Peace Almanac Iuni

Iuni

Iuni 1
Iuni 2
Iuni 3
Iuni 4
Iuni 5
Iuni 6
Iuni 7
Iuni 8
Iuni 9
Iuni 10
Iuni 11
Iuni 12
Iuni 13
Iuni 14
Iuni 15
Iuni 16
Iuni 17
Iuni 18
Iuni 19
Iuni 20
Iuni 21
Iuni 22
Iuni 23
Iuni 24
Iuni 25
Iuni 26
Iuni 27
Iuni 28
Iuni 29
Iuni 30

faʻailoa


Iuni 1. I lenei aso i le 1990, US Na sainia e Peresitene George Bush ma le taitai Soviet Mikhail Gorbachev se maliega iloga e faamuta ai le gaosiga o auupega matautia ma amata ai le faaleagaina o atunuu uma e lua. O le maliega na manaʻomia ai le faʻaititia o le 80-pasene o le faʻaitiitia o vailaʻau o vailaʻau a malo e lua, o se gaioiga na amataina i le 1992 i lalo o le mataʻituina na faia e tagata asiasi na lafo e malo taʻitasi i le isi. E oʻo mai i le 1990s, o le tele o malo sa i ai tekonolosi manaʻomia e fausia ai vailaʻau, ma Iraq, mo le tasi, ua maeʻa ona faʻaaogaina ia latou i lana taua faasaga ia Iran. O le iʻuga, o leisi mafuaʻaga o le maliega a Bush / Gorbachev o le fausiaina lea o se tau faʻavaomalo fou e faʻavaivaia ai atunuʻu laiti mai le faʻaputuina o meatau tau vailaʻau mo le ono faʻaaogaina i taua. Na manuia lena faamoemoe. I le 1993, sili atu ma le 150 malo na saini i le Chemical Weapon Convention, o se feagaiga e faasa ai auupega o vailaʻau i le lalolagi atoa na faʻamaonia e le US Senate i le 1997. O le tausaga lava lea, o se faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga faʻavae i The Hague, Netherlands, lauiloa o le faʻalapotopotoga mo le Faʻasaina o Auupega o Vailaʻau, na faʻavaeina e vaʻaia le faʻatinoina o le tapu o meatau. O ona tiute sa aofia ai le asiasia o vailaʻau ma vailaʻau ma nofoaga o faʻatafunaga, faʻapea foi ma le suʻesuʻeina o mataupu na masalomia na faʻaaogaina ai meatau. E oʻo ia Oketopa 2015, tusa o le 90 pasene o faʻaputuga oloa o vailaʻau a le lalolagi na faʻaleagaina. O lenei mea o se mea taua iloga, o loʻo faʻailoa mai ai, o polokalame faʻapena mo le faʻasaina ma le faʻaleagaina o auupega o le aukilia, ma le faʻamutaina o le lalolagi ma le faʻamutaina o taua, e le oʻo atu i ai le naunautaʻiga o le tagata ma le naunautaiga faʻalemalo.


Iuni 2. I lenei aso i le 1939 o se vaa Siamani na tumu i tagata sulufaʻi a Iutaia sa le mafai ona folau vavalalata e iloa moli a Miami, Florida, ae na liliu ese, ao taofia e Peresitene Franklin Roosevelt taumafaiga uma i le Congress e talia ai tagata sulufaʻi Iutaia. O se aso lelei lea e manatua ai o faʻamaoniga mo taua o nisi taimi e faʻamaonia pe a maeʻa le taua. I le aso X XIII, 13, e iva selau tagata sulufaʻi a Iutaia, na latou ulufale atu i SS St. Louis o le Hamburg-America Line e agai atu i Cuba e sosola ese mai tolauapiga faʻamoemoe i Siamani. Sa itiiti a latou tupe i le taimi na faamalosia ai i latou eo ese atu, ae o totogi tetele na totogiina mo le malaga na faia ai fuafuaga mo le amataina i se atunuu fou e sili atu ona taufaamatau. Ina ua latou taunuu atu i Cuba, latou te talitonu o le a latou taliaina i le Iunaite Setete. Ae ui i lea, o le vevesi i luga o le vaa na tau atu ai i ni nai suiside aʻo lei ulufale atu i le taulaga o Cuba lea e le faatagaina ai i latou e tulaʻi mai. Na faʻatulagaina e le kapeteni se tagata e pule i le ola e matamata ai i pasese i po na latou faʻaaluina i le uafu, ma taumafai e malamalama i le mafuaaga. Ona, na faatonuina i latou eo ese. O le kapeteni na folau atu i le talafatai o Florida ma le faamoemoe e vaai faailoga faʻafeiloaʻi, ae na o le US flights ma le Coast Guard na taunuu na o le vaʻaia i latou. E oʻo atu i le Iuni 1939, sa i ai sina meaʻai na totoe ina ua faʻamatalaina e le kapeteni o le a latou toe foʻi atu i Europa. A o faasalalauina la latou tala, Holani, Farani, Peretania Tele, ma Peleseuma na ofo atu e talia nisi o sulufai. E oʻo mai ia Iuni 7-13, na feiloai ai le St. Louis ma vaʻa malaga mo nei atunuu, na taunuu mai e pei lava ona amata le WWII.


Iuni 3. I lenei aso i 1940, na faʻauʻu le Taua a Dunkirk i le manumalo Siamani ma le o 'au a le Allies i le solomuli atoa mai Dunkirk i Egelani. Mai ia Me 26 ia Iuni 4, na ave faʻamalosi saʻo vaegaʻau mai matafaga, o se faiga e sili ona faigata. O le faitau fiaselau o vaalele faamiliteli ma Farani na faia ma le lotomalie e fai ma vaalele i ma mai vaa tele; Sa faatalitali e fitafita itula mo le tele o itula i le tauau i totonu o le vai. I luga o le 300,000 Peretania, Farani, ma le au Peleti sa faasaoina. Ua leva ona lauiloa o le "Vavega o Dunkirk" e faavae i luga o talitonuga e tali mai le Atua i tatalo, o le mea moni, o le faatumutumuga o se ata faataumaoi o le matautia o taua. Siamani na osofaia Europa i matu i Atunuu Maualalo ma Farani. Na mulimuli mai le blitzkrieg ma o Me 12 le Dutch ua toe faafoi mai. E oʻo mai ia Me 22, o le au Siamani na latou agai atu i matu i le talafatai mo Calais ma Dunkirk, na toe o ese atu ports mulimuli. Na pagatia le au Peretania i se tulaga matautia ma na faamataʻuina foi Peretania. Toeitiiti lava o mea mamafa uma, tane, vaalele, taavale afi ma sili atu nai lo le 50,000 vaegaau na totoe i le Continent, sili ona pueina e tagata Siamani. E silia i le sefulu pasene oi latou na fasiotia. E afe afe fitafita Peretania na leiloa i le taimi o le sola ese. Aʻo faʻatali e faʻatali mo se laveaʻi, na maliliu ai le au 16,000 French fitafita. E ivasefulu pasene o Dunkirk na faʻaumatia i le taimi o le taua. Na aveesea e le au 300,000 ni popolega e tusa ai ma faamatalaga a Peretania ma Amerika i le taimi atoa o le taua e le maua ai le taimi po o le mafai ona aveese tagata Iutaia mai Siamani.


Iuni 4. I le aso nei i tausaga taʻitasi, o loʻo tausia le UN Day International Child Innocent Children Victims of Aggression i le lalolagi atoa. O le Aso Fanau na afaina ai na faavaeina i Aokuso 1982 e se fonotaga faapitoa a Malo Aufaatasi e tali atu i le tele o maliu o tamaiti Lebanona i Beirut ma isi aai o Lebanona e mulimuli i uluai osofaiga a le atunuu o Isaraelu o le Taua a Lepanona i le aso Xune 4, 1982. I le faʻatinoga, o le Fanau Victims day ua mamanuina e tuʻufaʻatasia ni faʻamoemoega lautele e lua: ia faʻaalia le toatele o tamaiti i le lalolagi atoa oeo loʻo afaina i le tino, mafaufau, ma le faʻalagona, pe i taua poʻo le filemu, poo le fale poʻo le aʻoga; ma faʻamalosia tagata taʻitoʻatasi ma faʻalapotopotoga i le lalolagi atoa ina ia nofouta i le fua ma le aʻafiaga o le faʻaleagaina o tamaiti ma ia aʻoaʻoina mai, poʻo le auai, i faʻatauga e faʻatatau i le puipuia ma le puipuia oa latou aia tatau. E pei ona taua e le Failautusi Aoao a le UN Janet Javier Perez de Cuellar i lana savali mo le 1983 Children Victim day, "O fanau e mafatia i le le tonu ma le mativa e tatau ona puipuia ma faamalosia e le lalolagi matutua o loo faatupuina nei tulaga, e le gata ia latou tuusao ae o e le faʻaogaina e ala i faafitauli o le lalolagi e pei o suiga i le tau ma le fausiaina o le lalolagi. "O le Aso Faʻava-o-Malo o Tamaiti ua Maliliu o se tasi o sili atu nai lo le 150 i tausaga taʻitasi na matauina aso o UN International. Ua avea nei Aso o se vaega lautele o aʻoaʻoga a le UN mo aʻoaʻoga lea e fesoʻotaʻi ai ma aso faapitoa, vaiaso, tausaga, ma le tele o tausaga. O faʻamanatuga faifaipea e fausiaina ai le lautele o le silafia e uiga i mea eseese na tutupu poʻo faʻamatalaga, ma faʻalauteleina galuega e tautalagia ai i latou ia ogatasi pea ma sini a le UN.


Iuni 5. I lenei aso i le 1962, ua maeʻa le faʻamatalaga a Port Huron. O lenei o se manifeso na saunia e Tamaiti Aʻoga mo se Sosaiete Temokalasi, ma sili ona tusia e Tom Hayden, o se tamaititi aʻoga i le Iunivesite o Michigan. Tamaiti aʻoga na auai i Iunivesite a Amerika i le 1960 na lagona le faamalosia e fai se mea e uiga i le leai o le saolotoga ma aia a le tagata lava ia na latou molimauina i se atunuu "o, e, ma mo tagata." O le faamatalaga na taua ai e faapea, "Muamua lava, o le aafia ai ma le afaina ai o le tulaga faaletagata, na faatusaina e le tauiviga i Saute e faasaga i le faailogalanu, na faamalosia ai le toʻatele o i tatou mai le filemu e oʻo i le gaioiga. Lona lua, o le faʻaupugaina o le Cold War, faʻatusa e le iai o le Pomu, na faʻalauiloa mai ai oi matou lava, ma a matou uo, ma le faitau miliona o isi 'isi' matou te iloa faʻapitoa ona o le matou lamatiaga masani, ono feoti i soʻo se taimi … Faatasi ai ma le malosiaga faanatinati o aai uma e mafai ona malosi, ae o malo malosi o le malo e foliga mai o le a latou tatalaina le faatafunaga sili atu nai lo lena na tupu i taua uma o le talafaasolopito o tagata. ” Na latou fefefe foʻi i le malosi o le atunuʻu agaʻi i le: "O le faʻaletonu o le lalolagi atoa le teteʻe atu i pulega faʻakolone ma le malo faʻaleoleo, o le faʻatagaina o malo tutoʻatasi, o le taufaamataʻu o taua, o le faʻatele o tagata, faʻaletonu o le lalolagi, o tekinolosi maoaʻe - o nei faiga na tofotofoina ai le mausali o la tatou lava tautinoga faatemokalasi ma le saolotoga… oi tatou lava ua tumu i le faanatinati, ae o le feau a la tatou sosaiete e faapea e leai se isi auala talafeagai i le taimi nei. ” O le mea mulimuli lava, o le manifeso na faʻaalia se naunautaiga faanatinati mo le "suia o tulaga o tagata soifua… o se taumafaiga na mauaa mai i aso anamua, ae le o faʻatumuina mafaufauga o le tagata mauaina faʻaiuga aafiaga i luga o ona tulaga o le olaga."


Iuni 6. I lenei aso i le 1968, i le 1: 44 am, le maliu o le peresetene o Robert Kennedy na maliu mai i manua fanafana na osofaia e se tagata fasioti tagata i le mavae ai o le vaeluapo o le aso na muamua atu. O le fana na tupu i totonu o le umukuka pantry o le Amapasa Hotel i Los Angeles, lea Kennedy na alu i fafo ina ua uma ona faamanatuina lona manumalo i le Kalefonia peresetene peraimeri ma tagata lagolago. Talu mai lena mea na tupu, ua tuufesili tagata, Faafefea ona ese le atunuu pe a fai o Robert Kennedy na alu e avea ma peresitene? Soo se tali e tatau ona aofia ai le ana na Kennedy sa faigata ona seevae i totonu e filifilia peresitene. E leʻo iai le malosi o le au faomea i le Democratic Party poʻo le "Silent Majority" a tagata Amerika - fefefe i le faatupu vevesi o tagata uli, Hippies, ma kolisi i luga o le kolisi, e foliga mai na latou lagolagoina o ia. Pea, o le galu o suiga faʻaleaganuʻu i le 1960s na mafai ai ona fausia se tuʻufaʻatasia o i ai ma leai-na mananaʻo e faʻamutaina le taua i Vietnam ma foʻia ai faʻafitauli o tuuga ma le mativa. Bobby Kennedy foliga mai i le tele o le sui tauva e mafai ona sili ona fausia lena felagolagomai. I ana faamatalaga masani i tagata uli i totonu o le taulaga i le po na fasiotia ai Martin Luther King, ma lana vaega i tua atu o le vaaiga o le faamutaina o le Cuban Missile Crisis, na ia faaalia manino ai uiga lelei o le tigaalofa, tuinanau, ma le fetuutuunaʻi na. mafai ona musuia suiga suiga. O le alii faipule ma le tagata lauiloa i aia tatau a tagata, o John Lewis, na faapea mai e uiga ia te ia: “Sa ia manao… e le na o le suia o tulafono…. Na ia manaʻo e fausia se lagona o le nuʻu. ” O le tala a Arthur Schlesinger, o le fesoasoani a Kennedy, ma le fai tala o tala o le soifuaga, na saunoa tuusaʻo: "Ana filifilia o ia e avea ma peresitene i le 1968, semanu tatou te o ese mai Vietnam i le 1969."


Iuni 7. I lenei aso i le 1893, i lana uluai faatinoga o le le usitai, na teena ai e Mohandas Gandhi le tausisia o tulafono o le vavae ese o ituaiga i se nofoaafi i Aferika i Saute ma na faamalosia malosi i Pietermaritzburg. O lenei mea na mafua ai se olaga na faaaluina ai le tauivi mo aia tatau a tagata lautele e ala i auala e le talafeagai ai, aumaia le saolotoga i le tele o Initia i Aferika, ma le tutoatasi o Initia mai Peretania Tele. Gandhi, o se tagata atamamai ma musuia, na lauiloa mo le faaleagaga lea na aofia ai lotu uma. O Gandhi na talitonu i le "Ahimsa," po o le malosi o le alofa, ia tuufaatasia i totonu o lana filosofia faapolokiki o le "taofi mau i le upu moni po o le mausali i se mafuaaga amiotonu." O lenei talitonuga, po o le "Satyagraha," na mafai ai e Gandhi ona liliu mataupu faaupufai i le amio mama ma amiotonu o latou moni lava. A o ola pea i taumafaiga e tolu i lona olaga, osofaiga, maʻi, ma le umi o falepuipui, sa le taumafai lava Gandhi e taui ma sui i ona fili. Nai lo lena, na ia faʻaalia le suiga filemu, ma faʻamalosia ai tagata uma ia faia le mea lava e tasi. Ina ua faʻasalaina e Peretania le lafoga le talafeagai a le Tasi i tagata matitiva, na ia tuuina atu le ola i le Initia Independence e ala i le taitaia o se savaliga i Initia atoa i le sami. E toʻatele na maliliu pe sa falepuipuiina ao le i malilie le British e faʻasaʻo pagota pagota uma. Aʻo le toe maua e Peretania le puleaina o le atunuu, na toe maua e Initia lona tutoatasi. O le igoa o le Tama o lona atunuu, na suia ai le suafa o Gandhi i Mahatma, o lona uiga o le "agaga agaga." E ui lava i lona le faamaoni, ae ua matauina o malo uma na tetee ia Gandhi na iu lava ina gauai. O lana meaalofa i le lalolagi o lona aveesea lea o le talitonuga e faapea o taua e manaomia. O le aso fanau o Gandhi, Oketopa 2, e faamanatuina i le lalolagi atoa o le International International Day of Nonviolence.


Iuni 8. I lenei aso i le 1966, o tamaiti aʻoga 270 i le Iunivesite o Niu Ioka sa savavali ese mai sauniga faauuga e tetee ai le tuuina atu o se tikeri maualuga i le Failautusi o le puipuiga a Robert McNamara. I le aso lava lea e tasi le tausaga mulimuli ane, lua-vae tolu o le vasega faʻauʻu o le Iunivesite o Brown na fulitua i tua o le Failautusi o le Setete Henry Kissinger, le failauga faʻauʻu. O teteʻe uma e lua na faʻaalia ai le faʻatamaia e le toʻatele o tamaiti aʻoga mai le kolisi o Amerika mai gaioiga a le latou malo i le Vietnam War. E oʻo atu i le 1966, ina ua maeʻa le faʻateleina e le Peresetene Lyndon Johnson le auai atu o fitafita a Amerika ma osofaʻiga o pomu i Vietnam, ua avea ai le taua ma tamaiti aʻoga o se vaega taua o le faapolokiki. Na latou faia faʻataʻitaʻiga, susunuina pepa kata, teteʻe i vaega au a le militeri ma Dow Chemical i luga o le lotoa, ma usuina ni faaupuga pei o le "Ei, hey, LBJ, e fia tamaiti na e fasiotia nei?" Ole tele o teteʻe na faʻatulagaina ile lotoifale- poʻo le lotoa, ae toeititi lava o latou uma na faʻaosofia e se faʻamoemoe masani: ia motusia sootaga i le va o le US taua masini ma le iunivesite, ma ona masani ai "saoloto" manatu faʻatatau. Mo nisi tamaiti aʻoga, o lena faʻamoemoe e ono mafua mai i le faʻalauteleina o le atamai vaʻaia masani ona maua i iunivesite aʻoga. O isi tamaiti aʻoga manumalo i le tutoʻatasi iunivesite-tutoatasi tutoʻatasi mo eseese mafuaaga, ma le toatele na naunau e ono lamatia manua pe pueina e ala i le faamalosia i ia i tuusao gaioiga pei o le nofoia iunivesite fale ma pulega ofisa. O le naunau e solia tapulaʻa faʻatulafonoina mo amioga mama na manino mai i se suesuega na faia i le 1968 e le Milwaukee Journal. O iina, e fitu sefululima pasene o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi o tamaiti aʻoga uma na latou faʻaalia lo latou lagolago mo le faʻavaeina o le tetee o se "auala talafeagai e faʻaalia ai faitioga a tamaiti."


Iuni 9. I lenei aso i le 1982 General Efraín Rios Montt na tautino mai o ia o Peresitene o Guatemala, ie mafua ai le peresetene filifilia. O Rios Montt o se tasi na faauu i le Aoga Aloaia o Amerika (o le militeli militeli a Amerika lea na aoaoina le tele o tagata Amerika Latina ma le faaoolima). Na faatuina e Rios Montt se fitafita e toatolu ma lona lava peresitene. I lalo o le martial law, o se tulafono le tumau, ma e leai se fono, na faia ai e le faamasinoga lenei ni faamasinoga faalilolilo, ma faaitiitia ai vaega faaupufai ma le au galulue. Na faamalosia e Rios Montt le isi lua i le junta e faamavae. Fai mai o ia o tolauapiga ma tagata o le atunuʻu na avea ma tagata masani, ma amata ona faoa, faʻasalaga, ma fasiotia i latou. O se autau o le taua na fausia e tetee atu ia Rios Montt, ma o se 36-tausaga o le taua. E faitau sefulu afe o tagata e le o taua na maliliu ma "ua mou atu" e le malo i se fua faatatau e sili atu nai lo le 3,000 i le masina. Na lagolagoina e le pulega a Reagan ma Isaraelu le pule faʻatasi ma lima ma tuʻuina atu suʻega ma aʻoaʻoga. O Rios Montt na ia faʻaaogaina i le 1983. Seia oʻo i le 1996 o le fasioti tagata na faaauau pea i Guatemala i se aganuʻu o le faʻasalaga. Faasaina le taufetuli mo le peresitene e le Faavae, Rios Montt o se Falemene i le va o le 1990 ma le 2007, e puipuia mai le moliaga. Ina ua uma lana puipuiga, na vave lava ona molia o ia i le fasioti tagata ma solitulafono faasaga i tagata soifua. I le faasalaina i le 80 tausaga i le falepuipui, na le nofosala ai Rios Montt ona o lona manatu o le senility. Na maliu Rios Montt ia Aperila 1, 2018, i le matua o 91. I le masina o Mati 1999, na faatoese mai le US President Bill Clinton mo le lagolago a Amerika i le pule malosi. Ae o le lesona autu o le afaina i le auina atu o le militarism e le tatau ona aoaoina.


Iuni 10. I lenei aso i le 1963 Peresitene Ioane. F. Kennedy na saunoa e lagolagoina le filemu i le Iunivesite o Amerika. Na o le lima masina puʻupuʻu a o leʻi fasiotia o ia, o le saunoaga a Kennedy i le aulelei o iunivesite ma a latou matafaioi na mafua ai upu le mafaagaloina o le poto e aofia ai mea nei: "O lea, ua ou filifilia ai lenei taimi ma lenei nofoaga e talanoaina ai se mataupu e le malamalama ai foi e masani ona tele ma o le mea moni e seasea ona iloaina – ae o le mea sili lea ona taua ile lalolagi: filemu ole lalolagi… Ou te tautala ile filemu ona ole fou ole taua. O taua aofai e leai se uiga i se vaitaimi o le a mafai ai e malosiaga sili ona tausisia malosiʻaga tetele ma le le mautonu ma mumusu e siilima e aunoa ma le faʻaaogaina o na malosiaga. E leai se uiga i se vaitaimi o se auupega faaniukilia e tasi toeititi atoa le sefulu taimi o le pa pāpā na aumaia e vaega uma o le ea i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. E leai se uiga i se vaitaimi ua oʻo ai ni vailaʻau oona na faia e fesuiaʻiga niukilia e le matagi ma le vai ma le eleele ma le fatu i tulimanu mamao o le kelope ma augatupulaga e leʻi fananau mai ... Muamua: Seʻi o tatou iloiloina o tatou uiga faaalia i le filemu lava ia. . Toatele o tatou manatu e le mafai. Toʻatele e manatu e le moni. Ae o se talitonuga mataʻutia lena, ma le faiaʻina. E tau atu ai i le faaiuga o taua e le maalofia –o le malaia o tagata- ua tatou maua e malosiaga tatou te le mafai ona puleaina. E le tatau ona tatou taliaina lena manatu. O matou faʻafitauli e faia e tagata – o le mea lea, e mafai ona foʻia e le tagata. ”


Iuni 11. I lenei aso i le 1880 Jeannette Rankin na fanau. O le tamaitai muamua na filifilia i le Konekarenisi na faauu mai le Iunivesite o Montana o le na amata lana galuega i le galuega lautele. I le avea ai o se palemia ma se tamaʻitaʻi, Rankin na fesoasoani i tamaitai ia maua le aia tatau e palota ai e ala i le faʻalauiloaina o se tulafono e tuʻuina atu ia i latou tagatanuʻu tutoatasi ia latou tane. A o nofo Rankin i lona nofoa i le masina o Aperila 1917, na faʻatalanoa le US i le WWI. Na ia palota NO, e ui lava i le tele o teteega, ma mafua ai ona le toe maua sona taimi lona lua. Ona alu lea o Rankin e galue mo le Fonotaga a le Atunuu mo le Puipuiga o Taua ao lei toe tamoe mo le Fono Aoao i le faaupuga "Saunia i le Tapulaa mo le Puipuiga; Taofi a matou tama mai Europa! "Na ia taʻua lona manumalo lona lua i le 1940 i tamaitai na talisapaiaina lana palota e faasaga i le WWI. Rankin na toe foi mai i le Fono Aoao ina ua talosagaina e Peresitene Franklin Roosevelt le Konekarate e palota mo se Tautinoga o Taua i Iapani o aveina le Iunaite Setete i le Taua Muamua. Rankin's na o le pau lea o palota tetee. I le lotolotoi o le tele o tala, na faaauau lana galuega, e aofia ai le faatulagaina o le Jeannette Rankin Brigade mo se malaga 1968 i Washington e tetee i le Taua a Vietnam. Rankin na valaau atu i le Konekeresi e foia manaoga o tagata, ma faʻailoa ai filifiliga na tuuina atu i tamaitai oe na "tuu a latou fanau tama i le taua aua latou te fefefe o le a lafoaia a latou galuega i totonu o pisinisi pe a latou tetee." Na tagi o ia e faapea, o se filifiliga o mea leaga, ae le o ni manatu. "O upu a Rankin na foliga mai e lei faalogoina ao faaauau pea taua e ui lava i le faigofie faigofie na ia galue ai i le olaga atoa. Na ia fai mai: "Afai tatou te le toe vaʻaia, o le a avea i tatou ma atunuu aupito saogalemu i le lalolagi."


Iuni 12. I lenei aso i le 1982 e tasi le miliona tagata na faʻaalia e faasaga i auupega faaniukilia i Niu Ioka. O se aso lelei lenei e teteʻe atu ai i auupega faʻaolaukilia. Aʻo faia e Malo Aufaatasi se Sauniga Faapitoa i le Faoa faamalosi, o le motu o tagata i Central Park na taulaʻi faavaomalo i le numera o tagata Amerika o loʻo tetee i le faʻaiuga a le au faaniukilia. O Dr. Randall Caroline Forsberg o se tasi o faatonu sili o le "Nuclear Freeze," ma o le numera o tagata tetee na auai ia te ia i Niu Ioka, na taitai atu ai i le mea na avea o le "faaaliga sili ona tele faaupufai i le talafaasolopito o Amerika." Na maua e Forsberg se "Taui iloga" mai le MacArthur Fellowship e amanaʻia lana galuega mo se lalolagi e sili atu ona lelei ma le filemu e ala i le gauai atu i le faʻalavelave faʻafuaseʻi i le faʻavaveina o polokalama faʻataunuʻu. O le taimi lea, e le talisapaia e Peresitene Ronald Reagan, o le a ia fautuaina e faapea o sui o le vaega o le Nuclear Freeze movement e tatau ona "le lagolagoina," "faipule faipule," po o le avea foi ma "sui sooupu." E ala i lona lona lua, o lana pulega na lava le malosi o le uunaiga e amata ai lauga i le faaitiitia o le tele o auupega faaniukilia. O se fonotaga na faatulagaina i le Soviet Union, ma na amataina lauga i le va o Peresitene Reagan ma le taitai Soviet o Mikhail Gorbachev ina ia aveesea auupega mai Europa ma Sisifo i Europa faatasi ai ma le faalauiloa soofaatasi e faapea, "E le mafai ona manumalo se taua o le taua, ma e le tatau lava ona tau." mulimuli i se fonotaga i Reykjavik, Iceland, lea na le talia ai e le United States se talosaga mai ia Gorbachev e soloia ai auupega faaniukilia i le tausaga 2000. Ae o le 1987, na sainia le Feagaiga o Vaʻalele Nuclear-Range e faʻamaonia ai e lua atunuu e amata ona faʻaitiitia a latou auupega.


Iuni 13. I lenei aso i le 1971, o le Pentagon Papers sa i luga o le New York Times, na tuuina mai ai auiliiliga o le auai o le US i Viatename mai le faaiuga o le Taua Lona II a le Lalolagi i le 1968. I luga o le Iuni 13, 1971, ina ua mavae le tele o tausaga tetee e faasaga i le ata faataitai, o le fasioti tagata faaumiumi i Vietnam, ma tagi mo mafuaaga na le taliina e le malo a Amerika, na maua ai e le New York Times ni faamatalaga "faavasegaina" mai se tagata sailiili a le militeli muamua. I le le fiafia i ana lava taumafaiga faifaipea e taofi le taua, na faafesootaia ai e Daniel Ellsberg le New York Times, ma mafai ai ona latou malamalama i mafuaaga moni na avea ai le Iunaite Setete o se setete o le militeri: "O se suesuega maoae o le auala na alu ai le Iunaite Setete i taua i Indochina , na taitaia e le Pentagon i le tolu tausaga talu ai, o loʻo faʻaalia ai e fa pulega na faʻalauteleina le lagona o le tuuto atu i se Vietnamese e le o le Communist, o se sauniuni e tau i le itu i Matu e puipuia le itu i Saute, ma o se tulaga le fiafia i lenei taumafaiga - i se tulaga sili atu nai lo o latou faʻamatalaga faalauaitele na faʻaalia i lena taimi. "Na molia e le Loia Sili a Amerika le Times o le soliga o le tulafono e ala i le faʻaalia o faʻalilolilo a le malo, faʻamaʻoina i latou i le lua aso mulimuli ane. O le Washington Post na amata ona lolomiina le tala, ma na aumai foi i luma o le Faamasinoga a le Setete. Na faatalitali le atunuu i le le talitonu seia oo ina faia le faaiuga mo le saolotoga o le au faasalalau. O le Faamasinoga Maualuga na puleaina le faasalalauina ma se tasi o faamasino, o Hugo L. Black, na ia tuuina atu le faamatalaga lenei: "I le faaalia o galuega a le malo lea na taitaiina atu ai i le Taua a Vietnam, na faia ai e nusipepa le tulaga na faamoemoe i ai Fina Faavae ma faatuatuaina latou te faia. "


Iuni 14. I lenei aso i le 1943, na faʻamaonia ai e le Faamasinoga Maualuga le US le faʻamalosia o le fuʻa mo tamaiti aʻoga. O le uluaʻi "Folafolaga i le Fua," na tusia i le 1800s mo le faamanatuina o le mauaina o Amerika, faitau: "Ou te taʻutino atu i laʻu Flag, ma i le malo e tu ai, tasi Nation, e le mafaamatalaina, ma le Liberty ma le Faamasinoga mo tagata uma. "I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na maua ai e faiga faʻapolokiki faamanuiaga ile fesuiaiga o lenei tautoga ile tulafono. O upu "o le Iunaite Setete," ma le "o Amerika" na faaopoopoina i ai; ma le 1945, na suia le ulutala, ma o tulafono faatonutonu e faatatau i le faʻaleleia tatau o le fuʻa na faaopoopo. Na suia tulafono ina ua faatusatusa i latou o Nazi Siamani mai le muamua: "Tu, sii i luga le lima taumatau ma pulu tu i le muaulu;" ia: "Tu, tuu le lima taumatau i luga o le fatu." O upu "i lalo Atua "na faaopoopo i ai ina ua mavae le" tasi Nation, "ma saini i le tulafono e Peresitene Eisenhower i le 1954. I le taimi muamua, ua fai mai 35 o tamaiti aʻoga a le malo mai K-12 e tutu e faʻafeiloaʻi le fuʻa i aso taitasi ma lima i luga o latou loto ao latou taulotoina le "Pledge of Allegiance." E pei ona tupu le numera o tautinoga i le 45, e toatele na fesiligia le pepelo o se tulafono e manaʻomia ai tamaiti ina ia tauto atu i se fuʻa e fai ma sui o le "Liberty and Justice for all." O isi na molimauina se feteenaiga i le va o le tautoga ma talitonuga faalelotu, ma taʻua ai le soliga o aia tatau Muamua. E ui lava na faʻamaonia e le faamasinoga i le 1943 e le mafai ona manaʻomia e tamaiti aoga le tauto atu i le fuʻa, oi latou e le tutu, faʻafeiloai, ma tauto i aso taitasi e faʻaauau pea ona faitioina, faʻasalaga, taofi, ma faaigoa "Leoleo."

karupulu


Iuni 15. I lenei aso i le 1917, ma Me 16, 1918, o le Agaga o le Agaga ma le Faʻailogaina o Tulafono na pasia. Na faʻatulagaina le Tulafono o le Agaga i le avea ai o le US ma sui i le Taua Muamua a le Lalolagi e faʻasaina ai tagatanuu mai le faia o se mea e mafai ona faʻaleagaina ai le militeli i lana taua faasaga ia Siamani ma ana uo. Na teuteuina le Tulafono i lalo ifo o le tausaga mulimuli ane i le mea ua taua o le Tulafono o le Sedition of 1918. O le Tulafono o Sedition sa sili atu ona aofia ai, faia soo se mea, fai mai, pe tusia e faasaga i le auai a le US i le WWI faasolitulafono. O le mea lea na tuua ai le toatele o tagata Amerika e fefefe i le pueina o latou taofi e tetee atu i le tusi a le militeri po o le auai i le taua, faapea foi ma le fesiligia o lenei soliga o le aia tatau i le saolotoga o tautalaga. Soo se faitioga i le Faavae, o le ata faataitai, o le fuʻa, o le malo, o le militeli, po o le toniga a le militeli na faia faasolitulafono. Na avea foi ma le tulafono mo soo se tasi e faalavelaveina le faʻatau atu o faʻamaonia a US, faʻaalia se fuʻa Sialani i totonu oo latou fale, pe tautala e lagolago i soʻo se mafuaaga e lagolagoina e atunuu ua manatu nei o ni fili o le US. Soʻo se soliga o nei tulafono fou na taʻitaʻia ai i sala tupe e sili atu i le sefulu afe tala, ma le faʻasalaga lea e ono mafua ai ona nofosala i le falepuipui mo le luasefulu tausaga. E le sili atu i le fitusefululima nusipepa e le faatagaina e lolomi soo se mea e faasaga i le taua pe afai latou te faamoemoe e faaauau, ma na puʻeina tagata 2,000. Sa i ai tagata 1,000, o le toatele oi latou na malaga mai, faʻamaonia ma falepuipui i le taimi lea. E ui lava ina soloia le Tulafono o le Sedict i le 1921, ae o le tele o tulafono i lalo o le Tulafono o le Agaga o loʻo tumau pea i le US i le avea ai ma se tasi taua na taʻitaʻia ai i le isi.


Iuni 16. I lenei aso i le 1976, na tupu le fasioti tagata a Soweto. O tamaiti 700 na maliliu ona o le musu e aʻoaʻo Aferika. E oo lava i luma o le Nationalist Party i le 1948, na tauivi Aferika i Saute ma le vavaeeseina. E ui o le aʻoga mo tagata mama sa leai se saʻolotoga, ae na le amanaʻiaina fanau laiti i le Bantu School System. E ivasefulu pasene o aʻoga a Aferika i Saute na faʻatautaia e faifeau Katoliko ma le fesoasoani a le setete. I le 1953, o le Bantu Education Act ua selesele uma ai le faʻatupeina o aʻoaʻoga mai tupe faʻaalu a le setete mo Aferika, sosoo ai ma se Tulafono a le Iunivesite e faasaina ai tamaiti aʻoga uli mai le auai atu i iunivesite paʻepaʻe. O le gaioiga lea na mafua ai le osofaia o Soweto o le tulafono lea a Bantu e faʻaaogaina se gagana mo faʻataʻitaʻiga ma suʻesuʻega, e oo lava i faiaoga e le lelei le gagana Afrikaans. Aʻo oʻo mai le taimi o le suʻega, o tamaiti aʻoga mai aoga maualuga e lua na musuia e le Tagata Aferika Aferika i Saute faatulagaina le Komiti faʻatino a le Fono a sui o le au Soweto (SSRC) e fuafua se tetee filemu e tetee atu i nei manaoga faʻateteleina. Na amata le savaliga i Soweto ma pasia isi aʻoga maualuluga na auai ai tamaiti aoga mai nei aʻoga, ma faaauau pea ona feiloai seia oʻo mai le faitau afe o tagata na o mai faatasi i le Fale o le Uncle Tom i Orlando. E oo atu i le taimi na latou taunuu ai, na faalavelaveina i latou e leoleo ma osofaia ai le loimata o le kiona ma pulufana. E amata mai i le taimi na amataina ai le tele o fanafana, na faʻatasi atu le au maimoa i luga o tamaiti 300 paʻepaʻe ma le anoanoai o le aufaigaluega uliuli i le taua faasaga i Apartheid ma Bantu aoga. O le faʻasalaga o leoleo sa faʻafeiloaʻi ma le toʻafilemu e ala i le ola ai o tamaiti aoga ma tagata lagolago na faaauau pea mo le tele o masina le tauvaga faʻamalosi mo le tutusa o loʻo musuia e lenei Aferika "Aso Tupulaga Talavou lemagaloina."


Iuni 17. I lenei aso i le 1974, na osofaʻia ai e le Ofisa o le Palemene a Irish Republican le Fale Fale Palemene i Lonetona, ma faʻamaʻi ai le sefulutasi. O lenei gaioiga mataʻutia o se tasi lea o le tele o paga i totonu o le tolusefulu tausaga o le "Faʻafitauli." I le 1920, i se taumafaiga e faʻasao le faʻamalosi, na pasia ai e le Palemene Peretania se Tulafono na vaevae ai Aialani, ma o vaega uma e lua o loʻo avea ma vaega o le Malo Tele. Nai lo le faʻamoemoeina o le filemu, na tupu le gaioiga i le va o le au Porotesano i matu ma le faamaoni i Peretania ma le Katoliko i saute na mananao i Ausetalia tutoʻatasi ma autasi. O le nofoia e fitafita Peretania i le 1969 na faateleina ai le vevesi. O le poloketi IRA na osofaʻi i Egelani mai 1972 seia oʻo i 1996. O le tauvaga a le teritori na fai mai 175 o loʻo ola. Mulimuli ane, na faia maliega a le konekarate ae na pa'ū. O se fasiotiga maualuga o le fasioti tagata i Faʻafitauli na oʻo mai ina ua fasiotia e le IRA faʻapitoa le malologa Peretania o Louis Mountbatten i Northern Ireland i le 1979 ma se pomu i luga o lana vaʻa. O le 1998 Good Friday Friday na faʻamaeʻaina le tauiviga, faatasi ai ma le faʻavaeina o le pule i le malo. I le tele o tausaga o osofaʻiga mataʻutia na faʻalauiloaina e taʻitaʻifale o le Nationalist ma le Unite, e toetoe lava o 3600 na maliliu. Ae o le tulaga lamatia o loʻo taoto pea i lalo o le fogaeleele. O le vaapiapi o le palota a Peretania e vavae ese mai le Europa Europa, e igoa ia Brexit, na faia ai se feeseeseaiga i fuafuaga o le lumanai, talu ai o le a vaeluaina Aialani i le va o Europa ma le Iuni a Europa. O se pomu a le taavale i Londonderry, Northern Ireland, na molia i le Real Irish Republican Army, o se vaega o loo tauivi mo se Iunaite Setete ina ua mavae le selau tausaga talu ona vaeluaina. O lena gaioiga, e pei o le faitau selau o isi i le gasologa o tausaga, na faʻaalia ai le leai o se malosi o le sauā ma taunuʻuga leaga o le sasaina o tagata.


Iuni 18. I lenei aso i le 1979, o le feagaiga a le SALT II e faʻatapulaaina ai le tele o faʻatafunaga ma pomu sainia e Peresitene Carter ma Brezhnev. O lenei maliega i le va o le Iunaite Setete o Amerika ma le Union of Soviet Republics na faia ina ua avea uma ma: "Malamalama o lena taua faanatinati o le ai ai ni taunuuga faataumaoia mo tagata uma ..., "ma le"Toe faʻamautu o lo latou naunautaiga e faia ni fuafuaga mo isi tapulaa ma mo le faaitiitia o auupega taua, i le mafaufau o le sini o le ausia o le le atoatoa ma le atoatoa .... "Na auina atu e Peresitene Carter le maliliega i Congress lea na faaauau ai le felafolafoaiga seia oo ina osofaia e Rusia ia Afghanistan e le faʻamaoni. I le 1980, na faasilasila ai e Peresitene Carter, e tusa lava pe o le a tausisia e le Iunaite Setete le tele o aiaiga o le maliliega pe afai o le a toe taliu atu Rusia, ma na ioe Brezhnev. O le faavae mo feagaiga SALT na amataina ina ua feiloai Peresitene Ford ma Brezhnev e faataatia le faavae lea na faataatia ai se tapulaa i luga o le tele o ituaiga taavale afi, o le a taofia ai le fausiaina o ni faufautua fou o le tele-continent continental ball missile, faatapulaa le faafaigaluegaina o lima fou , taavale faʻataʻavalevave faʻatautaia ma faʻamaonia le maliega e ala i 1985. Na malilie malie Peresitene Nixon, e pei ona faia e Peresitene Reagan, o le na ia tautino mai le soliga o le soliga e tagata Rusia i le 1984 ma le 1985. I le 1986, na faasilasila ai e Reagan e faapea "... e tatau i le US ona faia faaiuga e uiga i lona faatulagaga malosi i luga o le natura ma le taua o le taufaamatau na mafua mai i le malosi o le Soviet ... ae na ia faaopoopo atu faapea o le US "... faaauau pea ona faʻaaogaina le malosi aupito sili, aʻo puipuia le puipuia o fuafuaga, ina ia mafai ai ona fesoasoani i le fausiaina o le atemosifia talafeagai mo le faʻaitiitia o le faʻaogaina o auupega faʻapitoa o itu uma."


Iuni 19. I lenei aso i tausaga taʻitasi, e toʻatele tagata Amerika e faamanatu le "Ivafulu," le 19th o Iuni i le 1865 ina ua faʻapologaina e tagata Aferika-Amerika i Galveston, Texas na latou iloa na faʻatagaina faaletulafono le 2-1 / 2 tausaga na muamua atu. Na faalauiloa e le Peresetene Lincoln's Emancipation Proclaim, le New Year's Day, i le 1863, le faasaolotoina o pologa uma i setete ma pitonuʻu na fouvale faasaga i le Iuni i le taua faalemalo, ae o Texas pologa na filifilia e aua neʻi gaioi i le faatonuga sei vagana ua faamalosia i latou. . O lena aso na oʻo mai ina ua taunuʻu atu le lua afe o fitafita a le Iuni i Galveston ia Iuni 19, 1865. Na faitau leotele e Major General Gordan Granger se pepa na faʻailoa atu ai i tagata o Texas e faapea "… e saoloto… ma o le sootaga i aso ua mavae i le va o [matai ma pologa] ua avea ma sootaga i le va o le pule ma le galue fua. ” Faʻatasi ai ma pologa faʻasaʻolotoina, o le tali atu i talafou na amata mai le teʻi i le fiafia. O nisi na tau faʻatali e aʻoaʻo atili e uiga i le galuega fou / tagata faigaluega fou, ae o le tele o isi, faʻamalosia e le faʻamalieina o lo latou saolotoga, o ese vave e fausia se olaga fou i fou nofoaga. I le feagai ai ma luitau ogaoga, o le faimalaga muamua o pologa i le aluga o taimi na avea ai le "Sefulutasi" o la latou saolotoga o se sauniga faaletausaga mo le toe faatasia ma isi tagata o le aiga i Galveston e fefaasoaai lagolago lagolagosua ma tatalo. I le aluga o tausaga, o le faʻamanatuina salalau atu i isi eria ma tuputupu aʻe i le lauiloa, ma i le 1980 Iuni sefulu ma le lua avea ma aloaia malo malolo i Texas. I aso nei, fou faʻalapotopotoga i le lotoifale ma faʻalapotopotoga a le sefulu ma le lua faʻaaoga le faʻamanatuina e faʻalauiloa ai le poto ma le talisapaia o Aferika-Amerika tala faʻasolopito ma le aganuʻu, ae faʻamalosia foi le atinaʻeina o oe lava ma le faʻaaloalo i aganuʻu uma.


Iuni 20. O le Aso Lulu o le Lalolagi lenei. O le failautusi aoao o Malo Aufaatasi, Antonio Guterres, na tofia ia Ianuari 2017 ina ua maeʻa le olaga atoa na galue e taofi le le mafatiaga o mafatiaga o taua i tagata mama. Fanau i Lisbon i le 1949, na ia mauaina le tikeri i le inisinia ma lelei i le Potukale, Igilisi, Farani, ma Sipaniolo. O lana palota i le Palemene a Potukale i le 1976 na faalauiloa ai o ia i le Palemene a le Fono a le Fono a Europa i le mea sa ia taitaifono ai i le Komiti o le Ituaiga, Malaga, ma Tagata Sulufaʻi. Luasefulu tausaga o galue o le United Nations High Commissioner for Refugees na faataga Guterres e molimauina sili atu nai lo le tele o mafatiaga, fiaaai, sauaina, faamaʻi, ma maliu o tagata lautele, fafine, ma tamaiti i nofoaga sulufaʻi ma sone o taua. A o galue ai o le Palemia o Potukale mai le 1995-2002, sa tumau pea lona aafia i taumafaiga faavaomalo o se peresitene o le Fono a Europa. O lona lagolagoina na mafua ai le vaetamaina o le Lisbon Agenda mo galuega ma le tuputupu ae, ma i le tofiga e le UN ia Tesema o le 2000 o le Lalolagi Sulufaʻi Aso. Iuni 20 na filifilia e manatua ai le 1951 Refugee Status Convention na faia i le limasefulu tausaga talu ai, ma ia amanaʻia le faʻaauau pea o le numera o tagata sulufaʻi i le lalolagi atoa i le 60 miliona. Na filifilia upu a Guterres e faʻalauiloa ai le 'upega tafaʻilagi a le Lalolagi mo Tagata Sulufaʻi i le lalolagi: “E le o le faʻasino lea i le tufatufaina o se avega. E faʻatatau i le tufatufaina o se tiutetauave i le lalolagi atoa, faʻavae e le gata i le lautele lautele o lo tatou vaʻaiga masani a tagata ae faʻapea foi i luga o le auiliiliina o noataga o tulafono faʻavaomalo. O le pogai o taua ma taua, ae le o tagata e sosola; o tagata sulufaʻi o nisi ia o tagata muamua na afaina i faiga faatupu faalavelave. ”


Iuni 21. I lenei aso i le 1971, na filifili ai le Faamasinoga Faavaomalo a le Faamasinoga e afaina Aferika i Saute ia Namibia. Mai le 1915 i le 1988 Namibia na lauiloa o South West Africa, manatu toetoe lava o se itumalo o Aferika i Saute. Na maualuga koloneina, muamua e Siamani ona faʻapea ai ma Peretania. O Aferika i Saute na tutoatasi mai Peretania e le Taua Muamua a le Lalolagi, ae na osofaia ma le manuia le itu a Siamani e lagolagoina le Emepaea. O le Liki o Malo na tuʻuina atu SW Aferika i lalo o le pule a Peretania ma le pulega a Aferika i Saute. Ina ua maeʻa le Taua Lona II a le Lalolagi, na faaauau pea e le Malo Aufaatasi le faiga faavae. E oo atu i le 1960 le South West Africa People's Organization (SWAPO) o se malosiaga faaupufai, amataina se gaioiga taua ma lana People's Liberation Army o Namibia (PLAN). I le 1966, na faaleaogaina ai e le Fono Aoao a Malo Aufaatasi le pule a Aferika i Saute, ae sa finauina e Aferika i Saute lana pule ma faaee ai le apartheid, o se malo papaʻe, ma bantustans, poʻo ni black black. I le 1971 na lagolagoina ai e le Faamasinoga Faʻavaomalo o le Faʻamasinoga le pule a le UN i luga o Namibia ma faʻamaonia ai o le auai o Aferika i Saute i Namibia e le faʻatulafonoina. Aferika i Saute na musu e alu 'ese, ma o se taua faʻaletonu na tupu i le eria na sosolo atu i Angola, lea na fesoasoani ai iina le au a Cuba. O le le lava, ma le fefefe i le auai atu o Cuba, na saini ai e Aferika i Saute le taofi o le taua i le 1988. O le taua na fasiotia ai fitafita Aferika i Saute e 2,500, ma na piliona ai le piliona tala i le tausaga. O le tutoatasi o Namibia na folafola i le 1990. O le mainaina o taimane, isi maa taua, ma le uranium i Namibia na mafua ai le fiafia o Aferika i Saute i le nofoia o le eria. O se aso lelei lenei e mafaufau ai i mafuaʻaga moni mo le nofoia, taua mulimuli ane, ma a latou aʻafiaga.


Iuni 22. I lenei aso i le 1987, sili atu nai lo le 18,000 Iapani le toafilemu na faia se 10.4-maila mai le filifiliina o tagata e tetee i le galuega a le militeri Amerika o Okinawa. O le Taua i Okinawa i le 1945 o se osofaʻiga sili ona mataʻutia lea i le Taua a le Pasefika - o se “afā uʻamea” e 82 aso na maliliu ai le 200,000. E silia i le 100,000 fitafita Iapani na fasiotia, puʻeina, pe pule i le ola; o le Allies na sili atu i le 65,000 tagata maliliu na maliliu ai; ma le kuata o le faitau aofai o tagata o Okinawa na fasiotia. I lalo o le feagaiga i le 1952, na maua ai e le US le pule atoa o Okinawa ma pule ai i le motu mo le 27 tausaga, ave faamalosi o latou fanua tumaoti e fausia ai nofoaga autu ma malae vaalele-e aofia ai ma le toso atu o Kadena Air Base, lea na faaaoga mulimuli ane e le au pomu a Amerika e osofaia Korea ma Vietnam. I le sili atu i le fitu sefulu tausaga, na faaleagaina e le Pentagon le sami, laueleele, ma le ea i le arsenic, uranium faaleagaina, neula kasa, ma vailaau vailaau oona, na faaigoa ai ia Okinawa le igoa faaigoa, "Junk Heap o le Pasefika." I le 1972, o se feagaiga fou na faʻatagaina ai Iapani e toe maua se pulega o Okinawa ae o le 25,000 US 'au (ma le 22,000 tagata o le aiga) na nonofo ai iina. Ma o tetee teteʻe atu na tumau pea le iai pea. I le 2000, 25,000 tagata faʻatosina na fausia se filifili tagata faataamilo i le Kadena Air Base. Ile 2019, 32 US base ma 48 nofoaga faʻataʻitaʻi na aofia ai le 20% o le motu. E ui lava i le tele o tausaga o teteʻe atu i vao, na amata faʻateleina le iai o le Pentagon ma se kamupani vaʻalele fou a le Gataifale i Henoko i le itu i matu o Okinawa. O le amu matagofie a Henoko o le aau e tanu i lalo o tone o oneone, faʻamataʻu e le gata i le amu, ae o laumei, o loʻo lamatia ai dugong, ma le tele o isi meaola seasea.


Iuni 23. I le aso nei i tausaga taʻitasi, o loʻo matauina le Aso Malolo o le Aufaigaluega a Malo Aufaatasi e faʻalapotopotoga a le malo ma matagaluega i le salafa o le lalolagi. O loʻo faʻatūina e le UN General Assembly i Tesema 2002, Aso Malolo Faʻasalalau o loʻo faʻavae i le amanaiaina e faapea, o se aufaʻatauvaʻavaʻavaʻaleʻaleʻa e iai se sao taua i le faʻaleleia o pulega lelei ma le atinaʻe lautele ma le tamaoaiga. O le Aso o le faʻamoemoega e faamanatu le galuega a tagata i totonu o le atunuʻu ma le atunuʻu i le lalolagi atoa o loʻo naunau e faʻaaoga o latou malosi ma tomai e galulue ai i le lelei lautele. E tusa lava pe totogi atu i le au fai saofaga tagata faigaluega e pei o meli meli, tausi potutusi, ma faiaoga, poʻo tagata o loʻo ofoina atu auaunaga e le totogia i faʻalapotopotoga e pei o le aufaigaluega afi ma falemaʻi, latou te ausia manaoga taua o tagata ma e taua i le manuia o le sosaiete. Mo lenei mafuaʻaga, ua faamoemoe foi le Aso o Galuega a le Malo e faʻamalosiau ai tupulaga talavou e tuliloaina galuega i le lautele. O faʻalapotopotoga ma matagaluega e auai i le Aso e masani ona faʻaaogaina ni auala eseese e ausia ai ona sini. E aofia ai le faʻatutuina o fale ma faleoloa e maua ai faʻamatalaga e uiga i le lautele o le aufaigaluega; faʻatulagaina o le aoauli ma failauga asiasi; taitaia sauniga faʻapitoa o taui; ma faia ni faʻaaliga faʻapitoa e faʻaaloalo ai i tagata lautele. Ua faalauiloa le lautele o le atunuu ina ia auai i le agaga o le Aso o le Aufaigaluega a le Malo e ala i le faafetai atu ia i latou oe tuuina atu auaunaga filemu ma le faaletulafono nai lo le manatu o le auai i le taua. Atonu tatou te fesili ifo ia i tatou lava: O fea tatou te i ai e aunoa ma tagata faigaluega a le malo e toe faʻafouina lo tatou malosi pe a uma se afā leaga, taofia a tatou auala mai saoloto, ma aoina a tatou lapisi?


Iuni 24. I lenei aso i le 1948, na sainia ai e le Susuga a Peresitene Harry Truman le Tulafono o Auaunaga Filifilia, lea na avea ma faavae o le faigamalo a Amerika mo le tusia o alii talavou i le militeli. O le tulafono na aiaia ai o alii uma 18 tausaga ma luga atu sa manaʻomia e lesitala ma le Selective Service ma oi latou i le va o le 19 ma le 26 tausaga na agavaʻa e filifilia mo se tautua manaʻomia o 21 masina. E toʻaitiiti tagata Amelika na tetee i le ata seia oo i le ogatotonu o le 1960, ina ua amata ona fesoʻotaʻi e le toʻatele o tamaiti aʻoga mai kolisi ma le le fiafia ona o le faateleina o le taua a Amerika i Vietnam. O nisi na feita foi i le tele o faʻavae-faʻavae tusia tolopolo na tuʻuina atu e le au faʻataʻitaʻi o komiti faʻafuaseʻi mo mafuaʻaga o tulaga aiga poʻo tulaga faʻaleaʻoaʻoga. I le 1966, na pasia ai e le Konekeresi tulafono e fetuʻunaʻi ai le faiga o le tolopo ae e laitiiti se mea e taofia ai le tetee o tamaiti i le ata faataitai. Peitai, i le aluga o taimi, na faia ai suiga i le Selective Service Act lea na aveʻesea ai lona malosiʻaga, ma, i le aso, ua maeʻa faʻamautuina le militeri a Amerika o se vaega o tagata volenitia uma. Ole toʻatele ole au-matutua Amerika e mautinoa le faʻatauaina o le saʻolotoga lea e tuʻuina atu ia latou e ola ai i o latou olaga. Peitai, e le tatau ona le amanaʻiaina, peitaʻi, o le tele o aliʻi talavou o loʻo ofo e tautua le masini taua a le atunuʻu, latou te faia muamua aua e maua ai e latou le auala e tasi e maua ai se galuega, o se aganuʻu faʻaaloaloina i totonu o le sosaiete, ma le talitonuina o latou tagata. E toʻaitiiti lava i latou ua faʻapea o na faʻamanuiaga e mafai ona oʻo mai i latou lava i ni lamatiaga o latou lava soifua ma ogaoga le afaina ma le le tonu i isi. Filifili Auaunaga o loʻo tumau pea i le nofoaga mo le lumanaʻi tusiga militeri, o se faʻataʻitaʻiga ua soloia i le tele o atunuʻu.


Iuni 25. I lenei aso i le 1918, Eugene Debs, o le taʻitaʻi o le United States 'Socialist Party ma o se failauga maoaʻe taʻutaʻua ona o ana osofaʻiga taufaʻamataʻu i le malo o le malo, na taofia ona o le tautala faasaga i le US auai i le Taua Muamua a le Lalolagi. E le gata i lea, o le au tetee ma lana sosaiete e le na o latou tetee. O le ulufale a le Iunaite Setete i totonu o le taua i le 1917 na vave lava ona faʻasao i le Fono Aoao ma i latou o le saolotoga o le malo ma tagata pacifists faʻalelotu. I le tali atu, na pasia e le Koneferenisi le Tulafono o le Agaga, lea na avea ai ma tulafono le saʻo mo soo se tasi e faaosofia ai le tetee malosi i le taua. Ae ui i lea, o tagata leaga, e le i taua. I se tautalaga i Canton, Ohaio ia Iuni 18, 1918, na ia tautala i upu moni e uiga i le taua i le lautele e tumau pea le aoga nai lo le seneturi mulimuli ane. "I le talafaasolopito atoa o le lalolagi," na ia folafola mai ai, "o le vasega sili ua folafolaina pea taua. O le mataupu mataupu na masani ona tau ai taua .... E tatau ona e iloa o oe e lelei mo se mea e sili atu nai lo le faʻapologaina ma le tanu ... "O le gagana Canton, e ui i lea, o le a faamaonia e avea ma tagata Debs i le taimi mulimuli ao le i pueina o ia. I le masina o Setema 12, 1918, na molia ai o ia e le au faamasino i le Faamasinoga a Amerika i Cleveland mo le solia o le Tulafono o le Agaga. I le fitu masina mulimuli ane, na faamaonia ai le moliaga i le apili i le US Supreme Court ma na faasalaina ai Debs i le 10 tausaga i le falepuipui tele. O lona faʻatagaina mulimuli ane i se potu i Atlanta, e ui i lea, e leʻi taofia ai o ia mai le tamoe mo le Peresitene i le 1920. O i latou oe galulue mo le filemu i aso nei e mafai ona latou faʻamalosia i le mea moni, e ui lava i le falepuipui o Debs, na toetoe lava a miliona miliona palota na ia mauaina i le palota.


Iuni 26. I lenei aso i tausaga taʻitasi, o le UN's International Day e Lagolagoina ai Tagata Maliliu o le Tigāina, o loʻo matauina e sui auai o le UN, sosaiete faʻavaomalo, ma tagata taʻitasi o le lalolagi. I totonu o le Tesema 1997 na faʻavaeina i se iugafono a le UN General Assembly, o le Lagolagosua i Tagata Maliliu o le Tausiga o le Tutoatasi ua latou iloa le Feagaiga a le UN e faasaga i le Faʻasalaga ma isi Faʻaleagaina, Faʻaleagaina ma le Faʻaleagaina na faia i le Iuni 1987 ma ua faʻamaonia nei e le tele o atunuu. O le faʻamoemoe o le tausisia faaletausaga o le fesoasoani ia mautinoa le lelei o le faʻatinoga o le Feagaiga e faʻasao ai faʻamalosi, lea e amanaʻia le faʻasauā o se solitulafono o taua i lalo o tulafono faava o malo ma faʻasaina lona faʻaaogaina o se meafaigaluega o taua i lalo o soʻo se tulaga. Peitai, i taua i aso nei, o le faʻaaogaina o faʻasauā ma isi ituaiga o togafiti sauā, faʻalumaina ma le le faʻaleagaina e tumau lava ona taatele. Faʻamaumauga tusitusia o faʻasauā e le Iunaite Setete e le malu puipuia ma e le faʻaleagaina. O le tausisia e le UN-UN support i le Lagolagoina o Tagata Manua o le Agasala e taua tele le taua i le taulaʻi atu i le faafitauli. O faʻalapotopotoga e pei o le Fono Faʻafoe Faʻafouina mo Tagata Faʻasalalau ma le Amnesty International ua galulue malosi i le faʻatulagaina o mea tutupu i le salafa o le lalolagi e faʻalauteleina ai le malamalama o tagata i mataupu e fesootaʻi ma le faʻasauāina o tagata. O nei faʻalapotopotoga e faʻalauteleina foi le lagolagosua mo polokalama vave ma faʻapitoa e manaʻomia e fesoasoani ai i ē na aafia i faʻamaʻi faʻamaʻi mai o latou faʻalavelave. O loʻo faʻatupeina e nei ofisa e pei o le UN Voluntary Fund for Victims of Torture, nofoaga faʻaleleia ma faʻalapotopotoga i le salafa o le lalolagi ua faʻaalia e mafai e tagata afaina ona faia le suiga mai le fefe i le faamalologa.


Iuni 27. I lenei aso i 1869 Emma Goldman na fanau mai. O le tuputupu aʻe i Lithuania, o Goldman na ola mai i le Lotu o Rusia ma le faʻamalosia o le tele o tagata e faimalaga. I le sefululima tausaga, o se faaipoipoga na fuafuaina e lona tama na taitaia Goldman, faatasi ai ma se tuafafine, e sosola atu i Amerika. I Niu Ioka, o le sefulu ma le afa itula aso sa faigaluega ai i se fale gaosi oloa sa taitai atu ai o ia e auai i se faʻasalaga tuʻufaʻatasia fou e valaau mo ni nai itula. A o amata ona ia tautala mo aia tatau a tamaitai ma le aufaigaluega, na lauiloa Goldman o se tamaitai o le anarchist o le na faaosofia ai amioga faasolitulafono. Na masani lava ona ia onosaia le pueina faapagota. Ina ua fasiotia le alii o William McKinley, na faitioina Goldman i le atunuu o se tasi o ana lauga sa auai ai le tagata fasioti tagata. Saunia e 1906, na ia amataina se mekasini, "Tina Mother," e aʻoaʻo ai le au faitau i talitonuga o le feminism and anarchism. Aʻo ulufale le US i totonu o le WWI, o tulafono e pei o le Tulafono o le Sedition ua maeʻa le tautalaga saoloto, o le faailogaina o tagata pacifists o ni tagata e le faʻamaonia. Na faaauau pea le faamalosia e Goldman o taumafaiga e tetee atu i taua, e ala i lana mekasini, ma faatulaga ai se "Lisi o le Lisi," faatasi ai ma le au failotu o Leonard Abbott, Alexander Berkman, ma Eleanor Fitzgerald, e tetee i "taua uma a malo." O ia ma Berkman pueina mo le taupulepulega i lalo ifo o le resitara, maeʻa $ 10,000, ma faasalaina i le lua tausaga i le falepuipui. O Goldman sa aveʻesea i Rusia ina ua faʻasaʻolotoina o ia. A oi ai iina, na ia tusia ai laʻu Disillusionment i Rusia, sosoo ai ma lana talaaga, Living Living. O ona tausaga mulimuli na faʻaalu e faimalaga ai ma lauga atu i tagata uma i Europa atoa. Na faʻatagaina o ia e toe foʻi mai i le US i le ivasefulu aso aʻo leʻi faia lana talosaga ia tanumia ai i Chicago ina ua maliu o ia i le 1940.


Iuni 28. I lenei aso i le 2009 o se osofaʻiga a le militeli, mulimuli ane lagolagoina e le Iunaite Setete, faʻatoʻilaloina le malo faatemokalasi filifilia o Honduras. O le pelesetene o le atunuu i le itu agavale, o Manu Zelaya, na faamalosia e faaaunuua i Costa Rica ina ua ova atu i le toasefulu fitafita na faanatinati atu i lona fale i le taeao po ma saisai ia te ia. O le gaioiga na faaiuina ai se taua umi i luga o le palotaina a le atunuu fuafuaina mo le aso lava e tasi, lea na faamoemoe le peresetene e faaalia ai le lagolagoina lautele mo le iloiloina ono suiga i le atunuu Faavae. Peitai, na finau le au tetee faaupufai, o le autu moni a Zelaya o le aveʻesea o le tapulaa o le Faavae i luga o le tofi peresitene i le tasi le fa tausaga. E leʻi leva ona maeʻa le pulega faʻamalosi, na taʻua e le Peresetene o Amerika, Barack Obama, "Matou te talitonu e leʻi faʻatulafonoina le pulega faʻamalosi, ma o Peresetene Zelaya o loʻo avea pea ma peresetene o Honduras." Peitai, o lena manatu, e leʻi umi ae suia i gaioiga a le Failautusi o le Setete o Hillary Clinton. I lana faʻamanatuga i le 2014, Filifiliga Faigata, Na tusia e Clinton: "Sa ou talanoa ma aʻu tagata i le itumalo .... Na matou vaʻavaʻai i se fuafuaga e toe faʻafoisia le faʻapitoa i Honduras ma faʻamautinoa e vave vave ona faia palota e aunoa ma se totogi, ma o le a mafua ai le fesili a Zelaya. "E le o se mea e leʻi mafaufauina, o le US-backed coup after coup coup O le 2010 na faʻamanuiaina le faʻamaoni faʻatasi ma le au faipule, tatala le faitotoʻa i faigamalo a le malo ma faiga faʻaletonu, faʻasauā, ma le faʻanoanoa na tumau pea mo le tele o tausaga. Na faaauau pea ona faʻatinoina ma galulue faʻamalosia tagata faʻamalosia i Honduras mo se lumanaʻi, lea na mafai ai e le malo na filifilia ma le faamaoni ona faʻapipiʻi faamaoni mo le lelei o tagata uma, e aofia ai i latou na faʻaititia ma matitiva.


Iuni 29. I le aso lenei i le 1972, na faia ai e le Faamasinoga Maualuga a le US le mataupu i Furman v. Georgia e faapea o le faasalaga oti, e pei ona faʻaaogaina e setete, o le a le faʻauigaina. O le faaiuga a le Faamasinoga e faatatau foi i isi mataupu e lua, Jackson v. Georgia ma Paranesi v. Texas, lea e faʻatatau i le faʻavaeina o le faʻasalaga oti mo se moliaga o le toso teine. O mea moni na oʻo atu i le Furman vs. Georgia mataupu o nei: Furman sa gaoia se fale tumaoti ina ua maua o ia e se tagata o lona aiga. I lona taumafai e sola ese, na soso ai Furman ma paʻu, ma mafua ai ona fana le fana na ia aveina ma fasiotia se tagata o le fale. I le faamasinoga, na faasalaina ai Furman i le fasioti tagata ma faasalaina i le oti. O le fesili i lenei mataupu, e pei foi o isi e toalua, pe o le oti faasalaga mafua ai le solia o le le Valu Teuteuina faasaina mataga ma le masani ai faasalaga, po o le Lona Sefulufa Teuteuga, lea e mautinoa ai tagata uma tutusa puipuiga o le tulafono. O le finagalo o le Faamasinoga e tasi le itulau, e faavae i luga o le faaiuga e 5-4, e faapea o le tuuina atu o le faasalaga o le oti i mataupu uma e tolu, na avea ma faasalaga mataga ma le masani ai ma soli ai le Faavae. Peitai naʻo le faamasino, Brennan ma Marshall, na talitonu o le faasalaga oti e le tusa ai ma le tulafono. O isi faamasino e toatolu na aufaatasi ma le tele o manatu na taulaʻi i le le talafeagai o le mea na masani ona faia ai faʻasalaga o le oti, ma e masani ona faʻaalia ai le faʻaituʻau i tagata uli. O le faaiuga a le Faamasinoga na faamalosia ai setete ma le fono faitulafono a le atunuu e toe mafaufau i a latou tulafono mo soligatulafono tetele ina ia mautinoa ai o le faasalaga o le oti e le mafai ona faia i se uiga mataga pe faailoga tagata.


Iuni 30. I lenei aso i le 1966, muamua GI, Fort Hood Tolu, na musu e auina atu i Vietnam. O David David Samas, Private Dennis Mora, ma le vasega muamua a James A. Johnson na feiloai i Fort Gordon, Georgia ao le i toe tofia i le 142nd Taua a le 2nd Vaega Puipui i Fort Hood, Texas. Na tuʻuina atu a latou faʻatonuga mo le faʻatulagaina o galuega e tusa lava pe latou teteʻe i le faʻalauteleina o taua i Vietnam. O faʻatauaiga na faia i le Iunaite Setete, na taʻitaʻia ai i latou e faʻaaoga aso malolo 30 aso na tuʻuina atu ao leʻi oʻo i le latou aso faigaluega e suʻe se loia, ma fesoʻotaʻi atu i tagata tetee. Na mafai ona latou feiloai ma Dave Dellinger, Fred Halstead, ma AJ Muste, o tagata lauiloa i le komiti o le Parade faatosina, ma faatuina se fonotaga a le au tusitala i Niu Ioka. Na taunuu mai le toatolu, na lagolagoina e le fiaselau o tagata lagolago mai vaega o aia tatau i le Fono a le Aufaasālalau, lea na latou valaauliaina ai isi GI e auai faatasi ma i latou i lo latou mumusu e lafoina. O lo latou teenaina o se valaau mo mafuaaga: "O le taua i Vietnam e tatau ona taofi ... Matou te le mananao i se vaega o se taua o le faʻaumatia. Matou te tetee atu i le faʻaleagaina o mea tau tupe a Amerika ma punaoa. Matou te mumusu e alu i Vietnam! "Ona auina atu lea o Leoleo e auina atu le Tolu i Fort Dix, NJ, lea na faatonuina ai i latou e o ese vave atu mo Saigon e le Poloaiga Sili Howerower. Ma le isi, na latou mumusu, ma folafola mai le Tulafono a le Vietnam i le tulafono. O le Toatolu sa falepuipui, na faʻamasinoina i le faamasinoga ia Setema, ma faʻauuina i le tolu tausaga ma le Faamasinoga Maualuga e teena uma apili. I totonu o na tausaga e tolu, e faitau fiasefulu sui o le aufaigaluega galue ma tagata matutua na lagona le musuia e auai i le tau o le tetee.

O lenei Peace Almanac ua mafai ai ona e iloa laasaga taua, alualu i luma, ma faʻalavelave i le gaioiga mo le filemu lea na faia i aso taitasi o le tausaga.

Faʻatau le lolomiga lomiga, Po o le PDF.

Alu i faila o leo.

Alu i le tusitusiga.

Alu i ata.

Ole Peace Almanac e tatau ona tumau le lelei mo tausaga uma seʻia oʻo ina aveʻesea taua uma, ae ia faʻatumauina le filemu filemu. Tupe maua mai le faʻatauina atu o lolomiga ma PDF lomiga faʻatupeina le galuega a World BEYOND War.

Tusitusiga gaosia ma teuteuina e Tavita Swanson.

Leo na puʻeina e Tim Pluta.

Meataitasi na tusia e Robert Anschuetz, David Swanson, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Erin McElfresh, Alexander Shaia, John Wilkinson, William Geimer, Peter Goldsmith, Gar Smith, Thierry Blanc, ma Tom Schott.

Manatu mo autu na tuʻuina mai e David Swanson, Robert Anschuetz, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Darlene Coffman, David McReynolds, Richard Kane, Phil Runkel, Jill Greer, Jim Gould, Bob Stuart, Alaina Huxtable, Thierry Blanc.

pese faaaogaina e se faatagaga mai “Le Iuga o Taua,” tusia e Eric Colville.

Leo musika ma le fefiloi saunia e Sergio Diaz.

Ata e ala i Parisa Saremi.

World BEYOND War o se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi e faʻavae ai taua ma faʻatuina se filemu ma le gafatia. Matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa le lauiloa lagolago mo le faʻavaeina o taua ma faʻalautele atili ai le lagolago. Matou te galulue e faʻaleleia le manatu o le le na o le taofia o se taua faapitoa ae faʻaumatia le faʻapotopotoga atoa. Matou te taumafai e sui se aganuu o taua ma se tasi o le filemu lea o le a le mafai ai ona faia se feteenaʻiga o feteenaiga e ave ai le toto.

 

O se tasi Tali

  1. Faʻamolemole faʻaopoopo i le aso, Iuni 3rd:

    Iuni 3, 1984, William Thomas amataina le 24-itula-a-aso, 365-aso-a-tausaga antinuclear ma le filemu mataala i fafo atu o le White House o loʻo tumau pea pei o lenei na tusia ia Setema 2019. Na tausia pea e Thomas le mataala mo le 27 tausaga. I le 1992 na ia fesoasoani e faʻalauiloa le alualu i luma DC Voter Initiative 37 campaign, lea na mafua ai le pili na faʻaulufale mai i totonu o le Maota o Sui vasega taʻitasi sauniga mo le kuata seneturi (ma sili atu matou te faʻamoemoeina) e le DC's Congresswoman, Eleanor Holmes Norton, le "Nuclear Weapon Abolition ma Tulafono o le Faʻaliliuina o le Tamaoaiga ma le Malosi. ” E mafai ona e fesili i lau sui e lagolago faʻatasi lenei pili i http://bit.ly/prop1petition ma aoao atili e uiga i lona talafaasolopito i http://prop1.org

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana