Fa'alilo, Saienisi, ma le National So-called Security State

Saunia e Cliff Conner, Saienisi mo Tagata, Aperila 12, 2023

O le fuaitau "setete o le saogalemu o le atunuu" ua atili masani ai o se auala e faʻaalia ai le tulaga faʻapolokiki a le Iunaite Setete i aso nei. O lona uiga e manaʻomia le tausia faigatā o le mealilo o le malamalama ua avea ma galuega taua a le pule pule. O upu lava latou e foliga mai o se mea e le mautonu, ae o faʻavae faʻavae, talitonuga, ma tulafono latou te faʻaalia e matua afaina ai olaga o tagata uma i luga o le paneta. I le taimi nei, o le taumafaiga e taofia mea lilo a le setete mai tagata lautele ua o faatasi ma se osofaʻiga faʻapitoa o le tagata lava ia e puipuia ai le tagatanuu mai le tausia o mealilo mai le setete.

E le mafai ona tatou malamalama i o tatou tulaga faʻapolokiki o loʻo i ai nei e aunoa ma le iloaina o le amataga ma le atinaʻeina o le US state secret device. E i ai-mo le tele o vaega-o se mataupu ua toe tusia i tusi o tala faasolopito o Amerika, o se faaletonu na mafai e le tusitala talafaasolopito o Alex Wellerstein ma le lototele ma le mafai ona fofoina i totonu. Fa'atapula'aina Fa'amatalaga: O le Talafa'asolopito o le Fa'alilo Faaniukilia i le Iunaite Setete.

O le tomai fa'apitoa a Wellerstein o le tala'aga o le saienisi. E talafeagai lena mea ona o le poto mataʻutia na gaosia e fomaʻi faaniukilia i le Manhattan Project i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi sa tatau ona togafitia faalilolilo nai lo se isi lava malamalama muamua.1

Na faʻapefea ona faʻatagaina e le lautele o Amerika le faʻatupulaia o faʻalilolilo faʻapolopolo i ia tulaga mataʻutia? Tasi le laasaga i le taimi, ma o le laasaga muamua na faʻamaonia pe a manaʻomia e taofia ai le Nazi Siamani mai le gaosia o se auupega faaniukilia. O le “fa'alilolilo fa'asaienisi atoa lea na foliga mai o lo'o mana'omia e le pomu atomika" lea na avea ai le amataga o le tala fa'asolopito o le tulaga fa'aonaponei o le saogalemu o le atunu'u o se tala fa'alilolilo o le fisiki faaniukilia (itulau 3).

O le fuaitau "Faʻamaumauga Faʻatapulaʻaina" o le uluaʻi faʻamatalaga puʻeina mo mealilo faaniukilia. Sa tatau ona fa'amama atoatoa e o'o lava i lo latou i ai e le tatau ona fa'ailoaina, o lona uiga o se fa'aupuga e pei o "Fa'amaumauga Fa'atapula'aina" e mana'omia e fa'afefe ai a latou mea.

O le sootaga i le va o le faasaienisi ma le sosaiete o loo faaalia i lenei tala faasolopito o se mea e fealuai ma soofaatasi. I le faaopoopo atu i le faʻaalia o le faʻafefea ona aʻafia e le saienisi faalilolilo le faʻalapotopotoga faʻaagafesootai, o loʻo faʻaalia ai foʻi le faʻaogaina e le setete o le saogalemu o le atunuʻu le atinaʻeina o saienisi i le Iunaite Setete i le valusefulu tausaga talu ai. E leʻi avea lena mea o se atinaʻe maloloina; ua i'u ai i lalo ifo o le faasaienisi a Amerika i se taumafaiga le faamalieina mo pulega faamiliteli o le kelope.

E Fa'apefea ona Tusia se Tala Fa'alilo o le Fa'alilo?

Afai e iai ni mea lilo e tatau ona teuina, o ai e faatagaina e “faaofiofi i ai”? Alex Wellerstein e mautinoa lava e leai. Atonu e foliga mai o se fa'alavelave lea o le a goto ai lana su'esu'ega mai le amataga. E mafai ea e se tusitala faʻasolopito o loʻo faʻasa ona vaʻaia mea lilo o loʻo avea ma autu o latou suʻesuʻega e iai se mea e fai mai ai?

Ua fa'ailoa e Wellerstein "le tapula'a o lo'o taumafai e tusia le tala fa'asolopito ma se fa'amaumauga fa'amaumauga e tele ina toe fa'asalaina." Ae ui i lea, na te "leʻi sailia lava pe manaʻo i se faʻamaoniga aloaia o le puipuiga." O le i ai o se kilia, na ia faaopoopo mai ai, e sili atu le tau faatapulaaina, ma e maua ai e le malo le aia tatau e faʻamaonia ai mea o loʻo faʻasalalau. "Afai e le mafai ona ou taʻu atu i se tasi le mea ou te iloa, o le a le aoga o le iloaina?" (itulau 9). O le mea moni, faʻatasi ai ma le tele o faʻamatalaga e leʻi faʻamatalaina o loʻo maua, e pei ona faʻamaonia mai e le tele o faʻamatalaga i lana tusi, ua manuia ai Wellerstein i le tuʻuina atu o se faʻamatalaga maeʻaeʻa ma atoatoa o le amataga o le faalilolilo faaniukilia.

O Vaitaimi e Tolu o Talafaasolopito Fa'alilo Faaniukilia

Ina ia faʻamatalaina pe na faapefea ona matou maua mai se Iunaite Setete lea e leai se mea faigaluega faʻalilolilo aloaia - leai se puipuiga faaletulafono "Faalilo," "Secret," poʻo "Top Secret" vaega o le malamalama-i le tulaga lautele o le saogalemu o le atunuu i aso nei, E fa'amatala e Wellerstein vaitaimi e tolu. Muamua mai le Manhattan Project i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le tulaʻi mai o le Cold War; o le lona lua na faʻalauteleina e ala i le maualuga o le Cold War i le ogatotonu o le 1960s; ma o le lona tolu na mai le Taua a Vietnam e oo mai i le taimi nei.

O le vaitau muamua na faʻaalia i le le mautonu, feeseeseaiga, ma le faʻataʻitaʻiga. E ui lava o felafolafoaiga i lena taimi e masani ona faʻapitoa ma faʻapitoa, o le tauiviga i le faalilolilo mai lena taimi e mafai ona faʻatusatusaina o se bipolar, faatasi ai ma manatu faʻafeagai e lua o loʻo faʻamatalaina o

le manatu "lelei" ("pele i saienitisi") o le galuega a le saienisi e manaʻomia ai le suʻesuʻeina o le natura ma le faʻasalalauina o faʻamatalaga e aunoa ma se faʻatapulaʻaina, ma le manatu o le "militeli poʻo le atunuʻu", lea na faʻapea o taua i le lumanaʻi e le maalofia ma e saʻo. le tiute o le Iunaite Setete e faatumauina le tulaga sili ona malosi faafitafita (itulau 85).

Spoiler alert: Na iu lava ina manumalo le "militeri po o le atunuu" faiga faavae, ma o le talafaasolopito lena o le setete o le saogalemu o le atunuu i se faaupuga puupuu.

Aʻo leʻi oʻo i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o le manatu o le faʻasaienisi faʻasaienisi a le setete semanu e matua faigata lava ona faʻatau atu, e le gata i saienitisi ma tagata lautele. Sa fefefe saienitisi faapea e faaopoopo atu i le faalavelaveina o le alualu i luma o a latou suesuega, o le tuu o le faatauasoina o le malo i le faasaienisi o le a maua ai se tagata palota valea ma se lauga faalauaitele e pulea e taumatematega, popolega, ma le popolevale. Ae ui i lea, o tu ma aga masani o le faʻasaienisi ma le galulue faʻatasi, na lofituina i le mataʻu tele i se pomu faaniukilia a Nazi.

O le faatoilaloina o malosiaga Axis i le 1945 na mafua ai se suiga o faiga faavae e tusa ai ma le fili muamua lea e tatau ona taofia ai mea lilo faaniukilia. Nai lo o Siamani, o le a avea le fili ma se paaga muamua, le Soviet Union. O le mea lena na mafua ai le le mautonu o le anticommunist mass paranoia o le Cold War, ma o le iʻuga o le tuʻuina atu lea o le tele o faiga faalilolilo faʻavae i luga o le faʻataʻitaʻiga faasaienisi i le Iunaite Setete.

I aso nei, ua mātauina e Wellerstein, “i le silia ma le fitu sefulu tausaga talu ona uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma pe ā ma le tolu sefulu tausaga talu ona paʻū le Soviet Union,” ua tatou iloa ai “o auupega faaniukilia, faalilolilo faaniukilia, ma popolega faaniukilia ua faaalia ai foliga uma o le avea o se tagata tumau. o se vaega o lo tatou lalolagi i le taimi nei, i se tulaga e toetoe lava a le mafai ona mafaufauina i se isi itu” (itulau 3). Ae auala na tupu ai lenei mea? O vaitaimi e tolu ua ta'ua i luga e maua ai le auivi o le tala.

O le faʻamoemoe autu o mea faʻalilolilo i aso nei o le natia lea o le tele ma le lautele o le US "taua e faʻavavau" ma solitulafono faasaga i tagata latou te aofia ai.

I le vaitaimi muamua, o le manaʻoga mo le faʻanatura faaniukilia "na muaʻi faʻasalalauina e saienitisi oe na manatu i le faʻalilolilo o se mea e faʻaleagaina i latou." O taumafaiga muamua a le tagata lava ia “na suia, maofa vave, i se faiga o le pulega a le malo i lomiga faasaienisi, ma mai iina i le pulega a le malo i luga o le toetoe lava. uma faamatalaga e faatatau i suʻesuʻega atomika.” O se tulaga mata'utia o faiga fa'apolokiki ma fa'alavelave fa'afuase'i. "Ina ua amata e le au faaniukilia physicists la latou valaau mo le faalilolilo, sa latou manatu o le a le tumau, ma pulea e i latou. Sa sese i latou” (itulau 15).

O le mafaufau o le militeri troglodyte na manatu e mafai ona maua le saogalemu i le na o le tuʻuina o faʻamatalaga faaniukilia uma i lalo o le loka ma le ki ma faʻamataʻu faʻasalaga mataʻutia mo soʻo se tasi e faʻamalosi e faʻaalia, ae o le le atoatoa o lena auala na vave ona iloagofie. O le mea pito sili ona taua, o le "mea lilo" taua o le faia o se pomu atomika o se mataupu o mataupu faavae o le fisiki faʻapitoa lea ua leva ona iloa lautele pe faigofie ona maua.

i ai sa tasi le vaega taua o faamatalaga le iloa-o se "mea lilo" moni-i luma o le 1945: pe o le hypothetical faʻamalolo paʻu o le malosi e ala i le fission faaniukilia e mafai ona faia moni i le faatinoga. O le Trinity atomic test o Iulai 16, 1945 i Los Alamos, New Mexico, na tuuina atu ai lenei mealilo i le lalolagi, ma soo se masalosaloga tumau na soloiesea i le tolu vaiaso mulimuli ane e ala i le soloia o Hiroshima ma Nagasaki. O le taimi lava na taliina ai lena fesili, na faʻaalia ai le faʻataʻitaʻiga faʻafefe: Soʻo se malo i luga o le lalolagi e mafai ona fausia se pomu atomika e mafai ona faʻaumatia soʻo se aai i luga o le lalolagi i se ta e tasi.

Ae i le mataupu faavae sa le tutusa ma le mea moni. O le mauaina o le mealilo o le auala e fai ai pomu atomika sa le lava. Ina ia fausia moni se pomu faaletino e manaomia ai le uranium mata ma auala tau alamanuia e faamama ai le tele o tone o ia mea e mafai ona fissionable. E tusa ai ma lea, o se tasi o manatu na talitonu o le ki i le puipuiga faaniukilia e le o le natia o le malamalama, ae o le mauaina ma le faatumauina o le pulea faaletino o punaoa uranium i le lalolagi atoa. E le o lena fuafuaga faaletino po o taumafaiga leaga e taofiofia le salalau atu o le poto faasaienisi na fesoasoani e faasaoina le pule faaniukilia a Amerika mo se taimi umi.

E na o le fa tausaga le pule, seia oo ia Aokuso 1949, ina ua pa e le Soviet Union lana pomu atomika muamua. Na tuuaia e le au fitafita ma a latou vaega o le Konekeresi sipai-e sili ona matautia ma lauiloa, o Julius ma Ethel Rosenberg-mo le gaoia o le mealilo ma tuuina atu i le USSR. E ui lava o se tala sese lena, ae paga lea na ausia le pule i le talanoaga a le atunuu ma saunia ai le ala mo le tuputupu ae le mafaagaloina o le setete o le saogalemu o le atunuu.2

I le vaitau lona lua, na suia atoa ai le tala i le itu a le Cold Warriors, ina ua lolo atu le lautele o Amerika i le Reds-Under-the-Bed obsessions a McCarthyism. Na siitia faaselau ona o le felafolafoaiga na liliu mai le fission i le fusi. Faatasi ai ma le Soviet Union e mafai ona gaosia pomu faaniukilia, na avea ai le mataupu pe tatau i le Iunaite Setete ona tulituliloaina le sailiga faasaienisi mo se "superbomb" - o lona uiga o le thermonuclear, po o le hydrogen pomu. O le toʻatele o fomaʻi faaniukilia, faatasi ai ma J. Robert Oppenheimer o loo taʻimua, na tetee malosi i le manatu, ma finau faapea o se pomu thermonuclear o le a leai se aoga e avea o se auupega tau ma e mafai ona na o le fasioti tagata.

Ae ui i lea, ua toe manumalo foi finauga a le au faufautua faasaienisi sili ona mafanafana, e aofia ai Edward Teller ma Ernest O. Lawrence, ma na faatonuina ai e Peresitene Truman suesuega superbomb e faaauau. O le mea e faanoanoa ai, sa faamanuiaina faasaienisi. Ia Novema 1952, na faia ai e le Iunaite Setete se pa fusion e faafitu selau le malosi na i lo lea na faaumatia ai Hiroshima, ma ia Novema 1955 na faaalia ai e le Soviet Union e mafai foi ona tali atu i se ituaiga. O lo'o fa'agasolo le tuuga fa'atautau thermonuclear.

O le vaitaimi lona tolu o lenei talafaasolopito na amata i le 1960s, aemaise lava ona o le fafaguina lautele o tagata lautele i le faʻaleagaina ma le faʻaogaina sese o le malamalama faʻavasegaina i le taimi o le taua a Amerika i Asia i Sautesasae. O se vaitau lenei o le tuleia i tua o tagata lautele e faasaga i le faʻavae faalilolilo. Na maua ai nisi o manumalo, e aofia ai le lolomiina o le Pentagon Pepers ma le pasiaina o le Tulafono o le Saolotoga o Faamatalaga.

O nei tuʻutuʻuga, e ui i lea, na le mafai ona faʻamalieina le au faitio o le faalilolilo a le setete ma taʻitaʻia ai i "se faiga fou o le tetee i le faalilolilo," lea na faʻasalalau ai ma le loto i ai e le au faitio faʻamatalaga faʻapitoa e pei o "se ituaiga o faiga faʻapolokiki," ma faʻamaonia le Teuteuga Muamua. i luga o le saolotoga o le au faasalalau “o se auupega malosi e tetee atu ai i faalapotopotoga faalilolilo faaletulafono” (itulau 336–337).

Na manumalo le au fa'amalosi toto'a e tetee i le faalilolilo i nisi o manumalo, ae i se taimi umi o le tulaga saogalemu o le atunuu na sili atu ona taatele ma le mafai ona tali atu nai lo se isi lava taimi. E pei o le tagi a Wellerstein, "o loʻo i ai fesili loloto e uiga i le faʻamaoni o tagi a le malo e pulea faʻamatalaga i le igoa o le saogalemu o le atunuu. . . . ae peitai, o loo tumau pea le lilo” (itulau 399).

I tua atu o Wellerstein

E ui o le talafaasolopito o Wellerstein o le fanau mai o le setete o le saogalemu o le atunuu e maeʻaeʻa, atoatoa, ma faʻamaoni, ae faʻanoanoa e faʻapuupuu i lana tala o le auala na tatou oʻo mai ai i lo tatou faʻafitauli o loʻo i ai nei. Ina ua uma ona matauina o le pulega a Obama, "i le le fiafia o le toatele o ana lagolago," na avea "se tasi o mea sili ona finauina pe a oo mai i le molia o le au taʻavale ma tagata faʻasalalau," o le tusi lea a Wellerstein, "Ua ou musu e taumafai e faalautele atu lenei tala i tala atu. le tulaga lea” (itulau 394).

O le aga'i atu i tua atu o lena tulaga semanu e ave'esea ai o ia i tua atu o le mea o lo'o talia nei i lauga lautele lautele. O le iloiloga o loʻo i ai nei ua uma ona ulufale atu i lenei teritori ese e ala i le taʻusalaina o le le mafai ona faamalieina o le Iunaite Setete mo le puleaina o le kelope. O le tuleia atili o le suʻesuʻega o le a manaʻomia ai se suʻesuʻega loloto o vaega o le faalilolilo aloaia na taʻua e Wellerstein naʻo le pasi, e taʻua o Edward Snowden faʻaaliga e uiga i le National Security Agency (NSA), ae sili atu i mea uma, WikiLeaks ma le mataupu a Julian Assange.

Upu ma Galuega

O le laasaga sili i tua atu o Wellerstein i le talafaasolopito o mealilo aloaia e manaʻomia ai le iloa o le eseesega tele i le va o le "faalilolilo o le upu" ma le "faalilo o le faʻamaonia." E ala i le taulaʻi atu i pepa faʻavasegaina, ua faʻamaonia ai e Wellerstein le upu tusitusia ma le amanaʻiaina le tele o mea moni mataʻutia o le tulaga saogalemu o le atunuʻu o loʻo tupu aʻe i tua o le pupuni o le faalilolilo a le malo.

O le tuleia a tagata lautele e faasaga i le faalilolilo aloaia o loo faamatalaina e Wellerstein o se taua itu e tasi o upu faasaga i galuega. O taimi uma lava e tupu ai faʻaaliga o le tele o soliga o le faʻatuatuaga lautele-mai le polokalame a le FBI COINTELPRO e oʻo atu i le faʻaalia e Snowden o le NSA-ua tuʻuina atu e ofisa taʻusalaina le lautele. mea culpa ma toe foi vave atu ia latou pisinisi faalilolilo mataga-e pei ona masani ai.

I le taimi nei, o le "security of the deed" a le setete o le saogalemu o loʻo faʻaauau pea e aunoa ma se faʻasalaga. O le taua i luga o le ea a Amerika i Laos mai le 1964 e oo atu i le 1973-lea na pa'u ai le lua ma le afa miliona tone o mea pāpā i luga o se tamai atunuu matitiva-na taʻua o "le taua faalilolilo" ma "le gaioiga sili ona lilo i le talafaasolopito o Amerika," aua e leʻi faʻatautaia e le US Air Force, ae na faia e le Central Intelligence Agency (CIA).3 O se laa muamua tele lena i totonu atamai faamiliteli, lea o loʻo faʻatautaia nei faʻataʻitaʻiga faalilolilo a le militeri ma osofaʻiga drone i le tele o vaega o le kelope.

Ua pomuina e le Iunaite Setete ia tagata lautele; faia osofa'iga lea na saisai ai tamaiti ma fana i le ulu, ona fa'atonu lea o se osofa'iga e nana ai le gaioiga; fana i lalo tagata lautele ma tusitala; fa'apipi'i vaega "uliuli" o 'au fa'apitoa e fa'atino le pu'eina ma le fasioti tagata.

I se tulaga lautele, o le autu autu o meafaigaluega faalilolilo i aso nei o le nanaina lea o le tele ma le lautele o le US "taua e faavavau" ma solitulafono faasaga i tagata latou te aofia ai. E tusa ai ma le Times Niu Ioka ia Oketopa 2017, e sili atu nai lo le 240,000 US 'au na faʻatutuina i le itiiti ifo ma le 172 atunuu ma teritori i le lalolagi atoa. O le tele o a latou gaioiga, e aofia ai le taua, sa faalilolilo aloaia. O 'au a Amerika sa "auai malosi" e le gata i Afghanistan, Iraq, Yemen, ma Suria, ae faapena foi i Niger, Somalia, Jordan, Thailand, ma isi nofoaga. “O le isi vaegaau e 37,813 o loo galulue i se tofiga faalilolilo i nofoaga o loo lisiina atu e faapea 'le iloa.' E leʻi tuuina mai e le Pentagon se isi faʻamatalaga.4

Afai o faʻalapotopotoga faʻalilolilo a le malo sa i luga o le puipuiga i le amataga o le luasefulu-tasi seneturi, o le 9/11 osofaʻiga na tuʻuina atu ia i latou uma auupega latou te manaʻomia e faʻaumatia ai a latou faitioga ma faʻateleina le faʻalilolilo o le setete o le saogalemu o le atunuʻu ma faʻaitiitia le tali atu. O se faiga o faamasinoga mataʻituina faalilolilo e taʻua o FISA (Foreign Intelligence Surveillance Act) faamasinoga sa i ai ma faagaoioia i luga o le faavae o se tino faalilolilo o le tulafono talu mai le 1978. Ina ua mavae le 9/11, peitai, o le malosi ma le aapa atu o faamasinoga FISA na faatupulaia. fa'atele. Na faamatalaina e se tusitala suʻesuʻe i latou e faapea ua "toetoe lava tutusa le Faamasinoga Maualuga."5

E ui lava o le NSA, CIA, ma le isi vaega o le au atamamai o loʻo sailia ni auala e faʻaauau ai a latou galuega leaga e ui lava i le faʻaalia faifaipea o upu latou te taumafai e nana, e le o lona uiga o faʻaaliga-pe e ala i le lemu, faʻasalalau, poʻo le faʻamaonia-e. leai se taunuuga. E iai a latou fa'aupuga fa'apolokiki fa'aopoopo e mana'o malosi le au fai faiga fa'avae e taofi. E taua le tauiviga faifaipea.

WikiLeaks ma Julian Assange

Ua tusia e Wellerstein e uiga i “se ituaiga fou o tagata faagaeeina . . . o le na vaai i le faalilolilo a le malo o se mea leaga e luʻitauina ma liaʻiina," ae tau le taʻua le faʻaaliga sili ona malosi ma aoga o lena faʻalavelave: WikiLeaks. WikiLeaks na faavaeina i le 2006 ma i le 2010 na lolomiina le sili atu i le 75 afe o le militeri faalilolilo ma fesoʻotaʻiga faʻavaomalo e uiga i le taua a Amerika i Afghanistan, ma toetoe lava fa selau afe e uiga i le taua a Amerika i Iraq.

O le faailoaina atu e WikiLeaks o le anoanoai o solitulafono faasaga i tagata soifua i na taua sa mata'utia ma faataumaoi. O uaea fa'alemalo ua liki sa i ai le lua piliona o upu e mafai ona lolomi e tusa ma le 30 afe voluma.6 Mai ia i latou na matou iloa ai “ua pomuina e le Iunaite Setete ia sini a tagata lautele; faia osofa'iga lea na saisai ai tamaiti ma fana i le ulu, ona fa'atonu lea o se osofa'iga e nana ai le gaioiga; fana i lalo tagata lautele ma tusitala; fa'apipi'i vaega 'uliuli' o 'au fa'apitoa e fa'atinoina le pu'eina ma le fasioti tagata," ma, fa'anoanoa tele, sili atu.7

O le Pentagon, le CIA, le NSA, ma le US State Department na faateia ma faateia i le aoga o WikiLeaks i le faʻaalia o latou solitulafono tau taua mo le lalolagi e vaʻaia. E le o se mea e ofo ai latou te mananaʻo e faʻasatauro le na faavaeina WikiLeaks, Julian Assange, o se faʻataʻitaʻiga mataʻutia e faʻafefe ai soʻo se tasi atonu e manaʻo e faʻataʻitaʻi ia te ia. E lei failaina e le pulega a Obama ni moliaga faasolitulafono faasaga ia Assange ona o le fefe i le faia o se tulaga matautia, ae na molia o ia e le Trump Administration i lalo o le Tulafono o le Espionage i solitulafono e tauaveina ai se faasalaga o le 175 tausaga i le falepuipui.

Ina ua avea Biden ma tofi ia Ianuari 2021, e toatele le au tetee o le Teuteuga Muamua na manatu o le a ia mulimuli i le faataitaiga a Obama ma faaleaogaina moliaga faasaga ia Assange, ae na te leʻi faia. Ia Oketopa 2021, o se tuufaatasiga o le luasefululima saolotoga o le aufaasālalau, saolotoga o tagata, ma vaega o aia tatau a tagata na auina atu se tusi i le Loia Sili Merrick Garland e unaʻia le Matagaluega o Faamasinoga e taofi ana taumafaiga e molia Assange. O le mataupu tau solitulafono faasaga ia te ia, na latou tautino mai ai, "ua avea ma se taufaamatau tele i le saolotoga o le aufaasālalau i totonu o le Iunaite Setete ma fafo atu."8

O le mataupu faavae taua o loo lamatia o lena o le fa'asolitulafono o le fa'asalalauina o mealilo a le malo e le fetaui ma le i ai o se fa'asalalauga saoloto. O le mea ua tuuaia ai Assange e le mafai ona iloa e le tulafono mai gaioiga a le Times Niu Ioka, o le Washington Post, ma le anoanoaʻi o isi faletalaʻi tala fou ua masani ona faia.9 O le manatu e le o le faʻamauina o le saolotoga o le au faʻasalalau e avea o se vaega faʻavae o se Amerika e matua saoloto lava, ae ia iloa o se mea taua faʻaagafesootai e tatau ona tauivi pea.

O i latou uma e puipuia aia tatau a tagata soifua ma le saolotoga o le au faasalalau e tatau ona talosagaina le vave soloia o moliaga faasaga ia Assange, ma ia tatala o ia mai le falepuipui e aunoa ma se toe faatuai. Afai e mafai ona molia ma faafalepuipuiina Assange ona o le lomiaina o faamatalaga moni—“mea lilo” pe leai—o le a tineia le afi mumu mulimuli o se nusipepa saoloto ma o le a nofotupu le setete o le saogalemu o le atunuu e aunoa ma se luitauina.

O le faasaolotoina o Assange, e ui i lea, ua na o le taua pito sili ona faigata i le tauiviga a Sisyphean e puipuia le pule a tagata mai le sauaina o le saogalemu o le atunuu. Ma e taua tele e pei o le faʻaalia o solitulafono tau a Amerika, e tatau ona tatou faʻamoemoe maualuga: i Puipui latou e ala i le toe fausia o se faiga tetee malosi e pei o le na faamalosia le faamutaina o le faaoolima solitulafono i Vietnam.

O le tala faasolopito a Wellerstein o le amataga o le faavaeina o le faalilolilo a le US o se sao taua i le taua o le talitonuga e tetee atu ai, ae o le manumalo mulimuli e manaomia ai—ia toe faaupuina e Wellerstein lava ia, e pei ona taʻua i luga—“faalautele atu le tala i tala atu o lena tulaga,” e aofia ai le tauiviga mo se ituaiga fou o le sosaiete ua agai i le faamalieina o manaoga o tagata.

Fa'atapula'aina Fa'amatalaga: O le Talafa'asolopito o le Fa'alilo Faaniukilia i le Iunaite Setete
Alex Wellerstein
Iunivesite o Chicago Press
2021
528 itulau

-

Cliff Conner o se tusitala faasolopito o le faasaienisi. O Ia o le tusitala o O le Mala o Amerika Saienisi (Haymarket Books, 2020) ma O se Tala'aga a Tagata o Saienisi (Bold Type Books, 2005).


Faamatalaga

  1. Sa i ai muamua taumafaiga e puipuia mealilo a le militeri (silasila i le Defense Secrets Act of 1911 ma le Espionage Act of 1917), ae e pei ona faamatalaina e Wellerstein, latou te "leai lava faaaogaina i se mea tele e pei o le taumafaiga a le pomu atomika Amerika" (itulau 33).
  2. Sa i ai sipai Soviet i le Manhattan Project ma mulimuli ane, ae o la latou sipai e leʻi faʻaalia le faʻalauiloaina o le taimi o le polokalame o auupega faaniukilia a Soviet.
  3. Joshua Kurlantzick, O se Nofoaga Sili e Fai ai se Taua: Amerika i Laos ma le Fanau mai o se CIA Militeri (Simon & Schuster, 2017).
  4. New York Times Editorial Board, “America's Forever Wars,” Times Niu Ioka, Oketopa 22, 2017, https://www.nytimes.com/2017/10/22/opinion/americas-forever-wars.html.
  5. Eric Lichtblau, "I le Mea lilo, Faʻamasinoga Faʻateleina Malosiaga o le NSA," Times Niu Ioka, Iulai 6, 2013, https://www.nytimes.com/2013/07/07/us/in-secret-court-vastly-broadens-powers-of-nsa.html.
  6. So'o se tasi po'o na lua piliona upu o lo'o avanoa ile 'upega tafa'ilagi su'esu'e a WikiLeaks. Ole so'oga lea ile WikiLeaks' PlusD, ole fa'apuupuuga mo le "Public Library of US Diplomacy": https://wikileaks.org/plusd.
  7. Julian Assange et al., Le WikiLeaks Files: Le Lalolagi e tusa ai ma le US Empire (Londone & Niu Ioka: Verso, 2015), 74–75.
  8. “tusi ACLU i le US Department of Justice,” American Civil Liberties Union (ACLU), Oketopa 15, 2021. https://www.aclu.org/sites/default/files/field_document/assange_letter_on_letterhead.pdf; Vaai foi i le tusi tatala soofaatasi mai le Times Niu Ioka, O Loo Vaaia, Le Monde, Le faʻata, ma El País (Novema 8, 2022) valaau atu i le malo o Amerika e soloia ana moliaga faasaga ia Assange: https://www.nytco.com/press/an-open-letter-from-editors-and-publishers-publishing-is-not-a-crime/.
  9. E pei ona faamatala mai e le tagata atamai faaletulafono o Marjorie Cohn, “E leai se ofisa faasalalau po o se tusitala na molia i lalo o le Tulafono o le Vaitafe mo le lomiaina o faamatalaga moni, lea e puipuia le gaoioiga o le Teuteuga Muamua.” O lena aia tatau, na ia faaopoopo mai ai, "o se meafaigaluega taua o le tusitala." vaʻai Marjorie Cohn, "Assange o loʻo feagai ma faʻaopoopoga mo le faʻaalia o solitulafono a le US," Truthout, Oketopa 11, 2020, https://truthout.org/articles/assange-faces-extradition-for-exposing-us-war-crimes/.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana