Tiutetauave e Puipuia le faitau aofaʻi o tagata Armenia o Nagorno Karabakh

Saunia e Alfred de Zayas, World BEYOND War, Setema 28, 2023

Afai o le "mataupu faavae" o le Tiutetauave e Puipuia (R2P) o lona uiga o soʻo se mea[1], ona faʻatatau lea i le faʻalavelave faʻafuaseʻi talu mai le 2020 i le malo o Armenia o Artsakh, e sili ona lauiloa o Nagorno Karabakh. Le osofaʻiga faasolitulafono a Azerbaijan i le 2020, faʻatasi ma solitulafono tau taua ma solitulafono faasaga i tagata soifua, e pei ona tusia i isi e le Human Rights Watch[2], na fausia ai le faaauauina o le fasiotiga tagata Ottoman faasaga i tagata Armenia[3]. E tatau ona su'esu'eina lelei e le International Criminal Court i Hague e tusa ai ma mataupu 5, 6, 7 ma le 8 o le Roma Statute.[4]  O le Peresetene o Azerbaijan, Ilham Aliyev e tatau ona molia ma molia. E le tatau ona i ai se faasalaga mo nei solitulafono.

I le avea ai ma Tagata Tofa Tutoatasi a le UN, ma ona o le ogaoga o osofaiga a Azeri ia Setema 2023, ua ou talosaga atu ai i le Peresetene o le UN Human Rights Council, Ambassador Vaclav Balek, ma le UN High Commissioner for Human Rights Volker Turk e taloina se Fonotaga Faapitoa a le Fono a Aia Tatau a Tagata e taofia ai le solia o aia tatau a tagata e faia e Azerbaijan ma tuuina atu fesoasoaniga alofa i le faitau aofaʻi o tagata Armenia, tagata afaina, faatasi ai ma isi mea o se osofaʻiga faasolitulafono ma poloka na mafua ai le oti ona o le fia aai ma se malaga tele agai i luma. Armenia.

O lenei itulagi mauga e lata ane i Armenia o le mea o totoe o le 3000 tausaga o nofoia o le vaega o tagata Armenia, ua leva ona iloa e Peresia ma Eleni o Alarodioi, na taʻua e Darius I ma Herodotus. Na olaola le malo o Armenia i taimi o Roma ma o le laumua, o Artashat (Artaxata) i luga o le Vaitafe o Aras e latalata i Yerevan i aso nei. Na liua le Tupu o Tiridates III i le fa'a-Kerisiano e St. Gregory le Illuminator (Krikor) i le 314 ma fa'atūina le fa'aKerisiano o le lotu a le setete. Na toe faatulagaina e le emeperoa Byzantine Justinian I Armenia i itumalo e fa ma faamaeaina le galuega o le Faa-Eleniina o le atunuu i le tausaga e 536.

I le seneturi lona 8 na o'o mai ai Armenia i lalo o le fa'atuputeleina o fa'aa'afiaga a Arapi, ae na fa'atumauina lona fa'asinomaga fa'aKerisiano ma tu ma aga masani. I le seneturi lona 11 na tapeina ai e le Emperor Byzantine Basil II le tutoatasi o Armenia ma e leʻi umi talu ona manumalo le Seljuq Turks i le teritori. I le seneturi lona 13 na paʻu'ū atoa ai Armenia i lima Mongol, ae o le olaga ma le aʻoaʻoina o Armenia, na faʻaauau pea ona faʻaogatotonu i le falesa ma faʻasaoina i monasteries ma nuʻu nuʻu. Ina ua maeʻa le puʻeina o Constantinople ma le fasiotia o le Emperor Byzantine mulimuli, na faavaeina ai e le au Ottomans la latou pulega i luga o tagata Armenia, ae faʻaaloalogia le pule a le peteriaka Armenia o Constantinople. Na faatoilaloina e le Malo o Rusia se vaega o Armenia ma Nagorno Karabakh i le 1813, o le isi vaega na totoe i lalo o le amo a le Malo o Ottoman. Faatasi ai ma le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi, na amata ai le fasioti tagata a Ottoman faasaga i tagata Armenia ma isi Kerisiano laiti. E tusa ma le miliona ma le afa tagata Armenia ma toetoe lava miliona tagata Eleni mai Pontos, Semurana.[5] faʻapea foʻi ma isi Kerisiano o le malo o Ottoman na faʻaumatia, o le fasioti tagata muamua o le 20 seneturi.

O mafatiaga o tagata Armenia aemaise lava o le faitau aofaʻi o Nagorno Karabakh e leʻi muta i le faʻaumatiaina o le Malo o Ottoman, ona o le Soviet Union fouvale na faʻapipiʻiina Nagorno Karabakh i le Soviet Republic fou o Azerbaijan, e ui lava i le faʻamaonia o le tetee a tagata Armenia. . O talosaga faifaipea mo le faʻatinoina o la latou aia tatau o le tagata lava ia e avea ma vaega o totoe o Armenia na faʻateʻaina e le Soviet hierarchy. Naʻo le maeʻa o le paʻu o le Soviet Union i le 1991 na tutoʻatasi ai Armenia ma faʻapea foʻi ona faʻaalia e Nagorno Karabakh le tutoʻatasi.

Semanu o le taimi lenei mo Malo Aufaatasi e laa ai i totonu ma faʻatulagaina le palota a le tagata lava ia ma faʻafaigofie le toe faʻafouina o tagata Armenia uma. Ae leai, o le lalolagi faavaomalo ma Malo Aufaatasi na toe faatoilaloina tagata Armenia e ala i le le faamautinoaina o le a maua e setete sui o le Soviet Union ni tuaoi talafeagai, gafataulimaina e fesoasoani i le filemu ma le saogalemu mo tagata uma. O le mea moni, i le manatu lava lea e tasi e pei o Azerbaijan na faʻaaogaina ai le tagata lava ia ma tutoʻatasi mai le Soviet Union, e faapena foi le faitau aofaʻi o tagata Armenia o loʻo nonofo faʻanoanoa i lalo o le pulega a Azeri sa i ai le aia e tutoʻatasi ai mai Azerbaijan. O le mea moni, afai e faatatau le mataupu faavae o le filifiliga a le tagata lava ia i le atoaga, e tatau foi ona faatatau i vaega. Ae na teena e tagata o Nagorno Karabakh lenei aia tatau, ma e leai se tasi i le lalolagi na foliga mai na popole.

O le osofaʻiga masani a Stepanakert ma isi nofoaga faʻapitoa i Nagorno Karabakh i le taimi o le 2020 taua na mafua ai le tele o tagata na maliliu ma le tele o faʻaleagaina o atinaʻe. O pulega o Nagorno Karabakh sa tatau ona toilalo. I lalo ifo o le tolu tausaga mulimuli ane, ua mou atu lo latou faamoemoe mo le faia o le latou lava filifiliga.

O osofaiga a Azerbaijani faasaga i le faitau aofaʻi o Nagorno Karabakh o loʻo avea ma soliga matuia o le mataupu 2(4) o le UN Charter, lea e faʻasaina ai le faʻaaogaina o le malosi. E le gata i lea, sa i ai ni soliga matuia o le 1949 Geneva Red Cross Conventions ma 1977 Protocols. O lea foi, e leai se tasi ua molia i nei solitulafono, ma e foliga mai e leai se tasi o le a faia, sei vagana ua siisii ​​le leo o le lalolagi i le ita tele.

O le polokaina o meaʻai ma sapalai e Azerbaijan, o le tipiina o le alalaupapa Lachin e mautinoa lava e pa'ū i totonu o le lautele o le 1948 Genocide Convention, lea e faʻasaina i lana mataupu II c "O le faʻatupuina ma le loto i ai o tulaga o le olaga ua fuafuaina e aumaia ai lona faʻaleagaina faaletino i totonu. atoa po o se vaega.”[6]  E tusa ai ma lea tulaga, e mafai e soʻo se setete pati ona tuʻuina atu le mataupu i le Faamasinoga Faʻava-o-malo o Faamasinoga e tusa ai ma le mataupu IX o le Feagaiga, lea o loʻo faʻamaonia ai "Feeseeseaiga i le va o Itu Faiga Faakonekarate e faʻatatau i le faʻamatalaga, talosaga poʻo le faʻataunuʻuina o le Feagaiga o loʻo iai nei, e aofia ai i latou e faʻatatau i le matafaioi. a se Setete mo le fasioti tagata poʻo mo soʻo se isi lava gaioiga o loʻo faʻamatalaina i le mataupu III, e tatau ona tuʻuina atu i le Faamasinoga Faʻavaomalo o Faʻamasinoga i luga o le talosaga a soʻo se itu auai i le feeseeseaiga."

I le taimi lava e tasi, e tatau ona tuʻuina atu le mataupu i le International Criminal Court ona o le faʻatonuina o le "Solitulafono o le osofaʻiga" i lalo o le Tulafono a Roma ma Kampala faʻamatalaga. E tatau i le International Criminal Court ona suʻesuʻeina mea moni ma faʻasalaina e le gata o Azerbaijani Peresitene Ilham Aliyev ae faʻapea foʻi ma ana aumea i Baku, ma, ioe, Turkish President Recep Erdogan.

Nagorno Karabakh o se tulaga masani o le le tonu o le teenaina o le aia tatau o se filifiliga a le tagata lava ia, lea o loʻo taulaʻi i totonu o le UN Charter (mataupu, 1, 55, Mataupu XI, Mataupu XII) ma i le Feagaiga Faʻavaomalo i Aia Tatau a Tagata ma Faigamalo, mataupu 1 o loʻo faʻamaonia ai:

“1. E i ai i tagata uma le aia tatau e filifili ai. E ala i lena aia tatau latou te filifili saoloto ai lo latou tulaga faaupufai ma tulituliloa lo latou atinae tau tamaoaiga, agafesootai ma aganuu.

  1. E mafai e tagata uma, mo o latou lava manaoga, ona lafoai saoloto a latou tamaoaiga faalenatura ma punaoa e aunoa ma le afaina i soo se noataga e tulai mai i le galulue faatasi o le tamaoaiga faava o malo, e faavae i luga o le mataupu faavae o le manuia soofaatasi, ma tulafono faava o malo. E leai lava se tulaga e mafai ai e se tagata ona aveesea mai ana lava mea e ola ai.
  2. O Atunuu Auai i le Feagaiga o loo iai nei, e aofia ai ma i latou o loo i ai le matafaioi mo le pulega o le le Pulea o le Tagata Lava Ia ma Teritori Mavaega Tausi, e tatau ona faalauiloa le faataunuuina o le aia tatau o le tagata lava ia, ma e tatau ona faaaloalo i lena aia tatau, e tusa ai ma aiaiga o le Taiala a Malo Aufaatasi.”[7]

O le tulaga i Nagorno Karabakh e le pei o le tulaga o Albanian Kosovars i lalo o Slobodan Milosevic.[8]  O le a le mea e ave i ai le faamuamua? Fa'alotoifale amiosa'o po'o le aia tatau e fai ai le pule a le tagata lava ia? Parakalafa 80 o le Fautuaga Faufautua a le Faamasinoga Faava o Malo o Faamasinoga i le faaiuga a Kosovo o 22 Iulai 2010 na manino mai ai le faamuamua i le aia tatau o le tagata lava ia.[9].

O le ultima irratio, o le faʻaletonu sili ma le le faʻamaonia o solitulafono e tau ai le taua e faasaga i le faʻaaogaina o le aia tatau o le tagata lava ia e le faitau aofaʻi o Armenia o Nagorno Karabakh. E pei ona ou finau i lau lipoti 2014 i le Fono Tele[10], e lē o le aiā e filifili ai e le tagata lava ia e faapogaia ai taua ae o le faafitia lē tonu. O le mea lea, ua oʻo i le taimi e iloa ai o le faʻataunuʻuina o le aia tatau o le tagata lava ia o se taʻiala e puipuia ai feteʻenaʻiga ma o le taofiofia o le pule a le tagata lava ia e avea ma faʻamataʻu i le filemu ma le saogalemu faavaomalo mo faamoemoega o le mataupu 39 o le UN Charter. Ia Fepuari 2018, na ou tautala ai i luma o le Palemene Europa i lenei lava mataupu, i luma o le toatele o le mamalu o le Republic of Artsakh.

E le mafai e le sosaiete faavaomalo ona faʻatagaina le osofaʻiga a Azerbaijan e faasaga i tagata o Nagorno Karabakh, aua o le a faʻavaeina ai se faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻavaeina le amio saʻo o le teritori e le mataʻutia a le Setete ma le malosi o auupega e faasaga i le manaʻo o tagata o loʻo aʻafia ai. Seʻi manatu pe a taumafai Serbia e toe faafoʻisia lana pulega i Kosovo e ala i le osofaʻia ma osofaʻia o Kosovo. O le a le tali a le lalolagi?

O le mea moni, o loʻo tatou molimauina se ita faʻapena, pe a taumafai Iukureini e "toe maua" le Donbas poʻo Crimea, e ui o nei teritori o loʻo nofoia e tagata Rusia, e le gata i le tautala Rusia, ae lagona le Rusia ma faʻamoemoe e faʻasaoina lo latou faasinomaga ma a latou tu masani. O se mea valea le mafaufau pe a uma ona tau faasaga i le faitau aofaʻi o Rusia o Donbas talu mai le osofaʻiga a Maidan i le 2014, o le ai ai se avanoa e tuʻufaʻatasia ai nei teritori i Iukureini. Ua tele naua le toto ua faamaligiina talu mai le 2014, ma o le mataupu faavae o le "faamavaega toe faaleleia" o le a mautinoa lava le aoga. Sa ou i Crimea ma Donbas i le 2004 o se sui o le UN mo le palota a le palemene ma le peresetene. A aunoa ma se ata o se masalosalo, o le toʻatele o nei tagata o Rusia, o ē, i le mataupu faavae, semanu e tumau pea i tagatanuu Ukrainian ae mo le le faʻavaeina o Maidan coup d'état ma le faʻatupuina o le ita i mea uma a Rusia na mulimuli i le faatoilaloina. o le Peresetene filifilia faatemokalasi o Iukureini, Victor Yanukovych. Na solia e le malo o Ukrainian le Mataupu 20 o le Feagaiga Faava o Malo i Aia Tatau a Tagata ma Faigamalo ina ua ia sauaina le failauga Rusia i Ukraine. Ua solia foi e le malo Azeri le Mataupu 20 ICCPR ona o lona faaosofia o le inoino i tagata Armenia - mo le tele o tausaga.

O le isi manatu e leʻi faʻamalosiina e se tasi e oʻo mai i le taimi nei: Vaʻai faalemafaufau, e pei lava o se faʻataʻitaʻiga atamai, o se malo Siamani i le lumanaʻi, e faʻalagolago i le 700 tausaga o le talafaasolopito o Siamani ma le nofoia i Europa i Sasaʻe Tutotonu, o le a toe faʻaolaina e ala i le faʻamalosi itumalo Siamani tuai o. East Prussia, Pomerania, Silesia, East Brandenburg, lea na ave e Polani i le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.[11]. A uma mea uma, na nofoia e Siamani ma faʻatoʻaina nei teritori i le amataga o Vaitau Tutotonu, faʻavae aai e pei o Königsberg (Kaliningrad), Stettin, Danzig, Breslau, ma isi. Matou te manatua i le faaiuga o le Potsdam Conference o Iulai-Aokuso 1945, e tusa ai ma i mataupu 9 ma le 13 o le Potsdam communiqué (e le o se feagaiga), na faasilasilaina o le a maua e Polani le "taui" i fanua ma o le a faʻateʻaina le faitau aofaʻi o tagata i le lotoifale - e sefulu miliona tagata Siamani o loʻo nonofo i nei itumalo, o se sauā. tuliesea[12] lea na i'u ai i le oti pe tusa ma le tasi miliona soifua[13]. O le tuliesea faʻatasi o tagata Siamani e Polani 1945-48, faʻapitoa ona o latou o Siamani, o se solitulafono faʻailoga lanu, o se solitulafono faasaga i tagata soifua. Na faʻatasi ma le tuliesea o tagata Siamani mai Bohemia, Moravia, Hanikeri, Yugoslavia, e aofia ai le lima miliona tagata faʻateʻaina ma le miliona miliona maliu. I le mamao ma le mamao, o lenei faateʻaina tele ma le faʻaleagaina o le toʻatele o tagata Siamani mama mai o latou atunuʻu na avea ma faʻamamāina sili ona leaga i le talafaasolopito o Europa.[14]  Ae, o le mea moni, e talia e le lalolagi soʻo se taumafaiga a Siamani e "toe faʻaleleia" ona itumalo na leiloloa? Pe o le a le solia ea le mataupu 2(4) o le UN Charter i le auala lava e tasi na solia ai e le osofaʻiga a Azeri i Nagorno Karabakh le faʻasaina o le faʻaaogaina o le malosi o loʻo i totonu o le UN Charter ma faʻaleagaina ai le filemu ma le saogalemu faavaomalo?

O se faʻamatalaga faʻanoanoa e uiga i le tulaga o a tatou amio, i luga o le le faʻaaloalo i a tatou tulaga faʻaletagata, o le toʻatele oi tatou o loʻo aufaatasi i le solitulafono o le le leoa ma le le fiafia i tagata Armenia na afaina i Azerbaijan.[15].

Matou te vaʻai i se mataupu faʻapitoa lea e tatau ona faʻaaogaina le faʻavae faavaomalo Tiutetauave i Puipuiga. Ae o ai o le a talosagaina i le UN General Assembly? O ai e manaʻomia le tali atu mai Azerbaijan?

[1] Palakalafa 138 ma le 139 o le Iugafono a le Fono Tele 60/1 o le aso 24 Oketopa 2005.

https://undocs.org/Home/Mobile?FinalSymbol=A%2FRES%2F60%2F1&Language=E&DeviceType=Desktop&LangRequested=False

[2]https://www.hrw.org/news/2020/12/11/azerbaijan-unlawful-strikes-nagorno-karabakh

https://www.hrw.org/news/2021/03/19/azerbaijan-armenian-pows-abused-custody

https://www.theguardian.com/world/2020/dec/10/human-rights-groups-detail-war-crimes-in-nagorno-karabakh

[3] Alfred de Zayas, Le Fasioti Tagata e faasaga i tagata Armenia ma le Taua o le 1948 Genocide Convention, Haigazian University Press, Beirut, 2010

Tribunal Permanent des Peuples, Le Crime de Silence. Le Genocide des Arméniens, Flammarion, Pale 1984.

[4] https://www.icc-cpi.int/sites/default/files/RS-Eng.pdf

[5] Tessa Hofmann (ed.), Le Fasiotiga o Tagata Eleni Ottoman, Aristide Caratzas, Niu Ioka, 2011.

[6]
https://www.un.org/en/genocideprevention/documents/atrocity-crimes/Doc.1_Convention%20on%20the%20Prevention%20and%20Punishment%20of%20the%20Crime%20of%20Genocide.pdf

[7] https://www.ohchr.org/en/instruments-mechanisms/instruments/international-covenant-civil-and-political-rights

[8] A. de Zayas " Le Aia Tatau i le Atunuʻu, Faʻamama Faʻaleaganuʻu ma le Faʻamasinoga Faʻavaomalo Faʻavaomalo mo le Muamua o Yugoslavia " Criminal Law Forum, Vol.6, itulau 257-314.

[9] https://www.icj-cij.org/case/141

[10] A / 69/272

[11] Alfred de Zayas, Nemesis i Potsdam, Routledge 1977. De Zayas, Se tauimasui Mata'utia, Macmillan, 1994.

De Zayas "Tulafono Faava-o-malo ma Fa'aliliuga Fa'atele o Tagata", Harvard International Law Journal, vol. 16, itu. 207-259.

[12] Victor Gollancz, O Tatou Tulaga Fa'amata'u, Lonetona 1946, Gollancz, I Siamani Pogisa, Lonetona 1947.

[13] Statistisches Bundesamt, Die deutschen Vertreibungsverluste, Wiesbaden, 1957.

Kurt Böhme, Gesucht Wird, Deutsches Rotes Kreuz, Munich, 1965.

Lipoti a le Komisi Fesoasoani Soofaatasi a le Koluse Mumu Faavaomalo, 1941-46, Sineva, 1948.

Bundesministerium für Vertriebene, Tusitala der Vertreibung, Bonn, 1953 (8 voluma).

Das Schweizerische Rote Kreuz – Eine Sondernummer des deutschen Flüchtlingsproblems, Nu. 11/12, Bern, 1949.

[14] A. de Zayas, 50 Mataupu e uiga i le tuliesea o Siamani, Inspiration, Lonetona 2012.

[15] Vaʻai laʻu faʻatalanoaga BBC i Nagorno Karabakh, 28 Setema 2023, amata ile minute 8:50. https://www.bbc.co.uk/programmes/w172z0758gyvzw4

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana