Iapani ma Korea Tutū mo le Saolotoga o le Faʻaalia, Filemu, Faamanatuina o le 'Comfort Woman' Atrocity, ma Aia Tatau a Tamaitai i Nagoya, Iapani

"Faʻatagata a le Teine o le Filemu" galuega tusi ata

Saunia e Joseph Essertier, Aokuso 19, 2019

O le aotelega lenei o le tulaga e uiga i le faaleaogaina o le faaaliga ua faaigoaina “O Le Leai o le Saolotoga-o-Fa'aaliga Faaalia: Vaega II,” lea na tatala mo le matamataina mo aso e tolu i le Aichi Triennale i Nagoya, Iapani, seia oo i le ultranationalists. manuia i le tapunia. O le ulutala o le Fa'aaliga i le gagana Iapani o Hyōgen no jiyū: sono alu (e masani ona faaliliu leaga o le “After Freedom of Expression”). Sono alu po'o le "pe a uma lena" o lo'o fa'ailoa mai ai o le Komiti Fa'atulagaina o Aichi Triennale na fa'amoemoe e aua ne'i galo fa'aaliga na fa'asalaina muamua. Ou te faaliliu sono alu o le "Vaega II" i le uiga o Iapani na tuʻuina atu, i lona uiga, se avanoa lona lua e vaʻai ai i nei galuega. 

O se tasi o galuega na aofia ai i lena aoina o le "Fa'atagata Teine o le Filemu, " lea e taua foi o le "Faa o le Filemu". O le taimi lona lua lea ua poloka ai ina ua na o le tolu aso. O le taimi muamua sa i Tokyo i le 2015. O lenei “Teine o le Filemu faatagata” fa'atiga ultranationalist lagona sili atu nai lo se isi.

Ua ou tusia le lipoti lenei i se faatulagaga o fesili ma tali. O nai fesili muamua e faigofie ona tali, ae o le fesili mulimuli e sili atu ona faigata ma o laʻu tali e umi atu.

F: O ai na fa'aleaogaina le Fa'aaliga ma aisea? 

A: O le Kovana o Aichi, Hideaki OMURA, na faaleaogaina, ina ua uma ona ia matua faitioina Takashi KAWAMURA, le Pulenuu o Nagoya. O Mayor Kawamura o se tasi o Iapani taʻutaʻua e tetee i faiga sauā ma o le faipule na sasaa le tele o suauu i luga o le afi o le ita faaleatunuu i luga o le Exhibit. O se tasi o na faamatalaga e faapea “e soli ai lagona o tagata Iapani.” Na ia taʻua o le a faia e lona ofisa se suʻesuʻega i se taimi vave e mafai ai ona latou "faʻamatala atu i tagata le auala na faʻaalia ai le galuega". O le mea moni, o le Fa'aaliga o le a ae ua latou soli i lagona o na Iapani e faafitia le talafaasolopito. Pe a fua i laina uumi ma le talosaga i tagata asiasi e nonofo mo na o le 20 minute, e toatele tagata Iapani na talia le faaaliga. E lei solia latou lagona manino. 

O nisi i Nagoya o loʻo fai mai foi o le Faʻatonu Faʻataʻitaʻi o Daisuke TSUDA na vave ona taʻavale. Atonu e saʻo lenei mea, ae o le Aichi Prefectural Government lea na ia faia ai le galuega o le fuafuaina o le Exhibit na faʻafefe lava e le malo tutotonu i Tokyo. Na lapataia i latou e faapea o le latou tupe mai le malo tutotonu e mafai ona tipi pe a latou faia.

F: Ua saisai se tasi?  

A: E i ai tala fou ua maua e leoleo le o se tasi na fa'amata'u e susunu. O le "fe'au tusilima fax na faamata'uina le susunuina o le falemataaga e faaaoga ai le penisini, e tusa ai ma leoleo, na fafaguina ai le osofa'iga mata'utia talu ai nei i le fale o Kyoto Animation Co.." Ae ui i lea, e pei ona matauina e le toatele o le au tetee, e le o manino atoatoa o le alii o loo i lalo o le vaavaaiga a leoleo o ia lava lea na faamataʻuina le susunuina. 

F: Aisea e le mafai ai e le Aichi Triennale Organizing Committee ona toe faʻafouina le Faʻaaliga? O le a le mea e tatau ona fai?  

A: I le manatu o OGURA Toshimaru, polofesa emeritus o Toyama Iunivesite ma sui o le Komiti Faamaopoopo (O le iinkai), o le malosi sili ona aoga o le a avea ma numera tele o tusiata ma tagata faitio faatufugaga i Iapani ma le lalolagi atoa o loʻo faʻasoa o latou manatu, faʻamaonia mo le Aichi Prefectural Government o lenei faʻaaliga o loʻo faia i luga o faʻataʻitaʻiga lelei e iai le aia tatau a tagata lautele e matamata ai. O le itu lea e faamamafa e le Komiti Faamaopoopo a 'upega tafaʻilagi e maua ai fa'amatalaga e uiga ia latou gaioiga. O se faʻaaliga o lena manatu o loʻo atagia mai i upu "mo le lotogatasi i le va o latou uso tusiata" o loʻo maua i luga o le Aichi Triennale Igilisi itulau, lea o Mr. Tsuda talanoaina le faaiuga e tapunia le Fa'aaliga.

O le mea moni, o manaʻoga a tagatanuu i Iapani ma tagata i fafo atu o Iapani e mafai foi ona i ai se aafiaga. O le tele o faʻamatalaga faʻatasi ma talosaga ua oʻo mai, e manaʻomia ai le toe faʻaleleia o le Faʻaaliga. O le a faʻaauau le Triennale seʻia oʻo ia Oketopa, ina ia mafai ona ola le "Lack-of-Freedom-of-Expression Exhibit: Part II". Pau lava le mea e manaʻomia e faʻafoʻi ai lenei mea, o le malosi o le tagi a tagata lautele, i totonu o le atunuʻu ma faavaomalo.

E ese mai i lipoti a le au tusitala o le aufaasālalau, na vave ona lipotia mai ua faalēaogāina le Exhibit e pei o fai mai ua manumalo le au ultranationalists, o vaega eseese o tagatanuu o Nagoya o loo tauivi i aso uma mo le tala faasolopito e uiga i feusuaiga e oo lava i le taimi nei, ma faaauau ai a latou tauiviga umi. . E aofia ai le Fesootaiga mo le le taua (Fusen e leai se feso'ota'iga), o le Asosi a Tina Fou a Iapani (Shin Nihon fujin no kai), le Tokai Action Executive Committee i le 100 Tausaga Ina ua maeʻa le Faʻaopoopoga o Korea (Kankoku heigō 100-nen Tōkai kōdō jikkō iinkai), le Komiti Lagolago mo Fafine Sauaina Fa'afeusuaiga e le Sa'ita'i Fa'afitafita Iapani (Kyū Nihon gun ni yoru seiteki higai josei wo sasaeru kai), Misiona Fa'aonaponei I Korea: Aichi (Gendai no chōsen tsūshin shi Aichi), ma le Komiti e Su'esu'eina Fa'amatalaga a le Pulenu'u Kawamura Takashi e uiga i le Fasioti Tagata i Nanking (Kawamura Shichō 'Nankin gyakusatsu hitei' hatsugen wo tekkai saseru kai). O lenei sili atu e uiga i lenei vaega.

Le Tokai Action Executive Committee 100 Years After the Annexation of Korea sa taʻimua i le auala tetee mo le filemu i luga o le Penisula Korea ma tetee atu i upu inoino Korea. Latou te lagolagoina lauga ma ata tifaga, ma o le tausaga lenei na taʻitaʻia ai se maimoaga suʻesuʻe talafaasolopito i Korea i Saute. O le a latou faʻaalia le ata tifaga mai Korea i Saute “E Mafai Ona Ou Tautala” i le aso 25 o le masina nei. O i latou o se tasi o vaega autu o loʻo faʻatautaia le faʻatulagaina o faʻataʻitaʻiga i aso uma i le Aichi Arts Center.

O le Aichi Chapter o le New Japan Women's Association e lagolagoina ta'i tausaga ta'itasi mo tama'ita'i, lauga i taua ma aia tatau a tama'ita'i, a'oa'oga mo tupulaga talavou, ma fa'atasiga fa'atasi mo le South Korea Aso Lulu Fa'aaliga lea e faia i vaiaso taitasi i luma o le Amapasa o Iapani. O le New Japan Women's Association o se fa'alapotopotoga tele i le atunu'u atoa o lo'o fa'asalalauina talafou i le gagana Iapani ma le Igilisi, ma o le Aichi Chapter o lo'o fa'asalalauina fo'i nusipepa i le gagana Iapani. E pei o le Tokai Action i luga, latou te taulamua i le tauiviga e aʻoaʻoina tagata e uiga i le tala faasolopito o Iapani, ae latou te taulaʻi atu i ai o se vaega o tala faʻasolopito o tamaitai.

F: Aisea e taua tele ai lenei mea na tupu?

A: Se'i o tatou amata i le vane vane e to'alua na faia le Fa'atagata o le Teine o le Filemu, Mr. Kim Eun-sung ma Ms. Kim Seo-kyung. Kim Eun-sung faaalia le ofo i le tali atu i le Statue i Iapani. “O le fea vaega o le faatagata o se teine ​​o loo afaina ai Iapani? O se faatagata e iai se feau o le filemu ma mo aia tatau a tamaitai”. Sa ia talanoa e uiga i le mea ua taʻua o le "Faatagata o le Filemu," po o nisi taimi o le "Teine o le Filemu Statue." Fa'amagalo mai Korea soso'o ai moni fa'atoesega mai Iapani, aemaise lava mai le malo, o le a faʻatulagaina le tulaga mo le toe faʻaleleia. Ae pe o se mea sese le manatua, le tusia o le sauā ma aʻoaʻo mai ai? “Fa’amagalo ae aua ne’i galo” o le lagona lea o le to’atele o i latou ua afaina i fefa’ataua’iga tau feusuaiga ma i latou o lo’o tau’ave a latou fa’amoemoe ma le fa’amoemoe e taofia sauaga tau feusuaiga i le lumana’i.

O le mea moni, e le naʻo Iapani tagata i le lalolagi na faia fefaʻatauaʻiga feusuaʻiga, pe naʻo i latou e auai i sauaga faʻafeusuaiga, pe naʻo i latou na taumafai e puipuia le soifua maloloina o alii fitafita e ala i le faʻatonutonuina o le talitane. O le pulea e le setete o faiga faatalitane mo le manuia o fitafita na amata i Europa i le taimi o le Fouvalega Farani. (Tagai itulau 18 o E te Iloa Tama'ita'i Faamafanafana a le Ami a Iapani? saunia e Kong Jeong-sook, The Independence Hall of Korea, 2017). O Tulafono Fa'ama'i Fa'ama'i o le 1864 na faatagaina le "Moral Police" i Peretania e faamalosia tamaitai latou te taʻua o fafine talitane e gauai atu i se "suʻega faafomaʻi [leaga ma le faʻaleagaina]. Afai e maua se fafine e leai se maʻi o le venereal, ona lesitala aloaia lea o ia ma tuuina atu se tusi faamaonia e iloa ai o ia o se fafine talitane mama." (Tagai i le Faamatalaga 8 o le E te Iloa Tama'ita'i Faamafanafana a le Ami a Iapani? po o le i. 95 o Le Talitane o Faiga Fa'afeusuaiga, 1995, saunia e Kathleen Barry).

Fefaatauaiga i feusuaiga

Fefaatauaiga i feusuaiga o se faʻataʻitaʻiga o le mauaina o se ituaiga o faʻamaliega faʻafeusuaiga i se auala e faʻaleagaina ai isi tagata - fiafia i fiafiaga faaletino ae faʻaleagaina isi. O lena "fefa'ataua'iga o tagata mo le fa'amoemoe o le fa'aleagaina o faiga fa'afeusuaiga, e aofia ai le nofo pologa i feusuaiga. O se tagata ua afaina e faamalosia, i se tasi o auala eseese, i se tulaga o le faalagolago ia latou (s) tagata faʻatau ma faʻaaogaina e lea tagata faʻatau oloa e tuʻuina atu auaunaga tau feusuaiga i tagata faʻatau". I le lalolagi i aso nei, i le tele o atunuu, o se solitulafono lenei, e pei ona tatau ai. Ua le o toe tu’ua’ia i vae o le fafine talitane po’o le tagata ua fa’atauva’a fa’afeusuaiga, ma ua fa’ateleina pea le mana’omia o le molia o i latou o lo’o totogia mo feusua’iga ma tagata ua fa’apologaina, po’o i latou fo’i o lo’o fa’amalosia e faia lea galuega.

O i latou ua taʻua o “fafine faamafanafana” o fafine ia na fefaatauaʻi feusuaʻiga ma faamalosia “i faiga faatalitane o ni pologa tau feusuaʻiga a le ʻautau a le Imperial Army i le vaitaimi a o leʻi oo i le Taua Lona Lua a le Lalolagi.” (Vaai Caroline Norma's O le Faʻamanuiaga Iapani a Samoa ma Feusuaiga i Feusuaiga i le taimi o Saina ma le Taua a le Pasefika, 2016). O Iapani sa i ai le tele o pisinisi tau feusuaiga i totonu o aiga i le 1910s ma le 1920s, e pei ona faia e le tele o isi atunuu, ma o faiga i lena pisinisi na faataatia ai le faavae mo le faʻatagaina-faitaaga a le militeri Iapani, "faʻamafanafana fafine" faiga i le 1930s ma le 1940s, e tusa ai ma le Caroline Norma. O lana tusi o loʻo tuʻuina mai ai se tala faʻateʻia o faiga faʻaleagaina o fefaʻatauaiga o feusuaiga i se tulaga lautele, e le gata i le ituaiga faʻapitoa o fefaʻatauaiga o loʻo faia e le malo o le Emepaea o Iapani. O se mea tele lenei ona o le fefaʻatauaʻiga o feusuaiga ua leva ona le tusa ai ma le tulafono aʻo leʻi amataina e le Emepaea o Iapani le faʻaogaina o pisinisi e tautua sini o la latou "taua atoa," lea na avea ma se Aofa'i taua tele ona sa latou tetee atu i nisi o fitafita sili ona mataʻutia a le lalolagi, aemaise lava ina ua mavae le 7 Tesema 1941. 

O lo'o fa'amamafaina fo'i e le tusi a Norma le so'otaga a le malo o Amerika i le le leoa o lo'o si'omia ai le mataupu e ala i le va'ava'ai i le tulaga na iloa ai e ta'ita'i o le malo o Amerika ia fa'alavelave ae na latou filifili e le molia. O Iapani na nofoia e le militeri a Amerika ina ua maeʻa le taua ma le International Military Tribunal for the Far East (AKA, "Tokyo War Crimes Tribunal") na tele lava ina faʻatulagaina e Amerika, ioe, ae faʻapea foʻi ma Peretania ma Ausetalia. “O nisi o ata o Korea, Saina, ma Initonesia tamaitai faamafanafana na pueina e le Au Soofaatasi ua maua i le Public Record Office i Lonetona, le US National Archives, ma le Australian War Memorial. Ae ui i lea, o le mea moni e leʻi maua se faʻamaumauga o suʻesuʻega o nei tamaʻitaʻi faʻamafanafana e faʻaalia ai e leʻi fiafia le US poʻo le au Peretania ma Ausetalia e suʻesuʻe solitulafono na faia e le au Iapani faasaga i tamaitai Asia. O le mea lea e mafai ai ona faaiʻu e faapea e leʻi manatu pulega faamiliteli a Malo Soofaatasi i le mataupu o le faamāfanafanaina o fafine o se solitulafono tau taua e leʻi tupu muamua, ma o se mataupu na matuā solia ai tulafono faava o malo, e ui lava e iai lo latou malamalamaga tele e uiga i lenei mataupu.” (Na latou gauai atu i le mataupu a 35 teine ​​Dutch na faamalosia e faigaluega i fale talitane a le militeri). 

O le malo la o le US, o se tasi e faʻaalia i taimi uma o se toa i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, faʻapea foʻi ma isi malo toa, ua nofosala i le galulue faʻatasi ma le ufiufi o solitulafono a le Emepaea o Iapani. E leitioa a faamalieina atoatoa Uosigitone le feagaiga 2015 faia i le va o le Palemia Shinzo ABE o Iapani ma le Peresetene PARK Geun-hye o Korea i Saute. "Le taulimaina na maua e aunoa ma se feutagaiga ma tagata na sao mai.” ma sa fuafuaina le feagaiga e fa'afilemu ai tagata totoa na afaina na tautala, ma ia tape le iloa o mea na faia ia i latou. 

E pei ona ou tusia muamua, “I aso nei i Iapani, e pei foʻi i le Iunaite Setete ma isi atunuu mauʻoa, ua matuā faateʻia ai le toʻatele o tamaloloa e talitane i fafine e fefaatauaʻi feusuaʻiga. Ae e ui lava ina tau le auai Iapani i taua talu mai le 1945, sei vagana ua mimilo e le US lona lima, ua osofaʻia e le militeri a Amerika lea atunuu ma lea atunuu, e amata i lona faʻaumatia atoa o Korea i le Taua a Korea. Talu mai lena osofaʻiga mataʻutia i tagata Korea, o loʻo i ai le faʻaauau pea o sauaga a fitafita Amerika o loʻo faʻaoʻo sauāina fafine i Korea i Saute. Fefa'ataua'iga fa'afeusuaiga mo le lelei o le militeri a Amerika e tupu i so'o se mea e iai fa'avae. O le malo o Amerika ua manatu o se tasi o tagata solitulafono sili ona leaga i aso nei, ua faatauasoina le tuʻuina atu o fafine fefaʻatauaʻiga i fitafita Amerika, poʻo le faʻamalosia malosi o malo mai fafo" e faʻaauau pea le manuia ma sauaga.

Talu ai ona o le malo o Amerika, o le manatu o le puipuia o Iapani, na faatagaina ana fitafita e talitane tamaitai na fefaatauai i feusuaiga i le taimi o le taua, e aofia ai tamaitai Iapani i se ituaiga nofoaga faamafanafana e taʻua o le Recreation and Amusement Association (RAA) fale na faatuina e le malo Iapani. mo tagata Amerika, ma talu ai e i ai le masini faamiliteli aupito tele i le lalolagi ma e ona le 95% o nofoaga o le militeri i le lalolagi, lea e masani ona aafia ai tamaitai i feusuaiga faatautala ma faafalepuipuiina i sauaga tau feusuaiga e faia e fitafita Amerika, e tele naua le tulaga lamatia mo Uosigitone. E le na'o se mataupu mo Iapani. Ma e le na o se mataupu mo militeri i le salafa o le lalolagi. O tagata lautele pisinisi fefaataua'iga o se eleelea ae matua aoga lava pisinisi, ma e toatele tagata mauoa e mananao e faaauau pea.  

Mulimuli ane, o le tauiviga i Nagoya i le va o tagatanuu Iapani alofa filemu, tamaitai, tusiata saoloto, ma le saolotoga o le tautala i le tasi itu ma Iapani ultranationalists i le isi itu e mafai ona i ai se aafiaga taua i le lumanai o le faatemokalasi, aia tatau a tagata (aemaise lava. o tamaitai ma tamaiti), ma le filemu i Iapani. (E le tele ni tagata tetee i le faʻailoga lanu e faʻanoanoa, aua o le faʻailoga tagata e mautinoa lava o se mafuaʻaga tele o le faʻafitia malosi o loʻo siomia ai le talaʻaga o faiga faʻatauvaʻa faʻafeusuaiga). Ma o le mea moni, o le a i ai se aafiaga i le saogalemu ma le soifua manuia o tamaiti ma tamaitai i le lalolagi atoa. O le toatele o tagata e mananao e le amanaiaina, i le auala lava e tasi e liliuese ai tagata i ponokalafi ma talitane, faamafanafanaina i latou lava e faapea ua na o le “galuega tau feusuaiga,” lea e tuuina atu ai e fafine talitane se auaunaga taua i le sosaiete, ma e mafai ona tatou toe foi uma i tua. moe nei. Ae paga lea, e mamao lenei mea mai le mea moni. Ole numera tele o fafine, teine ​​ma tama talavou o loʻo falepuipui, maʻila mo le olaga atoa, ma le avanoa e maua ai se olaga masani ma fiafia, manuʻa-ma-maʻi e leʻi maua.

O faʻamatalaga mai leoleo e pei o nei e tatau ona tatou malolo ai: 

“O le averesi o tausaga na muamua aafia ai teine ​​i faiga faatalitane e 12 i le 14. E lē na o teine ​​i luga o auala e aafia ai; O tama ma talavou ua liliu i itupa e ulu atu i faiga faatalitane i le va o le 11 ma le 13 tausaga i le averesi.” (Ou te manatu o le averesi nei o tausaga mo tagata muamua na afaina i lalo o le 18 tausaga i le US). “E ui lava e lē o iai ni suʻesuʻega atoatoa e faamaumau ai le aofaʻi o tamaiti o loo faia faiga faatalitane i le Iunaite Setete, ae e tusa ma le 293,000 talavou Amerika i le taimi nei. o lo'o lamatia le avea ma tagata fa'aleagaina o faiga fa'afeusuaiga faapisinisi".

Muamua ia Aokuso 1993, Failautusi Sili o le Kapeneta Yohei KONO, ma mulimuli ane ia Aukuso 1995, Palemia Tomiichi MURAYAMA, na tuuina atu le aloaia aloaia i Iapani talafaasolopito fefaatauaiga feusuaiga, o sui o le malo o Iapani. O le faʻamatalaga muamua, o lona uiga, o le "Cono statement" na tatalaina ai le faitotoʻa i le toe faʻaleleia i le va o Iapani ma Korea, faʻapea foʻi ma le auala e mafai ai ona faʻamalolo i le lumanaʻi mo i latou na afaina, ae mulimuli ane na tapunia e malo lena faitotoʻa e pei o le au faipule, o le au faipule faʻapolokiki na faʻafefe i le va o le faʻafitia atoatoa. ma fa'afefeteina, le manino, fa'afoliga fa'afoliga, e aunoa ma se fa'atoesega manino.

(O tausaga taʻitasi, o nei mataupu faʻasolopito e oʻo mai ia Aokuso i Iapani. Na faia e Harry S. Truman solitulafono sili ona leaga o taua e lua i le talafaasolopito ia Aokuso ina ua ia fasiotia le selau afe Iapani ma le faitau afe o Korea i le pomu e tasi i Hiroshima, ma na o le tasi le pomu tolu aso malolo, faapa'u le isi i luga o Nagasaki-e mautinoa lava le sili ona le mafaamagaloina sauaga i le talafaasolopito o tagata. Ioe, e afe ma afe tagata Korea na fasiotia foi, e tusa lava pe sa tatau ona latou i ai i le itu taumatau o le talafaasolopito ma le US. Pe na iloaina pe leai , o tagata Korea o loo tau faasaga i le Emepaea o Iapani i Manchuria, mo se faaaʻoaʻoga, o ni aufaatasi i le tauiviga sauā e faatoʻilaloina le Emepaea ma ana faiga fascism).

O le tele o le va i le malamalama i le tala faasolopito o le colonialism Iapani i Korea e mafua mai i le leaga o aʻoaʻoga leaga i Iapani. Mo tagata Amerika seasea e iloa o lo tatou Malo ma ona sui (ie, fitafita) na faia ni faiga sauā i Filipaina, Korea, Vietnam, ma East Timor (ae na o Amerika Tutotonu, Sasaʻe Tutotonu, ma isi) o le valea faapena i Iapani o le a le ofo. E le pei o le toʻatele poʻo le tele o tagata Siamani e iloa lautele solitulafono a lo latou atunuu i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o Amerika ma Iapani e masani ona faʻateʻia pe a latou talanoa i tagata mai atunuʻu na mafatia i sauaga faʻa-Emepaea i aso ua mavae. O le mea ua ta'ua e masani ai, o tala fa'asolopito faavae—o mea e mafai ona a'oa'oina i se vasega o tala fa'asolopito o le a'oga maualuga i le tele o atunu'u-ua va'aia o le fa'asalalauga a le agavale ogaoga i le Iunaite Setete po'o le "fa'asolopito mata'utia" i Iapani. E pei lava o se tagata Iapani e le tatau ona ioeina e 100,000 tagata na fasia i le gasologa o ni nai vaiaso i Nanjing, Saina, e leai se Amerika e mafai ona taʻua o se lotonuu moni pe a ia ioeina o lo tatou fasia o se numera tutusa o tagata i Hiroshima i se mataupu. o minute sa le manaomia. E faapena le aafiaga o le sefulu tausaga o aoaoga i aoga a le malo. 

O le pulega a le ultranationalist Abe ma ana auauna faamaoni i le tele o faasalalauga e tatau ona soloia lenei talafaasolopito aua e faaitiitia ai le faaaloalo mo a latou "Self-Defense" Forces i Iapani, ma le mamalu o tagata tau-taua, ma ona o lenei talafaasolopito o le a faigata ai. mo Iapani e toe faamilitaria. E le gata i lea o faafitauli o le a feagai ma le Palemia o Abe pe afai e iloa e tagata uma le matafaioi autu a lona tamamatua i sauaga faʻa-kolone i Korea. E leai se tasi e mana’o e tau e toe fa’atuina se emepaea ina ia toe gaoi mai tagata i isi atunu’u ma fa’atamaoaigaina ai le au mauoa, pe mulimuli fo’i i tulagavae o fitafita na faia sauaga fa’afeusuaiga i tamaiti ma fafine le aoga. E le o se mea fua le igoa o le faatagata a le au vane o Kim Seo-kyung ma Kim Eun-sung o le "Faatagata o le Filemu."

Se'i manatu i nei tagata vane vane 'ese'ese fa'amatalaga ma fa'apitoa fa'amalamalamaga o le uiga o le Fa'atagata i "The Innerview (Ep.196) Kim Seo-kyung ma Kim Eun-sung, o tagata vane _ Full Episode”. O lenei ata tifaga maualuga ua toe faʻaalia ai ua naʻo se "faatagata ma se feʻau o le filemu ma mo aia tatau a fafine." O le mea muamua e masani ona talanoaina i luga o le aufaasālalau a o le mea mulimuli e seasea taʻua. 

Fa'amolemole tu'u i totonu na upu e fa—aia tatau a fafine-a o tatou mafaufau i le uiga o lenei faatagata ma lona taua i Iapani, o le faatufugaga, o le manatua o talafaasolopito, o se mea e faaosofia ai le toefuataiga o agafesootai. Na filifili le au vane vane e “faaali se teine ​​talavou i le va o le 13 ma le 15 tausaga.” Fai mai nisi o Kim Seo-kyung ma Kim Eun-sung e le o ni tusiata ae o ni tagata faasalalau. Ou te fai atu ua latou fausia se galuega faatufugaga i se tasi o ana tu ma aga sili ona mamalu, lea e fausia ai faatufugaga i le tautuaina o suiga alualu i luma lautele. O ai e fai mai o le "tufuga mo le lelei o faatufugaga" e sili ona lelei i taimi uma, o le faatufugaga e le tatau ona tautala i fesili tetele o le matua?

O le asō, a o amata ona ou tusia lenei mea, o le Aso Faamanatu aloaia lona lua lea i Korea, pe a manatua ai e tagata le fefaʻatauaʻiga o feusuaiga a Iapani ("South Korea designates August 14 as official memorial day of 'faamafanafana tamaitai'" ; "Ua faailogaina e Korea i Saute le aso muamua o le 'faamafanafanaina o tamaitai', faatasi ai ma le au tetee i Taiwan, " Reuters 14 Aokuso 2018). Mai le vaaiga a le au ultranationalists o Iapani ma le US, o le faafitauli i le Girl of Peace Statue e ono iu ai i le faʻalumaina o soʻo se tasi na te faia sauaga faʻafeusuaiga, ma ono amata ai ona faʻaumatia nisi o "avanoa" faapeteriaka.

iʻuga

O loo faaauau pea le tauiviga i Nagoya. E 50 le au tetee i le faatasiga e tasi ina ua uma ona faalēaogāina le Faʻaaliga, ma e toetoe lava o aso taʻitasi talu mai lena taimi, e masani lava i le tele o tagata tetee. I le aso 14 o Aokuso, sa toe faitau sefulu, i le lotogatasi ioe ma le fa'atasiga tele i Seoul

Sa matou faia se faʻapotopotoga i le 14th i luma o le Aichi Arts Center i Sakae, Nagoya City. Na auai ni nai tala fou ma faatalanoaina tagata tetee. E ui ina sa lei mafaufauina le timu, ae na o ni nai o matou na manatu e aumai se faamalu, ae sa matou finau pea i le toulu o timuga, fai lauga, pese, ma pesega faatasi. O le pese faaPeretania, “We Shall Overcome” sa usuina, ma e le itiiti ifo ma le tasi se pese fou faalilifu na usuina i le gagana Iapani. O le fuʻa sili ona telē e faitauina, “Maimau pe ana ou vaai i ai!” (Mitakatta no ni! 見たかったのに!). E iai se tasi o faailoilo e faapea, “Aua le faamalosia malosi le saʻolotoga e faailoa atu ai manatu!!” (Bōryoku de “hyōgen no jiyū wo fūsatsu suru na!! 暴力で「表現の自由」を封殺するな!!). Sa faitau la'u, “Vaai ia te ia. Faalogo ia te ia. Tautala ia te ia.” Sa ou tusia le upu “ia” ma tuu i le ogatotonu o le faailoga. Sa ou mafaufau i se mimilo i upu mai le Tolu Poto Poto, “Aua le vaai i se leaga, aua le faalogo i se leaga, aua le tautala leaga.”

Mo se lipoti i Korea, lea e aofia ai le tele o ata, vaai lenei Lipoti OhMyNews. O le ata muamua i lenei lipoti i le gagana Korea o se tina matua Iapani ma le filemu activist ofuina se taufaʻatau ma chima), o lona uiga, la'ei semi-aloa'ia mo aso fa'aleaganu'u. O le ituaiga lava lea o lavalava o lo'o ofuina e le teine ​​i le Fa'atagata o le Filemu. I le taimi muamua sa nofo o ia ma le gaioi, e pei o le faatagata, e aunoa ma se tautala. Ona ia tautala ai lea ma le leotele ma le manino. Sa ia momoli mai se fe'au fa'anoanoa ma mafaufau loloto i le fa'anoanoa ona o fa'alavelave fa'apenei ua faia i fafine. E tusa lava pe tutusa lona matua ma le Halmoni, po o “tinamatua” i Korea o ē na faileagaina faapea e sui o le Emepaea, ma e foliga mai o loo ia faaataina faalogona o fafine i o latou tausaga pogisa, o ē sa lava lo latou malosi e tautatala ai i le mea moni ae o loo taumafai nei le toʻatele e faafilemu. O le a so'o se tusitala e fa'amalosi e fa'aola pea le manatua o le Halmoni ma a latou tauiviga mataʻutia e puipuia isi mai nei solitulafono faasaga i tagata soifua?

 

E tele faafetai ia Stephen Brivati ​​mo faʻamatalaga, fautuaga, ma le faʻataʻitaʻia.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana