Peace Almanac Iulai

Iuli

Iulai 1
Iulai 2
Iulai 3
Iulai 4
Iulai 5
Iulai 6
Iulai 7
Iulai 8
Iulai 9
Iulai 10
Iulai 11
Iulai 12
Iulai 13
Iulai 14
Iulai 15
Iulai 16
Iulai 17
Iulai 18
Iulai 19
Iulai 20
Iulai 21
Iulai 22
Iulai 23
Iulai 24
Iulai 25
Iulai 26
Iulai 27
Iulai 28
Iulai 29
Iulai 30
Iulai 31

Mati


Iulai 1. I lenei aso i le 1656, na taunuu ai le Quakers Muamua i Amerika, ma o mai i le mea o le a avea ma Boston. O le Puritan colony i Boston sa lelei ona faavaeina e 1650s ma tulafono manino e faavae i luga o lana tapuaiga. Ina ua taunuu mai le Quakers mai Egelani i le 1656, na faafeiloaia i latou i tuuaiga o taulaitu, puʻeina faafalepuipui, nofosala i le falepuipui, ma le manao e tuua Boston i le isi vaa. O se tulafono na faaeeina ai faasalaga mamafa i luga o vaa vaa na aumaia Quakers i Boston na vave ona pasia e Puritans. O tagata Quakers na tutu i lalo i le tetee na faaauau pea ona osofaia, sasaina, ma le itiiti ifo i le fa na fasiotia ao le i faia se faaiuga a le alii o Charles II na faasalaina i le New World. I le tele o tagata nofoia na amata ona taunuu i Boston Harbour, na maua ai e le Quakers le tele o le taliaina e faatuina se kolone o latou lava i Penisilevania. O le fefe o Puritans, po o le xenophobia, na feiloai i Amerika ma le faavae o le saolotoga ma le amiotonu mo tagata uma. A o tuputupu ae Amerika, e faapena foi ona eseese. O le taliaina o isi o se aga masani na ofoina atu e le Quakers, o le na faʻataʻitaʻiina foi isi faiga o le faaaloalo i tagata Amerika, tetee atu i le nofo pologa, tetee i taua, ma le tuliloaina o le filemu. O le Quakers o Penisilevania na faʻaalia mo isi nuʻu le lelei, tamaoaiga, ma aganuʻu o le faʻatinoina o le filemu nai lo le taua. Na aʻoaʻo e Quakers isi tagata Amerika e uiga i le manaʻoga e faʻaumatia le nofo pologa ma ituaiga uma o faiga sauā. O le tele o filo lelei sili atu e ala i le talafaasolopito o le US e amata i le Quakers ma le faʻamalosia pea o latou manatu e avea o ni vaega faʻapitoa e teteʻe mai aʻoaʻoga talia e le lalolagi atoa.


Iulai 2. I lenei aso i le 1964, na sainia ai e le US President Lyndon B. Johnson le Tulafono mo Aia Tatau a Tagata i le 1964 i le tulafono. Faamalosia tagata ua avea ma tagatanuu Amerika ma le aia e palota ai i le 1865. Peitai, na faaauau pea ona taofia a latou aia i le itu i Saute. O tulafono na pasia e setete taʻitasi e lagolago ai le vavaeeseina, ma faiga faʻatauvaʻa e vaega papaʻe papaʻe e pei o le Ku Klux Klan na lamatia ai saolotoga ua folafolaina i le avea ma pologa. I le 1957, na faia ai e le US Justice Justice se Komisi mo Aia Tatau a Tagata e suʻesuʻe nei solitulafono, lea na le faʻaaogaina e le tulafono a le malo tele seia oʻo ina faʻaeʻeina Peresitene John F. Kennedy e le Civil Rights movement e tuʻuina atu se pili ia Iuni o le 1963, e faapea: "O lenei malo faavaeina e alii o le tele o atunuu ma talaaga. Na faavaeina i luga o le mataupu faavae ua tutusa uma tagata, ma o aia tatau a tagata taitoatasi ua faaitiitia pe a taufaamatau aia tatau a le tasi tagata. "O le fasioti tagata a Kennedy i le lima masina mulimuli ane na tuua ai Peresitene Johnson e mulimuli ai. I lana saunoaga a le Setete o le Union, na aioi atu ai Johnson: "Ia taua lenei sauniga o le Fono Aoao o le sauniga na faia ai le tele o aia tatau a tagata lautele nai lo le selau o selau sauniga na tuufaatasia." A o taunuu atu le pili i le Senate, faʻatasi ma se 75-aso filibusterter. O le Tulafono o Aia Tatau a Tagata a le 1964 mulimuli ane na pasia e le lua pasene le palota. O lenei Tulafono e faʻatagaina ai le vavaeeseina i nofoaga uma a le malo, ma faʻasaina le faʻaseseina e tagata e ona galuega ma le aufaigaluega. Na faʻatūina ai foʻi le Komisi o le Avanoa Avanoa e ofoina atu le fesoasoani faaletulafono i tagatanuu e taumafai e ola.


Iulai 3. I lenei aso i le 1932, Le Laulau Vaamatala, o se talitane e tetee i taua o le atagia o le faalumaina ma le leaga o taua, na faia mo le taimi muamua i Pale i le tauvaga o le aufaipese. O le tusiga ma le choreographe a le siamupini Siamani, faiaoga, ma le failautusi Kurt Jooss (1901-1979), o le paleni ua faʻataʻitaʻiina i luga o le "siva o le oti" o loʻo faʻamatalaina i totonu o Siamani. O vaaiga taʻitasi e valu o loʻo faʻataʻitaʻiina ai se isi auala e lagolagoina ai e le sosaiete le valaau i taua. O le numera o le Oti o le a faʻaseseina ai faʻaupufai, o fitafita, o se fuʻa, o se teineitiiti, o se avā, o se tinā, o sulufaʻi, ma se tagata gaosi oloa, o ia na aumaia uma i le siva o le siva i luga lava o ia lava faaupuga e ola ai. Naʻo le ata o le ava e ofoina atu se faʻamatalaga o le tetee. Na liliu o ia ma fouvale ma fasioti tagata se fitafita na toe foi mai luma. Mo lenei solitulafono, ua faʻaumatia o ia e le oti e le au faʻaipoipo. A o le i muamua le mata, e ui i lea, e liliu atu le ava i le oti ma geniu. O le oti i le taimi e avatu ai ia te ia se ulu o le faʻaaloalo, ona tilotilo atu lea i le aofia. I se iloiloga 2017 o Le Laulau Vaamatala, na tusia e le faatonu o le freelance editor Jennifer Zahrt e faapea, o le isi tagata toe iloilo i le faatinoga na ia auai, na ia faapea mai, "O le oti na tilotilo mai ia i matou uma e peiseai ua matou malamalama." Tali mai Zahrt, "Ioe," e peiseai ua ioeina le valaau a le oti i le taua. nisi auala faamautuina. Ae peitai, e tatau ona matauina, e ui i lea, o le talafaasolopito o ona po nei ua ofoina mai ai le tele o taimi na avea ai se vaega itiiti o se fuainumera na tuuina atu, e pei o se osofaiga tetee, e mafai ona taofia le maliu o le maliu mo tagata uma.


Iulai 4. I lenei aso i tausaga taʻitasi, ao faʻamaonia e le United States lana tautinoga o le tutoatasi mai Egelani i le 1776, o se vaega o le aufaʻatasiga o le au faʻasalaga i totonu o Yorkshire, Egelani e matauina lona lava "Tutoatasi mai Amerika Amerika." I le taua o le Manwith Hill Adoptability Campaign (MHAC), o le autu autu a le vaega talu mai le 1992 o le suʻesuʻeina ma faʻamalamalamaina le mataupu o le pulega a Peretania e tusa ai ma ofisa o militeri Amerika o loʻo faʻatino i totonu o le Malo o Peretania. O le taulaiga tutotonu o le MHAC o le Menwith Hill US base i North Yorkshire, na faatuina i le 1951. Faʻasalalau e le US National Security Agency (NSA), Menhe Hill o le tele tele o US i tua atu o le US mo faʻamatalaga-aoina ma mataʻituina. I le tele lava o le faia o fesili i le Palemene ma le suesueina o tulafono a Peretania i le faamasinoga, na mafai ai e le MHAC ona fuafuaina o le 1957 maliega aloaia i le va o le US ma le UK e uiga i le NSA Menwith Hill na pasia e aunoa ma le iloiloga a le Palemene. Na faaalia foi e le MHAC o gaoioiga o loo tuliloa e le faavae e lagolagoina ai le militeri a le lalolagi a Amerika, le US ua taʻua o Missile Defence system, ma le taumafaiga a le NSA e maua ai ni aafiaga loloto mo saolotoga o tagata ma faiga e mataituina ai le eletise e le maua ai se talanoaga lautele po o le palemene. O le sini autu a le MHAC o le numera atoa lea o le aveesea o US militeri ma mea e mataʻituina ai i Peretania. O le faʻalapotopotoga o loʻo fesoʻotai ma, ma lagolagoina, isi vaega o tagata faʻaalia i le salafa o le lalolagi o loʻo tutusa o latou sini i o latou lava atunuu. Afai o nei taumafaiga o le a manuia tele, o le a avea ma sui laasaga taua e agai i le faatafunaina o le lalolagi. O loʻo faʻatautaia e le US nei nisi o faʻavae autu o le militeri 800 i sili atu nai lo 80 atunuu ma teritori i fafo.


Iulai 5. I lenei aso i le 1811, Venesuela na avea ma uluai nuʻu Sipaniolo Amerika e faʻaalia lona tutoatasi. O le Taua o le Tutoʻatasi na tauina mai ia Aperila 1810. O le First Republic of Venesuela na i ai se malo tutoatasi ma se tulafono faavae, ae na o le tasi le tausaga na tumau ai. Na tetee le toatele o Venesuela i le puleaina e le papalagi o Caracas ma tumau faamaoni i le pale. O le toa lauiloa, Simón Bolívar Palacios, na fanau i Venesuela o se aiga lauiloa ma le faʻaauupegaina tetee i le Sipaniolo na faaauau pea i lalo o ia. Na aloaʻia o ia e El Libertador ona o lona lua o malo o Venesuela na folafolaina ai ma Bolivar. Na ia toe le amanaʻia foi faanaunauga o tagata le papaʻe Venesuela. E naʻo le tasi le tausaga na tumau ai, mai le 1813-1814. Na tumau pea Caracas i le pulega Sipaniolo, ae i le 1819, na tofia ai Bolivar e avea ma peresitene o le Tolu Republic o Venesuela. I le 1821 Caracas na faʻasaʻolotoina ma Gran Colombia na fausia, ua avea nei ma Venezuela ma Colombia. Na alu Bolivar, ae sa faaauau pea ona tau i le konetineta ma vaaia ai lana miti o le tuʻufaatasi Sipaniolo Amerika ua taunuʻu mai i se fua tele mai i le Confederation of the Andes ua tuʻufaʻatasia le mea ua taʻua nei o Ecuador, Bolivia, ma Peru. Ma le isi, o le malo fou na faʻafaigata ona puleaina ma e leʻi tumau. O tagata i Venesuela na feita i le laumua o Bogota i nuu mamao o Colombia, ma tetee i le Gran Colombia. Na sauni Bolivar e alu mo le faaaunuua i Europa, ae na maliu o ia i le 47 o ona tausaga ona o le fatafata vaivai ia Tesema 1830, ae lei tuua mo Europa. A o lata ina oti, sa fai mai le saolotoga saoloto o Amerika i Saute i talaatu, "O i latou uma na tautuaina le fouvalega ua suaina le sami." E faapena le le aoga o taua.


Iulai 6. I lenei aso i le 1942, e sefulutolu tausaga le matua o Anne Frank, o ona matua ma lona tuafafine na siitia atu i se vaega o le fale o le ofisa i Amsterdam, Holani, lea sa tauaveina ai e le tama o Anne le tamaoaiga a le aiga. O iina le aiga Iutaia-tagata Siamani na saili le sulufaʻiga i Holani ina ua maeʻa le tulaʻi mai o Hitila i le 1933 – latou lalafi mai le au Nazis o loʻo nofoia nei le atunuu. I le taimi o lo latou tuʻulafoaia, na teu ai e Anne se api talaaga auiliiliina aafiaga o le aiga lea o le a avea ai lona lalolagi-lauiloa. Ina ua maua le aiga ma puʻe faʻapagotaina i le lua tausaga mulimuli ane ai, na ave faʻapagota ai Anne ma lona tina ma lona tuafafine i le nofoaga o faʻafitauli i Siamani, lea na feoti uma ai le toatolu i totonu o le typhus fever. O nei mea uma o le malamalama masani. E toalaiti tagata Amerika, e ui i lea, latou te iloa le vaega o totoe o le tala. O pepa na faailoa mai i le 2007 o loo faailoa ai o le faaauau pea o le iva masina o taumafaiga a Otto Frank i le 1941 e faamautu visa o le a ave lona aiga i totonu o le Iunaite Setete, na faaleaogaina e le faateleina o le faaituau tulaga faataʻitaʻi a le US. Ina ua uma ona lapataia e Peresetene Roosevelt e faapea o tagata sulufaʻi Iutaia ua uma ona i ai i le US e mafai ona "sipai i lalo o le faamalosia," na tuuina mai ai se tulafono faatulafonoina faasaina US taliaina o tagata sulufaʻi Iutaia ma aiga vavalalata i Europa, e faavae i luga o le malamalamaaga taofi manatu atonu o le au Nazis ono taofia na aiga faʻalilolilo ina ia mafai ai ona faʻamalosi le 'au sulufaʻi e faia sipela mo Hitila. O le tali faʻailoga o le valea ma faʻalavelave e mafai ona tupu pe a fai o le taua-fefefe popole nai lo le saogalemu o le atunuʻu e faʻamuamua nai lo tagata popolega. E le gata na fautua mai o le ethereal Anne Frank atonu oomi i totonu o le tautua o se sipai Nazi. Atonu na saofaga foi i le le mafai ona feoti o le le mafaitaulia numera o Europa Europa.


Iulai 7. I lenei aso i le 2005, o se faasologa o osofaʻiga na faʻatautaia ai le fasiotia o tagata faatupu faalavelave i Lonetona. E toʻatolu tamaloloa na tosoina pomu i totonu o fale ae eseese i le taimi e tasi ia latou ato faafafa i le Lonetona Underground ma le fa na faia i luga o se pasi. E aofia ai le toafa o tagata faatupu faalavelave, e toʻasefulu lua tagata o ituaiga eseese na maliliu, ma e fitu selau na manua. O suʻesuʻega na maua ai le 95% o osofaʻiga a le au fasioti tagata i osofaʻiga e faaosofia e se manaʻoga ia maua se fitafita e faʻauʻu se galuega. O nei osofaʻiga e le o ni tuusaunoaga i lena tulafono. O le mafuaaga na faamuta ai galuega a Iraq. I le tausaga talu ai, ia Mati 11, 2004, Al Qaeda pomu na fasiotia ai le 191 tagata i Madrid, Sepania, ao lei faia se palota lea na osofaia ai e se tasi pati le auai o Sepania i le taua a Amerika i Iraq. Na palotaina e tagata o Sepania le au Socialists i le malosi, ma na latou aveesea uma mai le au Sipaniolo mai Iraq e Me. E leʻi toe i ai ni pomu i Sepania. Ina ua maeʻa le osofaiga a le 2005 i Lonetona, na tautino ai e le malo o Peretania le faaauau pea o galuega matautia a Iraq ma Afghanistan. O osofaiga a le au faatupu faalavelave i Lonetona i 2007, 2013, 2016, ma le 2017. O le mea e mataʻina ai, i le talafaasolopito o le lalolagi, o le tele o osofaiga a tagata faatupu faalavelave o le ola i le ola, ua faʻamaoniaina na mafua ona o le ita i meaalofa o meaʻai, vailaau, aʻoga, poʻo le malosi mama. O le faʻaitiitia o osofaiga a le ola, e mafai ona fesoasoani e ala i le faʻaitiitia o mafatiaga, toʻesea, ma le le tonu, ma le tali atu i apili e le faʻaleagaina, lea e masani ona muamua i faʻasauāga ae masani ona le amanaiaina. Taulimaina o nei solitulafono e pei o solitulafono, nai lo le faia o taua e mafai ona solia se taamilosaga matautia.


Iulai 8. I lenei aso i le 2014, i le fitu vaiaso o feteenaiga lea na lauiloa o le 2014 Gaza War, na faʻatautaia ai e Isaraelu se vaalele e fitu vaiaso ma le malosi o le eleele faasaga i le Hamas-pulea Gaza. O le sini autu o le taotoga o le taofia lea o le afi mai Gaza i Isaraelu, lea na tupu ina ua mavae le faoa ma le fasioti tagata talavou e Toatolu o Isaraelu i le masina o Iuni, e le au fitafita Hamas e toalua i le West Bank, na mafua ai le osofaia o Isaraelu. Mo lona vaega, o Hamas na saili e faatupuina le malosi faavaomalo i luga o Isaraelu e sii i luga lana poloka o le Gaza. Ina ua maeʻa le taua, e ui i lea, o tagata lautele, oti, ma le leai o se aiga e tasi le itu i luga o le itu i Gazan-na sili atu ona maliliu tagata 2000 Gazan, na faatusatusa i na o Isaraelu e toalima-o se sauniga faapitoa a le Komisi Faamasino faavaomalo a Russell i Palestine na valaʻauina e suʻesuʻeina le faʻasalaga o Isaraelu. E faigata tele i le au faatonu ona faaiuina faapea o le osofaʻiga a Isaraelu o osofaʻiga, faʻapea foi ma ana faʻamoemoega, e mafua mai i solitulafono e faasaga i tagata soifua, talu ai ona latou tuʻuina atu le faʻasalaga faʻapitoa i le faitau aofaʻi o tagata lautele. Na teena ai foi le tetee a Isaraelu e faapea o ana gaoioiga e mafai ona tauamiotonuina e avea ma puipuiga a le tagata lava ia mai osofaiga mai osofaiga mai Kasa, talu ai o na osofaiga na faia ai ni faiga tetee e tagata na mafatia i le faasalaina o pulega a Isaraelu. Ae ui i lea, na teena e le au faamasino le valaauina o gaoioiga a Isaraelu e avea ma "fasiotiga tagata," talu ai o le moliaga na manaomia ai faaletulafono le faamaoniga malosi o se "faamoemoe e faaumatia." Ioe, i le faitau afe o tagata maliliu, manua, ma leai ni aiga, o nei faaiuga e itiiti se taunuuga . Mo i latou, ma mo le lalolagi atoa, na o le pau lava le tali moni i le pagatia o taua o loo tumau pea lona soloia atoa.


Iulai 9. I lenei aso i le 1955, na lapatai mai Albert Einstein, Bertrand Russell ma isi saienitisi e fitu e tatau ona faia se filifiliga i le va o taua ma le ola o tagata. O saienitisi iloga i le lalolagi atoa, e aofia ai Max Born of Siamani, ma le French Communist Frederic Joliot-Curie, na aufaatasi atu ia Albert Einstein ma Bertrand Russell i se taumafaiga e faamuta taua. O le Manifesto, o le pepa mulimuli lea na sainia e Einstein ae e leʻi maliu, faapea: "I le vaai atu i le mea moni e faapea, i se lumanaʻi taua o le lalolagi o le a faaaoga ai meatau faaniukilia, ma o ia auupega e lamatia ai le faaauau pea o tagata, matou te unaʻia malo o lalolagi ia iloa, ma ia faʻailoa faalauaitele, o lo latou mafuaʻaga e le mafai ona faʻateleina e se taua a le lalolagi, ma matou unaʻiina i latou, mulimuli ane, e saili auala filemu mo le foiaina o mataupu uma feeseeseaiga i le va o latou. " O le sa avea ma Failautusi o le Puipuiga a le US o Robert McNamara na faaalia lona lava fefe faapea o se mala faaniukilia na le mafai ona alofiaina sei vagana ua soloia ia auupega faaniukilia, ma ia taʻua: I totonu o le 20 Amerika o loʻo galulue ma faʻagaioia taua taua, e toʻa 8,000 o loʻo mataala i le lauulu… E leʻi lagolagoina lava e le US le faʻavae o le 'muaʻi faʻaaogaina,' e leʻi faʻatautaia i le fitu tausaga talu ona failautusi. Sa matou ma tumau sauniuni e amatalia le faʻaaogaina o meatau faaniukilia – e ala i le filifiliga a le tagata e toatasi, le peresetene… .ua sauni le pelesetene e faia se faʻaiuga i totonu o le 2,000 minute e mafai ai ona faʻalauiloa se tasi o meatau mataʻutia i le lalolagi. I le folafolaina o taua e manaʻomia ai le gaioiga a le Konekeresi, ae o le faalauiloaina o se taulaga faanatinati e manaomia ai le 20 minute le feutanaiga a le pelesetene ma ana faufautua. ”


Iulai 10. I le aso lenei i le 1985, na paʻu ai le malo Falani ma talepe ai le Greenpeace flagship The Rainbow Warrior, na faʻafefe i se uafu i Aukilani, o se aai tele i Niu Sila i North Island. I le tuliloaina o lona fiafia i le puipuia o le siosiomaga, na faʻaaoga e Greenpeace le vaa e faʻataʻitaʻi ai se tasi o ana osofaʻiga e le faʻataunuʻuina e faʻatautaia ai le faʻataunuʻuina o le eletise Farani i le Pasefika. O Niu Sila na matua lagolago malosi i tetee, e atagia ai lona matafaioi i le avea ai o se taitai i le va o malo e tetee i le faanatinati. Farani, i le isi itu, na ia vaai i le faʻataʻitaʻiga faʻamalositino e taua mo lona saogalemu, ma fefefe i le faʻavaveina o faatosinaga faavaomalo lea e ono mafai ona faʻauluina ai lona faʻamutaina. O Farani na faapitoa lava le le mautonu i fuafuaga a Greenpeace e folau le vaa mai le faga a Aukilani ma o le isi foi tetee i le Mururoa Atoll i Farani Polenisia i le itu i saute o le Pasefika. I le avea ai ma se fuʻa, o le Rainbow Warrior e mafai ona taʻitaʻia ai le tele o anachts tetee e ono mafai ona faʻaogaina ai le faʻaaogaina o le galu a Falani e faigata ona pulea. O le vaa na lava lona tele e ave ai mea uma lava ma mea faʻalautele e faʻaleleia ai le faʻasao ma le tafe o leitio faʻatasi ma le lalolagi i fafo ma ripoti ma ata i faʻasalalauga faʻavaomalo. Ina ia aloese mai nei mea uma, na auina atu Farani Ofisa Faalilolilo Faalilolilo e sulu le vaa ma taofia ai mai le agai i luma. O le gaioiga na mafua ai le matuia o le va o sootaga i Niu Sila ma Falani ma tele naua e faʻalauiloaina ai se osofaʻiga i le Nationalism nationalism. Talu ai o Peretania ma le Iunaite Setete na latou le taʻusalaina lenei faiga o faiga faatupu faalavelave, o se lagolago malosi foi i totonu o Niu Sila mo se faigamalo ese mai fafo.


Iulai 11. I lenei aso i tausaga taʻitasi, o le UN-sponsored World Population Day, faʻavaeina i le 1989, e taulaʻi atu i ai mataupu e fesoʻotaʻi ma le tuputupu aʻe o tagata e pei o fuafuaga a le aiga, tulaga tutusa o alii ma tamaitai, soifua maloloina o le tagata ma le siosiomaga, aʻoaʻoga, tulaga tau tamaoaiga, ma aia tatau a tagata soifua. I se faʻaopopoga i nei atugaluga, ua iloa foʻi e le au atamamai o le faitau aofai o tagata, o le televave o le faitau aofai o tagata i atunuu matitiva, ua faamamafa ai le maua o mea totino e mafai ona vave taitai atu ai i le le mautonu, feteʻenaʻiga ma taua. E moni lea i se itu taua ona o le televave o le faitau aofai o tagata e faʻateleina le toʻatele o tagata i lalo o le tolusefulu tausaga. A faʻapea o se faitau aofai o tagata e taʻitaʻia e se malo vaivai pe tutoʻatasi, ma pa'ū puʻupuʻu uma i mea taua taua ma faʻavae aʻoaʻoga, soifua maloloina, ma avanoa faigaluega mo talavou, o le a avea ma se ono vevela nofoaga mo feteʻenaʻiga fetauaʻi. Ua taʻua e le Faletupe o le Lalolagi Angola, Sudan, Haiti, Somalia, ma Myanmar o ni faataitaiga ogaoga o "atunuu maualalo tupe maua i lalo o mafatiaga." I latou uma, o le mautu e faʻavaivaia e le faitau aofaʻi o tagata o lafoga avanoa avanoa ma punaoa. O le taimi lava e mu ai i feteʻenaʻiga lautele, o ia malo e faigata ona toe faʻaauau le atinaʻeina o le tamaoaiga – tusa lava pe latou te tamaoʻaiga i mea faʻanatura. Tele o tagata atamamai lapataʻi o atunuu e maualuga le faitau aofai o tagata ma e le lava alagaʻoa e saunia ai mo o latou tagata e ono tupu mai ai le le mautonu i le lotoifale. O le mea moni ua taʻua o Atinae Atunuʻu o loʻo auina atu i fafo auupega, taua, vaega o le oti, osofaʻiga, ma isi fesoasoani, ae le o fesoasoaniga agaʻi i le siosiomaga, faapea foi ma le faatupu vevesi i vaega matitiva ma soʻotaga o le kelope, o nisi o ia mea ua le toe ova tagata, ua sili atu le mativa. , nai lo Iapani po o Siamani.


Iulai 12. I lenei aso i 1817 Henry David Thoreau na fanau mai. E ui atonu e sili ona lauiloa ona o lona talitonuga faa-pope faafilosofia-lea e pei o le Walden, na ia vaʻavaʻai i faʻaaliga o le natura o mafaufauga o tulafono faʻaleagaga-o Thoreau o ia foi o se tagata e le o se talitonuga e talitonu o amioga mama e le afua mai i le usiusitai i le pule ae mai le lotofuatiaifo. O lenei manatu ua faʻamalamalamaina i lana tusitusiga umi Faʻalogo le le vaʻaia, lea na musuia mulimuli ane ai aia tatau a tagata lautele e pei o Martin Luther King ma Mahatma Gandhi. O mataupu e sili ona taua o Thoreau o le pologa ma le Taua a Mekisiko. O lona musu e totogi lafoga e lagolago ai le taua i Mekisiko na taitai atu ai i lona falepuipui, ma lona tetee i le pologa i tusitusiga e pei o le "Falepuipui i Massachusetts" ma le "A Plea mo le Kapeteni John Brown." O le tetee a Thoreau i le sui o le susuga a John Brown, o le salalau lautele o le taʻusalaga a Brown i le mulimuli ai i lana taumafaiga e faʻapologaina pologa e ala i le gaoia o auupega mai le ario a Harper's Ferry. O le osofaiga na mafua ai le maliu o se tasi o US Marine faatasi ai ma le sefulutolu o le au fouvale. Na molia Brown i le fasioti tagata, fouvalega, ma faaosofia se fouvalega mai tagata pologa, ma mulimuli ane tautau. Peitai, o Thoreau, na faaauau pea ona puipuia Brown, ma matauina o ona faamoemoega na avea ma tagata soifua ma fanau mai i le usitai i le mafaufau ma US Rights Rights. O le Taua a le Malo lea na mulimuli mai o le a mafua ai le maliu o nisi tagata 700,000. Na maliu Thoreau ao amata le taua ile 1861. Peitai, o le toatele na lagolagoina le Union, o fitafita uma ma tagata lautele, na tumau pea ona musuia e le manatu o Thoreau e faapea o le soloia o le nofo pologa e tatau ai i se atunuu o loo tautino mai ia iloa tagata, amioga, aia tatau, ma mafaufauga.


Iulai 13. I lenei aso i le 1863, i le ogatotonu o le Taua a le Lalolagi, o le ata muamua o le taua a le US civilians na mafua ai aso e fa o le vevesi i le aai o Niu Ioka, lea e mafua mai i le toto sili ona leaga ma sili ona faataumaoi i le talafaasolopito o Amerika. O le fouvalega e le o se mea e sili ona atagia ai le tetee i le amio i le taua. O se mafuaʻaga mafuaʻaga atonu o le faʻaaogaina o oloa mai fafo mai le South sa faʻaaogaina i le 40 pasene o oloa uma na lafo mai le taulaga a le taulaga. O aʻafiaga na maua mai i le toesea o galuega na oʻo i le taimi na faʻataunuʻuina e le Peresetene o le Peresetene o le Emancipation i le masina o Setema 1862. O le tulafono a Lincoln na fafaguina ai le popole i le va o tagata paʻepaʻe faigaluega o le faitau afe o tagata saoloto mai le Saute e mafai ona suia i latou i se maketi ua maeʻa le galuega. I le uunaia e nei popolega, o le toatele o tagata papaʻe na amata ona latou faʻamalosia ma le faʻamaoni ia tagata Aferika-Amerika e nafa mo le taua ma lo latou lava lumanaʻi manuia i le lumanaʻi. Faʻasalaga o se tulafono faʻailoga a le militeri i le amataga o le 1863 lea na mafai ai e le au mauoa ona fai se mea e suitulaga pe faʻatau ai latou auala, na mafua ai le toatele o tagata faigaluega paʻepaʻe i le fouvale. O le taumafai e lamatia o latou ola mo se Iuni, latou te lagona ai ua faalataina i latou, na latou faapotopotoina e le faitau afe o tagata ia Iulai 13th e faaauau ai faiga faatupu vevesi i tagata popoto, fale, ma pisinisi. Tala faʻatatau o le numera o tagata na maliliu e oʻo atu i le 1,200. E ui lava na faʻamutaina le faʻaiuga ia Iulai 16 e ala i le taunuu mai o le 'au feterale, na toe faʻafouina e le taua ni faʻalavelave e leʻi fuafuaina. Ae, o agelu lelei o le a faia foi se matafaioi. O le tagata lava ia a Amerika Niu Ioka na solo malie mai i lona nofo tumau ina ia siitia ai le tutusa tutusa i totonu o le aai ma suia lona sosaiete mo le sili atu.


Iulai 14. I lenei aso i le 1789, na faʻaleagaina ai e tagata o Pale ma faʻateʻaina le Bastille, o se maota tautupu ma le falepuipui na oʻo mai e faʻamaonia ai le pule sauā a le malo Farani Bourbon. E ui lava ina fia aai ma totogi lafoga mamafa mai le au failotu ma alii, na saili e tagata o le nuu ma tagata faigaluega i le taulaga i Bastille na o le faoa faamalosi o le paʻu o le taua o loo teu ai iina mo le tuuina atu o fitafita na filifili e nofo i Pale. Ae peitaʻi, a oʻo mai se taua e leʻi mafaufauina, na faʻasaʻoloto e le au taʻavale pagota ma puʻeina le kovana o le falepuipui. O na taga na faailogaina ai le amataina o le Fouvalega Farani, o le sefulu tausaga o le feteʻenaʻiga faaupufai lea na faatupuina ai taua ma faia ai se pule a le Terror faasaga i counter-revolutionaries lea na fasiotia ai le fiasefulu afe o tagata, e aofia ai le tupu ma le masiofo. E tusa ai ma na taunuuga, e mafai ona finauina e faapea, o se mea e sili atu ona taua i le Revolution revolution i luga o Aokuso 4, 1789. O le aso lena, na feiloai ai le Fono a le Atunuu fou o le atunuu ma faia ai ni toefuataiga o le toefuataiga lea na maeʻaeʻa ai feeseeseaiga faavaomalo a Farani, faatasi ai ma ana tulafono tuai, aiaiga tau lafoga, ma tulaga aloaia e fiafia i alii ma faifeau. Mo le tele o vaega, na taliaina e tagata nuʻu o Farani ia toefuataʻiga, ma vaʻaia i latou o ni tali ia latou faitioga aupito sili ona mamafa. Peitai, o le Fouvalega lava ia o le a faʻaauau pea mo le sefulu tausaga, seia oʻo ina faoa faamalosi e Napoleon malosiaga faʻapolokiki ia Novema 1799. I le faatusatusa atu, o le toefuataiga a Aokuso 4 na faaalia ai le ofoofogia o le naunautai i le vaega o elites faamanuiaina e tuu le filemu ma le manuia o le malo nai lo mea e fiafia i ai le tagata ia agavaa i le lalolagi-maitauina o talafaasolopito.


Iulai 15. I lenei aso i le 1834, o le Suesuega Faa-Sipaniolo, na lauiloa aloaia o le Komisi Faamasino o le Ofisa Paia o le Inquisition, sa matua soloia ao faagasolo le nofotupu laiti o le Masiofo Isabel II. O le ofisa sa faatuina i lalo o le pule faapope i le 1478 e pulega soofaatasi Katoliko o Sepania, Tupu Ferdinand II o Aragon ma le Masiofo o Isabella I o le Castile. O lona mafuaʻaga autu o le fesoasoani e tuʻufaʻatasi le malo Sipaniolo faʻatoa faʻatasi e ala i le veleina o aʻoaʻoga sese poʻo le solomuli o tagata Iutaia poʻo tagata Mosalemi na liliu mai i le Katoliko. Sa faʻaaoga metotia mataga ma faʻamaasiasiina e tulituliloaina ai na iʻuga ma le faʻateleina o le taofiofia o lotu e leʻo ogatasi. I le 350 tausaga o le Inquisance, tusa o le 150,000 tagata Iutaia, Mosalemi, Porotesano ma le au lotu Katoliko maualuluga na molia i le tulafono. Mai ia i latou, 3,000 i le 5,000 na fasiotia, tele lava i le susunuina i le siteki. I se faaopopoga, o nisi 160,000 tagata Iutaia na teena le papatisoga faa-Kerisiano na tutulieseina mai Sepania. O le Sipaniolo Suesuega o le a manatuaina i taimi uma o se tasi o sili ona leaga talaʻaga vaega, ae o le ono tulaʻi mai o le pule faʻasauā e tumau loloto aʻa i tausaga uma. O ona faʻailoga e tutusa lava i taimi uma: faʻateleina le faʻatonutonuina o le tele o tagata mo le tamaoaiga ma penefiti o le pulega taʻutaʻua; faʻaititia le tamaoaiga ma le saolotoga mo tagata; ma le faʻaaogaina o metotia leaga, le mama poʻo le saua e faʻatumau ai na mea. A aliaʻe na faʻailoga i le lalolagi faʻaonapo nei, e mafai ona faʻamalieina lelei i latou e le teteʻe atu i mea faʻapolokiki o loʻo suia ai le pule i se atunuʻu lautele. O tagata lava latou e mafai ona sili atu ona talitonuina e siamupini tagata faʻamoemoega e faʻamalosia ai i latou e pulea i latou e saili le elitist mana, ae o le lautele lelei.


Iulai 16. I lenei aso i le 1945 o le US na faʻataʻitaʻiina ma le manuia le pomu muamua atomic at o le Alamogordo pomu pusa i New Mexico. O le pomu na mafua mai i le Manhattan Project, o se suʻesuʻega ma le atinaʻeina o taumafaiga na amata ma le faʻamaoni i le amataga o le 1942, ina ua amata ona fefefe na amataina e tagata Siamani a latou lava pomu atomic. O le US project na faaiuina i se fale i Los Alamos, Niu Mekisiko, lea o faafitauli o le ausiaina o masini taua tele e faaoso ai se osofaiga faaniukilia ma le mamanu o se pomu laveai na galueaina. Ina ua vaʻaia le pomu i le New Zealand Meatotino, na vavalo le 'olo lea na nofo ai, auina atu le afi o le 40,000 i le ea, ma faia ai le mana faʻaleaga o 15,000 i 20,000 tons o TNT. E leʻi atoa se masina mulimuli ane, i le aso Aokuso 9, 1945, o se pomu o le mamanu lava e tasi, ua taʻua o Boy Boy, na paʻu i Nagasaki, Iapani, ma fasiotia ai le 60,000 i le 80,000 tagata. Ina ua maeʻa le Taua Lona II o le Lalolagi, na amataina se gaioiga faanenera i le va o le US ma le Soviet Union, lea na mulimuli ane, pe na o sina taimi foi, na toe maua i se faasologa o lima e pulea ai maliega. O nisi na soloia mulimuli ane e pulega a le US e saili ai ni auala taua i le militeli i sootaga i le lalolagi atoa. O le a le finau e finau, peitaʻi, o le fuafuaina ma le faʻafuaseʻi o le faʻaaogaina o auupega malolosi sili atu malolosi e lamatia ai tagata soifua ma isi meaola, ma e taua tele le faʻamalosia o maliliega o maliliega i le va o malosiaga tele faʻaukilia tetele e lua. O le aufaʻatasia o se feagaiga fou e faʻamalo uma ai auupega faaniukilia na maua ai le Nobel Peace Prize i le 2017.


Iulai 17. I lenei aso i le 1998, o se feagaiga na faia i se fonotaga faʻavaomalo i Roma, ua taʻua o le Rome Statute, na faavaeina ai le Faamasinoga o Soligatulafono Faavaomalo. O le faʻamoemoega o le faʻamoemoe o le avea o se faʻataʻitaʻiga mulimuli mo le taumafai o taʻitaʻiʻau ma taʻitaʻi faʻapolokiki i soo se atunuu faʻamaonia i luga o moliaga o le faʻasalaga, solitulafono o taua, poʻo solitulafono faasaga i tagata soifua. O le Tulafono a Roma na faavaeina ai le Faamasinoga na amata faamamaluina i le aso X XIII, 1, ua faamaonia pe sainia e sili atu nai lo le 2002 atunuu-e ui lava e le o US, Rusia, po o Saina. Mo lana vaega, o le malo a le US e tetee pea i se faamasinoga faavaomalo e mafai ona umia ona taitaiʻau ma taitai faaupufai i se tulaga tutusa o le lalolagi atoa o le faamasinoga tonu. O le pulega a Clinton sa auai malosi i le feutagaiga o le feagaiga na faavaeina ai le Faamasinoga, ae na ia sailia le uluai Fono a le Puipuiga Puipuiga o mataupu ia na mafai ai e le Iunaite Setete ona tetee i soʻo se moliaga na teteʻe ai. A o latalata mai le Faamasinoga i le 150, o le pulega malosi a le Bush na tetee atu ia te ia, o le feutagai ma maliega a malo ma isi atunuu e faamoemoe ia mautinoa o le a puipuia tagata mai Amerika mai moliaga. I le tele o tausaga talu ona faʻatinoina e le Faamasinoga, atonu o le a sili atu ona manino le faʻamalamalamaina o le mafuaaga o le tetee ai pea o le malo o Amerika. I le masina o Setema 2001, na faatonuina ai e le pulega le tapunia o le Ofisa o le Faʻamasinoga o Palota Palesitina i Uosigitone ma faʻamataʻuina ai le faʻasalaga i le Faamasinoga pe afai e tatau ona faia suʻesuʻega i soligatulafono tau solitulafono na faia e le US, Isaraelu, poo soʻo se tasi. E le mafai e lenei mea ona fai mai o le tetee a Amerika i le Faamasinoga o Soligatulafono Faava o Malo e itiiti lona faia i le puipuia o le mataupu faavae o le puleaina faaleatunuu nai lo le puipuia o le saolotoga e le mafaamatalaina e faatino ai e sili atu le saʻo?

leaga


Iulai 18. O lenei aso e faailoga ai le tausisia faaletausaga o le Malo o le Nelson Mandela International Day. O le fetaui lelei ma le aso soifua o Mandela, ma le mamalu o ana saofaga i le aganuu o le filemu ma le saʻolotoga, na faalauiloa aloaia ai le aso e le UN i Novema 2009 ma na matauina muamua ia Iulai 18, 2010. I le avea ai o se loia o aia tatau a tagata, o se pagota o le lotofuatiaifo, ma le uluai peresitene filifilia faatemokalasi o se South Africa saoloto, Nelson Mandela na ofoina atu lona ola i le tele o mafuaaga taua i le uunaia o le faatemokalasi ma se aganuu o le filemu. E aofia ai, ma isi, aia tatau a tagata soifua, faʻalauteleina o le amiotonu, faʻasalaga, fegalegaleaiga tauvaga, ma le foia o feeseeseaiga. E uiga i le Filemu, na saunoa Mandela i se tautalaga Ianuari 2004 i New Delhi, Initia: "O lotu, ituaiga, gagana, agafesootai ma faaleaganuu o elemene ia e faʻamalosia ai tagata soifua, faʻaopoopo i le tamaoaiga oa tatou eseesega. Aisea e tatau ai ona faatagaina i latou e avea ma mafuaʻaga o fevaevaeaʻiga ma faiga sauā? "O le sao a Mandela i le filemu e itiiti sona aoga i taumafaiga faʻavae e faʻaumatia ai le militani o le lalolagi; o lana taulaiga, lea e le masalomia le lagolagoina o lena faaiuga, o le aumaia lea o vaega fevaevaeaʻi i le lotoifale ma le atunuu i se lagona fou o tagata lautele. O le UN e uunaia i latou e fia faamamaluina Mandela i lona Aso e tuʻuina atu minute o le 67 o latou taimi-tasi minute mo tausaga taʻitasi 67 o galuega a le malo-i le faʻatinoina o se faʻaaliga itiiti o le lotogatasi ma tagata soifua. Faatasi ai ma fautuaga mo le faia o mea nei o fua faigofie nei: Fesoasoani i se tasi ia maua sana galuega. Savalivali i se taifau nofo toatasi i se nofoaga o meaola manu. Ia faauo atu i se tagata mai se aganuu eseese.


Iulai 19. I lenei aso i le 1881, o Sitting Bull, o le alii sili o ituaiga Sioux Indian o le Great Plains Amerika, na toe tuuina atu ma ona soo i le US Army ina ua mavae le toe foi atu i Dakota Territory ina ua mavae le fa tausaga talu ona ave faapagota i Kanata. O Sitting Bull na taʻitaʻia ona tagata i le tuaoi o Kanata ia Me 1877, ina ua maeʻa le latou sao i le tausaga na muamua atu i le Battle of the Little Big Horn. O le taua mulimuli na o le Great Sioux Wars o le 1870s, lea na tau ai le Eleele Laugatasi e puipuia lo latou tofi o ni tagata tuli manuʻa tutoʻatasi mai le osofaʻiga a le White Man. Na manumalo le Sioux i Little Big Horn, e oʻo lava i le fasiotia o le taʻitaʻi au fitafita o le US Seventh Cavalry, Lieutenant Colonel George Custer. Peitai, o lo latou manumalo, na unaʻia ai le ami a le US e faʻalua-i lalo i taumafaiga e faʻamalosia le Plains Indians i luga o le faʻasao. O le mafuaʻaga lea na ala ai ona taʻitaʻia e Sitting Bull ona soʻo i le saogalemu o Kanata. Peitai, ina ua maeʻa le fa tausaga, o le solo ese o le pafalo a le Laugatasi, ona o se vaega tele o le sailiga pisinisi, na aumaia ai le tafeaga i le mata o le fiaaai. Faʻamaonia e US ma Kanata pulega, o le toʻatele o latou sa o atu i saute i tuʻuaga. Mulimuli ane, na toe foʻi Sitting Bull i le Iunaite Setete ma naʻo le 187 tagata na mulimuli ia te ia, e toʻatele e matutua pe mamaʻi. I le maeʻa ai o le lua tausaga na taofia ai, na tofia ai loa le aliʻi sili sa mitamita i le Standing Rock reserves i le taimi nei i South Dakota. I le 1890, na fanaina o ia ma fasiotia i se osofaiga a le US ma Initia sooupu oe na fefefe neʻi fesoasoani e taitai le tuputupu aʻe Ghost Dance gaioiga e toe faʻaleleia le Sioux ituaiga olaga.


Iulai 20. I lenei aso i le 1874, na taʻitaʻia ai e Lieutenant Colonel George Custer se 'autau faʻauluuluga e aofia ai le sili atu i le 1,000 alii ma solofanua ma povi a le US Army Sevens i totonu o Nofoaga Aloaia e leʻi faʻaolaina o le South Dakota i aso nei. O le 1868 Fort Laramie Treaty na faataatiaese eleele faaleoleo i le Black Hills itulagi o le Dakota Teritori mo ituaiga Sioux Initia o le Northern Great Plains oe na malilie e nonofo iina, ma faasaina papae mai le ulufale. O le faamoemoe aloaia a le Custer expedition o le toe suʻeina lea o ni nofoaga talafeagai mo 'olo o le militeli i totonu pe latalata i le Black Hills e mafai ona pulea ai ituaiga Sioux e leʻi saini i le Laramie Treaty. Peitai, o le mea moni, peitaʻi, na saili foi le malaga e saili ni faʻaputuga tupe o minerale, laupapa, ma auro na naunau taʻitaʻi o Amerika e ulufale i ai e ala i le faʻaleaogaina o le feagaiga. E pei ona tupu, o le malaga na maua moni le auro, lea na tosoina ai le fiaafe o tagata maina i le tulafono i le Black Hills. Na lafoa lelei e le US le Laramie Treaty ia Fepuari 1876, ma le mulimuli ane ia Iuni 25th O le Taua a le Little Bighorn i le itu i saute o Central Montana, na mafua ai le manumalo o Sioux. Peitai, ia Setema, e ui i lea, o le militeri Amerika, e faaaoga ai auala na taofia ai le Sioux mai le toe foi atu i Black Hills, na faatoilaloina i latou i le taua a Slim Buttes. Na taʻua e le Sioux lenei taua "O le Taua i le Mea na Tatou Leiloloa ai Nofoaga Pogisa." Peitai, o le US, atonu lava na mafatia i le faatoilaloina o amioga mama. I le faʻaaogaina o le Sioux o se atunuʻu saogalemu i totonugalemu o la latou aganuʻu, na faʻatagaina ai se faiga faʻavae fafo e aunoa ma se faatapulaaina o tagata i ona faanaunauga mo le tamaoaiga ma le pule a le militeri.


Iulai 21. I lenei aso i le 1972, na puʻea ai George Carlin le tagata manumalo manumalo i luga o moliaga o amioga le lelei ma le palakalafa ina ua maeʻa ona faatinoina ana faiga masani "Seven Words Can not Use on Television" i le tausasiga musika a Summerfest i Milwaukee. O Carlin na amataina lana matata lelei i le taufaaiuiuga o le 1950 e avea o se ata tifaga mama na lauiloa ona o lona atamai i le faiga o upu ma lona manatuaina o lana aʻoaʻoga tagata faigaluega i Aialani i Niu Ioka. Peitai, e oʻo atu i le 1970, ua toe galue o ia lava i le 'ava, laulu uumi, ma ofuvae, ma le masani ai, e tusa ai ma le faamatalaga a se tasi faitioga, sa tumu i "fualaʻau ma le gagana palauvale." O le suiga na vave lava ona tali mai le au fale kalapu ma tagata na lagolagoina, o lea na amata ai ona aliali Carlin i fale kofe, kalapu a tagata, ma kolisi, lea na taliaina ai e le au maimoa aulelei lona foliga fou ma mea le faʻaaloalo. Ona sau ai lea o le Summerfest 1972, lea na iloa ai e Carlin o lana faasaina o le "Upu e Fitu" sa le toe taliaina i luga o le tulaga i luga o le vaituloto o Milwaukee nai lo le televise. Ile sefulu tausaga na sosoʻo mai, peitaʻi, o na lava upu - ma uluaʻi tusitusiga spfccmt – na taliaina lautele e avea o se natura vaega o le tuʻufaʻatasiga faʻamatalaga taufaʻamataʻu. Na avea le suiga ma atagia mai ai le mataga o le aganuu a Amerika? Pe o se manumalo mo le leai o se saolotoga saoloto tautala lea na fesoasoani i le autalavou vaʻai e ala i le leai o ni pepelo pepelo ma faʻafitauli o Amerika tumaoti ma lautele olaga? Na ofo mai e le alii Komesina o Lewis Black i se tasi taimi se manatu pe aisea na foliga mai ai ua le fiafia le tamaʻitaʻi i ona foliga mataga. E leʻi afaina, na ia taʻua foi, o le malo o Amerika ma ana taʻitaʻi na ave ia te ia le tafe pea o mea fou e galue mai ai.


Iulai 22. I lenei aso i le 1756, o le taʻitaʻi lotu Religious Society o Uo i colonial Pennsylvania, e masani ona taʻua o le Quakers, na faavaeina le "The Friend Friendship mo le Toe Maua ma le Faasaoina o le Filemu ma Initia e ala i Fua o le Pasefika." O le tulaga mo lenei gaioiga na faatuina i le 1681, ina ua sainia e le alii Peretania o William Penn, o se uluai Quaker ma le na faavaeina le Province o Pennsylvania, se feagaiga filemu ma Tammany, le taitai Initia o le Delaware Nation. O le lautele o le aapa atu lea na fesoasoani ai le Asosi a le Asosi e talitonuga faalelotu a Quakers e mafai ona maua e le Atua e aunoa ma le puluvaga o faifeau ma e tutusa faaleagaga tamaitai ma alii. O na mataupu e ogatusa ma le aganuu ma le le masani ai o aganuu Amerika Amerika, ua faigofie ai i Initia ona talia Quakers o ni faifeautalai. Mo le Quakers, o le Faalapotopotoga e avea o se faʻataʻitaʻiga faʻalelei i Initia uma ma isi tagata Europa o le auala e tatau ona faia ai fegalegaleaiga faaleaganuu. O le mea lea, o le mea lea, e le pei o isi foai alofa a le Europa, na faʻaaogaina e le Association lana tupe i luga o le uelefea a Initia, e leʻi taʻusalaina tapuaiga Initia, ma faʻafeiloaʻi Initia i le falelotu a Quaker mo tapuaiga. I le 1795, na tofia ai e le Quakers se komiti e faʻalauiloa tagata Initia i mea latou te lagona o tomai taua ia o le aganuʻu, e pei o le galue i manu. Sa latou ofoina atu foi fautuaga lelei, uunaia le Seneca, mo se faataitaiga, ia nofouta, mama, punouai, ma galue malosi. Latou te lei faia se taumafaiga, e ui i lea, o le faaliliuina o soo se Initia i lo latou faatuatuaga. E oʻo mai lava i le asō, o le 'au lauiloa e masani ona faʻaaloalo pea, o le auala sili ona lelei e fausia ai se lalolagi e sili atu ona lelei e ala i le filemu, faʻaaloalo, ma vavalalata sootaga i totonu o malo.


Iulai 23. I lenei aso i le 2002, na feiloai ai le Palemia Peretania o Tony Blair ma le malo tele a le malo o Peretania, o le puipuiga, ma le auiliiliga o faamatalaga atamai i le 10 Downing Street, le ofisa aloaia a le Palemia i Lonetona, e talanoaina le tulaga matautia o se taua a Amerika e faasaga ia Iraq. O minute o lena fonotaga sa tusia i se pepa ua taua o Downing Street "Memo," lea na lomia e aunoa ma se faatagaga aloaia i O Aso Sa o Aso Sa [Lonetona] ia Me 2005. I le faamaonia ai o le Taua o se Pepelo, o le Memo o loo faaalia manino mai e le gata o le US Bush Administration na ia mafaufau e alu e tau faasaga ia Iraki ao le i sailia ma le le manuia le UN faatagaga e faia ai, ae faapea foi le maliega a Peretania ia auai i le taua o paaga a le militeli. O lea maliega na ausia e ui lava i le amanaiaina e le au faipule o Peretania e faapea, o le mataupu mo le taua faasaga ia Iraki e "faigofie." O le pulega a Bush na mafua ai lana moliaga faasaga i le pulega a Saddam i lona lagolagoina o le lagolagoina o faiga faatupu faalavelave ma auupega o le faatafunaga tele. Ae i le faia o lea mea, na taʻua ai e le au ofisa Peretania, o le pulega na ia faatulagaina lona atamai ma mea moni e fetaui ma lana faiga faavae, ae le o le faiga faavae e fetaui ma lona atamai ma mea moni. O le Downing Street Memo e le vave vave ona oso ese mai le Taua a Iraki, ae semanu e fesoasoani tele i le faia o taua a le IS i le lumanaʻi e le taumate pe a fai na faia e le aufaasālalau a le Iunaite Setete le mea sili e aumai ai i luma o tagata lautele. Ae, o le aufaasālalau na faia le mea sili e taofia ai le faʻamaumauga a le Memo o le pepelo pe a faʻauʻuina mulimuli ane i le tolu tausaga mulimuli ane.


Iulai 24. O lenei aso i le 1893 faailoga le fanau mai i Negley, Ohaio, o le tele o le galo o le filemu Amerika o Amona Hennacy. Fanau mai i Quaker matua, Hennacy na faia se faailoga patino o le faatupuina o le filemu. Na le auai atu o ia i isi e osofaʻia saʻo le faiga faʻalavelave a militeri Amerika e lagolagoina le taua. Ae, i le mea na ia taʻua o se "Fou-Man Revolution," na ia talosagaina ai le lotofuatiaifo o tagata masani e ala i le tetee i taua, osofaiga a le malo, ma isi faiga faatupu vevesi i taimi e lamatia ai le pueina po o le anapogi umi. I lona taʻua o ia o se Kerisiano pulepule, sa teena e Hennacy le lesitala mo le militeli i taua uma o le lalolagi, e lua tausaga i le falepuipui mo lona tetee i le vaega muamua i le nofo toatasi. Na ia musu foi e totogi lafoga o tupe maua, lea o le a faaaogaina i se vaega e lagolago ai le militeli. I lana talaaga O le Tusi a Amona, Ua aioi atu Hennacy i ona uso a Amerika e mumusu e resitala mo le ata faataitai, faatauina o taua, faia auupega mo le taua, pe totogi lafoga mo le taua. Na te leʻi faʻamoemoeina faiga faʻapolokiki poʻo faʻalapotopotoga e faʻaalia ai suiga. Ae na foliga mai na ia talitonu o ia lava, faatasi ai ma isi toafilemu agaalofa, atamamai, ma lototele, e mafai, e ala i le amio mama o a latou upu ma amioga, ona uunaia se vaega ogaoga oo latou tagatanuu e tausisi faapea o feteenaiga i soo se mea maualuga e mafai ona foia e auala filemu. O Hennacy na maliu i le 1970, aʻo leʻi mamao atu le Taua i Vietnam. Ae atonu na ia tulimatai atu i le aso na le toe fiafia ai le taulaupule filemu o le vaitaimi ae moni: "Faapea na latou tuuina atu se taua ma e leai se tasi na sau."


Iulai 25. I lenei aso i le 1947, na pasia ai e le US Congress le Tulafono mo le Puipuia o le Atunuu, lea na faavaeina ai le tele o le pulega o le pulega mo le faia ma le faatinoina o faigamalo a atunuu i le taimi o le Cold War ma tua atu. O le Tulafono e tolu vaega: na faʻapotopoto ai le Vaega o Neivi ma le Vaega o Taua i lalo o se Matagaluega fou o le puipuiga; na faavaeina ai le Fono a le Atunuu mo Puipuiga malu, lea na molia i le sauniaina o lipoti pupuu mo le Peresetene mai le faateleina o le tafe mai o faamatalaga tau le va o malo ma le atamai; ma na faʻatūina ai le Ofisa Tutotonu Faʻamatalaga Faʻamatalaga, lea na molia e le gata i le aoina mai o atamai mai vaega eseese o le militeri ma le Matagaluega o le Setete, ae faʻapea foʻi ma le faʻatautaia o galuega puipui i atunuu ese. Talu mai lo latou faavaeina, o nei lala soʻoupu ua faʻatupulaia ma le faʻamalosia e tusa ai ma pule, lapoa, paketi, ma malosiaga. Ae ui i lea, o pito uma na faʻaaogaina ai na aseta, ma auala e tausia ai, ua latou maua ai le loloto o le amio lelei ma fesili lelei. O le CIA e galue faʻalilolilo i le faʻaalu o le tulafono o le tulafono ma le ono mafai ai ona pulea pulega faʻa-temokarasi. O le Fale White House e faalilolilo ma taua a le lautele e aunoa ma le Fono Aoao poʻo Malo Aufaatasi poʻo le faʻatagaina lautele. O le Vaega o le Puipuiga e pulea le paketiina e le 2018 e sili atu nai lo o le fitu o vaalele sili e fitu-o tupe faaalu o malo, ae na o le pau lava le ofisa a le malo Amerika e le toe sueina. O le tele o punaoa ua faʻaumatia i luga o le militarism e mafai ona faʻaaogaina e fesoasoani ai i le tele o manaoga faʻaletino ma le tamaoaiga o tagata masani i le Iunaite Setete ma le lalolagi atoa.


Iulai 26. I lenei aso i le 1947, na sainia ai e Peresitene Harry Truman se poloaiga faʻapitoa e faʻamoemoe e faʻasalaina le vavaeina o ituaiga i le US Armature Force. O le faatonuga a Truman sa o gatasi ma le lagolagoina o le lauiloa i le faʻamavaeina o ituaiga, o se sini lea na ia faʻamoemoe e faia i lalo o le tulafono a le Fono. Ina ua osofaia na taumafaiga e le taufaamatau o le fili i Saute, sa ausia e le peresitene le mea na mafai ona ia faia e ala i le faaaogaina o ana pule sili. O lona tulaga aupito sili ona maualuga o le faalumaina lea o le militeli, e le o se vaega itiiti aua o le mea sili lea ona faigofie i le tetee malosi faaupufai. Aferika Aferika na fausia le tusa ma le 11 pasene o tagata resitara uma e vaʻaia mo le tautua faamiliteli ma se maualuga maualuga o le faʻamalosi i lala uma o le militeli vagana ai le Marine Corps. Ae ui i lea, o le aufaigaluega mai lala uma o le militeli na latou faʻaalia lo latou tetee i le faʻauigaina, o nisi taimi e oʻo lava i le lautele. O le faʻatasia atoatoa e leʻi oʻo mai seia oʻo i le Taua a Korea, pe a faʻamalosia e tagata pagatia ia vaega tumaoti e faʻatasi mo le ola. E ui lava i lea, o le faʻavaeina o 'au e faʻaauupegaina e na o se laasaga muamua e agai atu i le faʻamasinoga amiotonu i totonu o le Iunaite Setete, lea na le mafai ona maeʻa e tusa lava pe sili atu le tulafono sili o aia tatau a le 1960s. E le gata i lena, o loo taatia pea le mataupu o fegalegaleaiga faaletagata i totonu o tagata o le lalolagi-lea, e pei ona faaalia i Hiroshima ma Nagasaki, na tumau pea se alalaupapa mo Harry Truman. Peitai, e tusa lava pe o se malaga e afe maila, e manaʻomia laasaga muamua. E na o le faʻaauau pea ona alualu i luma i le vaaia o manaʻoga o isi e pei o tatou lava, e mafai ona tatou iloa i se tasi aso le faʻaaliga o le usoga a uso ma le usoga i se lalolagi filemu.


Iulai 27. I lenei aso i le 1825, na faamaonia e le US Congress le faatuina o Teritori o Initia. Na faʻamaonia ai le auala mo le toe faʻaleleia o le vaega o le Five Army Civilized i luga o le "Ala o Loimata" i le aso Oklahoma. Na sainia e le Peresetene Andrew Jackson i le 1830 le Tulafono mo le Aveeseina o Initia. O vaega e lima na aʻafia ai, o Cherokee, Chickasaw, Choctaw, Creek, ma Seminole, e le gata i le faʻamalosi ma ola i lalo o le tulafono a Amerika pe tuua o latou atunuu. Faʻaigoaina o Ituaiga Faʻasalalau, na latou fesoʻotaʻi i tikeri eseese i se aganuu faʻasalalau ma, i le mataupu o le Cherokee, na atiina ae se gagana tusitusia. Na tauva le au aʻoaʻo ma tagata paʻepaʻe i le lotolotoi o le ita tele. Sa tau le Seminoles, ma mulimuli ane totogi e toe sii. O le Creeks na aveesea malosi e le militeli. E leai se feagaiga na faia ma le Cherokee, o le na aumaia la latou mataupu i totonu o faamasinoga i le Faamasinoga Maualuga a le US lea na leiloloa ai. E tele faiga faʻapolokiki i itu uma ma i le mavae ai o le ono tausaga, na faʻauluina ai e le Peresetene le Feagaiga o New Echota. Na maua ai e tagata le lua tausaga e sopoia ai sisifo o le Mississippi e nonofo ai i le Teritori o Initia. Ina ua latou le gaoioi, sa osofaʻia i latou, na susunuina ma lofituina o latou fale. E sefulufitu afe Cherokees na siosiomia ma savalia i totonu o se tolauapiga, ave i taavale afi, ona faamalosia lea e savali. E fa afe na maliliu i luga o le "Auala o loimata." E le 1837, na aveesea le pulega a Jackson e ala i le taua ma le solitulafono, 46,000 Native American people, tatalaina le 25 miliona eka o le fanua e maua ai le paʻu paepae ma le nofo pologa.


Iulai 28. I le 1914, Austria-Hungary na folafolaina taua i Serbia, amata WWI. Ina ua maeʻa le suli i le nofoalii Austro-Hungarian, o Franz Ferdinand, faatasi ai ma lona faletua e se tasi o le malo Serbian i le tauimasui mo feteenaiga faifaipea ma lona atunuu, na amata ai le Taua Muamua a le Lalolagi. O le tuputupu aʻe o le atunuʻu, militarism, le puleʻaga, ma taua i fesoʻotaʻiga uma i Europa na faʻatali mai ai se susulu e pei o le fasioti tagata. A o taumafai malo e faasaolotoina i latou lava mai le pulega pule, o le Industrial Revolution na fausiaina se taufetuliga. O le Militarization na mafai ai e le Austro-Hungarian Empire ona pulea le tusa ma le sefulu ma le tolu malo, ma le siitia o le pule a le malo na mafua ai ona faateleina atili e ala i le faateleina o malosiaga o le militeri. Aʻo faʻaauau pea le nofoia o malo, na amata ona felagolagomaʻi malo ma ona sailia lea o fesoʻotaʻiga. O le Malo o Ottoman faatasi ai ma Siamani ma Ausetalia, po o Pule Tutotonu, e ogatusa ma le Austro-Hungarian Empire, ao Serbia na lagolagoina e le Allied Powers o Rusia, Iapani, Farani, Italia ma le Malo o Peretania. O le Iunaite Setete na auai i Allies i le 1917, ma o tagatanuu mai atunuu uma ua latou mafatia ma faamalosia e filifili se itu. E sili atu ma le iva miliona fitafita, ma le anoanoai o tagatanuu na maliliu ao lei pa'ū le Siamani, Rusia, Ottoman, ma Austro-Hungarian Empires. Na faaiʻu le taua i se faʻasalaga faʻasalaga lea na fesoasoani i le taʻitaʻia o le taua i le lalolagi. Faʻaauau le faʻasalalafaga, militani, ma le pule a le malo e ui lava i faʻalavelave na oʻo i tagata i le lalolagi atoa. I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, o faitioga na mafua mai i le iloaina o le tau matautia o le taua na faaleagaina i atunuu eseese, ao le taua o faasalalauga na oo mai ia te ia lava o se malosiaga mamana o le pulea lelei.


Iulai 29. I le aso lea i le 2002, na faamatala ai e le Peresetene George W.Bush le 'Axis of Evil' na talitonuina na lagolagoina faiga faatupu faalavelave, i lana setete o le Iuni. O le Axis aofia ai Iraq, Iran, ma North Korea. Sa le naʻo se faʻaupuga upu. O le US Department of State ua filifilia atunuʻu o loʻo masalomia le lagolagoina o gaioiga faʻaterorisi faavaomalo. O faʻasalaga mamafa ua faʻatulafonoina i nei atunuʻu. Faʻasalaga e aofia ai, faʻatasi ai ma isi aiaiga: o le faʻasa i luga o oloa e faʻatatau i oloa, faʻasa i luga o fesoasoani tau tamaoaiga, ma faʻatapulaʻa tautupe e aofia ai le faʻasaina o soʻo se tagatanuʻu o Amerika mai le faia o se gaioiga faʻatau tupe ma se terorisi-lisi malo, faʻapea foi ma le faʻatapulaʻaina o le ulufale i le United Setete I tua atu o faʻasalaga, o le Iunaite Setete na taʻitaʻia se taua mataʻutia i Iraki amata i le 2003, ma faʻafefe faʻafuaseʻi osofaʻiga faapena ia Iran ma North Korea mo le tele o tausaga. O ni aʻa o le au o mafaufauga leaga e mafai ona maua i le lolomiga o le fale fai manatu ua faʻaigoaina o le Project for the New American Century, o se tasi o ia faʻamatalaga: "E le mafai ona matou faʻatagaina North Korea, Iran, Iraq… e faʻavaivaia Amerika taʻitaʻi, faʻamataʻu Amerika. uo, pe faʻafefe le atunuʻu o Amerika lava ia. ” O le 'upega tafaʻilagi a le tane mafaufau na mulimuli ane aveʻesea. Na taʻua e le sa avea ma pule faatonu o le faalapotopotoga i le 2006, “ua uma ona fai lana galuega,” ma faapea mai, “ua talia la matou vaai.” O taua matautia ma le le aoga o taua i tausaga na sosoʻo ma le 2001 na tele aʻa o le mea na matua mataʻutia ai le vaai mamao mo taua e le gata ma osofaiga - o se vaʻaiga faʻamoemoe faʻavae i luga o le le malie manatu e faapea o nai laʻititi, matitiva, tutoʻatasi malo avea ma mafuaʻaga taua i le Amerika Tele.
FA'ASA'OGA: E TATAU LENEI O IANUARI, E LE'O IULAI.


Iulai 30. O lenei aso, e pei ona faʻasalalau i le 2011 e ala ile iugafono a le UN General Assembly, e faailogaina le tausisia faaletausaga o le Aso Faʻavaomalo o Faauoga. O le iugafono e amanaʻia ai tupulaga talavou o ni taitai i le lumanai, ma tuʻuina atu le faamamafa faapitoa i le aofia ai i latou i gaoioiga a le afioaga e aofia ai aganuu eseese ma faʻaleleia le malamalama faʻavaomalo ma le faʻaaloalo mo le eseesega. O le Aso Faʻavaomalo o Faauooga e mulimuli i luga o le lua faaiuga a UN. O le aganuʻu Aganuʻu o le Filemu, faʻasalalau i le 1997, e iloa le afaina tele ma mafatiaga na afua ai i tamaiti e ala i feteenaiga eseese ma fetauaiga. E mafua ai le tulaga e mafai ona sili atu le puipuia o nei sasa pe a talanoa atu o latou aʻa i se manatu e foia faafitauli. O le isi faʻataʻitaʻiga mo le Aso Faʻavaomalo o Faauoga o le 1998 UN resolution na folafolaina ai se Tausaga Faʻavaomalo mo se Aganuu o le Filemu ma le Faʻaleagaina mo Tamaiti o le Lalolagi. Na matauina mai le 2001 e ala i le 2010, o lenei iugafono ua fuafua o se ki i le filemu ma le galulue faavaomalo o le aʻoaʻoina o fanau i soo se mea i le taua o le ola i le filemu ma le fealofani ma isi. O le Aso Faʻavaomalo o Faauooga o loʻo i luga o nei faʻamuamua i le faʻalauiloaina o le fefaʻatauaʻiga i le va o atunuu, aganuʻu, ma tagata taʻitoʻatasi e mafai ona fesoasoani i le fatuina o le faavae o le faʻatuatuaina e manaʻomia mo taumafaiga faʻavaomalo e foia ai le tele o malosiaga a le vaega lea e faʻaleagaina ai le saogalemu o le tagata lava ia, atinae o le tamaoaiga, , ma le filemu i le lalolagi i aso nei. Ina ia tausisia le Aso o Faauo, o le UN e uunaia le malo, faalapotopotoga faavaomalo, ma sosaiete o sosaiete e taofiofia mea tutupu ma gaoioiga e fesoasoani i taumafaiga a le lalolagi faavaomalo e faalauiloa ai se talatalanoaga e faamoemoe i le ausiaina o le lalolagi atoa, felagolagomai, ma le faaleleiga.


Iulai 31. I lenei aso i le 1914 Jean Jaurès sa fasiotia. O se taʻitaʻi faʻamalosi tagata ma le taʻitaʻi o le French Socialist Party, Jaures na matua teteʻe lava i taua, ma tautala tetee i le malo faʻalauiloa. Na fanau i le 1859, o le maliu o Jaures ua manatu le toatele o se isi mafuaaga o le ulufale atu o Farani i le Taua Muamua a le Lalolagi. O ana finauga mo fofo filemu i feteʻenaʻiga na tosina atu ai le fiasefulu afe i ana aʻoaʻoga ma tusitusiga, ma ia mafaufau i penefiti o le tuʻufaʻatasia o Europa i le faʻateleina o le militeri. O Jaures sa i ai i le faʻagasologa o le faʻamaopoopoina o tagata faigaluega mo se solo teteʻe a o le i amataina le taua ina ua fanaina o ia ma fasiotia a o nofo i tafatafa o le faʻamalama i se falepia i Paris. O lona fasioti tagata, le Farani tagatanuu o Raoul Villain, na pueina faapagota i le 1919 ae e leʻi sola ese mai Farani. O le sa avea ma paga, le peresetene o Francois Hollande, na tali atu i le oti o Jaures e ala i le tuuina o se pale i le faleʻaiga, ma faʻailoaina lana galuega i lona olaga atoa agaʻi i le "filemu, lotogatasi, ma le o mai faatasi o le malo." Na ulufale Farani i WWI ma le faamoemoe o le toe suia o le leiloa o le tulaga faapea foi ma le teritori na maua e Siamani ina ua maeʻa le Franco-Prussian War. O upu a Jaures atonu na faʻaosofia ai se filifiliga saʻo sili atu: "Faʻamata o le a le lumanaʻi, pe a fai o le piliona piliona ua lafoai nei e sauniuni mo taua e faʻaaluina i mea aoga e faʻateleina ai le soifua manuia o tagata, i le fausiaina o fale lelei mo tagata faigaluega, i le faʻaleleia o femalagaiga, i le toe tanuina o le fanua? O le fiva o le emepaea ua avea ma maʻi. O le faʻamaʻi lea o se sosaiete leaga o tagata e le iloa faʻaoga ona malosi i le fale. "

O lenei Peace Almanac ua mafai ai ona e iloa laasaga taua, alualu i luma, ma faʻalavelave i le gaioiga mo le filemu lea na faia i aso taitasi o le tausaga.

Faʻatau le lolomiga lomiga, Po o le PDF.

Alu i faila o leo.

Alu i le tusitusiga.

Alu i ata.

Ole Peace Almanac e tatau ona tumau le lelei mo tausaga uma seʻia oʻo ina aveʻesea taua uma, ae ia faʻatumauina le filemu filemu. Tupe maua mai le faʻatauina atu o lolomiga ma PDF lomiga faʻatupeina le galuega a World BEYOND War.

Tusitusiga gaosia ma teuteuina e Tavita Swanson.

Leo na puʻeina e Tim Pluta.

Meataitasi na tusia e Robert Anschuetz, David Swanson, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Erin McElfresh, Alexander Shaia, John Wilkinson, William Geimer, Peter Goldsmith, Gar Smith, Thierry Blanc, ma Tom Schott.

Manatu mo autu na tuʻuina mai e David Swanson, Robert Anschuetz, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Darlene Coffman, David McReynolds, Richard Kane, Phil Runkel, Jill Greer, Jim Gould, Bob Stuart, Alaina Huxtable, Thierry Blanc.

pese faaaogaina e se faatagaga mai “Le Iuga o Taua,” tusia e Eric Colville.

Leo musika ma le fefiloi saunia e Sergio Diaz.

Ata e ala i Parisa Saremi.

World BEYOND War o se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi e faʻavae ai taua ma faʻatuina se filemu ma le gafatia. Matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa le lauiloa lagolago mo le faʻavaeina o taua ma faʻalautele atili ai le lagolago. Matou te galulue e faʻaleleia le manatu o le le na o le taofia o se taua faapitoa ae faʻaumatia le faʻapotopotoga atoa. Matou te taumafai e sui se aganuu o taua ma se tasi o le filemu lea o le a le mafai ai ona faia se feteenaʻiga o feteenaiga e ave ai le toto.

 

 

Tali 2

  1. Talofa, Dave–se isi mataua fa'afou o vai fa'amalolo i le fa'aaliga o le 'ino'ino fa'aauupegaina!

    Iulai 24, Hennacy's "Faapea na latou tuʻuina atu se auala ae leai se tasi na sau" e musuia aʻu. O le a ou taumafai e faʻapipiʻi lena mea i la matou molimau BLM Iulai 23.

    Iulai 30 o loʻo i ai se avanoa e taʻua ai le amataga o le AFS International, o le matua matua o le tele o polokalame fesuiaʻi faiaoga-tamaiti aoga, ma amata i le "Armistice Day" taʻutinoga ina ua mavae le WWI-ua faʻatatau i ai ae le o taʻua i se isi tusiga. (Ina ua mavae le tele o tausaga o taumafaiga faaleuo, ma e faavae i luga o le mauaina o se logo tuai i se fale lautele ua toe faafouina, Jeffersonville, Vermont vasega 4, ina ua uma suesuega, tatagi le logo i le 11-11-11 11 taimi!) O le Tama o Louise, Jesse Freemen Swett, i le WWI, i le po, sa nofo i luga o le puipui o le taavale a le falemaʻi, o se "spotter" e piki mai ola ma oti-o le iunite lenei na fesoasoani e faatosina le "armistice-Christmas truce-Armistice Day-lea ua faʻatagaina ma le faʻaleagaina. ia avea ma se isi aso malolo faapisinisi. Toe fo'i, o le Bush's of the world, e sili atu le $$$ ma le pap le mafaufau nai lo le mea moni. Fa'afetai!

  2. na oo mai se isi manatu, fetaui ma se tasi o oe, -i le Montpelier, VT, 7/3 parade, e ala i se faasologa o faalavelave, na ma tauaveina ma Louise le "puupuu" Will Miller Green Mountain Veterans For Peace, Mataupu 57, fuʻa, ma Sa ou sii i luga se faailoga sa ou faaaogaina i le molimau a le Black Lives Matter, “OE O LE ISI.” I luma o matou sa iai le “Justice For Palestine” ae i tua “Hanaford Fife and Drum.” A o pasia e le “Palestine” se tasi o alii mai le motu o tagata ma tuu i lalo lima matua e lua ma foliga ita. Sa ma savavali atu i ona luma, ma uuina le faailo—“OE O LE ISI.” Na liliu ona foliga mafaufau, ma faapau ifo ona lima.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana