Peace Almanac Me

Mae

Ia 1
Ia 2
Ia 3
Ia 4
Ia 5
Ia 6
Ia 7
Ia 8
Ia 9
Ia 10
Ia 11
Ia 12
Ia 13
Ia 14
Ia 15
Ia 16
Ia 17
Ia 18
Ia 19
Ia 20
Ia 21
Ia 22
Ia 23
Ia 24
Ia 25
Ia 26
Ia 27
Ia 28
Ia 29
Ia 30
Ia 31

franklinwhy


Me 1 Me. Me Day o se aso masani e faʻamanatuina le toe fanaufouina i le itulagi i Matu, ma - talu mai le 1886 Haymarket mea na tupu i Chicago - o se aso i le tele o le lalolagi e faʻamanatu ai aia tatau a tagata faigaluega ma faʻamaopoopoina.

E faapena foi i lenei aso i le 1954 o tagata sa nonofo i le parataiso muamua na ala mai i le lua la ma le faamai o le vevela mo i latou lava ma e tupuga mai ona o le malo a Amerika tofotofoina se pamu vailaau.

I lenei foi aso i le 1971 tele demonstrations na faia faasaga i le Taua a Amerika i Vietnam. I lenei foi aso i le 2003 Peresitene George W. Bush faalilolilo folafolaina "misiona taunuu!" tu i luga o se suti sulu i luga o se vaʻalele vaʻalele i San Diego Harbour ao amataina le faʻatafunaga o Iraq.

E faapena foi i lena lava aso i le 2003, na iu ai lava ina tuuina atu e le Neivi a le US i luma o le lautele le tetee ma taofia le pomuina o le motu o Vieques.

E faʻapea foi i lenei aso i le 2005, le Aso Sa. o Lonetona lomia le Downing Street Minutes lea na faʻaalia ai le anotusi o le Iulai 23, 2002, fonotaga a le kapeneta a le malo Peretania i le 10 Downing Street. Na latou faʻaalia fuafuaga Amerika e alu e tau faasaga ia Iraq ma pepelo e uiga i mafuaʻaga. O se aso lelei lenei e aʻoaʻoina ai le lalolagi taua taua.


Ia 2. I lenei aso i le 1968, na fuafuaina le taunuu mai o tagata taʻavale i Uosigitone DC e faʻavae le Poor People's Campaign, o le faʻataʻitaʻiga faʻamalosia a tagata lautele na silasila i ai Martin Luther King Jr. i lona tulituliloaina o suiga faʻasalalau lautele i Amerika. O le Tupu lava ia e leʻi ola e vaʻai i le faʻaaogaina o le Campaign; na fasiotia o ia i lalo o le masina talu ai. Ae ui i lea, o lana Konafesi Faa-Kerisiano Kerisiano i Saute, faatasi ai ma taitai fou ma se faasologa lautele atu nai lo soo se Tupu na ia tulituliloaina, na amataina le gaioiga na ia sailia ae na o le lua vaiaso le umi. Mai May 15 ia Iuni 24, 1968, o nisi 2,700 tagata matitiva ma tagata tetee i le mativa, e fai ma sui o Aferika-Amerika, Asia-Amerika, ma le Hispanic ma Tagatanuu Amerika mai le salafa o le atunuu, sa nofoia le Mall National a Washington i se tolauapiga e taua o le Toetutu Aai. O la latou matafaioi o le faʻaalia lea o le lagolagoina mo le lima tausaga o le Taulaga. O nei mea e aofia ai faʻamaoniga a le malo e maua ai se galuega aoga i se totogi ola mo tagata tagatanuu faigaluega, ma se tupe maua saogalemu mo tagata e le mafai ona maua ni galuega pe galue foi. E leai se tulafono e faavae i luga o nei manaoga na faia, ae o vaiaso e ono o faʻataʻitaʻiga i le Aai o le Toetu na leʻi manuia. I le faaopoopo atu i le faatosinaina o tagata lautele i faafitauli o loʻo feagai ma tagata matitiva, na i ai i le au failautusi le taimi e sili atu i le ono vaiaso e faʻasoa ai o latou lava aafiaga i le mativa faʻatasi ai ma tagata faʻaalia i isi faʻalapotopotoga. O na fesuiaiga na fesoasoani e aumaia ai vaega tutoatasi tutoʻatasi ma vavalalata le vaʻaia faʻatasi e avea o se tasi o tagata faʻalapotopotoga faʻavaomalo lautele. I tausaga talu ai, na faʻaaogaina ai lenei faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e le Occupy Wall Street, le Black No Life, le 2017 Women's March, ma le Faʻaolaina o le Poor People's Campaign of 2018.


Ia 3. I lenei aso i le 1919, na fanau Pete Seeger i Niu Ioka. O le tama o Pete na aʻoaʻoina musika i le Iunivesite o Kalefonia, Berkeley aʻo faiaoga lona tina i le vaiolini i le Juilliard School. O le uso o Pete, o Mike, na avea ma totino o le New Lost City Ramblers, ma lona tuafafine o Peggy, o se tagata faimusika masani na faʻafiafia ma Ewan McColl. Na fiafia Pete ile faʻatinoina o polokiki e ala ile musika a tagata. E oʻo mai i le 1940, o le pese pese a Pete ma faʻataʻitaʻi tomai na taʻitaʻiina ai o ia e auai i le vaega o tagata faʻataua le lagolagoina o le taua, The Almanac Singers ma Woodie Guthrie. Na tusia e Pete se pese e le masani ai, "Lau Susuga a le Peresetene," na saunoa ai i le manaʻoga e taofi Hitler, lea na avea ma ulutala o le Almanac Singers Album. Mulimuli ane, na ia tautua i le taimi o le WWII, toe foʻi e toe faʻaolaola musika a tagata Amerika e ala i le auai i le Weavers, o le na faʻamalosia le Kingston Trio, le Limelighters, le Clancy Brothers, ma le lauiloa lautele o tagata lautele vaʻaiga i le 1950s-60s. O Weavers na iʻu lava ina avea ma totonugalemu e le Konekeresi, ma Pete na lagolagoina e le maota o le Komiti o Gaioiga a Amerika. Na musu Pete e tali i nei moliaga, i le taʻua o Aia Tatau Teuteuga: "O le a ou le taliina ni fesili e uiga i laʻu asosi, oʻu filosofia po o talitonuga faalelotu poʻo oʻu talitonuga faapolokiki, pe na faapefea ona ou palota i soo se palota, po o se tasi o nei tumaoti mataupu. Ou te manatu o nei fesili e le talafeagai mo soo se tagata Amerika e fesiligia ai, ae maise lava i lalo o le faʻamalosia e pei o lenei. " Ona molia ai lea o Pete i le le faaaloalo, ina ua mavae le tausaga, na faaleaogaina. Na faʻaauau pea le olaola e Pete i le tusiaina o pese e pei o le "O Fea na I ai Fugalaʻau uma" ma le "Afai na i ai sau Hammer."


Me 4 Me. I lenei aso i le 1970 o le Leoleo a le Ohaio a Ohaio na lafoina i totonu o se vaega o tagata tetee a le Iunivesite o Kent State na afaina ai le iva ma fasiotia ai le fa. O Peresitene Richard Nixon na filifilia tele i lana folafolaga e faaiuina le Taua a Vietnam. I le aso o Aperila 30th, na ia faasilasila atu o ia ua faalauteleina le taua i Cambodia. O moliaga na faʻaaogaina i le tele o kolisi. I le Kent State sa i ai le tele o taua e tetee atu i taua ma sosoo ai ma le vevesi i totonu o le taulaga. O Leoleo a le Ohaio a Ohio sa faatonuina ia Kent. Aʻo leʻi mafai ona latou taunuu, na susunuina e le vasega le fale o le ROTC. I luga o le May 4th 2,000 tamaiti aʻoga i luga o le lotoa. E fitu sefulu fitu tagata leoleo o loʻo faʻaaogaina le loimata ma le bayonets na latou faʻaumatia ai i latou ma luga o le mauga. O se tamaititi aoga, o Terry Norman, sa i ai foi se masini kesi ma sa faaauupegaina i le 38 revolver. Na manatu o ia o le pueina o le au o leoleo. Ae o nisi o tamaiti aoga sa matauina o ia o le tele lava o ave ata o tagata tetee. Ina ua uma se mea na tupu, na tuliina o ia. Na faʻalogo le fana. A o tamoe atu Terry i se isi vaega o leoleo i ROTC, sa valaau atu lona alii, "Taofi ia te ia. E i ai sana fana ". Na tuʻuina atu e Terry lana fana i le leoleo o le campus leoleo na faʻatau ia te ia. Na lagona e sui auai o le TV a le WKYC TV le tali a le faipule, "Loʻu Atua. E fa taimi na faʻailo ai! "A o le 'au na maua le pito i luga o le mauga na latou faʻalogo i le fana. O le manatu o le a sasaina i latou, na latou aveina se volley i totonu o le motu o tagata. O le fa na mafua ai le maliliu o tamaiti aoga na mafua ai le tele o teteʻe na tapunia kolisi a 450 i le salafa o le US. O le Kent Shootings na avea ma vaega sili mo le faʻauʻuina o le Vietnam Vietnam.


Me 5 Me. I lenei aso i le 1494, o Christopher Columbus, i lana malaga faalua i Amerika, na taunuu i le motu o West Indies o Jamaica. I le taimi lea, na nonofo ai le motu i Arawaks, o tagata faigofie ma toafilemu o Initia, na faʻaigoaina ai le 60,000, o loʻo tumau pea i le faifaatoaga o faifaatoaga ma fagogota. Columbus lava ia na vaai i le motu o se nofoaga e umia ai sapalai ma fua mai ai fualaau aina ma lafumanu ao sailia e ia ma ana tagata fanua fou mo Sepania i Amerika. Ae ui lava i lea, sa tosina foi le saite a tagata Sipaniolo, ma i 1509 na faʻasalaina aloaia i lalo o le kovana Sepania. O lenei mea na mafua ai le faalavelave mo Arawaks. Faʻamalosia i le malosi o le galuega e manaʻomia e fausia ai se tupe fou a Sepania, ma faʻaalia i faʻamaʻi a Europa e le mafai ona latou teenaina, o le a le toe faia i totonu o le limasefulu tausaga. Aʻo amata ona faʻateteleina le faitau aofaʻi o Arawak, na faʻaulufale mai e le Sipaniolo pologa mai Aferika i Sisifo e faʻamalosia ai a latou pologa pologa mamafa. Ma, i le ogatotonu o 17th seneturi, o le Igilisi na osofaʻia, na sosolo i lipoti o punaoa masani a Jamaica. Na vave ona toilalo le Sipaniolo, ma, ina ua uma ona faasaoloto a latou pologa, ua lauiloa o "Maroons," sosola atu i Cuba. Na ulufale atu le Maroons i tausaga o feteenaiga ma le au Peretania, ae leʻi faasaʻolotoina e le Tulafono o le Emancipation Act a le 1833. I le 1865, ina ua maeʻa le fouvalega a tagata matitiva ua le amanaiaina i totonu o le au Peretania, na avea Jamaica ma se Kolisi o le Koloni a Peretania ma sa latou faia ni laasaga taua, aganuu ma le tamaoaiga e agai atu i le pule sili. O le motu na tuʻuina atu lona tutoatasi mai Peretania i le aso Aokuso 6, 1962, ma o loʻo pulea nei e avea ma pulega faʻalemokalasi faʻalemokalasi.


Me 6 Me. Oo lenei aso i le 1944, Mahatma Gandhi, 73 tausaga o le matua, i le le atoatoa o le soifua maloloina, ma le manaomia o se taotoga, na tatala mai lona lona fitu ma le falepuipui mulimuli mo gaoioiga na avea ma taitai o se tau le osofaia o le tutoatasi o Initia mai pulega a Peretania. Na molia o ia i le aso Xbox, 9, 1942, ina ua maeʻa ona faamaonia e le National Party Congress Party a le Indian Quit Initiative, lea na lauiloa ai Satyagraha faʻalavelave faʻa-le-agavaʻa e lagolagoina lona manaʻoga mo le tutoatasi. I le taimi na puʻeina ai Gandhi, na tupu ai se osofaiga faatupu vevesi i ona soo, na mafua ai ona faamalosia e le Rajia Peretania lana pule malosi ma ia taumafai e faaleaga Gandhi i le taufaasese faaupufai. Ina ua tatalaina mai le taofiga i le toeitiiti atoa le lua tausaga mulimuli ane, na faafesagai Gandhi lava ia ma le tuputupu ae o lagona musulmi mo le vaeluaina o le vaega taua i totonu o vaega faa-Muslim ma Hindu, o se manatu na matua teena e ia. Na i ai isi feteʻenaʻiga faaupufai. Ae i le faaiuga, o le taunuuga ma le tulaga o tauiviga a Initia mo le tutoatasi sa fuafuaina e le au Peretania lava latou. Mulimuli ane i le taliaina o le le mafaamatalaina o tagi a Initia, na latou tuuina atu ma le loto malie i Initia lona tutoatasi e ala i se faiga a le Palemene ia Iuni 15, 1947. O le feteenai ma le faamoemoe o Gandhi mo se augatasi, toatele o Initia, na vaevaeina ai e le Indian Indian Independence Act le subcontinent i ni malo se lua, Initia ma Pakisitana, ma valaau mo tagata taitoatasi ia tuuina atu le tutoatasi aloaia mai ia Aokuso 15. O le vaaiga sili a Gandhi na lauiloa i le tele o tausaga mulimuli ane, ina ua aofia ai i le TIME o le "Tagata o le Century" mataupu. I lana faamatalaga e uiga i lana galuega tuufaatasia ma le agaga, na taʻua ai e le mekasini na "fagua le 20th seneturi i manatu e avea o se faailo lelei mo taimi uma. "


Me 7 Me. I lenei aso i le 1915, O Siamani na pa'ū i Lusania - o se tulaga matautia o le fasioti tagata-fasioti tagata. le Lusia na utaina i auupega ma fitafita mo le Peretania - o se isi mea mataga o le fasioti tagata-fasioti tagata. O le tele o mea leaga, e ui i lea, o tala pepelo na faamatalaina uma. Siamani na lolomiina lapataiga i nusipepa a Niu Ioka ma nusipepa i totonu o le Iunaite Setete. O nei lapataiga sa lolomiina i autafa o faasalalauga mo le faimalaga i le Lusia ma sa sainia e le ofisa Siamani. Nusipepa na tusia tala e uiga i lapataiga. Na fesiligia le Kamupani Cunard e uiga i lapataiga. O le taitai muamua o le Lusia ua maeʻa - na lipotia mai e mafua mai i le atuatuvale o le faimalaga i le mea na folafolaina faalauaitele e Siamani se taua o le taua. I le taimi nei, ua taʻua Winston Churchill e faapea, "E sili ona taua le faatosina mai o le fefaʻasoaʻiga o le felaʻuaʻiga i le talafatai o le Iunaite Setete ma Siamani." Sa i lalo ifo o lana poloaiga e le o iai le puipuiga a le militeri masani a Peretania i le Lusia, e ui ina fai mai Cunard o loʻo faitauina i luga o lena puipuiga. US Secretary of State William Jennings Bryan na faamavae mai le US ua le mafai ona tutoatasi. O le Lusia o loʻo momoli auupega ma 'au e fesoasoani ai i Peretania i le taua e faasaga ia Siamani na faʻamaonia e Siamani ma isi tagata matau, ma sa moni. Ae na fai mai le malo a le US i lena taimi, ma o tusi a le US ua fai mai i le taimi nei, o le tagata le sala Lusia osofaia e aunoa ma se lapataiga, o se gaoioiga na tuuaia e faamaonia ai le ulufale atu i se taua. Lua tausaga mulimuli ane, na auai aloaia le Iunaite Setete i le valea o le Taua Muamua a le Lalolagi.

Aso o Tina e faamanatuina i aso eseese i le salafa o le lalolagi. I le tele o nofoaga, o le Aso Sa lona lua ia Me. O se aso lelei lea e faitau ai le Taliga o le Aso o Tina ma toe faapaia le aso i le filemu.


Me 8 Me. I lenei aso i le 1945, lea na faaiuina ai foi le Taua Lona Lua a le Lalolagi i Europa, na faamalosiau ai Oskar Schindler i tagata Iutaia na ia faasaoina mai tolauapiga o le oti a Nazi e aua le sailia le tauimasui faasaga i tagata Siamani masani. O Schindler o ia lava e le o se faʻataʻitaʻiga o le tauagafau poʻo le mataupu faavae lelei. O le mulimuli atu i le Nasis i Polani ia Setema 1939, sa vave ona ia faauo atu i Gestapo bigwigs, faʻatau atu ia i latou i fafine, tupe ma le faʻavalea. Faatasi ai ma la latou fesoasoani, na ia maua ai se fale gaosi elemene i Krakow e mafai ona ia tamoe i le taugofie a tagata Iutaia. Ae ui i lea, i le taimi, na amata ona alofagia e Schindler tagata Iutaia ma maua ai le le fiafia i le sauaina o le au Nazi e faasaga ia i latou. I le taumafanafana o le 1944, e pei ona faʻaalia i le ata 1993 Schindler's List, na ia laveaiina le 1,200 o ana tagata faigaluega Iutaia mai le latalata-mautinoa o le oti i totonu o potu kesi o Polani e ala i le toe siitia i latou i se tulaga lamatia tele i se lala o fale gaosimea i le Sudetenland o le Siekisolovakia nofoia e Nazi. Ina ua ia talanoa atu ia i latou ina ua uma ona latou faasaoloto i le aso VE muamua, na ia uunaia malosi: "Aloese mai gaoioiga uma o le tauimasui ma faiga faatupu faalavelave." O gaoioiga ma upu a Schindler e faaauau pea ona uunaia le faamoemoe mo se lalolagi sili atu. Afai, o le sese e pei o ia, e mafai ona ia maua le agaalofa ma le lototele e faasaʻo ai mea sese sili, o loo taʻu mai ai o le mana o loo nofo i totonu oi tatou uma. I aso nei, matou te toe manaʻomia uiga lelei na faʻaalia e Schindler e faʻafefe ai se faiga faʻapitoa faʻatasi ai ma mea e fiafia i ai tagata masalomia o le fasioti tagata, lea e naʻo le fiafia i ai na o ni nai pa. Ona mafai lea e le lalolagi ona galulue faʻatasi ina ia fetaui lelei ma manaʻoga masani o tagata masani, ma mafai ai ona tatou ola e pei o se meaola ma le iloa o lo tatou gafatia moni faaletagata.


Me 9 Me. I lenei aso i le 1944, na faamavae ai le peresitene autocratic o El Salvador, General Maximiliano Hernandez Martinez, i lona ofisa, i le mulimuli ai i se tamaititi e le sauā-o le faatulagaina o le malo na amata i le vaiaso muamua o Me, lea na pagatia le tele o le tamaoaiga a El Salvador ma le sosaiete. I le maeʻa ai o lana pule i le amataga o le 1930 ona o le fouvalega, na fausia ai e Martinez le malosiaga o leoleo ma faaauau ai loa ona faasolitulafono le Communist Party, faasaina faʻalapotopotoga a le au faifaʻatoʻaga, faʻamamaina le nusipepa, faʻafalepuipuiina le aufaigaluega, ma faʻatonuina le aufaigaluega. pulea o iunivesite. I le masina o Aperila o le 1944, na amata faʻatulagaina ai tamaiti aʻoga ma faiaʻoga e faʻasaga i le pulega, ma faia ai loa se soloteteega i galuega a le atunuʻu atoa, i le vaiaso muamua o Me, na aofia ai tagata faigaluega ma polofesa mai vaega uma o le olaga. O le aso 5 o Me, na faatonuina ai e le komiti o feutanaiga, le peresetene e solomuli loa i lalo. Ae ui i lea, na alu Martinez i le leitio, ma unaʻi tagatanuu e toe foi e galulue. O lenei mea na mafua ai ona faʻalauteleina le teteʻe lautele ma sili atu le faʻamalosi leoleo gaioiga na fasiotia ai se tagata aʻoga faʻailoa. Ina ua maeʻa falelauasiga o le autalavou, e afe ma afe le au teteʻe na latou faataʻitaʻi i se sikuea latalata ile National Palace ona faatopetope atu ai lea i totonu o le maota lava ia, ma na iloa ai ua tuulafoaʻi. Faatasi ai ma ana filifiliga ua faaititia tele, na feiloai le pelesetene ma le komiti o feutanaiga ia Me 8 ma iu ai ina malie e faamavae - o se gaioiga na taliaina aloaia i le aso na sosoo ai. Na suia Martinez e avea ma peresetene e se ofisa tau feololo, General Andres Ignacio Menendez, o le na faatonuina le faamagaloga mo pagota faaupufai, folafola le saolotoga o le aufaasālalau, ma amata fuafuaina mo palota lautele. O le unaʻia o le temokalasi ua faamaonia e puʻupuʻu, ae ui i lea. Naʻo le lima masina mulimuli ane, na faʻatoʻilaloina ai Menendez e le puleʻaga.


Ia 10. I lenei aso i le 1984, le Faamasinoga Faavaomalo o Faamasinoga i Hague, Netherlands, i le autasi na tuʻuina atu le talosaga a Nicaragua mo se poloaiga muamua e taofia ai lea na manaomia ai le United States e vave faʻavave lana suavai i lalo ifo o le sami o Nicaraguan ua faaleagaina ai le le itiiti ifo ma le valu vaʻa mai atunuu eseese i le tolu masina muamua atu. Na taliaina e le US le faaiuga e aunoa ma se tetee, e faailoa ai ua maeʻa le gaioiga i le faaiuga o Mati ma e le toe amataina. O le faʻaaogaina o tupe faʻaalu na faʻatautaia e se tuufaatasiga o guerrilla tau tupe a le US o loʻo tau faʻatasi ma le malo o le Sandinista, ma o tagata faigaluega Latina e sili ona aʻoaʻoina i le CIA. E tusa ai ma le saunoaga a le au ofisa a Amerika, o le gaioiga o se vaega o le taumafaiga a le CIA e toe faʻaleleia le taʻiala a le au guerrilla, o loʻo taʻua o "Contras," mai taumafaiga le manuia e puʻeina le teritori i le atunuʻu ina ia osofaʻia ai le sabotage tau tamaoaiga. Na faʻaaogaina e le faʻaaogaina o masini faʻamalositino faʻaaoga mo le faʻaaogaina lelei o tupe i le ausia o lena sini e ala i le faʻavaivaia o fafo atu ma le faʻafeiloaʻiga o oloa. Kefe Nicaraguan ma isi oloa auina ese atu na aoina i luga o pusa, ma sapalai mai le suauu faaulufale mai. I le taimi lava lea, na amata ai ona sili atu le sao o le CIA i le aoaoga ma le taialaina o le tetee a Sandinista, ma na faaalia e le au pulega le fiafia i le faia o le malo o Sandinista i le "faatemokalasi" ma le itiiti ifo i le va o Cuba ma le Soviet Union. O lona vaega, na faaopoopo atu e le Faamasinoga Faavaomalo i lana faaiuga i luga o US metotia se faamatalaga e faamautu ai e faapea, o le tutoatasi faaupufai a Nicaragua "e tatau ona faaaloalogia atoatoa ma ... aua nei lamatia e so o se vaegaau po o se vaega taua." Ae peitai, o lenei aiaiga, e le i mauaina le lagolago autasi. E ui lava na taliaina e le 14 i le laina 1, ae na filifilia e le US le faamasino ia Stephen Schwebel "Leai."


Ia 11. I lenei aso i le 1999, o le tele o le filemu i le lalolagi atoa i le talafaasolopito na amataina i Hague, Netherlands. O le konafesi na faʻamanatuina ai le selau tausaga o le uluaʻi fonotaga faʻavaomalo faʻavaomalo, na faia i The Hague ia Me 1899, lea na amataina le gaioiga o fegalegaleaiga i le va o sosaiete lautele ma malo faʻamoemoeina i le puipuia o taua ma faʻatonutonuina lona soona fai. O le 1999 Hague Appeal for Peace Conference, na faia i le sili atu i le lima aso, na auai atu i ai le sili atu i le 9,000 tagata faʻatosina, sui o le malo, ma taʻitaʻi o le pitonuʻu mai le silia ma le 100 atunuu. O le mea na tupu na matua taua lava, aua, e le pei o isi fonotaga a le UN i le lalolagi atoa, na faʻatulagaina atoa e le o malo, ae o sui o sosaiete lautele, oe na faʻaalia lo latou sauni e unai mo se world beyond war tusa lava pe leai o latou malo. O e na auai, e aofia ai ma taʻutaʻua e pei o le Failautusi Aoao a le UN Kofi Annan, Queen Noor o Ioritana, ma le akiepikopo o Desmond Tutu o Aferika i Saute, na auai i le silia ma le 400 paneleni, fonotaga faaleaoaoga, ma taamilosaga, talanoaina ma finauina auala mo le soloia o taua ma fausia ai se aganuu o le filemu. . O le iʻuga o se fuafuaga gaioiga a le 50 auiliiliga o polokalame na faʻatulaga ai le sefulu tausaga le umi o le polokalame faavaomalo mo le puipuia o feteʻenaʻiga, aia tatau a tagata, tausia o le filemu, le faʻaaogaina o auupega, ma le feagai ai ma mafuaʻaga o taua. O le konafesi na toe faʻamaninoina atili le filemu e uiga e le gata i le leai o feteʻenaʻiga i le va ma totonu o setete, ae o le leai o le tamaoaiga ma agafesootai le tonu. O lena faʻalautelega faʻalautelega ua maeʻa mafai ai ona tuʻufaʻatasia tagata siʻosiʻomaga, tagata e lagolagoina aia tatau, tagata atiaeina, ma isi e le masani ona le manatu ia latou lava o "tagata faʻatupuina le filemu" e galulue agaʻi i se aganuʻu gafataulimaina o le filemu.

adnine


Ia 12. I lenei aso i le 1623, o le au Peretania i Virginia na latou taua o lauga filemu ma le au Powhatan Indians, ae na latou feinu ma le loto i le uaina na latou maua, ma fasiotia ai le 200 o Powhatans ao lei fanaina ma taina 50 isi. Mai le 1607, a o Jamestown, o le uluai nofoaga tumau Peretania i Amerika i Matu, na faavaeina i luga o auvai o le James River i Virginia, o le au colonist sa i totonu ma fafo atu o taua ma se vaeluaga o ituaiga o ituaiga e taua o le Powetan Confederation, na taitaia e Sili sili, Powhatan. O se mataupu ogaoga o faʻalavelave faʻalauteleina o tagata nofoia luga o nuʻu Initia. Ae ui i lea, ina ua faaipoipo le tama teine ​​a Powhatan o Pocahontas i le failotu Peretania ma le tapaa faifaatoaga John Rolfe i le 1614, na ioe malie ai Powhatan i se faiga le faatapulaaina ma le au faipule. O Pocahontas na fesoasoani moni i le vave ola o le nofoaga o Jamestown, na ia laveaʻiina ai le kapeteni Peretania o John Smith mai le faaoolima i le 1607 ma, ina ua maeʻa ona liua o ia i le faa-Kerisiano i le 1613, sa faamanuiaina ai o ia o se faifeautalai i totonu o le atunuu. Faatasi ai ma lona maliu le mautonu i le masina o Mati 1617, na faasolosolo lemu le faʻamoemoe mo le faʻaauauina o le filemu. Ina ua mavae le maliu o Powhatan i le 1618, na ave loa e lona tuagane laitiiti le pule, ma ia Mati 1622, na taitaia se osofaʻiga uma lea na susunuina ai nofoaga o le kolone ma faatoaga ma le tolu o tagata na nonofo ai, e tusa ma le 350, na fanaina pe fasia. O lenei "Faʻamalosia o le malosi" lea na mafua ai le "filemu parley" i Me, 1623, lea e le o taumafai ai le au colonist e sili atu nai lo le tauimasui. O le Uprising na tuua ai le nofoaga o Jamestown i le tele o mea leaga, ma i le 1624 Virginia sa avea ma se malo tautupu. O le a tumau pea seia oʻo i le suiga a Amerika.


Me 13 Me. I lenei aso i le 1846, na palota le US Congress e faamaonia le talosaga a Peresitene James K. Polk e folafola atu le taua i Mekisiko. O le taua na faapogaia e feeseeseaiga tuaoi na aafia ai Texas, lea i le 1836 na manumalo ai i lona ia tutoatasi mai Mexico o se malo tutoatasi ae na avea ma malo o Amerika ina ua pasia e le Konekeresi le US / Texas Treaty of Annexation na sainia ia Mati 1945 e le tagata muamua o Polk, John. Tyler I le avea ai o se setete o Amerika, na taʻua e Texas le Rio Grande o lona tuaoi i saute, ae fai mai Mekisiko o le tuaoi faaletulafono o le Vaitafe o Nueces i matu i matu. Ia Iulai 1845, na faatonuina ai e Peresitene Polk fitafita i totonu o eleele finau i le va o vaitafe e lua. Ina ua le manuia taumafaiga e soalaupule se faaiuga, o le ami a le US i le gutu o le Rio Grande. Na tali atu le au Mekisiko ia Aperila 1846 i le auina atu o a latou lava autau i le isi itu o le Rio Grande. I le aso 11 o Me, na fesili ai Polk i le Konekeresi e folafola se taua faasaga ia Mekisiko, ma tuuaia ai o fitafita Mekisiko na "osofaia le tatou teritori ma faamaligiina le toto oo tatou uso a tagata i lo tatou lava eleele. O le talosaga a le Peresetene na matua taliaina lava e le Konekeresi i le lua aso mulimuli ane ai, ae na faʻatupuina ai foʻi aʻoaʻiga tau amio ma le atamai mai le taʻimua o tagata i polokiki ma aganuu a Amerika. E ui lava i lea, o le feteʻenaʻiga na iʻu lava ina fofo i luga o tuutuuga e le fiafia i le amiotonu, ae silisili le malosi. O le feagaiga filemu na faaiuina ai le taua ia Fepuari 1848 na avea ai le Rio Grande ma tuaoi i saute o Texas, ma tuu atu Kalefonia ma Niu Mekisiko i le Iunaite Setete. I le tali atu i ai, o le a totogi atu e le US ia Mekisiko le aofaiga e $ 15 miliona ma malilie e faʻamalie uma tagi a tagatanuu o Amerika faasaga ia Mekisiko.


Me 14 Me. I lenei aso i le 1941, ina ua osofaʻia le Taua Lona Lua a le Lalolagi i Europa, na lipotia mai se uluaʻi vaʻa a tagata tetee a le US i se tolauapiga i le Patapsco State Forest i Maryland, ua saunia e tuʻuina atu se auaunaga sili ona aoga i lo latou atunuu.. Mo le toatele o tagata tetee, o le avanoa e tulimataia ai lena suiga na mafua mai i le lautele lautele o le malamalama i le auala e mafai ai e lotu ona mamanuina talitonuga. I le taimi muamua, toetoe lava o tane Amerika uma na tusia-agavaa e agavaa mo tulaga o le lotofuatiaifo e ala i lo latou auai i "talafaasolopito filemu", e pei o Quakers ma Mennonites. Ae peitai, o le 1940 Selective Training Training ma Auaunaga Auaunaga, ua tuuina atu le agavaa mo lena tulaga i tagata oe na maua talitonuga mai soo se talitonuga faalelotu lea na mafua ai ona latou tetee i ituaiga uma o auaunaga faamiliteli. Afai ua tusia, o nei tagata e mafai ona tofia i le "galuega o le taua o le atunuu i lalo o le taitaiga lautele." O le Patapsco tolauapiga o le muamua lea o tolauapiga a le 152 i le US ma Puerto Rico, i lalo o se polokalama ua taua o le Civil Civil Public Service, na faalauteleina ai le mauaina o sea galuega. O le Auaunaga na tuʻuina atu galuega mo nisi 20,000 faʻamaoni mai le 1941 i '47, aemaise lava i vaega o vaomatua, faʻasaoina o eleele, felauaiga afi, ma faʻatoaga. O le faʻapotopotoga faʻapitoa a le polokalame na fesoasoani e faʻaleagaina ai le faʻaituau o tagata lautele e ala i le faʻailoa atu i lana lagolago faʻasolopito mo faʻalapotopotoga a le malo. O le tolauapiga na faʻatutuina ma faʻatinoina e komiti a le Mennonite, uso ma ekalesia Quaker, ma o le polokalama atoa e le taumateina ai le malo ma tagata fai lafoga. Na tuʻuina atu e le komiti le leai o ni totogi ma o la latou falesa ekalesia ma aiga na nafa ma le faʻatinoga o latou manaʻoga.


Me 15 Me. I lenei aso i le 1998, Palesitina na faia lona uluai Aso Nakba, o le aso o le mala. O le aso na faavaeina e Yasser Arafat, Peresitene o le Faʻalapotopotoga Faʻamasinoga Palesitina, e faamanatu ai le paʻu o Palestinians i le taimi muamua o le Taua Arab-Isaraelu (1947 - 49). O le Aso Nakba e pau i le aso talu ona mavae le Aso Tutoatasi o Isaraelu. Mai ia Me 14, 1948, o le aso na faailoa ai e Isaraelu le tutoatasi, e tusa o le 250,000 Palestinians ua uma ona sosola pe ua tuliesea mai le mea na avea ma Isaraelu. Mai ia Me 15, 1948, o le faateʻaeseina o Palesitina na avea ma masani masani. O le mea atoa, sili atu nai lo 750,000 Palesia Palesia na sosola pe na tulieseina mai o latou fale, e tusa ma le 80 pasene o le tagata Arapi Farani. O le toʻatele oi latou o loʻo sosola ese i le Palesitina faʻatasi ai ma auala na faʻaumatia ai i latou. O i latou e leai ni auala, e toatele na nonofo i nofoaga o sulufaʻi i setete tuaoi. O mafuaʻaga mo le malaga tele e aofia ai le faʻaleagaina o nuʻu Arapi (i le va o 400 ma 600 Palemia o nuʻu na faʻateʻaina ma le paʻu o Palesitina i le taulaga). Faʻasalaga o fitafita Iutaia ma le fefefe i se isi fasiotiga e le au militeli Siona e mulimuli i le fasioti tagata a le Yassin; faʻatonuina faʻamalosi poloaiga e pulega a Isaraelu; le paʻu o taʻitaʻi Palesitina; ma le le naunau e ola i lalo o le pule a Iutaia. Mulimuli ane, o se faasologa o tulafono na pasia e le uluai malo o Isaraelu na taofia ai tagata Palesitina mai le toe foi mai io latou fale pe talosagaina a latou meatotino. E oo mai i nei aso o le toatele o tagata Palesitina ma a latou fanau o loo avea ma tagata sulufai. O latou tulaga o ni tagata sulufaʻi, e tusa lava pe o le a tuuina atu e Isaraelu ia latou latou aia tatau e toe foi atu io latou fale pe totogi foi, o ni mataupu autu i le taua faifaipea a Isaraelu-Palesitina. O nisi o tusitala talafaasolopito na latou faamatalaina le tulieseina o Palesitina o le faamamaina o ituaiga.


Me 16 Me. I lenei aso i le 1960, o se vaitau taua tele i Pale i le va o le US President Dwight Eisenhower ma le Soviet Prime Nicita Khrushchev, lea na faamoemoe uma itu uma e lua atonu e iu i le faaleleia o sootaga vavalalata, ae na le toe ita. I le sefululima aso talu ai, o le osofaʻi muamua a le au Soviet i luga o le ea i lalo o le eletise U-2 i luga o le teritori a Soviet, e tusa ai ma le auiliiliga o ata o nofoaga faamiliteli i le eleele. Ina ua maeʻa le luasefulu lua o vaalele U-2 na muamua atu, na iu lava ina maua e Khrushchev faamaoniga o se polokalama na faafitia muamua e le US. Ina ua teena e Eisenhower lona manaoga e vaʻavaʻai i vaalele vaalele-vaalele i le lumanaʻi, sa le fiafia Khrushchev i le fonotaga, i le faʻamaeʻaina o le aotelega. O le vaalele vaalele i luga o vaʻalele o le faʻatautaia lea a le US Central Intelligence Agency (CIA). Talu mai le 1953, o le lala sooupu na muamua atu ia Allen Dulles, o le, i se siosiomaga o le malosi o le tetee i faigamalo ma le xenophobia, na fatuina ai se faiga faalilolilo o le failautusi. O le tele o solitulafono ua maua e David Talbot i lana tusi tatala 2015 mata O le Devil's Chessboard.... O le CIA, Talbot, lea na faʻaalia ai le "suiga o tulafono" ma le faʻaleagaina ma le fasiotia o taʻitaʻi mai fafo e avea ma meafaigaluega a Amerika. Talitonu foi Talbot e faapea na faatuina e le CIA le osofaiga o le Cuban Bay of Pig mo le toilalo ina ia faamalosia ai le lima o Peresitene Kennedy talavou i le pomuina o le motu ma auina atu i Marines. O le faʻamaonia o le Cold War na faʻaseseina ai faiga faaupufai a Amerika, na faʻaleagaina ai mataupu faʻa-temokalasi a le atunuu, ma faʻaleleia ai se malo pogisa e naunau e liliu lona faʻaleagaga faaletino ma le amio leaga i totonu oi latou e teenaina.


Me 17 Me. I lenei aso i le 1968, e toaiva tagata na susunuina faila faila i Catonsville, Maryland. Tama Daniel ma le Tama Philip Berrigan faatasi ma tagata Katoliko o le aia tatau aia tatau a tagata Katoliko David Darst, John Hogan, Tom Lewis, Marjorie Bradford Melville, Thomas Melville, George Mische, ma Mary Moylan sa pueina ona o le aveesea o le tele o faamaumauga mai ofisa filifilia i Catonsville, MD, ma faʻaumatia i latou i le solofanua i le fale e tetee ai i le ata faataitai ma le faifai pea o le Vietnam Vietnam. O lo latou falepuipui mulimuli ane sa feita ai i le tele o nusipepa na faʻasoa le tala. I upu a le Tama Tanielu, "O a matou faatoesega, au uo pele, mo le gau o le faasologa lelei, o le susunuina o pepa nai lo tamaiti ... matou te le mafaia, fesoasoani mai ia i matou i le Atua." A o amata le faamasinoga i Baltimore, " Nine "sa lagolagoina e vaega mai le salafa o le atunuu e fetaui ma le ata faataitai. O le tetee a le taua na atili ai ona lagolago mai faifeau, Tamaiti aʻoga mo le Democratic Democratic, Cornell tamaiti, ma le Baltimore Welfare Workers Union. E afe ma afe na savavali i magaala o Baltimore ma valaau mo le tatalaina o Nineva, ma o se faaiʻuga i le "Soa Filifilia" na tuuina atu e le ata e toe faafoi ai le tupuga o le puleʻaga e le gata i Vietnam, ae i Amerika i Saute, Aferika, ma le lalolagi atoa. O le Nineva na faamaninoina i le taimi o lo latou faamasinoga o tagata tagatanuu e leai se filifiliga ae o le le usiusitai i le va o tagata pe a le ogatasi mataupu faavae amio mama, lotu, ma le lotonuu. O Nineva e le faafitia a latou mea na fai, ae taulaʻi atu i lo latou faanaunauga. O lenei faamoemoe e faaauau pea ona musuia i latou oe tetee i le faasalaina o talavou a Amerika i taua e le gata e ui lava i moliaga sese, talitonuga, ma le faasalaga na tuuina atu i tagata Nine.


Me 18 Me. I lenei aso i le 1899 na tatalaina ai le Konafesi a le Hague Peace. O lenei konafesi na faatuina e Rusia "e fai ma sui o le le mautonu ma le filemu tumau o le lalolagi." E lua sefulu ono atunuu, e aofia ai le Iunaite Setete, na feiloai e talanoaina isi auala i taua. Na vaevaeina sui i ni komiti se tolu e tuʻuina atu manatu. O le uluai komesina na malilie faatasi "o le tapulaa o tau o le militeri lea e matua mafatia tele ai le lalolagi." O le komiti lona lua na faatuina mai ni toe teuteuga i le Tautinoga a Brussels e faatatau i tulafono o taua, ma le Geneva Convention e faalautele atu ai puipuiga saunia e le Koluse Mumu. O le komiti lona tolu na talosagaina se faaiuga e foia ai feteʻenaʻiga faavaomalo ma le filemu, e oo atu ai i le Faamasinoga Faava o Malo. E toʻafitugafulu-lua faamasino na filifilia e avea ma tagata e le masani ai e vaavaaia tulafono ma taualumaga e faatulaga ai le tulafono o le tulafono. O le masina o Me 18, 1901, na faatuina ai le faamasinoga o se "laasaga sili lea ona taua i luma, o se agaalofa agaalofa i le lalolagi atoa, lea na faia e le mana o soofaatasi, aua e tatau ona taofia le taua, ma le isi itu, i le manatu o le mafuaʻaga o le filemu o le a sili ona aoga i le fausiaina o se fale faamasino ma le faletusi mo le Faamasinoga Tumau o le Faʻamasinoga ... "I totonu o le fitu tausaga, na saini ai 135 faʻasalaga ma 12 e aofia ai le US. Na malilie atunuu e tuʻuina atu a latou feeseeseaiga i le Komisi Faamasino o Hague pe a latou le solia le "tutoatasi, o le mamalu, o mea taua, poʻo le faʻaaogaina o le pule a le malo, ma tuʻuina mai e le mafai ona maua se fofo faʻalelei i auala o faʻatalatalanoaga faʻava-o-malo poo isi auala o le faaleleiga. "


Ia 19. I lenei aso i le 1967, na faʻamaonia ai e le Soviet Union se maliega e faʻasaina le faʻatinoga o auupega faaniukilia i totonu o le lalolagi. Na faasa foi e le maliliega malo mai le faaaogaina o le masina, isi paneta, poʻo se isi lava "tino selesitila" o ni fitafita militeli poʻo ni faʻavae. Aʻo leʻi pasia e le Soviet, o le "Outer Space Treaty," e pei ona valaauina ai le maliega ina ua amata faamamaluina ia Oketopa 1967, ua uma ona sainia ma / pe faamaonia e le United States, Great Britain, ma le anoanoaʻi o isi malo. Na avea ma sui o le tali atu faavaomalo, na taʻitaʻia e Malo Aufaatasi, i le fefefe lautele o le US ma Soviet Union mafai ona faia avanoa le isi tuaoi mo auupega faaniukilia. O le Soviets lava latou na muamua talia le maliliega i le faasaina o auupega faaniukilia i le vanimonimo, ma finau atu e mafai ona latou taliaina sea maliega pe a fai o le US muamua na aveese ese malo mai fafo na amata ai ona faatuina pisi ma laina-mamao missiles - o se manaoga ua teena e le US. Ae na faʻapaʻu e le Soviets le manaʻoga, peitaʻi, ina ua maeʻa ona saini luga o le US / Soviet Limited Test Ban Treaty ia Aukuso 1963, na faʻasa ai ona faʻataʻitaʻi leukilia i soʻo se mea vagana ai lalo o le eleele. Ile sefulu tausaga na sosoʻo ai, na faʻaauauina ai e le militeri a Amerika le faʻaaogaina o avanoa mo taua ma teteʻe atu ai i taumafaiga a Lusia ma isi malo e faʻasaina uma le faʻaaogaina o le vanimonimo ma le faʻaaogaina o malosiaga faaniukilia i le vanimonimo. O le faʻaaogaina o satelite i le faʻatutuina o au fana, ma le faʻaauauina o le atinaʻeina o meatau i le vanimonimo o se vaega o le mea ua taua e le militeri a Amerika o le sini o le "atoʻatoa fusi puleʻaga" - o se manatu e aofia ai pea le mea na taʻua e Peresitene Ronald Reagan o Star Wars poʻo Missile Puipuiga.


Me 20 Me. I lenei aso i le 1968, o le Boston Progressive Arlington Street Unitarian Church, o se tasi lea o uluai fale tapuai e tuʻuina atu ai le malutaga i Vietnam War. E tusa ai ma le lua falelauasiga, o William Chase, o se fitafita e aunoa ma se faatagaga, na toe faafoi atu i pulega a le malo ina ua mavae le iva aso, ona ua maua faamautinoaga e uiga i lona tulaga o se tagata tetee tetee. Peitai o Robert Talmanson, o se taitaiau na le mafai ona luʻitauina ma le manuia lona ulufale atu i totonu o le militeli, na faoa faamalosi mai le pulelaa a le ekalesia e le au faipule a Amerika ma auina atu e le au tetee i fafo atu ma le fesoasoani a leoleo a Boston. I le tuuina atu o lona malutaga, na ave ai e le Arlington Street Church le taitaiga mai le minisita a le Iunivesite o Yale, William Sloane Coffin, o le na uunaia le toefaafouina o tu masani anamua o se auala e avea ma faailoga lelei o tetee faalelotu i le taua le taua i Vietnam. O Coffin na faia le apili i le taimi o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi i le falesa i Oketopa talu ai. I totonu, na susunuina e tagata 60 a latou kata i totonu o le ekalesia, ma o le isi 280 na latou tuuina atu a latou kata i ni faifeau se toʻafa, e aofia ai le Coffin ma le faifeau a Arlington Street Dr. Jack Mendelsohn, oi latou uma lava na lamatia ai faasalaga e ala i le galulue faatasi ma le taua. I le Aso Sa na sosoo ai, na tuuina atu ai e Dr. Mendelsohn upu na tuusao saʻo i lana aulotu na aoteleina ai le taua o le mea na tupu: "A ... pe a ... oi ai i latou," o lana tala lea, "o le, ua vaivai e aunoa ma se aafiaga o tulafono uma e tetee ai i solitulafono matautia na faia i lo latou igoa e lo latou malo ... ma filifili nai lo le Gethsemene o le le usiusitai i le va o tagata, e faapefea ona tali mai le ekalesia? Tou te iloa le auala na tali mai ai [le lotu] Aso Gafua talu ai. Ae o le tali faifai pea, o le mea e sili ona taua, ea oe. "


Ia 21. I lenei aso i le 1971, o sui o le American Indian Movement (AIM) o loʻo nofoia se kamupani vaʻalele a Amerika i Amerika, i Milwaukee, Wisconsin. O le galuega na mulimulitaʻia foi le aveina tutusa i le lima aso ua tuanaʻi e sui o le AIM ma isi faʻalapotopotoga a Initia ma ituaiga o le ofisa vaʻalele i se taimi lata mai e latalata i Minneapolis, lea na latou fuafuaina ai e faʻatuina se aʻoga atoa ma aganuu a Initia. O le gaioiga na alagatatau i luga o le faʻavae o le Mataupu 6 o le Sioux Treaty o le 1868, o le meatotino lea na muamua anaina e Initia o le toe faʻafoʻi ia latou pe a faʻapea ma le taimi na tuʻuina ai e le malo. Peitai, talu ai o le avea o Me 21 ma le tuʻua o nofoaga o Milwaukee ua faʻalavelaveina ai gaioiga faʻavaʻa a le sami, na puʻeina ai loa tagata o loʻo taofia Minneapolis, ma faʻamutaina ai a latou fuafuaga. AIM na faavaeina i le 1968 e tuliloa sini autu e lima a Native Native: tutoʻatasi tamaoaiga, toefausiaina o aganuu faaleaganuu, puipuiga o aia tatau faaletulafono, pule tutoatasi i luga o ituaiga o ituaiga, ma le toefuataiga o eleele o ituaiga na gaoia faasolitulafono. I le tuliloaina o nei sini, o le faʻalapotopotoga na aʻafia i le tele o manatua pea le teteʻe. Latou aofia ai le nofoia o Alcatraz Island mai 1969 i le 1971; le savali 1972 i Uosigitone e tetee le soli e Amerika o feagaiga; ma le 1973 aveina o se 'upega tafaʻilagi i Wounds Knee e teteʻe ai i faiga malo a Initia. I aso nei, o le faʻalapotopotoga, faʻavae atunuʻu uma, o loʻo faʻaauauina pea ana faʻavae faʻavae. I luga o lana upega tafailagi, ua taʻua ai e le AIM e faapea, o aganuu a Amerika Tutupu e agavaa mo le "mitamita ma puipuia" ma unaʻi tagata Amerika uma ina ia "tumau malosi faaleagaga, ma ia manatua pea o le gaioiga e sili atu nai lo mea ua ausia po o masei o ona taitai."


Me 22 Me. I lenei aso i le 1998 o tagata palota i Northern Ireland ma le Republic of Ireland na faamaonia le maliega o le filemu i Northern Ireland, ua iloa foi o le maliega lelei o le Aso Faraile, ua faaiuina toetoe lava 30 tausaga o feteenaiga i le va o Nationalists ma Unionists i Northern Ireland. Le maliega, maliliega i Belfast i le Aso Faraile Lelei, 10 Aperila 1998, e lua ona vaega, o le tele-pati maliega i le tele o le itu i matu o Irelani vaega faaupufai (le DUP, le Democratic Unionist Party, na o le pau le pati e le malie) ma se faavaomalo maliega i le va o malo o Peretania ma le Republic of Ireland. O le maliega na fausia ai le tele o faʻalapotopotoga na fesoʻotaʻi Northern Ireland ma le Republic of Ireland, faʻapea foi ma le Republic of Ireland ma le United Kingdom. Na aofia ai ma le North Ireland Assembly, koluse-tuaʻoi faʻalapotopotoga ma le Irish Republic, ma le tino e faʻafesoʻotaʻia ia fonotaga i totonu o Peretania (Sikotilani, Wales, ma Northern Ireland) ma palemita i le United Kingdom ma le Irish Republic. Sa tutotonu foi i le maliega o maliliega i le pule silisili ese, aia tatau tau le va o tagata ma aganuu, o le toesea o auupega, demilitarization, faamasinoga ma leoleo. Gerry Adams, Peresetene o le Northern Irish Nationalist organisation Sinn Fein, na faaalia le faamoemoe o le va o talafaasolopito i le talitonuina i le va o Nationalists ma Unionists o le a "fesootai i luga o le faavae o le tutusa. O lea ua tatou aapa atu i lima o faauooga. ” Na tali mai le taitai Ulster Unionist o David Trimble na ia vaaia “se avanoa lelei tele. . . e amata se togafitiga faamalolo. ” O Bertie Ahern, o le taʻitaʻi o le Republic of Ireland, na ia taʻua lona faamoemoe o se laina ua mafai nei ona tosoina i lalo o le "masaa toto". O le Maliega na amata faamamaluina i le 2 Tesema 1999.


Me 23 Me. I lenei aso i le 1838 na amata ai le aveesea mulimuli o Native Americans mai o latou tuaa fanua i Sautesasae o Amerika i Matu i laueleele i sisifo o le Vaitafe o Mississippi na taʻua o Teritori o Initia. E oʻo mai i le 1820s, o tagata Europa na nofoia le itu i Sautesasae na latou manaʻomia ni fanua se tele. Na amata ona latou nonofo faʻasolitulafono i laueleele o Initia ma unaʻi le malo tele e aveese Initia mai sautesasaʻe. I le 1830, na mafai ai e le Peresetene Andrew Jackson ona pasia le Tulafono o le Aveʻesea o Initia e le Konekeresi. O lenei Tulafono na faʻatagaina ai le malo tele e tineia le pule i fanua i Sautesasaʻe o tagata Initia. O le faʻamalosia o suiga, e ui lava ina teteʻe malosi i ai isi, e aofia ai ma le sui faipule o le malo o Amerika o Davy Crockett o Tennessee, ae na vave lava ona mulimuli mai. O lenei tulafono na aʻafia ai tagatanuʻu o Amerika e taʻua o le Five Civiliʻa o Ituaiga: o le Cherokee, Chickasaw, Choctaw, Creek, ma Seminole. O le Choctaw na muamua aveʻesea, amata mai i le 1831. O le aveʻesea o Seminoles, e ui i lo latou teteʻe atu, na amata i le 1832. I le 1834 na aveʻesea ai Creek. Ma i le 1837 o le Chickasaw. E oʻo atu i le 1837, faʻatasi ai ma le toe faʻatulagaina o nei ituaiga e fa, ua aveʻesea ai le 46,000 Initia mai o latou atunuʻu, ma tatala ai le 25 miliona eka mo le nofoia o Europa. I le 1838 na o le Cherokee na totoe. O le latou faʻamalosiʻaga na toe faʻatinoina e le militeri a le Setete ma le lotoifale, o e na faʻataʻamilomiloina le Cherokee i luga ma faʻafesoʻotaʻi i latou i tolauapi tetele ma vaapiapi. Faʻaalia i elemeni, vave faʻasalalauina faʻamaʻi pipisi, faʻasauāina e tagata tuaoi o le atunuʻu, ma le lava o taumafa na feoti ai e oʻo i le 8,000 o le sili atu i le 16,000 Cherokee na amataina le savaliga. O le 1838 faʻamalosia le toe faʻaleaogaina o le Cherokee na taʻua o le Ala o Loimata.


Me 24 Me. I lenei aso i tausaga taitasi, o le International Women's Day for Peace and Disarmament (IWDPD) e faamanatuina i le salafa o le lalolagi. Faʻavaeina i Europa i le amataga o le 1980s, le IWDPD faʻalauiloaina le faʻasolopito ma le taimi nei taumafaiga a fafine i faʻavaomalo filemu-fausiaina ma le faʻaumatiaina poloketi. E tusa ai ma le faʻamatalaga IWDPD luga o upega tafaʻilagi, o tamaʻitaʻi o loʻo faʻatauaina latou te faamamaluina le teena o sauaga o se tali i luitau o le lalolagi ma galulue ae le o se lalolagi amiotonu ma filemu e faafetaiaʻia manaʻoga o tagata-ae le o le militeri. O le faʻagaeʻetia o fafine mo le filemu ua leva ona iai, talu mai le 1915, pe a o le 1,200 fafine mai taua ma le le faaituau, na faaalia le tetee atu i le Taua Muamua a le Lalolagi i The Hague, Netherlands. I le taimi o le Cold War, na faʻatulagaina e le au faʻalototetee vaega i le lalolagi atoa konafesi, aʻoaʻoga, semina, ma faʻataʻitaʻiga e faʻamoemoe e faʻamutaina le teuina o lima, faʻasaina le faʻaogaina o vailaʻau ma vailaʻau oona, ma puipuia ai le faʻaaogaina o meatau faaniukilia. A o latalata i lona luasefulu senituri lona iʻuga, o le filemu fafine gaioiga faʻalauteleina faʻalauteleina ana lisi o mataupu talanoaina. Uunaia e manatu e faapea o ituaiga eseese o sauaga i totonu o aiga, e aofia ai le saua i fafine, e mafai ona fesoʻotaʻi ma le vevesi o loʻo tupu i taua, ma o le filemu i totonu o aiga e fesoʻotaʻi ma le faʻaaloalo faaleaganuʻu mo fafine, vaega faʻamalosi tino i totonu o le gaioiga amata tuliloaina le lua sini o le faʻaumatia ma Aia tatau a fafine. I le masina o Oketopa 2000, na faia ai e le Fono a Malo Aufaatasi le fofo i luga o fafine, filemu ma le puipuiga o loʻo taua faapitoa ai le manaʻomia e tuʻufaʻatasia o itupa e vaʻai i vaega uma o le filemu, e aofia ai le faʻaleagaina o le tino, faʻaleagaina o tino, ma le toe faʻaleleia. O lena pepa o loʻo avea pea ma suiga iloga i le amanaʻia o saofaga tuʻu a fafine i le mafuaʻaga o le filemu.


Me 25 Me. I lenei aso i le 1932, na faʻaalia ai e le Army Bonus Army of World War I veterans i Uosigitone, DC, ma na osofaia e Douglas MacArthur i le loimata. Na folafola atu e le au WWI le ponesi se ponesi a le Fono Aoao faatasi ai ma le aiaiga o le a latou faatali mo a latou totogi sei vagana 1945. E le 1932, o le Paʻitaʻutia na tuua ai le tele o tagata matutua e leai ni galuega ma leai ni fale. E uiga i le 15,000 na faatulagaina e pei o le "Bonus Expeditionary Force," na malaga atu i Washington, ma talosagaina a latou tupe totogi. Latou te tuʻuina fale puipui mo o latou aiga, ma tolauapi i tala atu o le vaitafe mai le Capitol ao latou faatalitali mo se tali a le Konekeresi. O le fefefe mai tagata o le lotoifale na taʻitaʻia ai tagata taʻitoʻatasi uma e manaʻomia le tuʻuina atu o kopi oa latou faʻatagaga mamalu. O le ulu o le BEF, Walter Waters, na ia faapea mai: "Ua matou i ai iinei mo le umi ma o le a matou le fia matelaina. O le a tatou tausia i tatou lava o se faʻapotopotoga faʻapitoa o veteran. Afai e totogiina le Ponesi o le a fesoasoani i le tele o tulaga tau tamaoaiga. "I le Iuni 17th, na palotaina le ponesi, ma na amata ai e le au fitafita le "Maliu Mati" le filemu i luga o le Capitol seia oo ina tolopo le Fono Aoao Iulai 17th. Ia Iulai 28, le Atty. Na faʻatonu e le Faʻamasinoga le latou aveese mai meatotino a le malo e leoleo na taunuu mai ma fasiotia ni tagata se toʻalua. Ona faatonu lea e le Susuga a Hoover le autau e faamama le malologa. Ina ua auina atu e le Susuga Douglas MacArthur ma Major Dwight D. Eisenhower se fitafita solofanua na taitaia e Major George Patton faatasi ai ma tane e toaono, na manatu le au matutua ua lagolagoina i latou. Nai lo lena, na sasaina i latou i le loimata o le kiona, o latou tolauapiga ua mumu, ma e toalua pepe na maliliu e pei o falemai ua tumu i tagata matutua.


Me 26 Me. I lenei aso i le 1637, na faʻatautaia ai e le au Falani Peretania se osofaʻiga i luga o se nuʻu tele Pequot i Mystic, Connecticut, susunuina ma fasiotia uma 600 i le 700 o ona tagata. Muamua vaega o le Puritan nofoaga i Massachusetts Bay, Egelani kolone faasalalauina atu i Connecticut ma o mai i le faateleina o feteenaiga ma le Pequot. I le osofaʻia o le fefefe i tagata Initia, na tofia ai e le kovana o Massachusetts Bay, John Endicott, se 'autau tele i le tautotogo o le 1637. Peitai, na tetee le Pequot i le tuʻufaʻatasia, nai lo le auina atu o le toʻa 200 o latou fitafita e osofai se nofoaga faʻataʻavalevale, fasiotia ai ono aliʻi ma le toatolu fafine . I le tauimasui, na osofai ai e le au kolone le nuu o Pequot i Mystic i le mea ua taʻua nei o le Mystic Massacre. O le Kapeteni o le Kolone o John Mason, o loʻo taʻitaʻia le militeri na lagolagoina e le toetoe 300 Mohegan, Narragansett, ma fitafita Niantic, na faatonuina le tuʻuina o le taulaga i le afi ma poloka le itu e lua na oʻo mai i le palisi na siʻomia ai. O le Pequot na maileia na taumafai e aʻea luga o le palisade na fanaina, ma soo se tasi na manumalo na fasiotia e le au tau Narragansett. O lenei fasiotiga tagata, pei ona fai mai le tele o tusitala faasolopito? O le kapeteni kolone, John Underhill, o le na taitaiina le 20-tamalie a fitafita i le taimi o le osofaiga, sa leai se faafitauli tauamiotonuina le fasiotia o fafine, tamaiti, matutua, ma le atoatoa. Na ia faasino i le Mau, lea “e taʻu mai ai o fafine ma tamaiti e fano faatasi ma o latou matua…. Sa lava le malamalama mai le Afioga a le Atua mo a matou taualumaga. ” I le maeʻa ai o isi osofaʻiga e lua i luga o nuu o Pequot ia Iuni ma Iulai 1637, na maeʻa le Taua a Pequot ma o le tele o Initia na feola na faʻatau atu e fai ma pologa.


Me 27 Me. I lenei aso i le 1907, na fanau ai le tusitala o le natura matagofie ma le paionia Amerika o Rachel Carson i Silver Spring, Maryland. I le 1962, na faʻaalia ai e Carson le felafolafoaiga lautele ma le lolomiina o Sulu lemu, lana tusi faʻamanatu e uiga i mea matautia na mafua mai i faʻanatura faiga e ala i le faʻaaoga sese o vailaʻau vailaʻau pei o DDT. E manatua foi Carson mo lana lautele faitioga amio lelei o le sosaiete a Amerika. O ia o se vaega o le fouvalega tele i saienitisi ma leftist mafaufau o le 1950s ma le 60s na tulaʻi muamua mai popolega e uiga i le aʻafiaga o le radiation mai luga eleele faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga. I le 1963, le tausaga ae le i maliu o ia i le kanesa o le susu, na faailoa ai e Carson o ia lava mo le taimi muamua o se "ecologist" i se tautalaga i luma o le 1,500 fomai i Kalefonia. I le le usitaia o le malosiaga lautele aganuu faʻavae i luga o le matapeʻapeʻa, puleʻaga, ma le le faʻatuatua talitonu i le saienisi le taofiofia e amio mama mataupu, finau malosi o ia o tagata uma o le mea moni vaega o se fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga o fesoʻotaʻiga masani ma felagolagomaʻi latou taufaʻamataʻu na o latou lamatiaga . O aso nei, pei ona molimauina i le vevesi o le tau, taufaamataʻu faaniukilia, ma valaau mo le sili atu "aoga" auupega faaniukilia, o tagata o le lalolagi o loo leaga pea - e ui atonu e sili atu le matautia - e le agafesootai amioga na saili Carson e suia. I le taimi nei, sili atu nai lo se isi lava taimi, ua oʻo i le taimi mo vaega o le siʻosiʻomaga e auai i taumafaiga o auupega-faʻatonutonu ma tetee-taua faʻalapotopotoga fausiaina malosi mo le filemu. Tuuina atu a latou miliona o tagata tuuto, o ia vaega e mafai ona fausia lelei le mataupu o auupega faaniukilia ma taua o taua sili ona taufaamatau i le fesootaiga lalolagi siosiomaga.


Me 28 Me. I lenei aso i le 1961, na faavaeina ai Amnesty International. I se tusiga mai O le Observer, "O Pagota Falepuipui," na fautua mai ai le loia Peretania o Peter Benenson e faapea o se aia tatau a tagata e manaʻomia e faamalosia ai le 1948 United Nations Declaration Universal Declaration of Human Rights. Na tusia e Benenson e uiga i ona popolega e uiga i le faateleina o le solia o le Mataupu 18: "Ua i ai i tagata uma le aia tatau i le saolotoga o manatu, lotofuatiaifo ma tapuaiga ... ma le Mataupu 19: Ua i ai i tagata uma le aia tatau i le saolotoga o manatu ma faaupuga: o lenei aia e aofia ai le saolotoga e taofi manatu e aunoa ma le faalavelaveina ma sailia, mauaina ma faʻamatalaina faʻamatalaga ma manatu e ala i soʻo se aufaasālalau ma e tusa lava pe o loʻo i tua atu ... "Na amata ona galulue le Dutch ma Benenson i le puipuia o aia tatau a tagata lautele i le 1962, ma na saunia e 1968 Amnesty International i Netherlands. O a latou osofaiga e faamutaina le sauaina, aveese le faasalaga oti, taofi le fasioti tagata faaupufai, ma faamutaina falepuipui e faavae i ituaiga, tapuaiga, po o feusuaiga na taitaiina atu ai i se Amnesty International Section i le tele o atunuu o lagolagoina e le silia ma le fitu miliona tagata mai le salafa o le lalolagi. O a latou suʻesuʻega maeʻaeʻa, suʻesuʻega, ma faʻamaumauga, na mafua ai faamaumauga o fale teuina i le International Institute of Social History, e aofia ai faʻamaumauga o faʻatalatalanoaga ma faʻamatalaga faʻasalalau mai tala faʻasolopito e teena ai aia tatau a le tagata. O le Ofisa Tutotonu Faavaomalo e aofia ai faila i luga o aia tatau a tagata soifua e pei o pagota o le lotofuatiaifo ua faasalaina e atunuu e faʻaaoga falepuipui e le tusa ai ma le tulafono e tusa ai ma a latou mataupu. Amnesty International ua faitioina ona o lona mumusu e tetee i taua, e ui lava ina tetee atu i le tele o taua na mafua mai i taua, faapea foi ma le fesoasoani e amataina taua i Sisifo e ala lea i le lagolagoina o tuuaiga taufaasese o faiga na faaaogaina e avea ma faasalalauga.


Me 29 Me. I lenei aso i le 1968, na amataina ai le Taulaga o Tagata Leaga. I se Konafesi Faa-Kerisiano Kerisiano i Saute ia Tesema 1967, na fautuaina ai e Martin Luther King se taumafaiga e aveesea le le tutusa ma le mativa i Amerika. O lana vaaiga o le matitiva e mafai ona faatulaga ma feiloai ma taitai o le malo i Uosigitone e taulimaina le taua faifaipea, le lava o galuega, totogi maualalo talafeagai, aoga, ma se leo mo le faatupulaia o numera o tagata matitiva matitiva ma tamaiti. O le tauvaga sa lagolagoina e le tele o vaega eseese e aofia ai Amerika Amerika, Mekisiko Amerika, Puerto Ricans, ma le faateleina o nuu papaʻe vaivai. A o amata le faatosinaga a le atunuu, na fasiotia le Tupu ia Aperila 4, 1968. O le Rev. Ralph Abernathy na avea ma sui o le Tupu e avea ma taitai o le SCLC, faaauau pea le tauvaga, ma taunuu atu i Uosigitone ma le faitau selau o tagata na faaalia i le Aso Tina, May 12, 1968. Na taunuu foi Coretta Scott King faatasi ma le faitau afe o tamaitai o loo talosagaina se pili tau tamaoaiga o aia tatau, ma ua latou tautino e faia ni asiasiga i aso taitasi i ofisa a le malo e talanoaina mataupu o le le tutusa ma le le tonu. I le faaiuga o lena vaiaso, e ui lava i timuga mamafa na liliu ai le Mall i le palapala, na faʻaigoaina e le numera 5,000 faleʻie ma tolauapiga latou te faʻaigoaina "Autu o le Toetu." O le toʻalua a Robert Kennedy o se tasi o aso malaga o Tina, ma le isi vaega lalolagi, matamata i le le talitonu ao fasioti lana tane ia Iuni 5. O le falelauasiga o Kennedy na soloia ai le Aai o Toetu ao agai atu i le fanuatanu o le Arlington National. O le Vaega o le Inisiua na faamalosia ai le tapunia o le Aai o le Toetu e taua ai le maeʻa o le pemita na tuuina atu mo le faʻaaogaina o le fanua vaʻa.


Me 30 Me. I lenei aso i le 1868, na faʻamanatu muamua le aso o le Aso Faamanatu ina ua lua tamaitai i Columbus, MS, tuʻu fugalaau i luga o tuʻugamau Confederate ma Union. O lenei tala e uiga i tamaitai o loʻo iloa le ola na fasia i itu taʻitasi ona o le Taua Faʻatasi e ala i le asiasi atu i tuugamau ma fugalaau io latou lima na tupu moni i le lua tausaga talu ai, i le aso o Aperila 25, 1866. E tusa ai ma le Nofoaga Tutotonu mo Suʻesuʻega Taua i le Taua, sa i ai le anoanoai o avā, tina, ma afafine o faʻaalu taimi i tuugamau. Ia Aperila o le 1862, na auai ai se faipule mai Michigan ma ni tamaitai mai Arlington, VA e teuteu tomuga i Fredericksburg. O Iulai 4, 1864, o se fafine na asiasi atu i le tuugamau o lona tamā, na auai faatasi ma le toatele oe na maliliu tama, tane, ma atalii na tuua ni pusa i soo se tuugamau i Boalsburg, PA. I le tautotogo o le 1865, o se fomai tipitipi, o le a avea ma Tomai tipitipi Sili o le Leoleo Puipui a Wisconsin, na molimauina tamaitai o tuu fugalaau i luga o tuugamau latalata i Knoxville, TN ao ia pasia i luga o se nofoaafi. "O Afafine o Southland" o loo faia foi lea tulaga i le aso o Aperila 26, 1865 i Jackson, MS, faatasi ai ma tamaitai i Kingston, GA, ma Charleston, SC. I le 1866, o tamaitai o Columbus, na lagona e MS se aso e tatau ona tuuto i le manatuaina, e taʻitaʻia ai le solo "Blue and Gray" na Francis Miles Finch. O se avā ma se afafine o Colonel ua maliu mai Columbus, GA, ma se isi vaega faʻanoanoa mai Memphis, TN na latou faia foi o latou manaʻoga tutusa i o latou nuu, e pei o isi mai Carbondale, IL, ma Petersburg ma Richmond, VA. Po o le a lava le tagata na muamua amataina se aso e manatua ai le au fouvale, na iu lava ina faailoaina e le malo a Amerika.


Me 31 Me. I lenei aso i le 1902, na faʻauʻu ai e le Feagaiga o Vereeniging le Taua a Boer. I le taimi o taua a Napoleone, na pulea e Peretania le Dutch Cape Colony i le pito i luga o Aferika i Saute. O le Boers (Dutch mo faifaatoaga) o nonofo i lenei talafatai talu mai le 1600s na siitia atu i le itu i matu i le Itumalo o Aferika Aferika (The Great Trek) e tau atu i le faatuina o le Transvaal ma le atunuu o Orange Free State. O lo latou mauaina mulimuli ane o taimane ma auro i nei nofoaga e leʻi pine ae oo atu ai i se isi osofaiga a Peretania. A o ave e Peretania o latou aai i le 1900, na faʻatautaia e le Boars se taua tau guerilla faasaga ia i latou. Sa tali mai le au a Peretania e ala i le aumaia o 'autau e faatoilaloina ai le au, faʻaumatia o latou fanua, ma falepuipui a latou avā ma tamaiti i nofoaga o faasalaga i luga o le 20,000 na maliu i le matelaina ona o le matelaina ma faʻamaʻi. I le 1902, na malilie le Boers i le Feagaiga a Vereeniging i le taliaina o pulega a Peretania e faafesuiai mo le tatalaina o malosiaga a Boer ma o latou aiga, faatasi ai ma le folafolaga o le pule tutoatasi. O le 1910, na faʻatuina e Peretania le Union o Aferika i Saute, pule i le Cape of Good Hope, Natal, Transvaal ma le Orange Orange e avea ma malo o le Malo Tele. A o salalau atu le sosolo i Europa, na valaauina ai Amerika Amerika o Theodore Roosevelt mo se konafesi lea na mafua ai le faia o feeseeseaiga i tulafono, ma i faamasinoga faavaomalo e faasaina ai le pule a le malo. O lenei valaau i le gaioiga na maua ai e Peresitene Roosevelt se Nobel Peace Prize, ma taitai atu ai i le faagesegeseina o pulega faa-Peretania i Aferika. Na toe maua e Boers le pule tutoatasi ia latou malo e avea ma popolega faavaomalo ma o le manaoga mo le tali atu na suia ai le vaaiga a le lalolagi i "tulafono" o taua.

O lenei Peace Almanac ua mafai ai ona e iloa laasaga taua, alualu i luma, ma faʻalavelave i le gaioiga mo le filemu lea na faia i aso taitasi o le tausaga.

Faʻatau le lolomiga lomiga, Po o le PDF.

Alu i faila o leo.

Alu i le tusitusiga.

Alu i ata.

Ole Peace Almanac e tatau ona tumau le lelei mo tausaga uma seʻia oʻo ina aveʻesea taua uma, ae ia faʻatumauina le filemu filemu. Tupe maua mai le faʻatauina atu o lolomiga ma PDF lomiga faʻatupeina le galuega a World BEYOND War.

Tusitusiga gaosia ma teuteuina e Tavita Swanson.

Leo na puʻeina e Tim Pluta.

Meataitasi na tusia e Robert Anschuetz, David Swanson, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Erin McElfresh, Alexander Shaia, John Wilkinson, William Geimer, Peter Goldsmith, Gar Smith, Thierry Blanc, ma Tom Schott.

Manatu mo autu na tuʻuina mai e David Swanson, Robert Anschuetz, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Darlene Coffman, David McReynolds, Richard Kane, Phil Runkel, Jill Greer, Jim Gould, Bob Stuart, Alaina Huxtable, Thierry Blanc.

pese faaaogaina e se faatagaga mai “Le Iuga o Taua,” tusia e Eric Colville.

Leo musika ma le fefiloi saunia e Sergio Diaz.

Ata e ala i Parisa Saremi.

World BEYOND War o se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi e faʻavae ai taua ma faʻatuina se filemu ma le gafatia. Matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa le lauiloa lagolago mo le faʻavaeina o taua ma faʻalautele atili ai le lagolago. Matou te galulue e faʻaleleia le manatu o le le na o le taofia o se taua faapitoa ae faʻaumatia le faʻapotopotoga atoa. Matou te taumafai e sui se aganuu o taua ma se tasi o le filemu lea o le a le mafai ai ona faia se feteenaʻiga o feteenaiga e ave ai le toto.

 

Tali 2

  1. O i ai ni faʻataʻitaʻiga mai le lalolagi atoa pe o latou tele mai Europa ma Amerika?

    1. e le tutusa feʻaveaʻiga ae o nisi mai soʻo se mea - ma faʻasalalau uma iinei ina ia mafai ona e vaʻai mo oe lava - faʻafetai

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana