Fa'amatalaga e Suia Talitonuga a Tagata Amerika e uiga i Tulaga Moni o Tulaga Fa'alavelave

By Peace Digist Digist, Me 8, 2023

Fa'amatalaga: Silverman, D., Kent, D., & Gelpi, C. (2022). Tu'u le fefe i lona tulaga: O se fa'ata'ita'iga i le fa'aitiitia o le fefe i faiga fa'atupu fa'atupu fa'alavelave i tagata Amerika. Tusi o Maliega Faʻafitauli, 66(2), 191-216. DOI: 10.1177/00220027211036935

Faʻamatalaga Faʻamatala

Faʻavae i luga o faʻaiʻuga o se suʻesuʻega faʻale-atunuu:

  • O popolega o tagata Amerika e uiga i lamatiaga o faiga faatupu faalavelave ua soona faateleina, ma taitai atu ai i se "tali malosi i le taufaamatau."
  • O mea moni e uiga i le lamatiaga o faiga faatupu faalavelave, aemaise lava i le tulaga o isi tulaga lamatia, e mafai ona faʻaitiitia ai le fefe o tagata Amerika i faiga faatupu faalavelave ma aumaia ai i latou i le vavalalata ma le mea moni.
  • E ui e iai ni eseesega i le va o Republicans ma Democrats, o le au suʻesuʻe o le au faʻalapotopotoga e lua na naunau e suia o latou talitonuga e uiga i faiga faatupu faalavelave pe a tuʻuina atu faʻamatalaga moni.

Malamalama Malamalama mo le Faʻamatalaina Faʻataʻitaʻi

  • O le polarization oona i le US ua sili atu ona faigata mo mea moni e suia ai le mafaufau o tagata Amerika-aemaise lava i le saogalemu o le atunuu ma mataupu tau faiga faavae i fafo lea e le ioe ai Republicans ma Democrats-ae o le fausiaina o le filemu e mafai ona taofiofia le polarization e lagolago ai suiga faaupufai.

aotelega

O tagata Amerika e feagai ma le 1 i le 3.5 miliona i tausaga taʻitasi le avanoa e fasiotia ai i se osofaʻiga faatupu faalavelave—ae o le lamatiaga o le oti mai le “kanesa (1 i le 540), faalavelave tau taavale (1 i le 8,000), malemo i totonu o se tapu taele (1 i le 950,000), ma lele i luga o se vaalele (1 i le 2.9 miliona) e sili atu na i lo faiga faatupu faalavelave.” Ae ui i lea, e masani ona talitonu tagata Amerika o osofaʻiga a tagata faatupu faalavelave e ono tupu ma popole pe mafai e pele ia ona afaina i faiga faatupu faalavelave. O le mea lea, o popolega e uiga i faiga faatupu faalavelave ua soona faateleina i totonu o le US, e taitai atu ai i se "tali malosi(e) i le taufaamatau...faaosofiaina o taua i Iraq ma Afghanistan, [faloloina o le] paketi o le puipuiga a le atunuu [ma] meafaigaluega mo le puipuiga o le atunuu."

Na suʻesuʻe e Daniel Silverman, Daniel Kent, ma Christopher Gelpi mea e mafai ona suia ai manatu o tagata Amerika e uiga i faiga faatupu faalavelave ina ia sili atu ona fetaui lelei ma tulaga lamatia moni ma faʻapea "faʻaititia [le] faʻamamafa i faiga faatupu faalavelave e avea o se faʻamataʻu saogalemu o le atunuʻu ma [le] manaʻoga mo faiga faʻavae. e tetee atu ai.” Na faia e le au tusitala se suʻesuʻega a le atunuʻu ma iloa ai ua suia e tagata Amerika o latou talitonuga e uiga i lamatiaga o faiga faatupu faalavelave pe a tuʻuina atu faʻamatalaga moni e uiga i lamatiaga o faiga faatupu faalavelave i le tulaga o isi lamatiaga. O le mea e ofo ai, na matauina e le au tusitala se pa'ū tele i le numera o tagata Amerika o loʻo lipotia popolega e uiga i faiga faatupu faalavelave ona o a latou suʻesuʻega ma maua ai o nei talitonuga fou na tumau i le lua vaiaso talu ona faia le suʻesuʻega.

O su'esu'ega muamua na maua ai o le fa'ateleina o le tali atu a tagata Amerika i faiga fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'alavelave ua ta'ua o se "fa'ailoga pito i luga," o lona uiga e le o fa'atupula'ia e tagata fa'apolokiki fa'apolokiki fa'atupu fa'atupu fa'amata'u maualuga e pei ona latou tali atu i mana'oga mai tagata lautele. O fa'asalalauga fa'aituau e uiga i faiga fa'atupu fa'atupu fa'alavelave, peita'i, e foliga mai na saofagā i le fa'ateleina o le fefe. Mo se faʻataʻitaʻiga: "O osofaʻiga a le au faatupu faalavelave na mafua ai le itiiti ifo i le 0.01 pasene o tagata maliliu i le Iunaite Setete, ae toeitiiti atoa le 36 pasene o tala fou e uiga i maliu na aliali mai i le Iunaite Setete. Times Niu Ioka i le 2016 e uiga i maliu mai faiga faatupu faalavelave.” Ae ui i lea, o loʻo i ai faʻamaoniga o loʻo i ai e fautua mai ai o le a faʻafouina e tagata Amerika o latou talitonuga pe a tuʻuina atu i mea moni. O suʻesuʻega muamua na maua ai e masani ona tali saʻo tagata Amerika i faʻamatalaga fou e uiga i faiga faʻavae mai fafo ma faʻasaʻo talitonuga sese i luga o le tele o mataupu faʻavae pe a tuʻuina atu i mea moni. E le gata i lea, o faʻamaoniga e taʻu mai ai o tagatanuu e suia talitonuga faʻavae pe a lagolagoina faʻamatalaga fou e "tagata faʻatuatuaina" pe afai o loʻo i ai le "tagata autasi i tua atu o se tulaga faʻapitoa o faiga faʻavae i fafo."

Na faia e le au tusitala se suʻesuʻega suʻesuʻega e faʻataʻitaʻi ai le tali atu a tagata Amerika i faʻamatalaga saʻo e uiga i lamatiaga o faiga faatupu faalavelave ma pe o lena faʻamatalaga e lagolagoina e Republicans, Democrats, poʻo le militeri US. I le masina o Me 2019, e 1,250 tagata Amerika na auai i le suʻesuʻega, ma o tagata uma na auai na faitau se tala "e uiga i se osofaʻiga a le au faatupu faalavelave talu ai nei na atagia ai le lauga lautele e uiga i faiga faatupu faalavelave i le atunuu ma faʻamalosia ai popolega lautele." O se vaega e pulea-o lona uiga, o se vaega laʻititi, faʻavasegaina o le 1,250 tagata auai suʻesuʻe e leʻi tuʻuina atu faʻamatalaga saʻo e uiga i lamatiaga o faiga faatupu faalavelave-naʻo le faitau i le tala e uiga i osofaʻiga a le au faatupu faalavelave. E fa isi fa'avasegaga fa'afuase'i o tagata na auai i su'esu'ega na tu'uina atu, fa'aopoopo i le tala, fa'atasi ai ma fa'amatalaga e uiga i a'afiaga moni o faiga fa'atupu fa'atupu fa'alavelave: E tasi le vaega na maua na'o fa'amaumauga o tulaga lamatia, ae o vaega e tolu na totoe na maua fa'amaumauga o tulaga lamatia na fa'amaonia e le au faipule fa'apolokiki (pe a Democratic congresperson, se Republican congresperson, poo se ofisa sinia o le militeri). Ina ua uma ona faitau i nei tala, na talosagaina tagata suʻesuʻe e iloilo ma faʻavasega le taua o popolega eseese o le saogalemu o le atunuʻu ma sini o faiga faʻavae mai fafo.

Ina ua maeʻa le faʻataʻitaʻiina o se faasologa o suʻega faʻamaumauga, na iloa ai e le au tusitala le faʻaitiitia o le tulaga lamatia o tagata Amerika i faiga faatupu faalavelave pe a tuʻuina atu ia i latou faʻamatalaga saʻo. I totonu o le kulupu na tuʻuina atu faʻamaumauga o tulaga lamatia e aunoa ma se faʻamaoniga faʻapitoa, na matauina e le au tusitala le pa'ū o le 10-pasene-vaega i tagata tali mai "le manatu o faiga faatupu faalavelave o se puipuiga taua o le atunuʻu ma le faʻamuamua o faiga faʻavae i fafo." O lenei suʻesuʻega e faaluaina le tele o le pa'ū nai lo le mea na maua i vaega o loʻo mauaina faʻamaumauga o tulaga lamatia na faʻamaonia e le au faipule faʻapolokiki, o loʻo fautua mai ai "[mea moni] e uiga i faiga faatupu faalavelave [e] sili atu le taua nai lo le sau ma se faʻamaoniga maualuga." E ui na latou maua sina eseesega i le va o tagata suʻesuʻe na faʻaalia o Republican poʻo Democrat-mo se faʻataʻitaʻiga, o Republicans na sili atu ona faʻavasega faiga faatupu faalavelave o se faʻamataʻu mo le saogalemu o le atunuʻu ma faʻamuamua faiga faʻavae mai fafo-na iloa e tusitala i le aotelega o sui o itu e lua na naunau e suia o latou talitonuga. e uiga i faiga faatupu faalavelave. O se su'esu'ega tulitatao e lua vaiaso na fa'aalia ai o talitonuga fa'afouina a le au tali e uiga i le lamatiaga o faiga fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'alavelave na fa'atumauina, o lona uiga na fa'amauina e le au tali fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'alavelave ose fa'amata'u mo le saogalemu o le atunu'u ma le fa'amuamua o faiga fa'avae i fafo i fua fa'atatau i fa'ai'uga o su'esu'ega muamua.

O nei faʻaiʻuga o loʻo faʻaalia ai le avanoa e faapea "o le tele o le tele o le tali atu i faiga faatupu faalavelave i totonu o le US.... atonu na alofia [pe ana] tuuina atu i tagatanuu se ata sili atu ona saʻo o le taufaamataʻu ma tulaga lamatia e oʻo mai ia i latou." Ua lapataia e le au tusitala e faapea o la latou suʻega naʻo-o se taimi e tasi le faʻaalia i tulaga lamatia moni o faiga faatupu faalavelave-e le mafai ona faʻauluina suiga tumau ma o le "se suiga faifaipea i faʻasalalauga lautele" e manaʻomia e lagolago ai suiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, latou te faʻasino i le aufaasālalau, ma matauina faʻamaoniga faʻamaonia muamua o loʻo valaʻau ai le aufaasālalau mo le faʻateleina o le lamatiaga o faiga faatupu faalavelave. Ae ui i lea, o tusitala o loʻo faʻamoemoeina, ona o latou taunuuga o loʻo faʻaalia ai le auala e mafai ai e tagata Amerika ona fetaui lelei ma faʻalavelave faʻalavelave.

Faʻailoaina o Faʻataʻitaʻiga

O le finauga autu o lenei suʻesuʻega o mea moni e mafai lava suia talitonuga. O le fesili pe mafai e mea moni ona suia talitonuga na matua taulaʻi atu i le maeʻa ai o le palota a le Peresetene o Amerika i le 2016 ma le manumalo o Donald Trump ma le faʻaofiina o "faʻamatalaga moni." O le tele o le tautalaga saoloto i lena taimi na tulaʻi mai i luga o le tali e faapea o mea moni (naʻo) e le mafai ona suia mafaufau-e pei o lenei lauiloa. Yorker New fasi Aisea e le Suia ai e Facts o Tatou Mafaufau-o se auala e faʻamatala ai le auala e mafai ai e se tasi e matua pepelo manino e pei o Donald Trump ona avea ma peresitene. O le mea moni e sili atu ona lavelave. I la latou talanoaga, o Daniel Silverman ma ana tusitala tusitala i su'esu'ega a Alexandra Guisinger ma Elizabeth N. Saunders I le mauaina o le "o se faʻauluuluga autu o le saʻo o manatu sese i mataupu tau faiga faʻavae mai fafo o le tulaga lea o loʻo faʻapolokiki ai i laina faʻavae." O le matauina na o eseesega laiti i talitonuga e uiga i le lamatiaga o faiga faatupu faalavelave i luga o laina vaega i la latou faataitaiga, Silverman et al. tagai ile su'esu'ega a Guisinger ma Saunders e lapata'i ai e uiga i le fa'aogaina oa latou su'esu'ega i le tele o mataupu fa'apolokiki fa'apolokiki" faiga fa'avae mai fafo.

Ae ui i lea, o lenei manatu laʻititi laʻititi i suʻesuʻega a Silverman et al. o loʻo i ai le tele o aʻafiaga mo le gafatia o mea moni e suia ai talitonuga i se siosiomaga faʻapolokiki sili ona faʻapolokiki, e pei o le US i aso nei. o le "se itu tatau ma le soifua maloloina o sosaiete faatemokalasi.” Polarization o se meafaigaluega taua mo tagata faʻamalosi e fesoasoani e faʻamalosia ma faʻamalosia tagatanuu e fautua mo suiga faʻapolokiki. O le mea e mata'utia i totonu o le US o le tula'i mai o polarization oona, po o "o se tulaga o le malosi, polarization faaumiumi—lea e i ai tulaga maualuga o le inoino i le vaega i fafo o se tagata ma le alofa i le itu a le tagata lava ia.,” e tusa ai ma punaoa na tuufaatasia e le Horizons Project. O suʻesuʻega mai i tua atu o Feteʻenaʻiga e faʻatusatusa ai le faʻalavelave oona i le US, ma maua ai e le Republicans ma le Democrats. matua fa'atauva'a o le a le tele o le le fiafia, le fiafia, ma le le ioe o le isi vaega ia i latou.

E mafai ona tatou fa'apea ma le saogalemu e fa'apea o le fa'ateleina o le fa'apopoleina oona e mafai ona fa'aitiitia ai le gafatia o mea moni i manatu fa'aleaogaina e uiga i le saogalemu o le atunu'u ma faiga fa'avae i fafo. I le 2018, na faailoa mai e le Pew Research Center nisi mataupu tau faiga faavae i fafo lea na faia ai e Democrats ma Republicans ni manatu eseese tele, e aofia ai tagata sulufai ma femalagaaiga, suiga o le tau, fefaatauaiga, ma sootaga i fafo ma Rusia, Iran, Saina, ma Korea i Matu. O fa'ai'uga i so'o se vaega o nei faiga fa'avae e mafai ona fa'amanuia sa'o pe fa'aleagaina ai le faitau miliona (pe a le o le lalolagi atoa).

O lea la, o le a se mea e mafai ona faia e maua ai le faʻalauteleina o le soifua maloloina-lea e faʻatagataoaina ai tagata tetee faʻapolokiki e aunoa ma le ositaulagaina o le lagolago mo suiga o faiga-ma, faʻapea foʻi, o se siosiomaga e mafai ai e mea moni ona aʻafia i suiga o talitonuga? Ia Me 2021, na tuufaatasia ai le Poloketi Horizons tagata faatupu filemu ma tagata fa'atupu e tali ai se fesili faapena. Latou te maitauina e le mafai e na o talanoaga ona foia le faafitauli o le polarization oona. Nai lo lena, latou te faʻamamafaina le faʻaogaina o le isi e ala i le fausiaina o alalaupapa i totonu o vaega faʻasinomaga eseese ma faʻamalosia fausaga faʻavae faʻalapotopotoga o loʻo i ai nei e faʻatasi ai Republicans ma Democrats.

E le o se manatu e faapea o le ogaoga o polarization oona i le US e tutusa lava le uunaia e itu uma e lua-lea. o se fai tulafono a le Republican e mafai ona faasino i Democrats uma e pei o pedophiles e aunoa ma se taunuuga o valea—ae e iai le sao o tagata uma e fai i le taofiofia o faiga oona ina ia mafai ai ona tatou faia ni tulaga e mafai ai e mea moni ona toe aafia ai manatu. [KC]

Faʻaauau le Faitau

I tua atu o Fete'ena'iga. (2022, Iuni). O le mafaufau fevaevaea'i o Amerika: Malamalama i le mafaufau e vavaeeseina ai i tatou. Na maua mai ia Me 2, 2023, mai https://beyondconflictint.org/americas-divided-mind/

Guisinger, A. & Saunders, EN (2017, Iuni) Fa'afanua o tuaoi o fa'ailoga fa'apitoa: Fa'afefea ona fa'atupuina e le au maualuluga manatu fa'atele i mataupu fa'avaomalo. Su'esu'ega Fa'ava-o-malo Ta'ikuata, 61 (2), 425-441. https://academic.oup.com/isq/article/61/2/425/4065443.

Poloketi Horizons. (nd) Lelei vs. polarization oona. Na maua mai ia Aperila 24, 2023, mai, https://horizonsproject.us/resource/good-vs-toxic-polarization-insights-from-activists-and-peacebuilders/

Levitsky, S., & Ziblatt, D. (2019). E faapefea ona feoti malo faatemokalasi. Penguin Random House. Na maua mai ia Me 2, 2023, mai https://www.penguinrandomhouse.com/books/562246/how-democracies-die-by-steven-levitsky-and-daniel-ziblatt/

Peace Digist Digist. (2022). O le iloa o le faʻaleagaina faʻapitoa e mafua mai i auupega faaniukilia e faʻaitiitia ai le lagolago a Amerika mo lo latou faʻaogaina. Na maua mai ia Me 2, 2023, mai https://warpreventioninitiative.org/peace-science-digest/awareness-of-the-specific-harm-caused-by-nuclear-weapons-reduces-americans-support-for-their-use/

Peace Science Digest. (2017). I fa'aupuga fa'anatura fa'ate'a, e taua le avefe'au. Na maua mai ia Me 2, 2023, mai https://warpreventioninitiative.org/peace-science-digest/nuclear-disarmament-campaigns-messenger-matters/.

Peace Science Digest. (2017). Tusitala filemu ma amio fa'asalalau. Na maua mai ia Me 2, 2023, mai  https://warpreventioninitiative.org/peace-science-digest/peace-journalism-and-media-ethics/

Nofoaga Suesuega a Pew. (2018, Novema 29). Fete'ena'i fa'aituaiga fa'amuamua mo faiga fa'avae a Amerika. Na maua mai ia Me 2, 2023, mai https://www.pewresearch.org/politics/2018/11/29/conflicting-partisan-priorities-for-u-s-foreign-policy/

Saleh, R. (2021, Me 25). Lelei vs. toxic polarization: Malamalamaga mai activists ma faatupu filemu. Na maua mai ia Me 2, 2023, mai https://horizonsproject.us/good-vs-toxic-polarization-insights-from-activists-and-peacebuilders-2/

Faalapotopotoga

Poloketi Horizons: https://horizonsproject.us

I tua atu o Fete'ena'iga: https://beyondconflictint.org

Leo Filemu: http://www.peacevoice.info

Mataupu Fa'asalalau: https://www.mediamatters.org

uputatala: faiga faatupu faalavelave, GWOT, demilitarizing saogalemu

Ata fa'aigoaina: Wikipedia

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana