. E le gata i lea, faatasi ai ma le oʻo mai o auupega fou e pei o drones, cyber weapons, ma hypersonic missiles e faigofie ona sopoia tuaoi, o le mamao e le toe mautinoa ai lo tatou saogalemu. E mafai ona lavea i tatou mai nofoaga mamao.

E ui lava o nisi o tagatanuu o Amerika o loʻo nofouta i lenei mea, e toʻaitiiti lava e ono iloa o tagata i Saina e sili atu le itiiti ifo o le saogalemu o le atunuʻu nai lo tatou. E ui ina fa'asoa e le Iunaite Setete na'o tuaoi o fanua ma setete e lua, Kanata ma Mekisiko, e fa'asoa e Saina tuaoi ma atunuu e sefulufa. O lo'o fealua'i fa'asagatau mai le setete e latalata i Iapani, o Korea i Matu, Rusia, Mongolia, Kazakhstan, Kyrgyzstan, Tajikistan, Afghanistan, Pakisitana, Initia, Nepal, Bhutan, Myanmar, Laos, ma Vietnam. E fa o setete i tuaoi o Saina o malosiaga faaniukilia, e pei o Korea i Matu, Rusia, Pakisitana, ma Initia. O Saina e nonofo i se pitonuu matautia.

O Saina e iai le va faauo ma Rusia ma Korea i Matu, ma fai si faauo ma Pakisitana, ae o le taimi nei, ua afaina ai sootaga ma Iapani, Korea i Saute, Filipaina, Initia, ma Ausetalia. Mai nei atunuu e lima, o Ausetalia e na o le pau lea o le atunuu e mamao ese mai Saina e ono i ai se faaaliga muamua a Saina pe a osofaia i latou e Ausetalia i se aso.

Iapani o toe fa'aleleia, ma mea uma e lua Iapani ma Korea i Saute o lo o faia se tuuga tau ma Saina. O le tele o Saina o loʻo siʻomia e US military bases. O osofaʻiga a Amerika i Saina e mafai ona faʻalauiloa mai le faitau selau o nei nofoaga, aemaise lava mai Iapani ma Korea i Saute. Luchu, poʻo le "Ryukyu" Island Chain, o loʻo tumu i nofoaga autu a Amerika ma e tu i tafatafa o Taiwan.

(Luchu na faʻapipiʻiina e Iapani i le 1879. O le Motu o Yonaguni, o le motu pito i sisifo o le filifili o le motu, e na o le 108 kilomita, poʻo le 67 maila, mai le talafatai o Taiwan. O loʻo maua se faʻafanua fesoʻotaʻi. iinei. O lenei faʻafanua o loʻo faʻaalia ai o le militeri a Amerika o loʻo i ai moni lava o se autau o loʻo nofoia, faʻatautaia punaoa i luga o le fanua ma faʻatamativaina tagata o Luchu).

Ausetalia, Korea i Saute, ma Iapani ua uma ona ulufale i totonu pe o le a faia soʻotaga ma le US faʻapea foʻi ma atunuʻu ua uma ona fesoʻotaʻi ma le US O lea e le gata ina faʻamataʻu tagata taʻitoʻatasi Saina e nei atunuʻu e tele ae faʻapea foi o se iunite e tasi e le tele. atunuu. E tatau ona latou popole i lo tatou fa'atupuina o latou. Korea i Saute ma Iapani e tutusa mafaufau i le avea ma sui auai o le NATO.

O Saina e i ai le vavalalata a le militeri ma Korea i Matu, ae o Saina lea na'o le fa'afitafita. E pei ona iloa e tagata uma, pe tatau ona iloa, o fesoʻotaʻiga a le militeri e matautia. O le toʻatele o tagata atamamai e talitonu e mafai ona faʻaosoina ma faʻalauteleina taua. O ia sootaga na mafua ona o le tulaga i le 1914 ina ua avea le fasiotiga o Archduke Franz Ferdinand, o le suli i le nofoalii o Austro-Hungarian, na faaaoga e fai ma mafuaaga e taua ai i se tulaga tele, o lona uiga, Taua Muamua a le Lalolagi, nai lo le na o se taua i le va. Austria-Hanikeri ma Serbia.

Iapani, e latalata tele ia Saina ma le sa avea muamua ma kolone, pulea e militarists, o le a avea ma se taufaamataʻu manino ia Saina pe a vaʻaia mai se tala faasolopito. O le malo o le Emepaea o Iapani na mafua ai le oti mataʻutia ma le faʻaleagaina i le taimi o taua e lua faʻasaga ia Saina i le afa seneturi i le va o le 1894 ma le 1945 (ie, o le Taua Muamua ma le Lua Sino-Iapani). O lo latou nofoia o Taiuani o le amataga lea o le faalumaina ma le mafatia tele mo tagata o Saina ma isi atunuu i le itulagi.

O 'au fa'aauupegaina a Iapani o lo'o ta'ua fa'aseseina o le Self-Defense Forces (SDF), ae o latou o se tasi o malo malosi faafitafita o le lalolagi. “Ua iai Iapani foafoaina lona uluai vaega faamiliteli amphibious talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma faalauiloa se vasega fou o va'a fa'atekonolosi (ta'ua "Noshiro" fa'alauiloa e Mitsubishi i le 2021), ma o toe fetuunaiga lona malosi tane ina ia mama ma sili atu ona feaveai ma fausiaina o ana fana fana.” O lo'o fa'alauteleina e le Mitsubishi le va'aiga a Iapani "Ituaiga 12 Fa'asaga-i-Va'a,” lea o le a maua ai Iapani le agava'a e osofa'ia nofoaga o le fili ma faia “tetee” E le o toe mamao (e tusa ma le 2026) o Iapani o le a mafai ona lavea i totonu o Saina, e oo lava mai le 1,000 kilomita le mamao. (O le mamao mai Ishigaki Island, vaega o Luchu, i Shanghai e tusa ma le 810 km, faʻataʻitaʻiga)

Ua taʻua Iapani o se "setete tagata o tausia” o Uosigitone, ma Uosigitone e faalavelave foi i mataupu faavaomalo a Korea i Saute. O lenei faʻalavelave e matua faʻateleina e faapea "e pei o mea o loʻo i ai nei, o Korea i Saute o loʻo i ai le puleaina o ana militeri i lalo o le armistice tulaga, ae o le a pulea e le Iunaite Setete i taimi o taua. O lenei faatulagaga e tulaga ese i le US-Korea i Saute." I se isi faaupuga, e le fiafia tagata Korea i Saute i le filifiliga a le tagata lava ia.

Ua lata mai Filipaina tuuina atu le militeri a Amerika avanoa i nofoaga faamiliteli faaopoopo e fa, ma ua i ai i le US faʻalauteleina le numera o fitafita Amerika i Taiwan. Mai World BEYOND Warfa'afanua feso'ota'i, e mafai ona iloa e se tasi, i tua atu o Filipaina, o loʻo i ai ni nai faʻavae US i vaega o Asia i Sautesasae faʻapea foʻi ma le tele o nofoaga i sisifo o Saina i Pakistan. Na maua e Saina muamua i fafo i le 2017 i Djibouti i le Horn o Aferika. O le US, Iapani, ma Farani e tofu foi ma se faavae iina.

I le va'aia o Saina i lenei tulaga le saogalemu ma le fa'aletonu e fa'atatau i le US, ua fa'amoemoe nei tatou te talitonu o lo'o mana'o Beijing e fa'ateleina fete'ena'iga ma i tatou, e sili ona fiafia Beijing i faiga sauā nai lo le fa'atupuina o le va'aiga. I le faatomuaga i la latou faavae, e manino lava le teena o le pulega faa-Imperial. O loʻo taʻu mai ai ia i tatou o le "misiona faʻasolopito a tagata Saina e teteʻe ai i le malo" ma o le "tagata Saina ma le Vaegaau Faʻasaʻolotoina a Saina ua faʻatoʻilaloina osofaʻiga a le malo ma le pulepulepule, sabotage ma auupega faʻaauupegaina, puipuia le tutoatasi ma le saogalemu o le atunuu, ma faʻamalosia. puipuiga a le atunuu.” Ae e tatau ona tatou talitonu e le pei o le US, o lona faavae e le o taʻua ai le malo, o Beijing e sili atu le taua nai lo Uosigitone.

James Madison, o se “tama” o la tatou Faavae tusia upu nei: “Mai fili uma i le saolotoga lautele, o taua, atonu, o le mea e sili ona mata'utia, aua e aofia ai ma atiina ae le siama o isi uma. O taua o le matua o autau; e maua mai ai aitalafu ma lafoga; ma o autau, ma aitalafu, ma lafoga o meafaigaluega lauiloa ia mo le aumaia o le toatele i lalo o le pule a le toaitiiti.” Ae paga lea mo tatou ma le lalolagi, o ia upu poto e lei tusia i totonu o lo tatou faavae pele.

Na tusia e Edward Snowden upu nei i luga o le Twitter i le aso 13:

e le o ni tagata ese

maimau pe ana o ni tagata ese

ae e le o ni tagata ese

ua na'o le popolevale fa'ainisinia, ose fa'alavelave mata'ina e fa'amautinoa ai e tofia le au fai lipoti a le natsec e su'esu'e le fa'atauva'a o paluni nai lo paketi po'o pomu (à la nordstream)

Ioe, o lenei mata'utia i paluni ose fa'alavelave lea mai le tala tele, e masalo ua tu'i tua e le tatou malo se tasi o a tatou paaga autu, Siamani, e ala i. faʻaumatia North Stream paipa.

O le mea moni o le lalolagi i aso nei o atunuu mauoloa, e aofia ai le US, sipai i le tele o isi atunuu. Ua tatala le Ofisa o le Su'esu'ega a le Atunu'u tele satelite sipai. E oo lava i lo tatou malo sipai ia Iapani "O ofisa o le kapeneta, faletupe ma kamupani, e aofia ai le Mitsubishi conglomerate." O le mea moni, o atunuu mauoa uma atonu e sipai uma o latou fili i taimi uma, ma nisi o latou paaga i nisi taimi.

Na'o le mafaufau i tala fa'asolopito o Amerika. Toeitiiti lava o tulaga uma o sauaga i le va o Saina ma Amerika, Na amataina e tagata Amerika le vevesi. O le mea moni faanoanoa, sa avea i tatou ma tagata faatupu vevesi. O i matou na faia faiga le tonu faasaga ia Saina, o lea e tele a latou mafuaaga lelei ia masalosalo mai ia i tatou.

O tausaga ta'itasi, e na'o le fa'aaluina e le tatou atunu'u $20 piliona i le tipiloma a o faʻaalu le $ 800 piliona i le sauniuni mo taua. O se mea moni, ae o a tatou mea e ave i ai le faamuamua e fuli atu i le fausiaina o malo sauā. O le mea e tau le taʻua soo o Amerika, Iapani, ma Saina-i tatou uma-o loʻo nonofo i se lalolagi mataʻutia, lea e le o toe avea ai taua ma se filifiliga atamai. O lo tatou fili o taua lava ia. E tatau ia i tatou uma ona tutula'i ese mai o tatou nofoa ma faaleo atu lo tatou tetee i le Taua Lona tolu a le Lalolagi a o tatou, ma tupulaga o le lumanai, e maua so o se avanoa i soo se ituaiga o olaga lelei.

Faafetai tele ia Stephen Brivati ​​mo ana faamatalaga taua ma fautuaga.

O se tasi Tali

  1. Ose tusitusiga lelei lenei. Ua ou aʻoaʻoina atili e uiga i le talaaga o le tulaga (e tele naua mea e mafai ona eliina)…Ua taʻe ese Amerika, i nai faʻaopoopoga laiti, e siʻosiʻomia uma Saina ma Rusia i se auala e le faʻaosoina ai se tali sauā mai ia i latou seia oʻo ina avea ma se mae'a fe'au. Ma o lea, o loʻo i ai le faitau selau o nofoaga faʻafitafita a Amerika o loʻo siosiomia o latou fili i le aluga o taimi, ma e le mafai lava e Rusia ma Saina ona faia se mea e aunoa ma le faʻaalia. Afai, i se manatu faʻapitoa, na faia e Rusia ma Saina le mea lava e tasi e ala i le taumafai e fausia ni faʻavae i Caribbean, Kanata ma Mekisiko, e mafai ona e mautinoa o le a tali vave atu tagata Amerika aʻo leʻi tupu se mea. O lenei pepelo e matautia ma taʻitaʻia ai le lalolagi i se faʻalavelave faʻavaomalo. Afai o le SHTF, o le a tatou faia'ina uma.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana