Kolone o le Emepaea o Amerika: Pe o le a Avea le Atu Cocos ma Diego Garcia Fou?

Saunia e John Menadue, Penina ma Iritations, Novema 27, 2023

O le 2000 tagata nofoia o Diego Garcia na aveesea faamalosi e fai se auala mo se vaega tele a le militeri a Amerika. Pe o le a faapena foi ona tupu i tagata Ausetalia o loo nonofo i le motu o Cocos o loo taoto i saute o Sumatra i le vasa Initia?

Ina ua faatagaina e Julia Gillard le US marines e sui / faavae i Darwin sa i ai le taumatematega o le amataga lea o le nofoia e le militeri a Amerika i Ausetalia i Matu. Ma ua tupu nei:

  • Fa'aleleia le felagolagoma'i o le ea e ala i le fa'agasolo fa'atulagaina o va'alele a Amerika o ituaiga uma i Ausetalia ma a'oa'oga ma fa'amalositino talafeagai va'alele, e aofia ai B52 fa'aauupegaina faaniukilia a Amerika mai Tindal ma US nuclear submarines i Perth.
  • Fa'aleleia le felagolagoma'i o le gataifale e ala i le fa'atuputeleina o fa'agaioiga ma gafatia fa'atumauina o va'a i luga ma lalo o le US i Ausetalia.
  • Faʻaleleia le galulue faʻatasi o fanua e ala i le faʻatinoina o faʻataʻitaʻiga sili atu ona lavelave ma sili atu ona tuʻufaʻatasia ma sili atu le galulue faʻatasi ma Allies ma Paʻaga i le itulagi.
  • Fa'atuina o se fa'alapotopotoga tu'ufa'atasia, fa'atumauina, ma fa'atumauina atina'e e lagolago ai taua ma tu'ufa'atasiga fa'afitafita i le itulagi.

O le a sosoo ai le motu o Cocos?

O faʻailoga e mataʻutia.

I le aso 2 Setema 2023, na ave ai e le ABC se lipoti faʻapitoa e uiga i fuafuaga tetele o loʻo i ai i le puipuiga a Ausetalia mo le faʻalauteleina o le malae vaalele ma nofoaga faʻapitoa i Cocos Island. Na faamatala atu ai popolega ogaoga o nisi o atumotu ma isi tagata o le atunuu e uiga i aafiaga leaga o nei galuega e ono tulai mai i le nuu ma lona siosiomaga faatasi ai ma le taufaamatau o suiga o le tau o loo lamalama i le lumanai. Na faʻasino atu foi i popolega faʻapitonuʻu e uiga i le maualuga o le tulaga o le faʻamataʻu faʻafanua o le a tuʻuina atu i Cocos. O nisi ua popole foi ina ne'i faamalosia tagata o le lotoifale e o ese mai Cocos - e pei lava o le mea na tupu i tagata o le atunuu ua tuuina atu le avanoa i le puipuiga a Amerika i Diego Garcia - i sisifo i le Vasa Initia.

Na le mafai e le lipoti ona taʻua le tautinoga na faia e le Malo o Ausetalia i lena taimi i le 1984 i Malo Aufaatasi o se vaega o le maliliega i le Tulafono o le Filifiliga a le tagata lava ia mo Cocos e tuufaatasia i Ausetalia. I le 2012, i le tali atu i le tautalaga mai le Puipuiga e uiga i le faalauteleina o le malae vaalele ma nofoaga i Cocos (i lalo o le uunaiga mai le US o loʻo manaʻomia le avanoa mo a latou drones mamao iina) na tosina atu ai e le faifeau Ausetalia Richard Woolcott i lena tautinoga e pei ona lipotia mai e Hamish Macdonald i le Sydney Morning Herald.

Ua teena e le malo o Ausetalia lana tautinoga i le UN i le 1984 “e leʻi i ai se manatu e avea le Cocos (Keeling) Islands ma nofoaga o le militeri lelei po o le faaaogāina o le Teritori mo lena fuafuaga.”

Mata o le a le amanaiaina e le malo o Leipa ia lapataiga a Richard Woolcott ua maliu ma avea le Cocos Islands o se faʻauiga militeri a le US Diego Garcia?

Ua tetee le US i le UN i le militeri ia Diego Garcia. O se tala masani e ono tupu i le Atu Cocos - faʻatagaina le US ma le amanaʻia le UN.

O nisi talafaasolopito o Diego Garcia

Faatasi ai ma le felagolagomai a Peretania, ua nofoia e le US Diego Garcia ma avea ma nofoaga tele o le militeri e tetee ai i se manatu faufautua a le ICJ ma se palota lofituina a le UN General Assembly.

Mafaufau i mea nei:

  • Diego Garcia o se vaega o le motu o Chagos. O Chagos o se atumotu e salalau solo i le ogatotonu o le Vasa Initia. O le pule mulimuli lea a Peretania i Aferika.
  • I le 1965 na aveese ai e Peretania mai Mauritius ma toe faaigoa o le 'British Indian Ocean Territory' (BIOT).
  • I le va o le 1968 ma le 2003 o le faitau aofaʻi atoa o le tusa ma le 2000 tagata na faʻapotopotoina e Peretania ma ave faamalosi mai BIOT i Mauritius, Seychelles ma Peretania.
  • O se tasi o motu, Diego Garcia, i le Chagos Archipelago na lisiina i le 1966 e Peretania i le US mo le 50 tausaga ma le 20-tausaga faʻaopoopoga filifiliga, e ui o le motu na fai mai e Mauritius.
  • Ua fausia e le Iunaite Setete se vaalele tele ma le vaʻa i Diego Garcia. Ua silia nei ma le 5,000 tagata faigaluega a le US ma konekarate. Na faʻaaogaina e fai ma faʻavae mo osofaʻiga i Afghanistan ma Iraq. Ose nofoaga autu a le militeri a Amerika i le ogatotonu o le Vasa Initia. Faatasi ai ma isi mea, e faʻaaogaina mo misiona aʻoaʻoga pomu i luga o le Sami Saina i Saute. Sa fa'aaogaina mo va'alele fa'afoliga.
  • I le 2017 na palota ai le UN General Assembly e le toʻatele (94-15) e tuʻuina atu le talosaga mo se manatu faufautua i luga o Diego Garcia i le Faamasinoga Faʻavaomalo o Faamasinoga.
  • Ia Setema 2018, 13 o le 14 faamasino o le ICJ na faaiʻuina e faapea o le Chagos Islands, e aofia ai Diego Garcia na vavae ese faasolitulafono mai Mauritius.
  • I le masina o Me 2019 na palota ai le UN General Assembly (116-6) e faʻamaonia le manatu o le Faamasinoga e faʻapea o le Chagos Islands, e aofia ai Diego Garcia, o le Mauritius. E ese mai le US ma Peretania na o le fa atunuu, AUSETALIA, Hungary, Isaraelu ma Maldives na palota e lagolagoina le tagi a Peretania neo-colonial.
  • Ia Novema 2019, na musu Peretania e usitaʻia le manatu o le ICJ ma mo le US e tuua Chagos / Diego Garcia.

Masalo, o le US o le a nofo i Diego Garcia seia oʻo i le 2036 pe a maeʻa le lisi, faʻatagaina faasolitulafono e Peretania.

O a tatou fa'asalalauga fa'asalalau e fa'amanatu mai pea ia i tatou le gaioiga a Saina i le Sami Saina i Saute. Ae e seasea lava lomia se upu e uiga i le soliga matuia o tulafono faavaomalo ma masani a Peretania ma le US i Diego Garcia ma isi nofoaga. E pei lava o taimi uma, o tatou ala faʻasalalau ma le malo o loʻo tosina atu i le US slipstream.

Mata o le a avea le Cocos Islands ma isi kolone militeri o le malo o Amerika?

Ua tuuina atu e le Malo o Ausetalia le tele o mea i le militeri a Amerika. E i ai ni nai fa'ailoga o le a taofi le fa'atau atu pe toe fesuia'i.

O se tasi Tali

  1. O le a avea Papua Niu Kini ma isi atunu'u o lo'o fa'amoemoeina e le Iunaite Setete talu ai ua fa'atulafonoina e le Iunaite Setete le fa'atulafonoina o PNG e sainia le Maliega o le Puipuiga o le Puipuiga, Le 505 Articles Agreement ma le Global Fragility Act e fa'atagaina ai le US e fa'alavelave ma fa'aumatia le Pule Silisili Ese o PNG?

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana