Peace Almanac Aukuso

Aukuso

Aokuso 1
Aokuso 2
Aokuso 3
Aokuso 4
Aokuso 5
Aokuso 6
Aokuso 7
Aokuso 8
Aokuso 9
Aokuso 10
Aokuso 11
Aokuso 12
Aokuso 13
Aokuso 14
Aokuso 15
Aokuso 16
Aokuso 17
Aokuso 18
Aokuso 19
Aokuso 20
Aokuso 21
Aokuso 22
Aokuso 23
Aokuso 24
Aokuso 25
Aokuso 26
Aokuso 27
Aokuso 28
Aokuso 29
Aokuso 30
Aokuso 31

sherman


Aokuso 1. I lenei aso i le 1914, o Harry Hodgkin, o se Quaker Quake, ma Friedrich Siegmund-Schulte, o se faifeau Luteru Luteru, na aluese mai se konafesi filemu i Konstanz, Siamani. Sa latou potopoto faatasi ma 150 isi Europa Kerisiano e fuafua ni taga e mafai ona fesoasoani e taofia se taua osofaʻi i Europa. O le mea e faanoanoa ai, o lena faamoemoe na faatafunaina lelei i le fa aso ua mavae e ala i taua muamua i le mea o le a avea ma Taua Muamua a le Lalolagi I. Peitai, ina ua tuua le konafesi, sa tauto Hodgkin ma Siegmund-Schulte o le a faaauau pea ona lulu le "fatu o le filemu ma le alofa, tusa lava poʻo le a le mea e ono aumaia e le lumanaʻi. " Mo tamaloloa e toʻalua, o lena tautoga na sili atu lona taua nai lo naʻo le le taofia o le auai o oe i taua. O lona uiga o le toe faʻatuina o le filemu i le va o latou malo e lua, tusa lava poʻo a faiga faʻavae a latou malo. Ae le i oʻo mai le tausaga, na fesoasoani aliʻi ia maua se faʻalapotopotoga filemu i Cambridge, Egelani e faʻaigoaina o le Fellowship of Reconcalelei. E oʻo mai i le 1919, ua avea le vaega a Cambridge ma vaega o le International Fellowship of Reconcalelei (ua faʻaigoaina o le IFOR), "lea i le selau tausaga na sosoʻo ai na faʻatupuina lala ma faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasi i le sili atu i le 50 atunuʻu o le lalolagi. O poloketi filemu na faia e IFOR e faʻavae i le vaai mamao o le alofa mo le Isi e iai le malosiaga e suia ai faiga faʻaupufai, agafesoʻotaʻi, ma tamaoaiga le amiotonu; O poloketi ua faʻatinoina i le filemu fofo fofo, i le sailia o le amiotonu o le muamua faʻavae mo le filemu, ma le faʻaleaogaina o faiga e faʻaosofia ai le inoino. IFOR's faʻava-o-malo faʻagaioiga o loʻo faʻamaopoopoina e se Faʻalapotopotoga Faʻavaomalo i totonu o Netherlands. O le faʻalapotopotoga foi e galulue vavalalata ma tutusa-mafaufau faalapotopotoga tumaoti ma tausia sui tumau i le Malo Aufaatasi.


Aokuso 2. I lenei aso i le 1931, o se tusi na tusia e Albert Einstein na faitauina i se konafesi na faia i Lyon, Farani e War Resisters 'International, o se vaega o fesoʻotaiga o antimilitarist ma vaega pacifist o loʻo galulue faʻatasi mo se lalolagi e aunoa ma se taua. I le avea ai o se taʻitaʻi fomaʻi o lona taimi, na faʻaauauina e Einstein ana galuega faʻasaienisi ma le faʻamaoni. Ae ui i lea, o ia foʻi o se tagata faʻamalosi tino, na ia tuliloaina le mafuaʻaga o le filemu faʻavaomalo i lona olaga atoa. I lana tusi i le fonotaga i Lyon, na apili ai Einstein i "saienitisi o le lalolagi ina ia mumusu e galulue faatasi i suesuega mo le fausiaina o mea fou o taua." I le au faʻatasiga, na ia tusi saʻo lava: "O tagata o le 56 atunuʻu o loʻo e sui ai e iai le latou paoa malosi atu nai lo le pelu .... Naʻo latou lava e mafai ona aumaia le faʻaletonu i lenei lalolagi. ” Na ia lapataia foi i latou na fuafua e auai i se fonotaga o le taua i Geneva i le masina o Fepuari e sosoo ai, "mumusu e avatu nisi fesoasoani i taua po o sauniuniga o taua." Mo Einstein, o nei upu o le a le pine ae faʻamaonia valoaga. O le taua o le taua o le taua o le taua-na mafua ai ona, i le vaai a Einstein, ua le usitaia e le au tetee lana apoapoaiga e aua nei talanoaina mataupu e faatatau i le sauniuniga mo taua. "E le faia e se tasi taua ma le ono tupu mai i le fausiaina o tulafono o taua," na ia folafolaina i se feiloaiga ma tusitala i le taimi o lana asiasiga puupuu i le konafesi a Geneva. “Ou te manatu o le konafesi o loʻo agaʻi atu mo se fetuunaiga le lelei. Po o le a lava le maliliega e faia e uiga i ituaiga o auupega faʻatagaina i taua o le a motusia i le taimi lava na amata ai le taua. E le mafai ona faʻatinoina taua. Faʻatoa mafai ona faʻaumatia. ”


Aokuso 3. I lenei aso i le 1882, na pasia ai e le Konekeresi a le Iunaite Setete le atunuu uluai tulafono lautele o femalagaaiga. O le Tulafono o Femalagaiga o le 1882 ua faatulaga ai le lumanai lautele o le tulafono a le US immigration policy e ala i le faatuina o vaega eseese o tagata ese e "le manaomia mo le ulufale atu." Na faamalosia muamua e le Failautusi o le Matagaluega o Tupe i le galulue faatasi ma setete, o le Tulafono ua faasaina ai le ulufale atu o "soo se tagata solitulafono, e le mafai ona tausia lelei o ia lava e aunoa ma le avea o se avega lautele. "O i latou e le mafai ona faʻaalia le mafai tautupe e lagolago ai i latou lava, na toe foʻi atu io latou atunuu. Ae ui i lea, na faia e le tulafono se tuusaunoaga mo tagata tautupe e le o agavaa i le tautupe ua faamaonia i solitulafono faaupufai, e atagia mai ai talitonuga masani a Amerika e tatau ona saunia e Amerika se nofoaga mo tagata sauaina. Ae ui i lea, na mulimuli ane faasolosolo ona faasolosolo malie le faasologa o le Tulafono o Femalagaiga. I le 1891, na faʻatuina ai e le Konekarate le pulega a le malo tele mo le femalagaaʻi. I le 1903, na galue e faʻauʻuina le faiga faʻavae o le taliaina o tagata matitiva na feagai ma le faʻasalaga i le fale mo soligatulafono faʻapolokiki; Ae o le taimi lea, ua faaopoopo e le tulafono o femalagaiga le tele o mea e le maua e faavae mai i le atunuu, ma faaauau pea ona faailoga tagata faasaga i tagata malaga na manatu o le a avea ma moliaga faalauaitele. O le tulafono e le o faia moni lava le miti a le "tamaitai malosi ma se sulu" i le Harbour Niu Ioka ma tautino mai, "Tuʻu mai ia te aʻu lou vaivai, oe matitiva / O lou toatele oe naunau e manava saoloto." Ae, faasaga i le "Fausia le O le malosi o le pa puipui na uunaia e le Trump administration i le sili atu ma le seneturi talu ona tatala le faatagata, o lana savali e tumau pea le tulaga lelei Amerika e faaalia ai le ala i le lotogatasi o le tagata ma le filemu o le lalolagi.


Aokuso 4. I lenei aso i le 1912, na osofaʻia ai Nicaragua i le vaitau o le 2,700 US i itu uma o le Pasefika ma Caribbean. I le feagai ai ma le le mautonu i totonu o le atunuʻu lea na tuliloaina uma ai aia faʻataʻitaʻi ma faʻapisinisi, sa taumafai le US e toe faʻatu ma faʻamautu se malo i Nicaragua o lana lagolago e mafai ona faʻamoemoe iai. O le tausaga na muamua atu, na amanaʻia ai e le US se malo tuʻufaʻatasia i Nicaragua o loʻo faʻauluulu e le pelesetene o Jose Estrada. O lena pulega na faʻatagaina le US e tulituliloa se faiga faʻavae ma Nicaragua e taʻua o "tala mo pulu." O se tasi o ana sini o le faʻavaivaia o le malosi tau tupe a Europa i le itulagi, lea e mafai ona faʻaaogaina e tauva ai ma Amerika pisinisi fiafia. O le isi o le tatalaina o le faitotoʻa mo faletupe a Amerika e nono atu tupe i le malo o Nicaraguan, faʻamautinoaina le pulea e le US o tupe a le atunuʻu. E leʻi umi ae aliali mai eseesega faaupufai i le faigamalaga a le Estrada. O le General Luis Mena, o le na avea ma Minisita o Taua na faatupuina ni lagona malosi faaleatunuu, na faamalosia ai Estrada e faamavae, siitia lona sui peresitene, le conservative Adolfo Diaz, i le peresitene. Ina ua fouvale Mena i le malo o Diaz, ma tuuaia le pelesetene i le "faatauina atu o le malo i le au faletupe a Niu Ioka," na talosagaina e Diaz le fesoasoani mai le US lea na mafua ai le osofaiga a Aukuso 4 ma mafua ai ona sola ese Mena. Ina ua maeʻa ona toe filifilia ia Diaz i le palota na vaʻavaʻaia e le US i le 1913, lea na mumusu ai le au liberal e auai, na taofia ai lava e le US ni vaega laiti o le gataifale i Nicaragua e oʻo i le 1933. I tagata Nicaraguans o loʻo naunau e fia tutoʻatasi, na avea ai le Malini o se faʻamanatu faifai pea o le US. Na naunau e faʻaoga le malosi e faʻatumauina ai pea e malo o loʻo usitaʻia le US.


Aokuso 5. I lenei aso i le 1963, o le US, USSR, ma Peretania Tele sa sainia se feagaiga e faʻasaʻoina ai le faʻatautaia o le eletise i le siosiomaga. Na tamoe Peresitene John F. Kennedy mo le tofiga o le ofisa ina ia aveesea le taumafai malosi o auupega. O tupe maua mai le eletise na maua i fualaau aina ma suasusu i le itu i matu o le Iunaite Setete e saienitisi i le 1950 na mafua ai ona latou taʻusalaina le faʻaiʻuga a le WWII i le faʻamalosia o le siosiomaga. O le Komisi mo le Puipuiga o Malo Aufaatasi na valaau mo le vave maeʻa o suesuega uma a le eletise, amataina o se moratoriiga lē tumau i le va o le US ma Soviets mai le 1958-61. Na taumafai Kennedy e faʻasaina le faʻaauau pea ona faʻataʻitaʻiina e ala i le feiloaʻi ma Soviet Premier Khrushchev i le 1961. O le taufaamatau o asiasiga e faamaonia ai le faasaina na mafua ai ona fefefe i le suʻeina, ma na faaauau pea suesuega a le Soviet seia oo ina aumaia e le Cuban Missile Crisis le lalolagi i le tulaga o le taua o le taua. Ona malilie lea o itu uma e lua e sili atu ona tuusaʻo fesoʻotaiga, ma na amataina le tafaoga a Washington-Uosigitone. O talanoaga na afaina ai le feeseeseaiga ma taitai atu ai i luitau a Kennedy i le Khrushchev "e le o se taufetuliga, ae o se taamilosaga filemu." O a latou saunoaga na sosoo ai na taitai atu ai i le aveesea o auupega mai isi atunuu, ma le Feagaiga Faatapulaa o Suesuega o Nofoaga Tutotonu e faatagaina ai le laloina o suesuega " e pei ona leai ni aʻafiaga a le leitio e pa'ū i fafo atu o tuaoi o le malo o loʻo taitaia le suʻega. "Na pasia e Malo Aufaatasi se Feagaiga Faʻataunuʻu o Faʻamatalaga Faʻamatalaga Tutotonu i 1996 e faʻasaʻo ai mea uma, e oʻo lava i lalo, faʻataʻitaʻiga faʻamalositino. E fitu sefulu tasi atunuu, e aunoa ma nei auupega, na malilie e le manuia se tasi i se taua faanatinati. Na sainia e Peresitene Bill Clinton le feagaiga sili. Ae ui i lea, i le palota a le 48-51, na filifilia e le Senate e faaauau pea le taumafaiga a le au faanatinati.


Aokuso 6. I lenei aso i le 1945 o le pomu Amerika o Enola Gay na faʻapaʻuina se pomu atomika e lima tone - tutusa ma le 15,000 tone o le TNT - i luga o le taulaga Iapani o Hiroshima. O le pomu na faʻatafunaina fa maila faatafafa o le aai ma fasiotia tagata 80,000. I vaiaso na sosoo ai, e faitau afe isi na maliliu mai manuʻa ma le faʻamalaina o mea oona. O le susuga a Peresitene Harry Truman, o le na avea ma tofi e le itiiti ifo ma le fa masina talu ai, na ia faia ai le faaiuga e tuu le pomu ina ua uma ona taʻu atu e ana faufautua e faapea o le faapalese le pomu o le a faamuta le taua i se taimi vave ma o le a aloese ai mai le osofaia o Iapani, e mafua ai le maliu o se miliona fitafita Amerika. O lenei lomiga o le talafaasolosolo e le o se mea e toe iloilo. I nai masina na muamua atu, na tuʻuina atu ai e le Susuga Douglas MacArthur, le Faʻauluuluga o le Vaega Faʻamasino i le Itulagi i Saute i Saute, se faʻamatalaga 40-Peresitene ia Peresitene Roosevelt lea na aoteleina ai ni ofo eseese se lima o le toe faafoi mai i ofisa maualuga o Iapani. Ae ui i lea, na iloa lelei e Amerika, o tagata Lusia na latou faia ni tulaga taua i sasae ma o le a foliga mai o le a faia ia Iapani ia Setema, ao leʻi mafai e le US ona osofaʻia se osofaiga. A maeʻa lenei mea, o le a lafo atu Iapani i Rusia, ae le o le US. E le taliaina lenei mea e le US, lea ua uma ona atiaʻe se fuafuaga o le tamaoaiga i le va o le tamaoaiga ma le malo. O lea la, e ui lava i le malosi o teteega mai taitai o le militeli ma taitai faaupufai ma le naunau o Iapani e toe faafoi atu, na pau le pomu. E toʻatele ua latou taʻua lenei mea muamua o le Cold War. Na saunoa Dwight D. Eisenhower i ni tausaga mulimuli ane, "ua manumalo Iapani. . . o le pa'ū o le pomu sa matua le tatau lava. "


Aokuso 7. O lenei aso e faailoga ai le fananau mai i le 1904 o Ralph Bunche, o se tagata suʻesuʻe Amerika faaupufai Amerika, o le polofesa ma le failotu o le na avea ma taitai sili ona maualuga i Amerika i Malo Aufaatasi. O le faailoga taua o Bunche na amata i se sikolasipi mo le faauu i le Iunivesite o Harvard, lea na maua ai le Ph.D i le 1934. i le malo ma va fealoai faavaomalo. O lana faʻasalalauga faafomai i luga o colonialism i Aferika na faʻataunuʻuina i le lua tausaga mulimuli ane i lana tusi faʻataʻitaʻi i luga o le mataupu, Se vaaiga o le lalolagi i le taʻaloga. I le 1946, na tofia Bunche i le lala o le pulega - poo le Ofisa Tutotonu - o Malo Aufaatasi, lea na nafa ai ma le vaavaaiga o le pulega o malo sa i ai i le mavaega a le UN ma le mataituina o latou alualu i luma i le puleaina o le tagata lava ia ma le tutoatasi. Ae ui i lea, o le mea sili ona lauiloa a Bunche, na sosoo ma lona tofiga o le pule sili o le UN i lauga e fuafua i le faamutaina o le Taua Muamua a Arapi-Isaraelu. I le maeʻa ai o le lima masina o le le mautonu ma le faigata, o ia na mafai ai ona ausia se armistice ia Iuni 1949 e faavae i luga o maliega i le va o Isaraelu ma isi setete o Arapi. Mo lena faʻasolopito iloga o le diplomacy faavaomalo, na maua ai e Bunche le 1950 Nobel Peace Prize, ma avea ai ma uluai Aferika Amerika e faamamaluina tele. I tausaga na sosoo ai, na faaauau pea e Bunche ona taofiofia le tele o le saogalemu o le filemu ma tulaga faufautua i feteenaiga e aofia ai atunuu tulaʻi mai. E oo atu i le faaiuga o lona olaga i 1971, na ia faatuina se talatuu i le UN lea atonu o le a sili ona faamatalaina e se suafa mamalu na tuuina atu e ana uo ia te ia. Talu ai ona o le mafaufau o Bunche, ma le tele o auala ma metotia sa faʻaaogaina i galuega tau le filemu i le lalolagi, ua avea ai o ia ma "Tama o le Filemu."


Aokuso 8. I lenei aso i le 1883, na feiloai ai Peresitene Chester A. Arthur ma le Chief Washakie o le Eastern Shoshone ma le Black Black Coal o le itu i Northern Arapaho i le Wind River Reserve i Wyoming, ma avea ai ma uluai peresitene o le US e asiasi aloaia i se resitalaina a Amerika Amerika. . O le taofi a Arthur i le Vaitafe o le Vaitafe o le mea moni na mafua ai le umi o lana malaga umi i sisifo, o le asiasi atu lea i Yellowstone National Park ma faamemelo ai ona fagota i totonu o ona vaitafe. O lea, na mafai ai e ia ona faʻaaogaina se fuafuaga na ia tuʻuina atu i lana talofa i le 1881 Annual Message i Congress mo le foiaina o le mea na ia taʻua o "Initia a Initia." O le fuafuaga, lea na mulimuli ane tuʻuina i le Dawes Telety Tulafono o le 1887, na valaauina mo se "fanua i le tele o itu," i ia Initia e pei ona mananao i ai, o "se aofaiga talafeagai o eleele [mo le faatoaga, lea e tatau ona] faamautuina ia i latou e ala i pateni, ma ... e le mafai ona faatagaina mo le lua sefulu luasefulu "E le o se mea e ofo ai na teena uma e taʻitaʻi taʻitoʻatasi le fuafuaga, talu ai o le a faʻaitiitia le faʻaleagaina o fanua ma le auala e ola ai i totonu o le tagata lava ia. Ae ui i lea, o le toilalo o le Peresitene i le Vaitafe o le Vaitafe e foliga mai e ofoina atu se lesona taua mo le tausaga ua maeʻa ona galue. Ina ia ausia le filemu tumau, e tatau i mālō mamana ona faʻaaloalo i le aiā tatau o le atinaʻeina ma atinaʻeina o atunuʻu e fatuina a latou lava tamaoaiga ma le soifuaga lautele, ma ia naunau e galulue ma i latou e fesoasoani e ausia manaʻoga o latou tagata. Ua leva ona faailoa mai e le talafaasolopito o faiga faamalosi e na ona faatupuina ai le ita, le fiafia, ma masani ai taua.


Aokuso 9. I lenei aso i le 1945, na tuʻu ai e se pomu US B-29 se pomu faaniukilia i Nagasaki, Iapani, ma fasiotia ai le 39,000 alii, tamaitai, ma tamaiti i le aso o le pomu ma le 80,000 faʻatusatusa i le faaiuga o le tausaga. O le pomu Nagasaki na oʻo mai i le tolu aso talu ona muamua faʻaaogaina se meatau faaniukilia i taua, o le pomu o Hiroshima e oʻo atu i le iʻuga o le tausaga na maliliu ai le tusa o le 150,000 tagata. Vaiaso na muamua atu, na lafo ai e Iapani se feau faauaealesi i le Soviet Union e faailoa ai lona manaʻo e siilima ma faamuta le taua. O Amerika na solia tulafono a Iapani ma faitau le feau faauaealesi. Na taʻua e le Peresetene Harry Truman i lana api talaaga le "telegram mai ia Jap Emperor o loo talosaga mo se filemu." O Iapani na tetee na o le siilima e aunoa ma ni tuutuuga ma le lafoa o lona emeperoa, ae na tausisi lava le Iunaite Setete i na aiaiga seia maeʻa pa'ū pomu. I le aso 9 foi o Aukuso na ofi atu ai le Soviets i le taua faasaga ia Iapani i Manchuria. O le United States Strategic Bombing Survey na faʻamaeʻaina e faapea, "… mautinoa aʻo leʻi oʻo ia Tesema 31, 1945, ma i mea uma e ono faia a o leʻi oʻo i le aso 1 o Novema, 1945, semanu e siilima Iapani tusa lava pe leʻi faʻapaʻuina pomu atomika, tusa lava pe leʻi ulufale Rusia. le taua, ma tusa lava pe leai se osofaʻiga na fuafuaina pe mafaufauina foi. ” O se tasi na tetee na ia faaalia foi lea lava manatu i le Failautusi o Taua a o lei faia ni pomu, o General Dwight Eisenhower. Na ioe le Taʻitaʻifono o le Soʻofaʻatasi o le Aufaigaluega, Admiral William D. Leahy, ma faapea atu, "O le faaaogaina o lenei aʻupega faʻasili i Hiroshima ma Nagasaki e leai se fesoasoani taua i la matou taua faasaga ia Iapani."


Aokuso 10. I lenei aso i le 1964, na sainia ai e le US President Lyndon Johnson se tulafono i le tulafono o le Gulf of Tonkin Resolution, lea na tatalaina ai le auala i le soona sao a Amerika i le Vietnam Vietnam. A o leʻi oʻo i le vaeluaga o le po i le aso Aokuso 4, na paʻu ai le peresitene i polokalame masani a le TV e faasilasila atu ai e lua vaa US na oʻo mai i lalo o le afi i vai faavaomalo o le Gulf of Tonkin mai le talafatai o Vietnam i matu. I le tali atu, na ia faatonuina ni gaoioiga i le ea e faasaga i "nofoaga i Vietnam i Matu lea na faʻaaogaina i nei osofaiga faʻaleagaga" - oi latou o se suauu, o se koale, ma se vaega taua o le Marine Vietnamese North. I le tolu aso mulimuli ane, na pasia e le Konefeka se iugafono soofaatasi lea na faatagaina ai le peresitene "ia faia uma auala talafeagai e faatea ai soo se osofaiga faaauupegaina i malosiaga a le US ma ia taofia ai le osofaiga." O lena iugafono, na sainia e le peresitene ia Aokuso 10, 1964, o le a taʻitaʻia i le taua o le taua i le 1975 i le fasiotiga mataʻutia o 3.8 miliona Vietnamese ma le fiaselau afe o tagata Laotania ma Cambodia ma 58,000 sui o le militeri US. O le a toe faamaonia ai foi o le "Taua o se Pepe" -o loʻo faavae i lenei mataupu i luga o le 200 pepa ma tusitusiga e faatatau i le Gulf of Tonkin lea na faʻasaʻoloto nai lo 40 tausaga mulimuli ane. O se suʻesuʻega auiliili a le tusitala talafaasolopito a le National Security Agency, Robert Hanyok, na faaiʻuina e faapea, o le US air strikes ma le talosaga mo le faatagaina o le Fono a le Fono, na faavae i luga o le sese o faailoilo na iloa e le Peresetene ma le Failautusi o le taua o le Defense Robert McNamara o "molimau taua "O se osofaiga e leʻi tupu lava.


Aokuso 11.  O lenei aso i le 1965, na osofaia ai le vevesi i le itu a Watts o Los Angles i le maea ai o se mea na tupu ina ua tosoina e se alii Kalefonia Kalefonia Highway Patrol se taavale ma taumafai e pueina lana avetaavale eleelea ma taufaamatau ina ua uma ona ia toilalo i se suega faaletonu. I ni nai minute, o molimau muamua i le nofoaga o fefaʻatauaiga, na auai i le aofaʻi o le motu o tagata ma le au leoleo, lea na mafua ai ona faʻateleina le paʻu. E leʻi leva ae maeʻa le tafega o le Watts, ono aso e ono, e aofia ai tagata 34,000, ma mafua ai ona ave faʻamalosi 4,000 ma maliu 34. I le tali atu ia i latou, o leoleo o Los Angeles na faʻaaogaina togafitiga "pulefaʻatasia" na faʻatonu e lo latou aliʻi Sili, o William Parker, o lē na faʻatusatusa osofaiga i le vevesi o Viet Cong i Vietnam. Na taua foi e Parker e uiga i le 2,300 National Guardsmen ma faia ai se faiga faavae o le pueina faapagota ma poloka poloka. I le tauimasui, na sasaina ai e le au leoleo le piliki i leoleo ma leoleo, ma faʻaaoga isi e faʻatau ai a latou taavale. E ui lava o le tuuaiga na tele lava ina faʻailoaina i le taeao o Aokuso 15, na manuia i le faamanatu atu i le lalolagi o se mea taua. Pe a faʻaleagaina soʻo se faʻalapotopotoga i totonu o se sosaiete sili ona tamaoaiga, e le o ni avanoa mo le alualu i luma o le tagata lava ia, ma masani ai feusuaiga ma leoleo, atonu o le a fouvale i le taimi lava e tasi, ona o le faʻamalosia tonu. Na faʻamatala mai e le aliʻi o le aia tatau i le va o tagata Bayard Rustin le auala e mafai ai ona taofia le tali atu i Watts: "... O tupulaga laiti, e leai se faamoemoe-e le o se vaega o Amerika .... [Matou] te ... maua i latou galuega, fale lelei, aʻoga, aʻoaʻoga, ina ia latou lagona se vaega o le fausaga. O tagata e lagona se vaega o le fausaga e le osofaia. "


Aokuso 12. I lenei aso i le 1995, i le va o le 3,500 ma le 6,000 o faila i Philadelphia, na latou galulue i se tasi o paʻu sili ona tele e faasaga i le maliu oti i le talafaasolopito o Amerika.. O le au tetee na talosagaina se faamasinoga fou mo Mumia Abu-Jamal, o se tagata Amerika-Amerika ma le tusitala o le na molia i le 1982 o le fasioti tagata 1981 o le leoleo o Philadelphia ma faasalaina i le oti i Pennsylvania Greene State Correctional Institution. O Abia-Jamal na manino lava ona i ai i le osofaʻiga matautia, lea na tupu ina ua tosoina i laua ma lona uso i se auala e masani ai ona i ai taavale ma na taia e le leoleo le uso i se moliuila i le taimi o le osofaʻiga. Ae ui i lea, o le toʻatele o tagata Aferika-Amelika na latou masalosalo na faia e Abu-Jamal le fasioti tagata poʻo le faʻamasinoina o le faʻamasinoga e ala i le faʻaaogaina o ia. O molimau tuusaʻo na ofoina atu i lana faamasinoga, ma sa i ai le masalosaloga e faapea o lona talitonuga ma le faasalaga na afaina i le faailoga tagata. I le 1982, na lauiloa ai Abu-Jamal i Philadelphia e avea ma sui o le Black Panther Party ma le faitioga a le leoleo leoleo o Philadelphia. I le falepuipui, na avea ai o ia ma se tagata faasalalau leitio mo le Radio Radio a le National Radio, ma faitioina ai tulaga le mautonu i pagota a US ma le faafalepuipuiina le talafeagai ma le faataunuuina o tagata Amerika. Na avea le tagata lauiloa o Abu-Jamal ma tagata lauiloa o le "Free Mumia" i se lalolagi faavaomalo lea na iu ina fua mai. O lona maliu maliu na paʻu i le 2011 ma faaliliuina i le falepuipui i le Pennsylvania i le Fraterville State Correctional Institution. Ma ina ua toe faʻatulagaina e le faʻamasino ana aia tatau e apili ai ia Tesema 2018, na tuʻuina atu ia te ia le mea na taʻua e le lōia "o le avanoa sili lea ua tatou maua mo le saolotoga o Mumia i le tele o tausaga."


Aokuso 13. O lenei aso i le 1964, na faia ai le faasalaga oti mo le taimi mulimuli i Peretania Tele, ina ua tautau i le falepuipui e le toalua o Gwynne Evans, 24, ma Peter Allen, 21, i falepuipui eseese mo le fasiotiga o le 53-tausaga- taʻavale tuai tagamea laititi i lona fale i Cumbria. Na fuafua le au fasioti tagata e faoa le tagata na afaina, o le na iloa e se tasi, ae na iu lava ina fasiotia o ia. Mo tagata solitulafono, o le taimi o le pepa faamaonia na matua le manuia lava. E naʻo le lua masina talu ona fasiotia, na oʻo mai ai le pule a Peretania Labor Party i le House of Commons ma lagolagoina lagolago mo le mea na avea ma 1965 Homicide Act. O le tulafono fou na taofiofia ai le faʻasalaga mamafa i Peretania Tele mo le lima tausaga, ma suia ai le faasalaga o le nofosala i le falepuipui. Ina ua oo mai le Tulafono i se palota, na maua ai le lagolago tele i le Commons ma le Maota o Alii. O le tulaga lava lea o le lagolago na faʻaalia i le 1969, ina ua filifilia palota ina ia tumau le Tulafono. I le 1973, Northern Ireland na soloia foi le faasalaga oti mo le fasioti tagata, ma iu ai ina faamuta lana faiga i totonu o le Malo Tele. I le faailoaina o le 50th O le faamanatuina o le Tulafono o le fasioti tagata i le 2015, o le faatonu o le lalolagi a Amnesty International, o Audrey Gaughran, na saunoa e faapea o tagata o Peretania e mafai ona mitamita i le ola i se atunuu ua leva ona soloia. I le feagai ai ma le faamaoni ma le moni o le faʻasalaga mamafa, aemaise lava le le mafai ona faʻamalosia, nai lo le taloina o le toe faʻaleleia o se "vave tele, aemaise lava taimi o faiga palota," na ia fai mai ai, o le Peretania na fesoasoani e faʻaauau pea le alualu i luma i le numera o faʻasalaga i le lalolagi atoa.


Aokuso 14. I lenei aso i le 1947, i tafatafa o 11: 00 i le afiafi, e afe ma afe Initia na potopoto latalata ane fale o le malo i Delhi e faʻalogo i se tuatusi a Jawaharlal Nehru, o le a avea ma uluai palemia o latou atunuu. "I tausaga ua leva na tatou taumafai ai ma le iʻuga," o le tala lea a Nehru. "I le ta o le vaeluaga o itula, pe a momoe le lalolagi, Initia o le a ala mai i le ola ma le saolotoga." Ina ua taunuʻu le itula, faʻailoaina aloaʻia le tatalaina o Initia mai pulega a Peretania, le faitau afe o tagata na solia ma le fiafia le faʻamanatuina o le atunuʻu muamua o le Tutoʻatasi, lea ua maeʻa ona maitauina i le tausaga ia Aukuso 15. Lord Mountbatten, na viiviia o se "tusiata o le saolotoga o Initia e ala i le le saua." O lenei, ioe, Mohandas Gandhi, o le, talu mai le 1919, na taʻitaʻia se le tutoʻatasi Initia tutoʻatasi na gaioi lemu le uʻuina o Peretania. O Mountbatten na tofia e fai ma sui o Initia ma molia i le totogiina o tuutuuga mo lona tutoʻatasi. Ae ina ua le mafai ona feutanaʻi i se maliega tufatufaina o le paoa i le va o taʻitaʻi Hindu ma Mosalemi, peitaʻi, na ia filifili ai e na o le tasi lava le tali, o le vaeluaina o le tamaititi a Initia e ofi ai le Hindu India ma le Muslim Pakistan - o le vaega mulimuli na avea ma setete i le aso ua tuanaʻi. O le vaevaega lea na mafua ai ona misia e Gandhi le gaioiga a Delhi. I lona talitonuga, e ui o le vaevaega o le tamaititi pito i lalo atonu o le tau o le tutoʻatasi Initia, ae o se faʻafitauli foi i le le faʻatagaina o lotu ma o se afaina i le mafuaʻaga o le filemu. E ui na faʻamanatuina e isi Initia le ausiaina o se sini ua leva ona sailia, ae sa anapogi Gandhi ma le faamoemoe e faatosina mai le lagolago a tagata lauiloa mo le faamutaina o le vevesi i le va o Hindus ma Mosalemi.


Aokuso 15. I le aso lenei i le 1973, e pei ona manaʻomia e le Fono a le Fono, o le Iunaite Setete na faamutaina le lafoina o pomu i Cambodia, ma faaiʻu ai lona auai i le militeri i Viatename ma Asia i Sautesasae na fasiotia ma maimoaina le faitau miliona o tagata, o le tele o tagata e leai ni togafitiga. E le 1973, o le taua na mafua ai le teteʻe malosi i le US Congress. O le Maliega Malie Malie na sainia ia Ianuari na valaau mo se faamutaina i le itu i Saute o Vietnam ma le tolopoina o le US fitafita ma faufautua i totonu o le onosefulu aso. Peitai, e popole le Congress, o lenei mea e le mafai ona taofia ai Peresitene Nixon mai le toe osofaʻia o fitafita Amerika pe afai e toe faafouina le taua i le va o North and South Vietnam. O le Senator Clifford Case ma Frank Church na faʻaalia ai se pili i le faaiuga o Ianuari 1973 na taofia ai le faʻaaogaina o le US i Vietnam, Laos, ma Kemupotia. O le pili na faamaonia e le Senate ia Iuni 14, ae na le amanaia le taimi na vavalalata ai Peresitene Nixon i tulafono eseese e ono faamutaina le faaauau pea o pomu a le US Khmer Rouge i Cambodia. Na pasia se tulafono a le Faletupe a le Ekalesia i le tulafono, na sainia e le peresitene ia Iulai 1. Na mafai ai e le pomu i Cambodia ona faʻaauau pea seia aulia le Aukuso 15, ae faʻasaina le faaaogaina uma o malosiaga a le Iunaite Setete i Asia i Saute ina ua maeʻa lena aso e aunoa ma se faatagaga mai Congress. I se taimi mulimuli ane, na faaalia ai na ioeina faalilolilo e Nixon le peresitene o Vietnam i Saute Nguyen Van Thieu o le a toe amata le pomu i Amerika i Matu ma Saute pe afai e faamaonia le taua o le faamautuina o le filemu. O le gaoioiga a le Konekaresi atonu o le a taofia ai le tele o mafatiaga ma le oti i luga o tagata Vietnamese nai lo se taua e le mafai e le US ona aumaia ia i latou.

malalawhy


Aokuso 16. I lenei aso i le 1980, na galulue faatasi ai le aufaigaluega i le Gdansk i le Polenisia ma isi aufaigaluega a Polani e tuliloa se mafuaaga o le a avea ma vaega tele i le pa'ū o le pule a Soviet i Europa Tutotonu ma Sasae. O le galuega tuʻufaʻatasi na unaʻia e le autocratic decision a le shipyards management e faʻateʻa se fafine faigaluega mo iuni gaoioiga i le naʻo le lima masina ae leʻi faʻatulagaina lona litaea. Mo Iuni fefaatauaiga a Polani, o lena faaiuga na faaleagaina ai se lagona fou o le misiona, siitia mai le pulea e le setete o vaapiapi falaoa-ma-pata mataupu i tutoatasi tuufaatasi tuliloaina lautele lautele aia tatau a tagata. O le aso na sosoʻo ai i Gdansk, na tuʻuina atu ai i luma e le komiti tuʻufaʻatasi ni aia e 21, e aofia ai ma le faʻatulafonoina o le tutoatasi o Iuni o fefaatauaiga ma le aia e tetee ai, lea na taliaina e le malo o le malo. I le aso Aukuso 31, o le Gdansk movement na faʻamaonia lava, ma ina ua maeʻa le luasefulu iuni fai pisinisi na tuʻufaʻatasia i lalo o le taʻitaʻiga a Lech Walesa i totonu o le tasi faʻalapotopotoga a le malo ua faʻaigoaina o le Solidarity I le vaitaimi o le 1980, na faʻaaogaina ai e le Solidarity auala o le teteʻe atu o tagata i le unaʻiina o aia tatau a tagata faigaluega ma suiga lautele. I le tali atu i ai, na taumafai le malo e faʻaleaga le iuni, muamua e ala i le faʻatulafonoina o le martial law ma e ala atu i pulega malo. Peitai, mulimuli ane, o talanoaga fou i le va o le malo ma lana tetee tetee na mafua ai le leai o se palota i le 1989. O le Solidarity-led Coalition government na faavaeina, ma, ia Tesema 1990, na filifilia ai Lech Walesa e avea ma peresitene o Polani i se palota saoloto. O lena na amata ai le filemu i le tetee atu i le au faipule i totonu o Europa tutotonu ma Sasaʻe, ma, e oʻo i le Kerisimasi, 1991, o le Soviet Union lava na alu ese ma o latou teritori muamua na toe avea ma malo tutoʻatasi.


Aokuso 17. I lenei aso i le 1862, na osofaʻia ai e Dakota Indians mataga se nofoaga papaʻe e latalata i le Vaitafe o Minnesota, na amata ai le Taua Tutui a Dakota. O le Minnesota Dakota Indians e aofia ai vaega e fa o le vaega o tagata na nonofo i luga o nofoaga faasao i le itu i sautesisifo o le Teritori o Minnesota, lea na toe siitia ai e ala i feagaiga i le 1851. I le tali atu i le siitia o tagata paʻepaʻe i totonu o le eria, na manumalo ai le malo o le US i Dakotas e faʻailoa 24-miliona eka o latou fanua lauusiusi i sautesisifo o Minnesota mo le tolu miliona miliona i tinoitupe ma tausaga faʻaletupe. I le faaiuga o le 1850s, e ui i lea, o le totogiina o le tausaga faʻaletupe ua matua faateleina le le faʻatuatuaina, ua mafua ai ona teena e le aufaipisinisi le Dakotas mo faʻatauga taua. I le tau mafanafana o le 1862, ina ua faʻaumatia e le anufe le tele o togalaau o Dakotas, o le tele o aiga na feagai ma le fia taumafa. O le lapataiga a le failautusi a Minnesota e faapea "O se malo na te luluina le gaoi o le a seleseleina se seleselega o le toto" o le a vave ona faamaonia le perofeta. I le aso Aukuso 17th, o se taumafaiga a le toafa a le au tama talavou a Dakota e gaoia nisi o fuamoa mai se aiga faifaatoaga paʻepaʻe na liliu ma saua ma oo atu ai i le maliliu o tagata e toʻalima o le aiga. I le manatu o le a tupu le taua ma le US e le mafai ona maua, o le au taitai o Dakota na latou faoa faamalosi ma osofaʻia lala sooupu a le malo ma le nofoaga papaʻe o New Ulm. O osofaiga na fasiotia i luga o 500 tagata paʻepaʻe papaʻe ma na mafua ai le osofaʻiga a le US Army. I le isi fa masina na sosoo ai, o nisi 2,000 Dakotas na faʻataʻamilomilo ma sili atu nai lo le 300 fitafita na faʻasalaina i le oti. O le taua na vave ona faaiuina ia Tesema 26, 1862, ina ua tautau tagata 38 Dakota i le tele o faatinoga mamafa i le talafaasolopito o Amerika.


Aokuso 18. I lenei aso i le 1941, toetoe lava 4 masina ao le i osofaia Iapani O le Pearl Harbor, Winston Churchill na feiloai ma lana kapeneta i le 10 Downing Street. O faamatalaga tusitusia a le palemia o loo faaalia manino ai le naunau o Peresitene Roosevelt e faia ma le loto i ai ni gaoioiga faaosofia e faasaga ia Iapani o le a tosina atu ai le US i se lalolagi lona lua na sili ona mananao le toatele o tagata Amerika e aloese. I upu a Churchill, na taʻu atu e le Peresetene ia te ia "o mea uma e tatau ona fai e faamalosia ai se mea na tupu." Na faamoemoe moni Churchill e osofaia e Iapani le Iunaite Setete. O le taua a le militeri Amerika i Europa na taua tele i le faatoilaloina o le Nasis, ae o le maliega a le Fono o le a le ono tupu talu ai e le tuuina atu e le au Nazis se taufaamatau i le US. E ese mai ai, o se osofaʻiga a Iapani i lalo o le militeri Amerika e mafai ai e Roosevelt ona folafola taua i Iapani ma, faʻaopoopoga, lona sooga, Siamani. I le ogatasi ma lena faaiuga, na tuuina atu ai e Roosevelt se poloaiga sili ia Iuni i le maluluina o aseta a Iapani, ma o le US atoa ma Peretania na tipi ese le suauu ma le solo i Iapani. O faʻamatalaga manino ia na iloa e le au ofisa Amerika o le a faamalosia ai se tali a le militeli Iapani. Mo le Failautusi o le War Henry Stimson, o le fesili "pe tatau faapefea ona tatou faia i latou i le tulaga o le fanaina o le uluaʻi fana e aunoa ma le faatagaina tele o le lamatiaga ia i tatou lava." O le tali na taufaalili, ae faigofie. Talu ai na faʻamaonia e tulafono laiti le faʻaalia o le osofaʻiga a Iapani i luga o Pearl Harbor i le amataga o Tesema, o le a taofia ai e le Naval lana vaʻa ma ona tagata i le pogisa e uiga i le faʻamoemoe na faʻamoemoeina. Na oʻo ia Tesema 7, ma o le aso na sosoo ai na filifilia ai le Konekeresi mo le taua.


Aokuso 19. I lenei aso i le 1953, o le US Central Intelligence Agency (CIA) na faʻauluina se coup d'etat lea na faʻaipoipoina ai le malo faatemokalasi a le malo o Iran. O fatu mo le paina na totoina i le 1951, ina ua faʻasaina e le Palemia Mohammad Mossadegh le gaosiga o le suauʻu Iran, ona pulea lea e le Anglo-Iranian Oil Company. Mossadegh na talitonu na agavaa le au Farani e manuia mai le tele o latou suauʻu suauʻu. O Peretania, e ui i lea, sa naunau e toe maua mai ana tupe teufaafaigaluega mai fafo. E amata i le 1953, na galulue le CIA ma le atamai a Peretania e faʻaleagaina le malo a Mossadegh e ala i galuega taufaaleaga, taufaaleaga, ma faʻasalaga faʻasalalau. I le tali atu, na talosagaina e le palemia ana lagolago e malaga atu i magaala i le tetee, ma uunaia ai le Shah e tuua le atunuu. Ina ua fesoasoani le atamai o Peretania mai le paʻu, na galue le CIA ia te ia lava ma le au pro-Shah ma le au Farani e faatulaga se osofaiga faasaga ia Mossadegh. O nisi o le 300 na maliliu i afi i alatele o Tehran, ma na faatoilaloina le palemia ma faasalaina i le tolu tausaga i le falepuipui. Na vave foi ona toe foi Shah e ave le pule, ma sainia le fa sefulu pasene o le suauu o Iran i kamupani a Amerika. Na faʻatūina e US US ma lima, na ia tausisia le pule malosi mo le sili atu ma le luasefulu tausaga. I le 1979, e ui i lea, na faamalosia le Shah mai le pule ma suia e se pulega faa-Islamic-Islamic-Islamic. Mulimuli ane i le tausaga lava lena, na faoa ai e fitafita ita le ofisa Amerika i Tehran ma taofia ai le aufaigaluega a le au Amerika seia oo ia Ianuari 1981.O latou nei o uluai muamua o le tele o tausaga mulimuli ane i le osofaia o le uluai malo o le malo o Iran lea o le a avea mulimuli ane ma faamausaliina le Sasae Tutotonu ma faamaonia ai le tumau faʻafitauli.


Aokuso 20. I le po o lenei aso i le 1968, o le au 200,000 Warsaw Pact ma le au 5,000 na osofaʻia Siekisolovakia e faʻaumatia se taimi puupuu o le saolotoga i totonu o le sosaiete e taʻua o le "Prague Spring." Taʻitaʻia e le sui o Alexander Dubcek, ma lona valu o masina o avea ma failautusi muamua o le komiti tutotonu a le Palemene, na unaʻia le saolotoga mo palota faatemokalasi, soloia o le faamamafa, saolotoga e tautala ai ma lotu, ma le iʻuga o tapu i femalagaiga. O le lagolago lautele mo le mea na taʻua e Dubcek o le "agafesootai ma foliga o tagata" na matua lautele lava le faavaeina o le Soviet Union ma ana satelite na vaʻaia o se taufaamataʻu i le latou puleʻaga o Sasaʻe Europa. Ina ia tetee atu i le taufaamataʻu, na valaauina fitafita a Warsaw Pact e nofoia Siekisolovakia ma aumai i le mulivae. E leʻi mafaufauina, na feiloaʻi le ami i soʻo se mea e gaioiga le faʻafuaseʻi o teteʻe na taofia ai i latou mai le mauaina o le pule. Peitai, ia Aperila 1969, e ui i lea, o le malosi o le malosi faapolokiki a Soviet na manuia i le faamalosia o Dubcek mai le pule. O ana toe fuataʻiga na vave suia ma o Czechoslovakia na toe avea ma totino galulue faatasi o le Warsaw Pact. Ae ui i lea, o le Prague Spring na faia i le iʻuga na faia se mea taua tele i le toe faʻafouina o le temokalasi i Siekisolovakia. I le le lava o le tetee i auala na amata ia Aukuso 21, 1988, le ofisa aloaʻia 20th aso faamanatu o le osofaʻiga a le Soviet, na usuina e le au pese le suafa o Dubcek ma valaau mo le saolotoga. O le tausaga na sosoo ai, na taitaia ai e le tusitala o le Czech ma le tusitala o Vaclav Havel se gaoioiga e le mautonu e taua o le "The Revolution Velvet" lea na iu lava ina faamutaina le pule a le malo Soviet o le atunuu. I le aso Novema 28, 1989, o le komesina komesina a Siekisolovakia na faasilasilaina o le a le toe maua le malosi ma faʻateʻa le setete o le tasi itu.


Aokuso 21. I lenei aso i le 1983, o Filigino nonviolent free combatist Benigno (Ninoy) Aquino na fasiotia e se fana i le ulu i le Manila International Airport ina ua maeʻa ona alu ese mai se vaalele lea na toe aumaia ai o ia mai le tolu tausaga o le tafeaga i le Iunaite Setete. O le 1972, Aquino, o le Senate a le Palemene ma le faitioga mataʻutia o pulega a Peresitene Ferdinand Marcos, na avea ma tagata lauiloa ma sili ona fiafia e faatoilaloina Marcos i le filifiliga a le peresetene 1973. Ae ui i lea, na faailoa atu e Marcos le tulafono martial i le masina o Setema 1972, lea na le gata ina taofia ai saolotoga faavae faavae ae na avea ai Aquino ma pagota faapolokiki. Ina ua mafatia Aquino i le fatu i le falepuipui i le 1980, na faatagaina o ia e malaga i le Iunaite Setete mo taotoga. Ae, ina ua uma ona ia nofo i aoga a le US, sa ia lagona le manaomia e 1983 e toe foi atu i Filipaina ma faatauanau ia Peresitene Marcos e toefuatai le faatemokalasi e ala i auala filemu. O le malae vaalele na faamutaina lena misiona, ae peitai, i le taimi o Aquino le toesea, ua afaina ai le tamaoaiga i le atu Filipaina. I le amataga o le 1986, na faamalosia ai Marcos e faʻailoa mai se paʻu o le palota a le peresetene lea na ia tau ai i le avā a Aquino, Corazon. O le malo na lagolagoina malosi "Cory," ae o le salalau ma le taufaasese na faia ai le filifiliga o le palota. Ona o le leai o se isi filifiliga, e lua miliona Filipinos, na usuina le pese "Cory, Cory, Cory," na latou faʻatulagaina a latou lava suiga i le toto i le taulaga o Manila. I le aso Fepuari 25, 1986, Corazon Aquino na faʻauluina le Peresetene ma faaauau ai ona faʻafoʻisia le faatemokalasi i Filipaina. Ae, e faamanatuina foi e Filipino i tausaga taitasi le tagata na saunia le sulu mo a latou osofaiga. Mo le toatele, o Ninoy Aquino e tumau pea "o le peresetene sili ua tatou le i ai."


Aokuso 22. I lenei aso i le 1934, na faʻamalosia ai le ofisa o le Marine Corps, Major General Smedley Butler, e se tagata fai konekarate mo se tupe tele a Wall Street mo le taʻitaʻia se osofaʻiga faasaga ia Peresitene Roosevelt ma le malo a Amerika. Fuafuaga mo le faʻalavelave na atinaʻe e Wall Street financiers, o ē na teteʻe tele i le tuulafoaia e le Peresetene o le Faʻafitauli o le Gold, lea na latou talitonu o le a faʻaleagaina uma ai le tamaoaiga ma le tamao'āiga faapisinisi ma taʻitaʻia ai le gaumativa o le atunuʻu. Ina ia aloese mai lena faalavelave, o le Wall Street Emissary na ia taʻu atu ia Butler e faapea na faapotopoto e le au taupulepule 500,000 veterans o le Taua Muamua a le Lalolagi, oe mafai ona manumalo i le malo vaivai vaivai o le atunuu ma tatalaina le auala i le faatuina o se malo fascist lea o le a sili atu ona lelei i pisinisi. O le alii pule, na latou talitonu, o le sui atoatoa lea na te taitaia le osofaʻiga, e pei ona faaaloalo ia te ia e le au matutua mo lana lagolago faalauaitele i le taua a le Bonus Army mo le vave totogiina o tupe faaopoopo na folafola atu e le malo ia i latou. Ae ui i lea, o le au taupulepulega sa le iloa se tasi o mea moni taua. E ui lava i le malosi o taʻitaʻi o le pule a le Butler i le taua, ae na sau o ia e ita i le faʻaaoga sese e le militeli o le faʻaaogaina masani o le militeli. O le 1933, na ia amata faʻasalalau lautele i le au faipisinisi uma ma le faletupe. Peitaʻi, na tumau pea lona lototele. I le aso Novema 20, 1934, na lipotia ai e le Soler le palota i le komiti o gaoioiga a le House Un-American Activities, lea na lipotia mai i lana lipoti faamaoniga malosi o le fuafuaina mo se osofaʻiga, ae leʻi aumaia ai moliaga faasolitulafono. Mo lana lava vaega, sa faaauau pea ona lolomiina Smedley Butler Taua o se Racket, lea na lagolagoina le suia o le militeri US i se puipuiga-na o le malosiaga.


Aokuso 23. I lenei aso i le 1989, e tusa ma le lua miliona tagata na oʻo lima i le 400-maila i luga o le Baltic setete o Estonia, Latvia, ma Lithuania. I se tasi o faʻasalaga faʻapitoa e le taʻua o le "The Baltic Way," latou te tetee i le faʻaauau pea o le puleaina oa latou atunuu e le Soviet Union. O le tele o le tetee na faia i luga o le limasefulu tausaga o le Hitler-Stalin le tulafono o le osofaiga a Aokuso 23, 1939, na sosogi e Siamani i le 1941. Ae o le feagaiga lava lea e tasi o loʻo aofia ai faʻamatalaga faalilolilo e faʻamatalaina ai pe faapefea ona vaevaeina mulimuli e atunuu e lua atunuu o Europa i Sasae e ausia ai a latou lava fuafuaga faʻavae. Na i ai i lalo o nei faiga masani na muamua nofoia e le Soviet Union le setete o le Baltic i le 1940, ma faamalosia ai o latou tagata i sisifo e nonofo i lalo o le pule malosi a le vaega o le Communist Party. Peitai, seia oʻo i le 1989, na taʻua e le Soviets e faapea, o le Hitler-Stalin Pacte e leai ni faalilolilo faalilolilo, ma o le Baltic states na auai ma le lotomalie i le Soviet Union. I le faatinoga o le Baltic Way, na talosagaina e le au auai le Soviet Union e faalauiloa faalauaitele ia tulafono ma faatagaina ai setete o Baltic ina ia toe faafouina lo latou tulaga tutoatasi o talafaasolopito. O le mea e maofa ai, o le tele o faʻataʻitaʻiga, lea na faʻataunuʻuina ai le tolu tausaga o teteʻega, na faʻamaonia le Soviet Union ina ia faʻamaonia faʻamaumauga ma faʻaalia ai e le aoga. Faʻatasi, o le tolu tausaga o faʻalavelave lē faʻaalia na faʻaalia ai le malosi o se osofaʻiga o teteʻega, pe afai e tuliloaina se sini taatele i le usoga ma le usoga. O le tauvaga na avea o se faʻataʻitaʻiga lelei mo isi atunuu Europa i Sasae o loʻo sailia le tutoʻatasi, ma faamaonia ai se faʻamalosiaga i le faiga o le toe faʻaopoopoina i Siamani. Na toe maua e le Baltic lo latou tutoatasi ina ua mavae le paʻu o le Soviet Union ia Tesema 1991.


Aokuso 24. I lenei aso i le 1967, Abbie Hoffman & Jerry Rubin lafoina 300 tasi-tala tala mai le poletito luga o le foloa o le New York Stock Exchange e faʻalavelave ai pisinisi pei ona masani ai. O Abbie Hoffman, o se fale faafiafia e fiafia i le mafaufau, na siitia atu i Niu Ioka i le 1960s, ao avea ai ma tagata tetee ma tagata tetee tetee, o loo nonofo i nofoa ma savavali i le Central Park. Na aafia ai Hoffman ma se vaega o tagata taaalo e fesootaʻi i le fale faafiafia, le Diggers, i San Francisco. E ala i aafiaga i lea mea, na ia aʻoaʻoina ai le taua o faatinoga e tusa ai ma le tosina atu o manatu i mafuaʻaga, ona o le le mautonu ma le savaliga ua amata ona taatele, o nisi taimi e le taliaina e le aufaasālalau. O Hoffman na feiloaʻi ma Jerry Rubin, o le aufailotu, o le na faʻasoa lona le fiafia i tupe faʻapitoa e avea ma mafuaʻaga o taua ma le le tutusa i le Iunaite Setete. Faʻatasi ai ma le tagata faifaimea faʻatasi a Jim Fouratt, Hoffman ma Rubin, na faʻatulagaina se faʻataʻitaʻiga i le New York Stock Exchange ma valaʻaulia Marty Jezer, le faatonu o le lomiga a le War Resisters League, Wine magazine, War War War Keith Lampe, ma le toafilemu filemu Stewart Albert, faatasi ai ma toaselau isi, ma le au tusitala. Na talotalo le vaega mo se maimoaga i le NYSE i le mea na faʻasoa ai e Hoffman lima o tupe pepa taʻitasi taʻitasi ao le i taʻitaʻia i latou i le fogafale lona lua i le mea na latou tutu ai ma tilotilo i luga o le au Wall Brokers. Ona togi lea o pili i luga o le nofoaafi, ma timu i luga o le fola i lalo. Na faʻatautaia e le au faipisinisi a latou fefaʻatauaʻiga ao latou faʻatautaia le aoina o le tele o pili pe a mafai, e mafua ai le faʻataunuʻuina o aitalafu e ono mafai ai. Na taʻua mulimuli ane e Hoffman: "O le faaalia o tupe i luga o le Wall Street le au faipisinisi o le televise tausaga o le aveina ese o le au tupe mai le malumalu."


Aokuso 25. I lenei aso i le 1990, na tuuina atu ai e le Fono a le UN Security Security i le auvaa a le lalolagi le aia tatau e faʻaaoga ai le malosi e taofi ai le soliga o tulafono tau fefaʻatauaʻiga faasaga i Iraq. O le Iunaite Setete na manatu o le faatinoga o se manumalo tele. Na galue malosi e faʻamaonia le Soviet Union, Saina, ma le faʻavaivaia o atunuu o le Tolu Tolu, e manaʻomia le faanatinati ina ia siakiina le solia o tulafono tau le tamaoaiga na tuuina atu ia Iraki ina ua mavae le osofaʻiga a Aukuso 2 i Kuwait. Ae ui i lea, o le faasalaga, na le mafai ona faamalosia le toe faaui i tua o le taua o le taua a Iraqi. Na latou faʻamalosi faʻamalosi i le aso faaiu o Fepuari 1991 i le US Gulf War. Peitai, e ui lava i le toe faʻafoisia o le tutoatasi o Kitiiti, na faʻasaoina ai faasalaga, e pei o le leverage e lolomi ai mo le faʻaumatiaina o Iraqi ma isi sini. Ae ui i lea, o le mea moni lava, o le US ma Peretania na latou faamanino mai i taimi uma o le a latou taofia so o se siitiaina po o le ogaoga o le toe teuteuina o faasalaga e pei lava o Saddam Hussein na avea ma peresitene o Iraq. O lenei mea e ui lava i le malosi o faʻamaoniga e faapea, o le faʻasao ua le mafai ona faʻauluina Saddam ae sa matua leaga lava le faʻasauāina o tagata le faamaoni o Iraqi. O nei aiaiga na manumalo ia Mati 2003, ina ua toe tau le US ma Peretania i Iraq ma aveesea le malo o Saddam. E lei leva, ae valaau le US ma maua le siitia o faasalaga a UN, ma tuuina atu ia te ia le pule atoa i le faatauina o suauu ma le pisinisi. O le sefulutolu tausaga o faʻasalaga, e ui i lea, na gaosia ai faʻamaonia lelei tagata. O lena taunuuga ua mafua mai ai masalosaloga i le lalolagi atoa e uiga i le aoga o faasalaga tau tamaoaiga i le ausiaina o sini faavae ma lo latou tulaga faaletulafono i lalo o tulafono faava o malo e puleaina ai togafitiga alofa ma aia tatau a tagata soifua.


Aokuso 26. I lenei aso i le 1920, na faʻamaonia e le Failautusi o le Setete o Amerika Bainbridge Colby le 19th Teuteuga mo le aofia i totonu o le US Constitution, tuuina atu i tamaitai Amerika le aia tatau e palota ai i palota uma. O lenei lauiloa iloga i aia a tagata lautele i totonu o le US, o le faaiuga o le femalagaaʻiga a le fafine, lea na toe foʻi i le ogatotonu o le 19th seneturi. O le faʻaaogaina o togafiti e pei o foliga, le leoa o le filemu, ma le fiaaai, sa sailia e tamaitai ni fuafuaga eseese i setete i le salafa o le atunuu ina ia maua ai le aiā tatau e palota ai-e masani lava ona feagai ma le tetee malosi mai tagata tetee na latou taufaaleaga, falepuipui, ma o nisi taimi latou te faasaua ai. O le 1919, na manumalo i aia tatau uma i le sefululima o fasefulu-valu setete, aemaise lava i sisifo, ma maua ai le palota faatapulaaina i le tele o isi. Peitai, i lena taimi, e ui lava i lea, o le tele o faalapotopotoga palota tetele na tuufaatasia i le talitonuga e faapea o le atoatoa o le palota i setete uma e mafai ona ausia e ala i se teuteuga Faavae. Na avea lena mea ma se sini aoga ina ua uma ona faailoa atu e Peresitene Wilson lana lagolago mo se teuteuga i le 1918. Na ia taʻu atu i le Senate: "Ou te manatu i le faaopoopoina o le palota i tamaitai e matua taua tele i le moliaga faamanuiaina o le taua tele o tagata soifua lea o loo tatou galulue ai." O le vave taumafaiga e pasia se teuteuga ua faaleaogaina i le Senate e na o le lua palota . Ae ia Me 21, 1920, na pasia e le Maota o Sui, ma vaiaso e lua na sosoo ai ma le senate ma le lua o vaetolu e sili ona manaomia. O le teuteuga na faʻamaonia i le aso Aukuso 18, 1920, ina ua avea Tennessee ma 36th o faʻamatalaga 48 e faʻamaonia, ma maua mai ai le maliega manaʻomia o tolu-vaefa o setete.


Aokuso 27. O le aso lenei, i le 1928, lea na faamaonia ai le faʻailoga a le Kellogg-Briand Pact i Pale e malo tetele o le lalolagi. O le igoa o le tusitala o Amerika, o Frank Kellogg ma le Minisita o le Va i Fafo o Aristide Briand, na amata faamamaluina ia Iulai 1929. Na lafoaia le taua ma avea ma mea faigaluega o faiga faavae a le atunuu, ma o loo taua ai foi, o feteenaiga faavaomalo o soo se natura e tatau lava ona foia e le pacific. uiga. Soʻo se taua talu mai le 1928 ua solia lenei feagaiga, lea na taofia ai nisi o taua ma avea ma faʻavae mo le muaʻi moliaga mo le solitulafono o taua i le iʻuga o le Taua Lona II a le Lalolagi, talu mai lena taimi o 'oa mauʻupegaina malo e leʻi o atu i taua ma taʻitasi isi - filifilia nai lo le faia o taua ma faʻafaigofie taua i le va o atunuʻu matitiva. Post World-Taua II, manumalo o teritori na tele lava faamutaina. O le tausaga 1928 na avea ma laina vavaeina mo le filifilia poʻo fea o faʻatoʻilaloina e tusa ma le tulafono ae leai. Na sailia e kolone lo latou saolotoga, ma o malo laiti na amata ona fausia e le fiasefulu. Na mimilo e le Malo Aufaatasi Malo Aufaatasi le Peace Pact i le faasaina o taua i totonu o le tapu i taua e le o puipuia pe faatagaina e Malo Aufaatasi. Taua na faʻatulafonoina e tusa lava pe i lalo o le UN Charter, ae o le toʻatele na fai mai poʻo le mafaufauina foi e faʻatulafonoina, na aofia ai taua i Afghanistan, Iraq, Pakistan, Somalia, Libya, Yemen, ma Syria. Toeititi 90 tausaga talu ona fausia le Kellogg-Briand Pact, na talia ai e le Faamasinoga o Solitulafono Faava o Malo le tulafono o le faia moliaga o taua, ae o le tagata fai taua i le lalolagi, o le Iunaite Setete, na ia talosagaina le aia e galue ai i fafo atu o le tulafono. .


Aokuso 28. I lenei aso i le 1963, o le fautua a le American Civil Rights Advocate Martin Luther King Jr. na ia tuuina atu lana lauga i le televise a le atunuu, "Moʻu Moemiti" i luma o le motu o nisi o 250,000 tagata i le aso o Mati i Uosigitone. O le saunoaga na faʻaaoga ai meaalofa a le King mo solo solo, na mafai ai e ia ona maua aia tutusa mo Aferika Amerika e ala i le faʻatosinaina o se agaga tuʻufaʻatasia e faʻafesoʻotaʻia fevaevaeaʻiga o tagata. Ina ua maeʻa upu tomua, sa faʻaaoga e King le faʻatusa e faʻamatala ai na o mai le au savali i le laumua e faʻatupe se "pepa faʻamaonia" e mautinoa ai le ola, saolotoga, ma le sailiga o le fiafia i Amerika uma, peitaʻi na toe foʻi mai muamua i tagata lanu. faailogaina “le lava tupe.” Pe tusa o le afa o le tautalaga, na alu ese ai le Tupu mai lana tusitusiga sauniuni e aveese mai i ona mafaufau lana tofotofoga muamua "E i ai laʻu miti" taofi. O se tasi o nei miti ua faʻaaogaina nei i le malamalamaaga o le atunuʻu: "o laʻu fanau laiti e toʻa fa o le a nonofo i se aso i se atunuʻu e le faʻamasinoina ai latou i lanu o latou paʻu ae o mea o loʻo i totonu o latou uiga." O le saunoaga na faʻaiʻuina i se faʻaiuga mulimuli o tala malie, faʻavae i luga o le pese "Let Freedom ring": "A tatou faʻatagaina e tatagi mai nuʻu uma ma nuʻu uma ...," o le tala lea a King, "o le a mafai ona tatou faʻavavevaveina lena aso. pe a fai o le a mafai e tamaiti uma a le Atua… ona faʻatasia ma pepese i upu a le 'au Negro tuai:' Ua maua fua! Ua maua fua le avanoa! Faʻafetai i le Atua Silisili Ese, ua matou saoloto mulimuli ane! '”I le 2016, taimi Mekasini na iloa le lauga o se tasi o vaitau sili e sefulu i le talafaasolopito.


Aokuso 29. I lenei aso i tausaga taʻitasi, o loʻo matauina ai le Aso Faʻava-o-malo a le Lalolagi Aufaatasi ma Suʻesuʻega Nuclear. O faʻalapotopotoga filemu i le salafa o le lalolagi e faʻaaoga le aso e aʻoaʻoina ai tagata lautele e uiga i le manaʻoga e faʻataʻatia suʻesuʻega o auupega a le lalolagi, lea e ono lamatia ai tagata, siosiomaga, ma le paneta. Muamua na matauina i le 2010, o le Aso Faava o Malo e faasaga i Suʻesuʻega Nuclear na musuia i le tapunia i le aso Aokuso 29, 1991 o se suesuega o auupega o auupega i Kazakhstan, sosoo ai ma se vaega o le Soviet Union. E faitau selau le tele o masini eletise na faʻataʻapeʻapeʻa iina i luga o le vaitau o le fasefulu tausaga, i luga aʻe ma lalo ifo o le palapala, ma mafua ai le faʻaleagaina tele o le taimi i tagata taʻamilomilo. E tusa ai ma le 2016, o le vevesi maualuga i le eleele ma le vai latalata i le taulaga o Semey (muamua Semipalatinsk), 100 maila i sasae o le saite, e sefulu taimi sili atu nai lo le masani. Na faʻaauau pea ona fanau mai pepe ma faʻafitauli, ma, mo le afa o le faitau aofaʻi, o le soifuaga ola na tumau pea i lalo ifo o le 60 tausaga. E faaopoopo atu i ana lapataiga e uiga i le matautia o le taumafai o auupega faaniukilia, o le Aso Faavaomalo e faasaga i suesuega o Nuclear e faamanatu ai i le lalolagi o se feagaiga ua uma ona faaaogaina e le UN e faamuta ai ia suega e lei amata faamamaluina. O le 1996 Comprehensive Nuclear Test Test (CTBT) o le a faʻagataina ai faʻataʻitaʻiga faʻamalositino uma poo faʻalavelave i soo se nofoaga. Ae e na o le pau lava le taimi e mafai ai ona faia pe a faʻamaonia e le 44 uma na auai i feutagaiga e fatuina le feagaiga, ma maua ai le malosiaga faaniukilia po o suʻesuʻega suʻesuʻe i lena taimi. E luasefulu tausaga mulimuli ane, e valu setete, e aofia ai le Iunaite Setete, e leʻi faia lava.


Aokuso 30. I lenei aso i le 1963, na faʻavaeina se fesoʻotaʻiga fesoʻotaiga i le va o le White House ma le Kremlin e faʻavavevave faʻateleina fefaʻatauaʻiga i le va o taʻitaʻi e lua pe a tupu se faʻalavelave faʻafuaseʻi. O le suiga fou na unaʻia e le Cuban Missile Crisis o Oketopa 1962, lea na feʻaveaʻi ai feʻau feaveaʻi na alu ai le tele o itula e oʻo atu i le isi itu, ma atili ai le leaga o feutanaʻiga i le va o malo malosi o le lalolagi. Faatasi ai ma le tekinolosi fou laina vevela, telefoni feʻau taina i totonu o se teletype masini mafai ona oʻo atu i le isi itu i ni nai minute. O le mea e lelei ai, e leai se manaʻoga mo le laina vevela na tulaʻi mai seʻia oʻo i le 1967, ina ua faʻaaogaina e le Peresetene Lyndon Johnson e logo ai i lena taimi-Soviet Premier Alexei Kosygin se fuafuaga faʻataʻitaʻi sa ia fuafuaina mo le faʻatosina mai i le Arab-Israeli Ono Aso Taua. E 1963, Peresetene Kennedy ma Soviet Premier Nikita Khrushchev ua uma ona faavaeina se fuataga sootaga faavae i luga o le va fealofani ma le talitonuina. O le tele o le oloa o le mautu lua-tausaga fesuiaʻiga o uma aloaia ma patino lava tusi. O le tasi vaega tele o fetusiaiga o le fetuunaiga o mafuaaga na faamutaina ai le Cuban Missile Crisis. Na avatua foʻi le faʻamalosiʻau i le faʻatapulaʻaina o le tapu faʻataʻitaʻiga o le tapu o Aukuso 5, 1963, ma le saunoaga a le Peresetene a le Iunivesite a Amerika i le lua masina ua tuanaʻi e uiga i sootaga a le US-Soviet. O iina, na valaau ai Kennedy mo "le na o le filemu io tatou taimi ae o le filemu mo taimi uma." I se tusi na avatu le faamalo ia Kennedy ina ua mavae lona maliu, na faailoa mai ai e Khrushchev o ia o se "tagata lautele lautele na saili e iloilo ma le moni le tulaga i le lalolagi ma saili mo auala e foia ai le le mautonu faafitauli faavaomalo e ala i feutanaiga."


Aokuso 31. I lenei aso i le 1945, e tusa ma le lua afe tagata i Lonetona i Westminster Central Hall na faʻauluina le autu o le "Unity Unity poʻo le Lalolagi Faʻaleagaina" i le faʻataʻotaʻia e tetee i le salalau atu o auupega faaniukilia. I Westminster, i le salafa o le lalolagi, o le osofaʻiga a Hiroshima ma Nagasaki i nai vaiaso talu ai na mafua ai le afe ma afe o tagata e auai i se tafaoga aloaʻia e laveaʻi ai tagata mai le faʻatafunaga faʻafuaseʻi. I le amataga, o popolega o se osofaʻiga faanatura a le lalolagi atoa, na o atu i le lima ma le manatu o pulega a le lalolagi. Na manumalo ai Bertrand Russell, faatasi ai ma isi, ma tosina atu le faitau afe o tagata i fonotaga a le lautele lea na talanoaina ai. O le fuaitau "Muamua le lalolagi po o le leai" sa le mautonu na o Russell, ae na faia e Gandhi ma Einstein. E oo lava i Lonetona Times O le tele o masina ma tausaga, e ui i lea, o failauga i feteenaiga o le tetee a le malo o Peretania, ao faaauau pea ona faasalaina le osofaia o Iapani, na amata foi ona fautuaina mo auupega faaniukilia. pulea ma le faʻaleagaina. O le 1950s, "One World" sa le toe avea ma autu taua o le osofaʻiga a le pomu, ae o le autu o le au pacifists ma fautua mo le malo o le lalolagi. Ae ui i lea, e ala i le faamamafaina o le afaina o le faateleina o le faateleina o auupega faaniukilia, o vaega o le filemu ma le le mautonu i Peretania ma le lautele o Sisifo na fesoasoani e faia se fesuiaiga i mafaufauga lauiloa i le taliaina tele o tapulaa i le puleaina o le atunuu. I le feagai ai ma tulaga lamatia e le masani ai o taua tau faanatinati, na faaalia ai e tagata se naunautaiga ofoofogia e talia mafaufauga fou e uiga i sootaga faavaomalo. Matou te faʻafetai i le tusitala o tulafono Lawrence S. Wittner, o ana tusitusiga maeʻaeʻa i luga o le anti-oukilia na tuʻuina atu faʻamatalaga mo lenei tusiga.

O lenei Peace Almanac ua mafai ai ona e iloa laasaga taua, alualu i luma, ma faʻalavelave i le gaioiga mo le filemu lea na faia i aso taitasi o le tausaga.

Faʻatau le lolomiga lomiga, Po o le PDF.

Alu i faila o leo.

Alu i le tusitusiga.

Alu i ata.

Ole Peace Almanac e tatau ona tumau le lelei mo tausaga uma seʻia oʻo ina aveʻesea taua uma, ae ia faʻatumauina le filemu filemu. Tupe maua mai le faʻatauina atu o lolomiga ma PDF lomiga faʻatupeina le galuega a World BEYOND War.

Tusitusiga gaosia ma teuteuina e Tavita Swanson.

Leo na puʻeina e Tim Pluta.

Meataitasi na tusia e Robert Anschuetz, David Swanson, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Erin McElfresh, Alexander Shaia, John Wilkinson, William Geimer, Peter Goldsmith, Gar Smith, Thierry Blanc, ma Tom Schott.

Manatu mo autu na tuʻuina mai e David Swanson, Robert Anschuetz, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Darlene Coffman, David McReynolds, Richard Kane, Phil Runkel, Jill Greer, Jim Gould, Bob Stuart, Alaina Huxtable, Thierry Blanc.

pese faaaogaina e se faatagaga mai “Le Iuga o Taua,” tusia e Eric Colville.

Leo musika ma le fefiloi saunia e Sergio Diaz.

Ata e ala i Parisa Saremi.

World BEYOND War o se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi e faʻavae ai taua ma faʻatuina se filemu ma le gafatia. Matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa le lauiloa lagolago mo le faʻavaeina o taua ma faʻalautele atili ai le lagolago. Matou te galulue e faʻaleleia le manatu o le le na o le taofia o se taua faapitoa ae faʻaumatia le faʻapotopotoga atoa. Matou te taumafai e sui se aganuu o taua ma se tasi o le filemu lea o le a le mafai ai ona faia se feteenaʻiga o feteenaiga e ave ai le toto.

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana