Peace Almanac Aperila

Apelila

Aperila 1
Aperila 2
Aperila 3
Aperila 4
Aperila 5
Aperila 6
Aperila 7
Aperila 8
Aperila 9
Aperila 10
Aperila 11
Aperila 12
Aperila 13
Aperila 14
Aperila 15
Aperila 16
Aperila 17
Aperila 18
Aperila 19
Aperila 20
Aperila 21
Aperila 22
Aperila 23
Aperila 24
Aperila 25
Aperila 26
Aperila 27
Aperila 28
Aperila 29
Aperila 30

telefoni


Aperila 1. I lenei aso i le 2018, na faia ai e le Iunaite Setete lona Aso Muamua o le Tusi. Peresitene Donald Trump na faavaeina le Aso ia Aperila 1, 2017 e le Executive Order. Na faʻavaeina le International Edible Book Festival i le 2000 ma sa faʻamanatuina i atunuʻu e aofia ai Ausetalia, Pasila, Initia, Italia, Iapani, Luxembourg, Mexico, Morocco, Netherlands, Russia, ma Hong Kong. Na faʻamanatuina foi i le lotoifale i le US: talu mai le 2004 i Ohaio, i Los Angeles i le 2005, i Indianapolis i le 2006, ma i Florida o se vaega o le National Library Week. Na finau le au faufautua a le Trump, o le Edible Book Day o se avanoa lelei tele e tuuina atu ai i se mea mama le mea na tupu, o se faamoemoe lotonuu. E mafai ona avea ma taulaʻiga autu i luga o le kalena mo le War on Fake News ma mo le faʻamanatuina o le American Exceptionalism. Na faapitoa le musuia o le pu ina ua ia faalogo o le Perkins Library i Hastings College i Nebraska na faamanatuina le Edible Book Day i le 2008 o se vaega o le Baced Books Week. O le faʻatonuga a le Trump ua faʻatulagaina ai tulafono e mulimulitaʻia.

  1. O le a faia i le tausaga ia Aperila 1.
  2. O le a le o se aso malolo mo tagata lautele ae o se faʻasalalauga lautele.
  3. Tagatanuʻu e tatau ona auai muamua pe maeʻa le galuega, poʻo le taimi o faʻasalaga faʻasalaga.
  4. E tatau i tagatanuu ona lisiina ni tusitusiga latou te filifili e ai i lena aso i le Twitter.
  5. O le NSA o le a faʻaputuina ma faʻatulagaina lisi uma o lisi mo gaioiga i le lumanaʻi.

E pei ona taʻua e le Trump ina ua faalauiloaina le aso o le Tusi a le National Edible Book from the steps of the Library of Congress, "O lenei aso o le aso lelei atoatoa mo na tagata fai tala fou i fafo e aai ai a latou upu ma maua ai le polokalama ma toe faia Amerika Tele. "


Aperila 2. I lenei aso i le 1935, e afe ma afe o tamaiti aʻoga US na latou faia le taua e faasaga i taua. O tamaiti aoga kolisi i le ogatotonu o le tuai o 1930s na tutupu ae ma lagona lagona leaga o WWI i Farani, Peretania Tele, ma le Iunaite Setete, ma talitonu o taua e leai se tasi, ae na fefefe i se tasi. I le 1934, o se taua a le US e aofia ai le 25,000 tamaiti aoga sa faia e faamanatu ai le aso na ulufale mai ai Amerika ile WWI. I le 1935, na amataina se "Komiti a le Tamaititiaoga Taua a le Komiti" i le US e tosina mai ai le sili atu o le femalagaiga o tamaiti 700 mai le Iunivesite o Kentucky na auai faatasi ma le 175,000 i le Iunaite Setete, ma le faitau afe o tagata i le salafa o le lalolagi. O tamaiti mai 140 campuses mai 31 atunuu na latou tuua a latou vasega i lena aso e lagona: "o le tetee i le fasioti tagata na sili atu ona aoga nai lo le itula o le vasega." E tusa ai ma popolega e uiga i galuega a Siamani, faafitauli i le va o Iapani ma Soviet Union, Italia ma Etiopia, o le mamafa fausia mo tamaiti aʻoga e tautala i fafo. A o Ken, na fanau mai Kenneth Born, o se sui o le au felafolafoaiga, i le $ 300 piliona na faaalu i le Taua Muamua a le Lalolagi, ma finau ai faapea "e mafai ona maua ai se tali sili atu." A oi ai o ia i le pulelaa, ae na fanau mai na tauanauina tamaiti aoga e tumau i le folafolaina atu, "O le ae feagai ma le leaga nai lo lenei i le taua." Charles Hackler, o se tamaititi tulafono, na ia faamatalaina ia faatinoga e avea o ni faamanatu e faapea "e le maalofia le taua," o le taua o le ROTC o loo i ai nei " tagata faʻatau, au faʻatau, ma isi tagata taua. "O le toatele o nei tamaiti aʻoga na mulimuli ane faʻamalosia e tau ma feoti i Europa, Asia, ma Aferika i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o a latou upu ua sili atu ona faagaeetia.


Aperila 3. I lenei aso i le 1948, o le Marshall Plan na amata faamamaluina. Ina ua maeʻa le WWII, na amata ona tuʻuina atu e le Malo Aufaatasi fesoasoani fesoasoani i atunuʻu faʻaleagaina uma i Europa. O le US, e le i afaina ai i se tulaga faʻaletonu, na ofoina le fesoasoani tautupe ma le militeri. Na tofia ai loa e le Peresetene Truman le sa avea ma taitai o le au fitafita a le US, George Marshall, e lauiloa i lana tusipasi e avea ma failautusi o le setete. Marshall ma lana aufaigaluega na o mai ma le "Marshall Plan," poʻo le European Recovery Plan, e toe faʻaleleia ai le tamaoaiga o Europa. Na valaʻaulia le Soviet Union ae teʻena le fefefe i le aʻafia o Amerika i ana faʻaiuga tautupe. Sefuluono malo na taliaina, ma fiafia tele i le toe faaleleia o le tamaoaiga i le va o 1948-1952 e tau atu i le North Atlantic Alliance, ma mulimuli ane ai le Iuni a Europa. Ina ua maua le Nobel Peace Prize mo lana galuega, sa faamatala atu e George Marshall nei upu i le lalolagi: “E tele lava faamatalaga e uiga i le tuuina atu o le Nobel Peace Prize i se fitafita. Ou te fefe o lenei e le foliga mai sili ona ofoofogia ia te aʻu e pei ona matua aliali mai foliga mai i isi. Ou te iloa le tele o mea taufaʻafefe ma faʻalavelave o taua. O le aso, i le avea ai ma taʻitaʻifono o le American Battle Monuments Commission, o loʻu tiute le vaʻaia o le fausiaina ma le faʻaleleia o falelauasiga o le militeli i le tele o atunuʻu i fafo, aemaise lava i Europa i Sisifo. O le tau o taua i olaga o tagata e masani ona salalau i oʻu luma, tusia faʻalelei i le tele o tusi asini o latou pou o maʻa tuʻugamau. Ua ou ootia tele e saili ni auala po o se auala e aloese ai mai se isi mala o taua. Toetoe lava o aso uma ou te faʻalogo ai i faletua, poʻo tina, poʻo aiga o le paʻu. O le mala o mea mulimuli ane e toeititi lava i oʻu luma. "


Aperila 4. I lenei aso i le 1967, na tuʻuina atu ai e Matini Luther King se tautalaga i luma o le 3,000 faapotopotoga i le faletupe o le Riverside Church i Niu Ioka. O le faaupuga "I tala atu o Vietnam: o se Taimi e Faʻasese ai," o le tautalaga na faailogaina ai se suiga i le matafaioi a le Tupu mai taitai o tagata lautele i se perofeta o le talalelei lautele. I totonu, e le gata na ia faataatia se polokalame atoatoa e faamutaina ai le taua, ae, i le fua tutusa lava, o le leo e le o se faaupuga, o se "ogaoga ogaoga i le loto Amerika" lea o le taua o se faailoga. E tatau ia i tatou, na ia fai mai, "e oʻo i se suiga faʻavae o tulaga taua .... O se malo o loʻo faʻaauau pea i lea tausaga ma lea tausaga ona faʻaalu le tele o tupe i luga o le puipuiga a le militeri nai lo polokalame o fefaʻasoaʻiga lautele e latalata atu i le oti faaleagaga. "Ina ua maeʻa le lauga, na faʻateleina le lagolagoina o le tupu e Amerika. Na fuafua e le New York Times e faapea "o le fuafuaga o le tuufaatasia o le filemu ma le aia tatau a tagata lautele e mafai ona afaina tele mo mafuaaga uma e lua," ma o faitioga faapena na sau mai le polotini lanuuli ma le NAACP. Peitai, e ui lava i le faʻasaʻolotoina ma le faʻasalaga a tagata faʻateʻa, e leʻi solomuli le Tupu. Na ia amata i luga o se auala mataʻutia ma amata ona fuafua le Fuafuaga a le Matitiva, se galuega e tuufaatasia ai Amerika uma, e tusa lava po o le a le tagatanuu po o le tagatanuu, i le mafuaaga masani o le mamalu faaletagata. Na ia aoteleina lona uiga fou i upu nei: "O le satauro o lona uiga o le maliu o lou lauiloa." E ui lava i lea, "Ave i luga lou satauro ma ia na ona tauaveina. O le auala lena na ou filifili e alu. O le a le mea e ono tupu, e le afaina i le taimi nei. "I le tausaga talu ona uma le lauga, e oʻo lava i le aso, na fasiotia ai o ia.


Aperila 5. I lenei aso i le 1946, General Douglas MacArthur talanoa e uiga i le faasa i taua aofia ai le Mataupu 9 o Iapani fou Faavae. Mataupu 9 e aofia ai le gagana e toeititi tutusa ma le Kellogg-Briand Pact lea e tele atunuʻu o loʻo pati. "E ui o aiaiga uma o lenei tulafono fou ua faatuina e taua, ma e taʻitaʻi tasi ma tuʻufaʻatasia i le iʻuga e pei ona faʻaalia i Potsdam," o lana tala lea, "Ou te manaʻo faapitoa e taʻua lena aiaiga e faʻatatau i le lafoaia o taua. O sea lafoaʻiga, a o nisi itu e alagatatau le faʻatafunaga o Iapani i le ono faia o taua, e oʻo lava ile taimi e tuʻuina atu ai le pule silisili ese a aliʻi e faʻaaoga ai auupega i le lalolagi. Iapani na folafolaina lona talitonu i se sosaiete o malo e ala i le amiotonu, faapalepale ma lelei tulafono o le lautele lautele lautele ma faaupufai amio mama ma tuuina atu i ai lona atunuu faamaoni i ai. O le au le talitonu e ono vaʻai i ia gaioiga e pei o le faʻaalia ae o se faʻatuatua faʻapei o se tamaititi i se vaaiga faʻaaliga vaʻaia, ae o le mea moni o le a vaʻaia i totonu ia sili atu loloto loloto lona taua. O le a ia malamalama o le atinaʻeina o le sosaiete na alagatatau ai i le tagata ona lafoai ni aia tatau. . . . O le talosaga. . . ae amanaʻia le isi laʻasaga i le atinaʻeina o tagata. . . . faʻalagolago i le lalolagi taʻitaʻiga e le o le lava le amio lelei lototele e faʻatino ai le finagalo o le tele o tagata e inoino i taua. . . . O lea ou te fautuaina ai le talosaga a Iapani mo le lafoa o taua i le mafaufau loloto i ai o tagata uma o le lalolagi. E faʻasino tonu lava le ala - tasi lava le ala. ”


Aperila 6. I lenei aso i le 1994, na fasiotia ai le avea ma peresitene o Rwanda ma Burundi. O le faʻamaoniga o loʻo faasino atu i le US-backed and US-trained trained war-maker Paul Kagame - le peresitene mulimuli ane o Rwanda - o le paaga solitulafono. O se aso manaia lenei e manatua ai e ui e le mafai e taua ona taofia faʻasalaga, e mafai ona latou faia. Na taʻua e le Failautusi Aoao a le UN, Boutros Boutros-Ghali, "o le fasiotiga tagata i Rwanda o le selau pasene o le matafaioi a tagata Amelika!" O le mafuaʻaga lenei ona o le lagolagoina e le Iunaite Setete se osofaiga a Rwanda i le Oketopa 1, 1990, na faia e se autau Uganda na taitaia e le US-trained fasioti tagata, ma lagolagoina la latou osofaiga i Rwanda mo le tolu-ma le afa tausaga. O le malo o Rwanda, i le tali atu, e le mulimuli i le ata faataitai a le Iunaite Setete o Iapani i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. E leʻi faʻavaeina foi le manatu o tagata taufaaleaga i lona totonugalemu, talu ai o le'autau osofaʻi na i ai 36 tino ola i Rwanda. Ae na pueina e le malo o Rusia tagata 8,000 ma taofia i latou mo ni nai aso i le ono masina. Na sosola ese tagata mai le osofaʻiga, fatuina o se faʻafitauli tele o tagata sulufai, faʻaumatia mea taufaatoaga, faʻaumatia le tamaoaiga, ma faʻamavae le sosaiete. O le Iunaite Setete ma Sisifo o loʻo faʻaauupegaina tagata mafanafana ma faʻaaogaina nisi faʻasagaga e ala i le Faletupe o le Lalolagi, IMF, ma le USAID. Faatasi ai ma taunuuga o le faateleina o le feitagai i le va o Hutus ma Tutsis. Mulimuli ane o le a faʻavaivai le malo. Muamua o le a oʻo mai le fasioti tagata tele na taʻua o le Lotu Katoliko. Ma o le a oo mai le fasiotiga o peresitene e toalua. O le fasiotia o tagata lautele i Rwanda e faaauau pea talu mai lena taimi, e ui lava o le fasiotiga ua sili atu ona mamafa i tuaoi lata ane o Congo, lea na ave ai le taua e le malo o Kagame - faatasi ai ma fesoasoani a le US ma auupega ma fitafita.


Aperila 7. I lenei aso i le 2014, le Peresetene o Ekuatoa, o Rafael Correa, na fai atu i le militeri Amerika e tuua lona atunuu. O Correa na popole i le "numera tele" o fitafita militeri a Amerika na faalavelave i mataupu a Ekuatoa. O fitafita uma e 20 a le militeri a Amerika, sei vagana ai le militeri a le militeri a Amerika, na aafia uma. Ole laʻasaga fou lea na iai ile taimi nei i taumafaiga a Ecuador e toe maua le pule tutasi mai Amerika i le faʻatinoina o lona puipuiga i totonu. O le laʻasaga muamua na faia i le 2008 ina ua faʻamama e Correa lana ia lava militeri o ana malosiʻaga na masalomia na ofi atu ma faʻamalosia e le CIA. Ae i le 2009 Ecuador na faʻateʻa 'au a le US sa faʻatutuina iina ina ua mumusu e toe faʻafou le 10-tausaga totogi le-mautotogi lisi i luga o le US militeri nofoaga i le taulaga o Manta i Ecuador's Pasefika talafatai. O le US Air Force euphemistically faʻasino i lenei nofoaga o lona itu i saute o le "Forward Operating Location" na faʻamoemoe e taofi le faʻatau atu o fualaʻau mai Colombia. Ae le i tapunia, na faia e Correa se ofo e tatala pea le faavae. "O le a matou toe faʻafouina le tulaga i luga o le tasi tulaga," o lana tala lea, "na latou faʻatagaina matou e tuʻu se faʻavae i Miami - o se Ecuadorean nofoaga." Ioe, e leʻi fiafia le Iunaite Setete i lena talosaga. O le pepelo o le US tulaga na aoteleina e le Ecuadorean National Assembly Member Maria Augusta Calle o le Times Niu Ioka lipotia mai fai mai "O se mataupu o le mamalu ma le silisili ese. E fia ni nofoaga faʻavae mai fafo o loʻo iai i Amerika? ” Ioe ua tatou iloa le tali. Ae i le fesili pe mafai ona tapunia nofoaga faʻavae a Amerika i isi atunuʻu, o le tala a Ekuatoa o loʻo maua ai se tali faʻamalosi loto.


Aperila 8. I lenei aso i le 1898, na fanau ai Paul Robeson. Na sosola ese le tama o Paulo mai le nofo pologa aʻo lei nofo i Princeton, ma faauu mai le Lincoln University. E ui i le vavaeesea i le atunuu atoa, ae na maua e Paulo se sikolasipi faaleaoaoga i le University of Rutgers, lea na ia faauu ai e avea ma Valedictorian ao le i agai i Columbia Law School. O le faʻailoga na faʻalavelaveina ai lana galuega, o lea na ia maua ai se isi i le fale faʻataʻitaʻiga o le faʻalauteleina o tala Amerika ma Amerika. Na lauiloa Paul mo le manumalo i matafaioi i tala e pei o Othello, Emperor Jones, ma O Mea Uma o le Atua Na Maua Uiga, ma mo lana galuega ofoofogia Old Man River in Showboat. O ana faʻatinoga i le lalolagi atoa na tuua ai le au maimoa o loʻo manaʻo faʻafiafia. Na aʻoaʻo Robeson i le gagana, ma faʻatino pese e uiga i le filemu ma le faʻamasinoga i atunuu e 25. O lenei mea na mafua ai faauooga ma taitai Aferika Jomo Kenyatta, Initia Jawaharlal Nehru, WEB Du Bois, Emma Goldman, James Joyce, ma Ernest Hemingway. I le 1933, Robeson foaʻi tupe na maua mai lana Uma Chillun a le Atua i tagata sulufaʻi Iutaia. I le 1945, na ia talosagaina ai le Peresetene Truman e pasia se tulafono e teteʻe ai i le tulafono, fesiligia le Cold War, ma fesiligia pe aisea e tatau ai ona finau Aferika Amerika mo se atunuʻu o loʻo tele lona faʻailoga lanu. O Paul Robeson na faaigoaina o le Communist e le House Un-American Activities Committee, ma faamutaina lelei lana galuega. E valusefulu ana konaseti na faʻaleaogaina, ma le toʻalua na osofai aʻo vaʻai leoleo a le setete. Na tali Robeson: "O le a ou pese i soo se mea e mananaʻo ai tagata ou te pese… ma o le a ou le fefe i satauro na mumu i Peekskill poʻo se isi mea." Na soloia e le US le tusi folau a Robeson mo le 8 tausaga. Na tusia e Robeson se tala faʻasolopito O iinei ou te tu ai ao lei maliu o ia, lea na aliali mai na mulimulitai ma faʻamaonia i lima o le CIA.


Aperila 9. I lenei aso i le 1947, o le taamilosaga muamua o le saolotoga, "Journey of Reconciliation," sa lagolagoina e CORE ma FOR. I le maeʻa ai o le WWII, na faʻamasinoina ai e le Faamasinoga Maualuga a Amerika e faapea, o le vavaeeseina o vaʻavaʻa ma pasi a le atunuʻu e le faʻasalalau. I le faaiuga o le faaiuga na le amanaiaina i le itu i Saute, o le Fellowship of Reconciliation (FOR), ma le au a le toavalu Aferika-Amerika ma le valu tagata mai le Congress for Racial Equality (CORE), e aofia ai le vaega vaega o Bayard Rustin ma George House, na amata ona latou o mai i pasi ma nonofo faatasi. Na latou pasi i pasi o Greyhound ma Trailways i Uosigitone DC, e agai atu i Petersburg lea na agai atu ai Greyhound mo Raleigh, ma Trailways mo Durham. Na valaau e le avetaavale Greyhound leoleo i le taimi na latou taunuu ai i Oxford ina ua musu Rustin e alu ese mai luma o le pasi. E leai se mea na faia e leoleo e pei o le avetaʻavale ma Rustin finau mo minute 45. O le pasi uma na faia i le Chapel Hill i le aso na sosoo ai, ae ao le i malaga atu mo Greensboro i le aso o Aperila 13, e fa ni tagata tolauapi (lua Aferika-Amerika ma le lua paʻepaʻe) na faamalosia i leoleo lata ane, puʻeina, ma tofia se $ 50 faʻatasi. O le mea na tupu na tosina mai ai le toatele o le eria e aofia ai le tele o avetaavale taavale. O le tasi oi latou na taia le paʻe paepae o James Peck i lona ulu ao ia malaga mai e totogi ia noataga. O Matini Matkins, o se tagata vetela o le malosi o le malosi o le tino, na taia e le avetaavale a le taxi mo le talanoa ma se tamaitai Aferika-Amerika i se fale pasi. O moliaga uma e faasaga i tagata osofaʻe papaʻe na paʻu'ūina ona o moliaga na molia ai ē na afaina i le faatupuina o sauaga. O le soligaina o le eleele o nei tagata puipuia aia tatau a tagata lautele, na iu lava ina taitai atu ai i le Freedom Rides of 1960 ma 1961.


Aperila 10. I lenei aso i le 1998, na sainia le maliega o le Aso Faraile Lelei i Northern Ireland, ma faʻauʻu ai 30 tausaga o feeseeseaiga faʻavae i Northern Ireland ua taʻua o "The Troubles." O le feteʻenaʻiga na foia e le maliega na afua mai i le ogatotonu o le 1960, ina ua maua e le au Porotesano i Aialani i Matu le faitau aofai o tagata na mafai ai ona latou pulea pulega a le setete i auala na le lelei ai le vaega toʻaitiiti o le Katoliko Roma. I le taufaaiuiuga o le 60s, o se gaioi malosi o aia tatau a tagata e fai ma sui o tagata Katoliko na mafua ai pomu, fasiotiga tagata, ma vevesi i le va o Katoliko, Porotesano, ma Peretania leoleo ma fitafita na faaauau pea i le amataga o le 1990. I le tuai o le amataga o le 1998, o avanoa mo le filemu i Northern Ireland na tumau ai le mativa. O le tala faasolopito Porotesano Ulster Unionist Party (fautua o le iuni ma Peretania) na musu lava e feutagai ma Sinn Fein, o le tele lava o Katoliko ma Irish-republican apaau faaupufai o le Irish Republican Army (IRA); ma o le IRA lava ia na tumau pea le le manaʻo e tuu i lalo ona lima. Peitaʻi, o le faʻaauauina pea o talanoaga faʻatele, na amata i le 1996, lea na aʻafia ai sui o Aialani, o vaega faaupufai eseese o Northern Ireland, ma le malo o Peretania, na iʻu lava ina fua mai. Na maua se maliega na valaauina ai mo le filifilia o le Northern Ireland Assembly e nafa ma le tele o mataupu i le lotoifale, felavasaʻi i le va o malo o Ireland ma Northern Ireland, ma faaauau ai feutanaiga i le va o malo Peretania ma Aialani. I le Me 1998, o le maliega na matua taliaina i se felagolagomai soofaatasi i Aialani ma Northern Ireland. Ma o Tesema 2, 1999, na aveʻese ai e le Republic of Ireland le faʻatulafonoina o ana tagi i le atumotu atoa o Aialani, ma na tuʻuina mai e le Malo o Peretania le pule saʻo o Aialani i Matu.


Aperila 11. I lenei aso i le 1996, sa sainia le feagaiga a Pelindaba i Cairo, Aikupito. Pe a faʻatinoina, o le a faia e le Feagaiga le konetineta uma o Aferika o se aumalaga faʻanatinati e aunoa ma se faʻaaogaina; o le a faʻataʻotoina foi se faasologa o vaega e fa o loʻo aofia ai le itulagi i saute. E fa sefulu valu atunuu Aferika na sainia le konekarate, lea e manaomia ai itu auai taitoatasi ina ia aua le "faia suesuega, atinae, gaosia, faaputuina oloa pe maua i se isi itu, umia pe puleaina soʻo se mea faʻanatura faʻafuaseʻi i soo se mea." mea faʻamalositili faʻamalosi; manaomia le faateaeseina o so o se ituaiga mea ua uma ona gaosia ma le liua po o le faatamaia o so o se nofoaga ua fuafuaina e fatuina ai; ma faʻasaina le faʻaaogaina o mea faʻalauiloa i totonu o le sone o loʻo puipuia e le feagaiga. E le gata i lea, ua fautuaina le setete o le eletise ina ia aua nei "faaaogaina pe faamataʻuina le faaaogaina" o auupega faaniukilia e faasaga i so o se setete i totonu o se vailaau e aunoa ma le puipuia o auupega. O le faasalalauga a le UN Security Council i le aso na sosoo ai, Aperila 12, 1996, na aoteleina ai le taua o le Feagaiga a Pelindaba, lea na amata mulimuli ane ai nisi 13 tausaga mulimuli ane, ia Iulai 15, 2009, ina ua faamaonia e se manaʻomia le 28th Setete o Aferika E ui na faamoemoe le Security Council e faamautu le vave faatino o le feagaiga, ae na ia iloaina o lona taliaina i mataupu silisili a le sili atu i le 40 Aferika, faapea foi ma le toeititi o malo faaniukilia-auupega, na avea ma “taua taua i… filemu i le lalolagi ma saogalemu. ” O lana faʻasalalauga faʻasalalau na faʻaiʻuina: "Ua puʻeina e le Fono a le Puipuiga lenei mea e faamalosia ai taumafaiga faaitulagi… i tulaga faavaomalo ma tulaga faaitulagi e faamoemoe e ausia le tulaga lautele o le pulega faaniukilia e le o tupuolaola."


Aperila 12. I lenei aso i le 1935, o nisi tamaiti aʻoga kolisi a le 175,000 i Amerika uma na auai i totonu o le potuaoga ma na faʻaalia ai le filemu na latou tauto ai e aua nei auai i se feteʻenaʻiga. O faʻataʻitaʻiga a le tamaititi aʻoga e pei o na i le 1935 sa faia foi i le US i le 1934 ma le 1936, faʻapupula i numera mai le 25,000 i le 1934 i le 500,000 i le 1936. Talu ai ona o le toatele o tamaiti aoga kolisi na latou vaai i le taufaamatau o le taua na mafua mai i le fasia i Europa e pei ona afua mai i le vevesi na faia e le Taua Muamua o le Lalolagi, na faia uma ia faaaliga ia Aperila e faailoga ai le masina na ulufale ai Amerika i le Taua Muamua a le Lalolagi. O mea na latou manatu i ai o le fasioti tagata le fia miliona, ma ua latou taumafai e faailoa manino lo latou le naunau e auai i se isi taua le taua i fafo atu. Ae o le mea e malie ai, o lo latou tetee tetee i taua e le o faavae i manatu tetee a le malo po o le vavaeeseina o talitonuga faapolokiki, ae o le autu lava i se tulaga faaleagaga e le patino pe maua foi mai le auai i se faalapotopotoga lea na faalauiloaina. O se tala puupuu se tasi e foliga mai e faʻaalia lelei ai lenei mea. I le 1932, o Richard Moore, o se tamaititi aoga i le Iunivesite o Kalefonia i Berkeley, na ia faatofuina o ia lava i gaoioiga tetee. "O loʻu tulaga," na ia faamalamalama mulimuli ane ai, "o le, tasi: Ou te le talitonu i le fasioti tagata, ma le lua: Ou te lei naunau e gauai atu i se pule maualuga, pe o le Atua po o le Iunaite Setete o Amerika." o le faamaoni e mafai foi ona faamalamalama mai pe aisea na talitonu ai le fiaselau o alii talavou o le taimi e mafai ona aveesea le taua pe afai e mumusu alii talavou uma e tau.


Aperila 13. I lenei aso i le 1917, na faatuina ai e Peresitene Woodrow Wilson le Komiti mo Faamatalaga a le Malo (CPI) e ala i le poloaiga a le ofisa. O le faʻailogaina o George Creel, o se tusitala o le taimi na tofia e avea ma taʻitaʻifono, o le CPI na faʻamoemoe e totogi se faʻamatalaga faalauiloa faalauiloa e fausia ai le fesoasoani i totonu o le atunuu ma faavaomalo mo le ulufale atu o Amerika i le Taua Muamua a le Lalolagi i le vaiaso talu ai. Ina ia faataunuuina lana misiona, na tuufaatasia ai e le CPI ia faiga faʻalauiloa faʻaonaponei faʻapitoa ma se malamalamaʻaga faʻapitoa o mafaufauga tagata. O le a le mea na oʻo mai i le faitioga saʻo, na faʻatinoina ai "taʻiala taʻiala" e faʻatautaia lipoti a le aufaasālalau e uiga i le taua, ma lolovaia alalafaga faʻaleaganuʻu faʻatasi ai ma mea faʻatau. O le vaega o le CPI o le Tala Fou na tufatufa atu nisi lomiga faasalalau a le 6,000 lea o vaiaso taitasi e sili atu nai lo koluma nusipepa 20,000. O lona Vaevaega o Faʻasalalauga Faʻatinoga faʻapitoa o tagata tusitala, tagata tusitala, ma tusitala e puupuu le tala e faʻasoa le laina aloaia o le malo i se foliga faigofie i le 12 miliona tagata i masina taitasi. O le Vaega o le Pictorial Advertising sa faʻapipiʻiina pepa faʻamatalaga mamana, i le lotonuu o lanu, i luga o luga o luga o luga o luga o laupepa i luga o le atunuʻu. Sa saʻiliʻili tagata atamamai e suʻe tusi laiti e pei o Siamani Taua Taua ma Conquest ma Kultur. Ma o le Vaevaega o Filiga na faʻaalia ai ata tifaga e pei o Le Kaiser: The Beast of Berlin. I le fausiaina o le CPI, na avea ai le US ma malo muamua faʻaonaponei e faʻasalalau faʻasalalauga i luga o se fua tele. I le faia o lea tulaga, na ia tuuina mai ai se lesona taua: Afai e tusa lava pe o se malo faatemokalasi, sei vagana ai se tasi o tagata, ua fuafua e alu i taua, atonu o le a taumafai e tuufaatasia se malo vaeluaina i tua atu e ala i se taumafaiga faalauaitele ma faaumiumi o faasalalauga pepelo .


Aperila 14. I lenei aso i le 1988, na pasia ai e le palemene a Tenimaka se iugafono e tauanau ai e logoina e le malo ana vaʻavaʻa mai fafo e taumafai e ulufale atu i pitonuʻu a Denmark e tatau ona latou faʻamaonia manino ao le i faia pe o latou faia pe leai foi ni auupega faaniukilia. E ui lava i le tulafono a le 30-tausaga i Tenimaka e faʻataʻatia ai auupega faaniukilia i soo se mea i luga o lona teritori, e aofia ai ona ports, o le faigamalo na masani ona faʻatautaia e le talia e Denmark se togafiti na faʻaaogaina e le Iunaite Setete ma isi vaega o NATO. E taua o le NCND, "e le faʻamaonia pe teena foi," o lenei faiga faʻavae na mafai ai e le NATO ona ave faʻaupuga faaniukilia i totonu o pitonuʻu i Tenimaka. Ae peitai, o le fou, faasaina, ma le faaiuga, e ui i lea, na tuuina atu faafitauli. A o le i pasia, na taʻu atu e le amepasa Amerika i Tenimaka i le au faipule faaupufai a Tenimaka o le iugafono e mafai ona taofia uma ai vaatau a NATO mai le asiasi atu i Tenimaka, ma iu ai ina faamutaina masani masani i le sami ma taofia ai le galulue faatasi o le militeri. Talu ai e sili atu nai lo le 60 pasene o tagata Danimaka na mananao i lo latou atunuu i le NATO, o le taufaamataʻu na faia ma le faʻamaoni e le malo totonu o le malo Danimaka. Na talosaga mo se palota i le aso X Mekone, lea na mafua ai ona tausia le au tausi mavaega i le pule. I le masina o Iulai 10, ina ua oso se vaʻa a Amerika i se taulaga Danimaka e faʻaalia le natura o auupega a le vaa, o se tusi na lafoina i luga o le vaa na fautuaina ai o ia i le tulafono fou a Tenimaka, na toe foʻi atu i le matafaga. I le Iuni 2, na taunuu ai Denmark i se maliega fou ma le US lea o le a toe faatagaina ai vaa o NATO e ulufale atu i pitonuu Denmark e aunoa ma le faamaonia pe teenaina o loo latou tauaveina ni auupega faaniukilia. Ina ia fesoasoani i le tuʻuina atu o lagona faʻamalosia i le fale, na faʻaalia loa e Tenimaka i malo o NATO lona faʻasaina umi o auupega faaniukilia i lona teritori ao faagasolo taimi.


Aperila 15. I lenei aso i le 1967 o le tele alut-Vietnam faʻataʻitaʻiga i le talafaasolopito o Amerika, e oo mai i lena taimi, na tupu i Niu Ioka, San Francisco, ma le tele o isi aai i le salafa o le Iunaite Setete. I Niu Ioka, na amata le solo tetee i Central Park ae faaiu i le Laumua o Malo Aufaatasi. E silia ma le 125,000 tagata na auai, e aofia ai Dr. Martin Luther King, Jr., Harry Belafonte, James Bevel, ma Dr. Benjamin Spock. E silia ma le 150 ata faataitai na susunuina. O le isi 100,000 na savali mai le Second and Market Street i le taulaga o San Francisco agai i Kezar Stadium i le Golden Gate Park, lea na saunoa ai le tamaitai fai pese o Robert Vaughn faapea foi Coretta King faasaga i le aafia o Amerika i le Vietnam Vietnam. O savaliga uma e lua o vaega ia o le Spring Mobilization e Faaiʻu ai le Vietnamese War. O le Spring Mobilization organisizing group na muamua feiloai ia Novema 26, 1966. Na taʻitaʻia e le fitafita tuai o le filemu o AJ Muste ma aofia ai David Dellinger, o le faatonu o le Tatala; Edward Keating, le tagata lomitusi o Faʻamalo; Sidney Peck, o le Case Western Reserve University; ma Robert Greenblatt, o le Iunivesite o Cornell. Ia Ianuari 1967, na latou faaigoaina le Reverend James Luther Bevel, o se uo vavalalata a Martin Luther King, Jr., e avea ma faatonu o le Spring Mobilization. I le faaiuga o le savaliga i Niu Ioka, na faasilasila mai ai e Bevel o le isi taofi o Washington DC Ia Me 20–21, 1967, 700 tagata tetee tetee na potopoto iina mo le Spring Mobilization Conference. O la latou mafuaʻaga o le iloiloina o Aperila faʻataʻitaʻiga ma siata se lumanaʻi vasega mo le antiwar gaoioiga. Na latou faatuina foi se komiti faafoe - le National Mobilization Committee e Faaiʻu le Taua i Vietnam - e fuafua ai mea o le a tutupu.

peacethroughpeace


Aperila 16. I lenei aso i le 1862, na sainia ai e Peresitene Abraham Lincoln se tulafono e faamuta ai le nofo pologa i Washington, DC O le Aso o le Emancipation Day i Uosigitone, DC Faʻamutaina o le pologa i Uosigitone, DC, leai se taua. A o faʻapologaina isi nofoaga i le Iunaite Setete na faʻaiʻuina i le fausiaina o tulafono fou ina ua maeʻa le fasiotia o le tolu-kuata o le miliona o tagata i le tele o fanua tetele, faʻapologa i Washington, DC, na faʻamutaina le auala na faʻaiʻuina i le tele o totoe o le lalolagi, e pei o e ala i le lafoa i luma ma naʻo le fatuina o ni tulafono fou. O le tulafono na faʻamutaina ai le pologa i DC na faʻaaoga ai le saolotoga. E leʻi tauia tagata na faʻapologaina, ae o tagata na faʻapologaina i latou. O le nofo pologa ma le tautua na faʻatauaina i le lalolagi ma na tele lava ina faʻamutaina i totonu o le seneturi, e tele taimi na ala mai i le faʻasaʻolotoina o tupe nai lo taua, e aofia ai kolone o Peretania, Tenimaka, Farani, ma Netherlands, ma le tele o Amerika i Saute ma Caribbean. I le toe tepa i tua e mautinoa foliga lelei tele le faʻamutaina o faiga le tonu e aunoa ma le fasioti tagata tele ma le faʻatamaʻiaina, lea i talaatu o lona vave amioleaga e iʻu foi ina le mafai e faʻamutaina atoa se faʻaletonu, ma agaʻi ai i le faatupuina o le ita umi ma sauaga. Iuni 20, 2013, o le Ata Faasalalaina lolomiina se tusiga ua taua "Leai, Lincoln le Mafai ona 'Avea Faigafita'." Aisea e leai ai? Ia, e leʻi manaʻo tagata e nofo pologa e faʻatau atu. E saʻo atoatoa lena mea. Latou te leʻi, leai. Ae le Atalani e taulaʻi atu i se isi finauga, ma fai mai o le a sili atu le taugofie, e sili atu i le $ 3 piliona (i le 1860s). Ae, afai e te faitau vaʻaia, na taʻutino e le tusitala o le tau na sili atu ma le lua faalua.


Aperila 17. I lenei aso i le 1965, na faia ai le uluai savali i Uosigitone e faasaga i le taua i Vietnam. O Tamaiti Aʻoga mo se Sosaiete Temokalasi (SDS) na amataina le savali savali 15,000-25,000 tamaiti aʻoga mai le salafa o le malo, le Women Strike for Peace, le Student Nonviolent Coordinating Committee, Bob Moses o le Mississippi Freedom Summer, ma tagata pepese o Joan Baez ma Phil Ochs. O fesili na tuʻuina mai e le Peresetene o le SDS, Paul Potter, o loʻo aoga pea i aso nei: "O le a le ituaiga faiga e faʻamaonia ai le Iunaite Setete poʻo se atunuʻu o loʻo latou puʻea le iʻuga o tagata Vietnamese ma faʻaaoga faʻatatauina mo lona lava faʻamoemoe? O le a le ituaiga o faiga e faʻaleaogaina tagata i Saute, tuua miliona ma miliona o tagata i le atunuʻu matitiva uma ma le aofia ai mai le autu ma folafolaga a Amerika sosaiete, e fausia ai foliga ma mataʻutia ofisa ma faia ai na nofoaga o tagata faʻaalu ai o latou olaga ma faia a latou galuega, o loʻo tuʻuina i luma mea taua i luma o tagata taua-ma o loʻo faʻaauau pea ona valaʻau o ia lava saoloto ma o loʻo tumau pea i le mauaina o ia talafeagai i leoleo le lalolagi? O le a le nofoaga o i ai iina mo tamaloa masani i lena faiga ma faʻafefea ona latou faʻatonutonuina… E tatau ona tatou faʻaigoaina lena faiga. E tatau ona tatou faʻaigoaina, faʻamatalaina, iloiloina, malamalama iai ma suia. Aua na o le taimi lava e suia ai lena faiga ma mafai ai ona i ai le pule e mafai ona i ai se faʻamoemoe mo le taofia o malosiaga na mafua ai se taua i Vietnam i aso nei po o le fasioti tagata i le itu i Saute taeao poʻo mea uma e le mafaitaulia, le mafaitaulia sili atu le faʻatupuina faiga leaga o loʻo galueaina. tagata uma — i taimi uma. ”


Aperila 18. I lenei aso i le 1997, o le gaoioiga "Filifili Life" plowshares na faia i Bofors faletalimalo i Karlskoga, Suetena. O le igoa "suotosina" e faatatau i le tusitusiga a le perofeta o Isaia o le na faapea mai o aupega o le a sasaina i le suotosina. O galuega a le Plowshares na amata lauiloa i le amataga o le 1980s ina ua faaleagaina e le toʻatele o tagata gaioiga ni vaega taua o le taua. O Bofors na aveina atu auupega i Initonesia. E pei ona taʻua e le tagata faatupu faalavelave o Art Laffin, o ni tagata faatupu faalavelave e toʻalua a Suetena, o Cecelia Redner, o se patele i le ekalesia i Suetena, ma Marja Fischer, o se tamaititi aʻoga, na ulufale i le falefaigaluega o Bofors Arms i Kariskoga, Suetena, na totoina se laau o le apu ma taumafai e faaleagaina se vaega o le sami. Kanata ua auina atu i fafo i Indonesia. O Cecilia na molia i le taumafai e faia ni mea leaga faʻaleaga ma Marija i le fesoasoani. Na molia foi i laʻua i le solia o le tulafono e puipuia ai nofoaga “taua i le lalolagi.” Na taʻusalaina uma nei fafine i le aso 25 o Fepuari, 1998. Na la finau, ona o le tele o isi faʻalavelave na faia e le faamasino, e faapea, i upu a Redner, "Pe a faʻaauupegaina e loʻu atunuu se pule malosi, e le faʻatagaina aʻu ona gauaʻi ma usitaʻi. i le solitulafono o le fasiotiga tagata i East Timor. Ou te iloa le mea o loʻo tupu ma e le mafai ona ou tuʻuaʻia le pule faʻatonu Initonesia poʻo laʻu lava malo. O le matou gaioiga galue o se auala lea matou te tali atu ai ma galulue faʻatasi ma tagata o East Timor. ” Na taua atili e Fischer, "Na matou taumafai e puipuia se solitulafono, ma o se matafaioi lena e tusa ai ma le matou tulafono." Na faasalaina Redner i sala tupe ma 23 tausaga o aʻoaʻoga faasaʻo. O Fischer na faasalaina i le salatupe, ma e lua tausaga le faasalaga faafalepuipui, E leai se faʻasalaga faʻa falepuipui na faia.


Aperila 19. I lenei aso i le 1775, o le suiga a le US na liliu faʻaalia ma taua i Lexington ma Concord. O lenei liliu na mulimuli i le tuputupu aʻe o le faʻaaogaina o metotia le faʻamalosi e masani ona fesoʻotaʻi ma vaitaimi mulimuli ane, e aofia ai ma teteʻe tetele, tamaititi, faʻalauiloaina o fale gaosi oloa ma tutoʻatasi, o le atinaʻeina o komiti o fetusiaʻiga, ma le faʻaaogaina o le malosiʻaga i le lotoifale i le tele o nuʻu mamao o Massachusetts. O le vevesi o le taua mo le tutoʻatasi mai Peretania na unaʻia muamua lava e tagata sili ona mauoa o aliʻi papaʻe fanua i totonu o kolone. E ui o le iuga na aofia ai le mea sa i ai mo le taimi o le eleele solia Faavae ma Tulafono o Aia Tatau, o le fouvalega o se vaega o se taua tele atu i le va o Farani ma Peretania, semanu e le mafai ona manumalo e aunoa ma le Farani, faaliliuina malosiaga mai le tasi maualuga i le isi, fausiaina leai se faʻamalositino gaioiga o le faʻatatauina, vaʻaia teteʻe e matitiva faifaatoʻaga ma pologa tagata e pei ona masani ai talu ai muamua, ma vaʻaia tagata sosola faʻapologa e lagolagoina le itu a Peretania. O le tasi mafuaʻaga mo le taua o le tausia o pologa, ina ua maeʻa le tuputupu aʻe o le soloia o Peretania ma le faaiuga a le faamasinoga a Peretania na faasaolotoina se tamaloa e igoa ia James Sommerset. Patrick Henry's "tuu mai ia te aʻu le saʻolotoga pe tuu mai ia te aʻu le oti" e le na o le tusia i le sefulu tausaga talu ona maliu Henry, ae sa ia ona tagata o ni pologa ma sa leai se tulaga lamatia o le avea ma se tasi. O le mafuaʻaga mo le taua o le naunau e faʻatele i sisifo, fasia ma gaoi tagata o le atunuʻu. Pei o le tele o taua a Amerika talu mai lena, o le muamua o se taua o le faʻalauteleina. O le faʻafoliga o le taua e le maalofia pe manaʻomia e fesoasoani i le le amanaʻia o le mea moni o Kanata, Ausetalia, Initia, ma isi nofoaga e le manaʻomia taua.


Aperila 20. I lenei aso i le 1999, e toʻalua tamaiti aʻoga i Columbine High School i Littleton, Colorado, na o atu i luga o se fana fanafana, fasiotia tagata 13 ma faʻamaʻiina nai lo le 20 isi ao leʻi liliu a latou fana ia i latou lava ma fasioti. O le taimi lena, o le sili lea ona leaga le aoga i le talafaasolopito o Amerika ma uunaia ai se felafolafoaiga a le atunuu i luga o le fana, saogalemu o le aʻoga, ma malosiaga na taitaia ai le au fana, Eric Harris, 18, ma Dylan Klebold, 17. I le talanoaina o le mataupu o le fana, na faʻaalia ai e le National Rifle Association se faʻaupuga faʻamatalaga lea na foliga mai e talia e pei ona tatau ai le faʻaopoopoga o siakiga lata mai ua maeʻa ona manaʻomia i fale o fana ma faleoloa i fana, i le mea na faatauina faʻatau ai auupega a le uo. Ae ui i lea, i tua atu o vaaiga, ae ui i lea, na ausia e le NRA se taumafaiga e $ 1.5-miliona na taulau i le fasiotia o se pili faatasi ai ma le mea tonu na manaomia ona faatalitali ai lea i le Fono Aoao. Na faia foʻi taumafaiga e faʻafefe ai le saogalemu o le aʻoga e ala i le faʻaaogaina o kamera malupuipuia, o mea e uʻamea ma isi leoleo puipuiga, ae na faʻamaonia le leai o se aoga i le faʻaitiitia o sauāga. Faatasi ai ma le tele o taumafaiga e malamalama i togafitiga a le au fasioti tagata, le ata tifaga a Michael Moore Bowling mo Columbine e malosi malosi i se aganuu i le va o faatinoga a le au fasioti tagata ma tagata Amerika e saili mo le taua-na faaalia uma e ala i taua ma le latalata ane o Lockheed Martin, o se tufuga tetele. O se tasi o tagata e toe iloilo le ata o Moore o loo atagia mai ai o nei ata, ma le isi o loo faaalia ai aafiaga o le mativa i le talepeina o le lotogatasi o le aiga, ia faamanino atu i mafuaaga uma o faiga faatupu faalavelave i totonu o le malo o Amerika ma na o le pau lava le ala e mafai ai ona aveesea atoatoa.


Aperila 21. I lenei aso i le 1989, o nisi o aʻoga iunivesite a 100,000 Chinese na potopoto i Beijing Tiananmen Square e faamanatu ai le maliu o Hu Yaobang, o le taʻitaʻi na toe faʻaleleia le toe iloiloga o le Palemene Sina, ma faʻalogo atu i lo latou le fiafia i le pule faʻapitoa a Saina. O le aso na sosoo ai, i le ofisa aloaia o le faʻamanatuga na faia mo Hu i le Maota Tele a Tiananmen o le People, na teena ai e le malo le manaʻoga o le vasega ina ia feiloai ma Premier Li Peng. O le mea lea na mafua ai ona aveeseina e le tamaititi aʻoga iunivesite a Saina, o le tele o le telefoni mo le suiga o le faatemokarasi, ma, e ui lava i lapataiga a le malo, o se tamaititi aoga e agai i le Tiananmen Square. I le aluga o vaiaso na sosoo ai, na galulue ai tagata faigaluega, tagata atamamai, ma tagata lautele i faʻataʻitaʻiga a tamaiti aʻoga, ma i le ogatotonu o Me o le faitau fia afe o tagata faʻataʻaliʻoliʻo na latou feoai i magaala o Beijing. I le masina o Me 20, na faalauiloa ai e le malo le martial tulafono i totonu o le aai, ma valaau atu i fitafita ma tane e faataape le motu o tagata. I le masina o Iuni 3, o le au fitafita, i lalo o le poloaiga e faʻamalosia ma le faʻamalosia Taʻalo Tiananmen ma auala o Beijing, na faʻaumatia ai le faitau selau o tagata faʻataʻitaʻi ma pueina le faitau afe. Ae ui i lea, o manaoga filemu o le au teteʻe mo le faatemokalasi faafouina i le feagai ai ma le sauā ma le sauā na mafua ai le tigaalofa ma le ita mai le lalolagi lautele. O lo latou lototele o le mea moni na faia tala faʻasolopito e ala i faasalalauga i luga o Iuni 5th o se ata faʻamaonia nei o loʻo faʻaalia ai se tagata paʻepaʻe paʻepaʻe, e taʻua o le "Tank Man," o loʻo tu ma le mausali i luma o se laina o le motu o tagata-o loʻo faʻateʻa solo tane. I le tolu vaiaso mulimuli ane, na tuuina atu ai e le Iunaite Setete ma isi atunuu le faasao o le tamaoaiga i Saina. E ui o le faasalaga na toe faʻafoʻi ai le tamaoaiga o le atunuʻu, ae na toe faʻaauau le fefaʻatauaʻiga faʻava-o-malo i le faaiuga o le 1990, e mafua mai i le faasaolotoina e Saina o le selau ma selau o tagata na falepuipui.


Aperila 22. O le aso lenei o le lalolagi, faʻapea foi le aso fanau o Immanuel Kant. O J. Sterling Morton, o se tusitala mai Nebraska, o le na lagolagoina le totoina o laau i laufanua o laufanua laufanua i le 1872, ma tofia ai Aperila 10 o le muamua “Arbor Day.” O le Aso Arbor na avea ma aso malolo faʻatulafonoina sefulu tausaga mulimuli ane, ma na siitia ia Aperila 22 i le faamamaluina o le aso fanau o Morton. O le aso na faʻamanatuina i le atunuʻu o le "vaitaimi o ogalaau" na aumaia e le US faʻateleina i le va o le 1890 ma le 1930 faʻamamaina vaomatua. E oʻo mai i le 1970, o se tuputupu aʻe o togafiti e puipuia le siʻosiʻomaga mai le filogia na lagolagoina e le Kovana Wisconsin Gaylord Nelson ma San Francisco activist John McConnell. Le muamua "Lalolagi Aso" savali na faia i luga o le Spring Equinox lena tausaga, Mati 21, 1970. Lalolagi Aso gaioiga gaioiga faaauau pea ona faia i le US ia Mati uma 21st ma Aperila 22nd. O Immanuel Kant, o le saienitisi Siamani ma le faifilosofia, na fanau foi ia Aperila 22, i le 1724. Na faia e Kant le tele o saienitisi taua, ae e sili ona lauiloa i lona sao i filosofia. O lana filosofia na faʻatotonugalemuina pe faʻafefea ona tatou tutoatasi fausia a tatou lava lalolagi. E tusa ai ma Kant o gaioiga a tagata e tatau ona faia i tulafono lelei. O le faʻaiuga a Kant e uiga i mea e manaʻomia moni mo tatou taʻitoʻatasi e tofo ai i se lalolagi sili atu ona lelei, o le taumafai lea mo le lelei silisili mo tagata uma. O nei mafaufauga e o gatasi ma i latou e lagolagoina le faʻasaoina o le Lalolagi, faʻapea foi ma i latou e galulue mo le filemu. I upu a Kant, "Mo le filemu e nofotupu i le Lalolagi, e tatau ona suia tagata i ni tagata fou ua aʻoaʻoina e vaʻai muamua i le atoa."


Aperila 23. I lenei aso i le 1968, tamaiti aʻoga i le Iunivesite o Columbia faoa fale e tetee i taua taua ma le talepeina o fale i Harlem mo se faletaalo fou. O aʻoga i le salafa o le Iunaite Setete na luʻitauina e tamaiti aoga o fesiligia le taua o aʻoaʻoga i se aganuʻu e faʻalauiloaina ai le matautia o taua, o se faʻasologa e le uma, faʻateleina le faʻailoga ma feusuaiga. O le mauaina e se tamaititi o pepa na faaalia ai le aafia o Columbia i le Ofisa o le Defense Defense Institute, o le suesuega lea mo le taua i Vietnam, faatasi ai ma ona sootaga i le ROTC, na mafua ai le tetee a tamaiti aʻoga mo le Democratic Democratic Society (SDS). Na latou auai i le tele o tagata, e aofia ai le American Student of American Society (SOS), na tetee foi i se falemaʻi tumaoti na fausia e Columbia i le Morningside Park lea na suia ai le selau ma selau o tagata Aferika Amerika na nonofo i lalo i Harlem. O le faʻamalosi faʻamalositino na mafua ai ona faʻauluina se tagata aʻoga-tamaiti aoga e tapunia le Columbia mo le totoe o le semesa. E ui o le tetee i Columbia na taʻitaʻia ai ma le puʻeina o tamaiti aʻoga 1,100, e sili atu i le 100 isi faʻataʻitaʻiga a le campus na faia i le Iunaite Setete i le 1968. O le tausaga lenei na iloa ai e tamaiti aoga osofaiga a Martin Luther King ma Robert F. Kennedy, ma o le afe ma afe o tagata tetee na tetee, sasaina, ma faafalepuipuiina e leoleo i le Democratic Democratic Convention i Chicago. I le faaiuga, oa latou tetee na faaosofia ai le tele o suiga manaʻomia. Na le toe faia suʻesuʻega i le Kolisi i Columbia, ae na tuua e le ROTC le aʻoga faatasi ai ma le militeli ma le CIA, o le falemaʻi na lafoaia, o le faʻataʻitaʻiga ma le faʻavaeina o tamaʻitaʻi. Ma le mea mulimuli, o le taua i Vietnam, faapea foi ma le ata faataitai, na muta.


Aperila 24. I lenei aso i le 1915, e selau selau tagata atamai Armenia na potopoto, ave faapagota, ma ave faamalosi mai le aai a Turiko Constantinople (lea o Istanbul) i le itulagi o Ankara, lea na iu lava ina fasiotia ai le toatele. Na taʻitaʻia e se vaega o tagata toe fuataʻiga ua taʻua o "Young Turks," o le na sau pule i le 1908, o le pulega a le Muslim Muslim o le Malo o Ottoman na manatu o Kerisiano e le o Turks o se taufaamatau i le puipuiga o le malo. E tusa ai ma le tele o le au tusitala faasolopito, o le mea lea ua agai atu ai i le "Teu," poo le faamamaina o le tino, o le caliphate e ala i le aveesea faamalosi o le tino po o le fasiotia o lona faitau aofaʻi Kerisiano Kerisiano. I le 1914, na ulufale ai Turks i le Taua Muamua o le Lalolagi i le itu o Siamani ma le Austro-Hungarian Empire, ma folafolaina ai le taua paia i Kerisiano uma e le mafaitaulia. Ina ua faatulagaina e Armenia ni fitafita e galulue fua e fesoasoani i le au Rusia e tau ma Turks i le Caucasus, na uunaiina e le autalavou Turks le aveesea tele o tagata Aramania mai vaega o taua i le itu i sasae. O tagata Armenia masani na auina atu i luga o le oti e aunoa ma ni meaai po o ni vai, ma le fia sefulu afe o isi na fasiotia e ala i le fasiotia o au. E le 1922, e itiiti ifo i le 400,000 o se uluaʻi miliona miliona tagata Armenia na nonofo i le Malo o Ottoman. Talu mai lona toe tuʻuina atu i le Taua Muamua a le Lalolagi, ua fai mai le malo o Turki e le o faia se faʻasalaga e faasaga i tagata Armenia, ae o ni taua taua o taua e faasaga i tagata sa ia manatu o se fili. I le 2010, e ui i lea, o se vaega o le Fono a le Fono a le US na iu lava ina iloa le fasioti tagata o le fasioti tagata. O le gaioiga na fesoasoani i le toe faʻafoʻi atu o mafaufauga i le faigofie o le le talitonuina poʻo le fefe i le Isi, i totonu o feteenaiga i totonu poʻo faavaomalo, e mafai ona faʻateleina i le ita tele e sili atu nai lo tuaoi uma.


Aperila 25. I lenei aso i le 1974 o le Carnation Revolution na lafoaʻia le malo o Potukale, o se pule malosi na faia talu mai le 1933 - o le pulega sili ona umi o le ola i Europa i Sisifo. O le mea na amataina o se osofaʻiga a le militeli, faʻatulagaina e le Armed Forces Movement (o se vaega o fitafita fitafita na teteʻe i le pulega), na vave ona avea ma fouvalega lauiloa leai se toto ona o tagata le amanaʻiaina le valaʻau e nonofo i o latou fale. O le Carnation Revolution na faʻaigoa ai mai le lanu mumu - na o latou vaitau - tuu i muzzles o fana a fitafita e tagata na auai ia latou i luga o auala. O le fouvalega na faaosoina e le pulega a le malo malosi i le tausia o ana kolone, lea na latou tau ai le au fouvale talu mai 1961. O nei taua sa le fiafia i ai tagata po o le toatele i totonu o le militeli. O talavou na faimalaga e aloese mai le tusiga igoa. 40% o le paketi a Potukale na faʻaumatia e taua i Aferika. O le vave lava ina ua maeʻa le tutoʻatasi tutoʻatasi na avatua i Potukale muamua kolone o Guinea Bisau, Cape Verde, Mozambique, São Tomé ma Príncipe, Angola, ma East Timor. O le Iunaite Setete na faia se tala le mautonu i le Carnation Revolution. O Henry Kissinger na matua tetee lava i le lagolagoina o ia, e ui i le malosi o le fautuaga mai le amepasa o Amerika. Na ia finau mai o se fouvalevale. Na o le maeʻa o le asiasiga i Potukale e Teddy Kennedy ma lana fautuaga malosi e lagolago le fouvalega na filifili ai le US e faia. I Potukale, e faʻamanatuina ai le mea na tupu, Aperila 25 ua avea nei ma aso malolo a le atunuʻu, ua lauiloa o le Freedom Day. O le Carnation Revolution e faʻaalia ai e te le tau faʻaaogaina le faʻasauā ma le faʻaoolima ina ia maua ai le filemu.


Aperila 26. I lenei aso i le 1986, o le faalavelave aupito sili ona leaga i le lalolagi na tupu i le eletise o le eletise a Chernobyl e latalata i Pripyat, Iukureini, i le Soviet Union. Na tupu le faalavelave i le taimi o se suʻega e iloa pe faapefea ona gaosi le fale pe a leiloloa le malosi. Sa faia e le aufaifaatoʻaga ni mea sese i le faagasologa o le faʻatinoga, faia o se siosiomaga e le maluelue i le Numera 4 reactor lea na mafua ai se afi ma ni osofaʻiga se tolu na feosofi mai luga ole pito i luga o le 1,000-ton. Aʻo faʻavaivai le reactor, na susunuina e le afi afi 1,000 vae i le lagi mo aso e lua, faʻataʻatia ai mea faʻalauiloa e salalau solo i sisifo o le Soviet Union ma Europa. E pei o le 70,000 o loʻo nonofo i le eria na afaina tele le faʻamalaina, lea na faitau afe na maliliu ai, e pei ona fuafuaina e le aufaigaluega mama mama 4,000 i le site o Chernobyl. O isi aʻafiaga e aʻafia ai le faʻaauau le toe faʻaleleia o 150,000 tagata nonofo i se 18-maila i le itu o Chernobyl, o se faʻateleina tele o le faaletonu o le fanau i totonu o le eria, ma o le maualuga lona sefulu sefulu o le maualuga o le kanesa o le thyroid i Ukraine. Talu mai le faʻalavelave a Chernobyl, ua faʻaalia e le au atamamai ni manatu eseese e uiga i le mafai o le malosiaga faaniukilia e avea o se punaoa malosi. O lesi foi mea, O le Times Niu Ioka na lipotia mai loa ina ua maeʻa le malae o le Mal X 2011 i le Iukani o le Fukushima Daigan nuclear plant e faapea "ua uma ona faia e le Iapani ni puipuiga e tatau ona puipuia ai le faalavelave mai le avea ma se isi Chernobyl, e tusa lava pe tatala mai isi radiation." I le isi itu, o Helen Caldicott, O fomaʻi mo le agafesootai, na finau i le masina o Aperila 2011 Times O le mea lea, e le tatau ona faaaogaina le malosiaga faaniukilia.


Aperila 27. I lenei aso i le 1973, na faamaeaina ai e le malo o Peretania le aveesea faamalosi o le faitau aofaʻi atoa o tagata o Diego Garcia ma isi motu o le Atu Chagos i le ogatotonu o Initia. E amata mai i le 1967, o le tolu-i-fa-afe motu motu, ua lauiloa o "Chagossians," na aveina atu i uta o uta i mauriti Mauritius, o se tagatanuu o Peretania i le Itumalo o Initia na i ai nisi 1,000 maila mai le itu i saute sasaʻe Aferika. O le aveeseina ua aiaia i se maliega 1966 lea na lisi ai e le Malo o Peretania ia motu, ua lauiloa aloaia o le British Indian Ocean Territory, i le Iunaite Setete mo le faaaogaina e avea o se vaega taua o le militeli. I le taui, na maua e le au Peretania le tau o le tau o US mo lana faʻalauiloaina o le ICBM system. E ui lava o le maliliega na faʻamaonia i atunuu uma e lua, ae na tauivi malosi le au malaga o le Atu Chagos i Mauritius. Na tuʻuina atu ia i latou se taui tupe faʻasili o 650,000 British pauna i le 1977, ae o se avanoa tatau e toe foi atu i Diego Garcia na tuʻuina pea i lalo o talosaga ma faʻasalaga. Mulimuli ane, i le masina o Novema 2016, na tuʻuina mai ai e le malo o Peretania se tulafono faʻaumatia. O le taʻua o le "mafai, puipuiga ma le saogalemu o mea e fiafia i ai, ma le tau i le tagata fai lafoga a Peretania," na faailoa mai ai e le malo e faapea o tagata o le malo na tuliesea mai o latou fale toetoe o le afa seneturi muamua e le mafai ona faatagaina e toe foi mai. Nai lo lea, na faaopoopoina i se 20 tausaga faaopoopo le US lisiina o lona teritori o Initia Ocean mo le faʻaaogaina o se vaegaʻau, ma folafola atu i le Chagossians aveʻesea le isi 40-miliona pauna e totogi. O le UK Chagos Support Association, mo lana vaega, na faaigoaina ai e Peretania se "faaiuga le mafaufau ma le le loto i ai e afaina ai le malo."


Aperila 28. I lenei aso i le 1915, o le Palemene Faavaomalo a Tamaitai, e aofia ai nisi o sui 1,200 mai 12 atunuu, na taloina i Hague, Netherlands, e atiina ae ni auala e fesoasoani ai i le muta ai o le taua i Europa ma faia se polokalame e puipuia ai taua i le lumanai suʻesuʻe ma fautuaina auala e faʻaaogaina ai a latou mafuaaga. Ina ia siitia la latou uluaʻi sini, na tuʻuina atu e sui o le tauaofiaga iugafono ma auina atu sui i le tele o atunuu faʻamalosia i le Taua Muamua o le Lalolagi, ma talitonuina, o fafine, oa latou gaoioiga filemu o le a maua ai se lelei lelei o le amio. Ae, mo le galuega faifai pea o le suʻesuʻe ma le faʻaaogaina o mafuaʻaga o taua, na latou fausia ai se faʻapotopotoga fou ua taʻua o le League League Women's International League mo le Filemu ma le Saolotoga (WILPF). O le uluai peresitene faʻavaomalo, o Jane Addams, na mauaina patino e Peresitene Woodrow Wilson i Uosigitone, o le na faavaeina le iva o ona Manoa Faʻasili Taua e fa mo le faʻatalanoaina o le faaiuga o le Taua Muamua a le Lalolagi i manatu na faʻauluina e WILPF. O le ofisa autu i Geneva, Suiselani, o le Lisi o loo galulue i aso nei i tulaga faavaomalo, faaleatunuu, ma le lotoifale, faatasi ai ma vaega faaleatunuu i le lalolagi atoa, e faatulaga fonotaga ma konafesi e suesue ma talanoaina mataupu taua o le aso. Faatasi ai ma i latou, i luga o le itu i totonu o le lotoifale, o aia tatau uma lava mo tamaitai ma ituaiga ma le faamasinoga amiotonu. I le tulaga o le lalolagi, e galulue le faʻalapotopotoga e faʻaleleia le filemu ma le saʻolotoga, faʻasalalau misiona i atunuu i feteenaiga, ma, faatasi ai ma faalapotopotoga faʻavaomalo ma malo, ina ia maua ai se filemu filemu o feteʻenaʻiga. Mo a latou taumafaiga i nei gaoioiga, e lua o le au Liki na manumalo i le Nobel Peace Prize: Jane Addams i le 1931 ma, i le 1946, le uluai Failautusi Faavaomalo o Emily Greene Balch.


Aperila 29. I lenei aso i le 1975, e pei o le a paʻu atu i le itu a le au sosaiete i le itu i Saute, e sili atu i le 1,000 Amerika ma le 5,000 Vietnamese na aveese mai e le helikopa mai le laumua, Saigon, i luga o vaa US i le Sami Saute i Saute. O le faʻaaogaina o helikopa na faʻatautaia e le osofaʻiga mamafa a Saigon le Tan Son Nhut Airport i le amataga o le aso. E ui ina tele naua, o le taotoga na ufitia e le vaʻaia o le isi 65,000 South Vietnamese oe, i vaʻa fagota, vaʻa, o fale, ma sampans, na faʻamoemoe e faʻafeiloaʻi i le taua a le 40 US. O le aveeseina na mulimulitaia e le sili atu i le lua tausaga se sainia o le maliliega ia Ianuari 1973 e sui o le US, Vietnam i Saute, Vietcong, ma Vietnam i Matu. Na valaau mo le faamutaina o le afi i Vietnam atoa, o le aveesea o malosiaga a le US, le tatalaina o pagota o taua, ma le tuufaatasia o North and South Vietnam e ala i le filemu. E ui na tuua uma e le US fitafita ia Vietnam mai ia Mati 1973, ae o nisi o le aufaigaluega a le HRNUMX o le aufaigaluega a le malo na taofia i tua e fesoasoani ai i le itu i Saute Vietnamese e taofiofia ai le taofia o le faamutaina e North Vietnamese ma Vietcong ae vave ona toe tupu i le taua atoa. Ina ua maeʻa le taua i le pa'ū o Saigon ia Aperila 7,000, 30, North Vietnamese Colonel Bui Tin na fai atu i le vaega totoe o Vietnamese: "E leai se mea e te fefe ai. I le va o Vietnamese e leai ni tagata manumalo ma e leʻi faʻaumatia. Na o tagata Amerika na faatoilaloina. "Ae o le tau, e ui i lea, o le 1975 American ua maliliu ma o le ola e tusa ma le fa miliona fitafita Vietnamese ma tagata lautele.


Aperila 30. I lenei aso i le 1977, na puʻea ai tagata 1,415 i se faailoilo iloga o se malosiaga tau eletise na fausia i Seabrook, New Hampshire. I le faʻaosoina o se tasi o le tele o le pueina o masini i le talafaasolopito o Amerika, o le osofaʻi atu i Seabrook na fesoasoani e osofaʻia ai le malo e tetee atu i le malosi o le malosi faʻatekonolosi ma faia ai se sao tāua i le faʻailoaina o sini a le US maketi faʻapitoa ma feterale mo le fausiaina o le selau o reactors i le salafa o le atunuʻu. I le taimi muamua na fuafuaina mo le lua reactors e sau i luga o le initaneti e le 1981 i le tau e itiiti ifo nai lo le $ 1 piliona, o le Seabrook faʻapipiʻi na faʻaititia i se tasi o se mea e tasi e $ 6.2 piliona ma e leʻi sau pisinisi faʻapisinisi sei vagana 1990. I le gasologa o tausaga, o le Vaitafe o Seabrook o loʻo tausia pea se faʻamaumauga saogalemu. Ua iai foi se sao taua i le fesoasoani i le setete o Massachusetts ia tausisia le taofiofia o ni paʻu i le gaosiga o le carbon. Ae ui i lea, o le au faanatinati o le malosiaga eletise e taua mai le tele o mafuaaga e faʻaauauina ai le tulaga o le tapunia o faʻatautau faʻamaʻi, nai lo le fausiaina atili. E aofia ai ma le maualuga o le fausiaina o fale ma tausiga; le faʻateleina o le apili o isi malosiaga faʻafouina eletise fou; o aʻafiaga leaga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi faʻavaivai; le manaʻoga e faʻamautinoaina auala e mafai ai ona faʻaaogaina; ma, atonu o le mea aupito sili ona taua, o le faʻaauauina o le faʻafitauli o le faʻaogaina saogalemu o otaota faaniukilia. O nei atugaluga, na aumaia i le faalauiloaina lautele i se vaega o se talatuu o le tetee a le Seabrook, ua faaitiitia ai le matafaioi a le malosiaga o le eletise i le gaosiga o le malosi o le US. O le 2015, o le numera pito i luga o 112 reactors i le US i 1990s na vavaeina i le 99. E fitu isi na fuafuaina mo tapunia i le sefulu tausaga na sosoo ai.

O lenei Peace Almanac ua mafai ai ona e iloa laasaga taua, alualu i luma, ma faʻalavelave i le gaioiga mo le filemu lea na faia i aso taitasi o le tausaga.

Faʻatau le lolomiga lomiga, Po o le PDF.

Alu i faila o leo.

Alu i le tusitusiga.

Alu i ata.

Ole Peace Almanac e tatau ona tumau le lelei mo tausaga uma seʻia oʻo ina aveʻesea taua uma, ae ia faʻatumauina le filemu filemu. Tupe maua mai le faʻatauina atu o lolomiga ma PDF lomiga faʻatupeina le galuega a World BEYOND War.

Tusitusiga gaosia ma teuteuina e Tavita Swanson.

Leo na puʻeina e Tim Pluta.

Meataitasi na tusia e Robert Anschuetz, David Swanson, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Erin McElfresh, Alexander Shaia, John Wilkinson, William Geimer, Peter Goldsmith, Gar Smith, Thierry Blanc, ma Tom Schott.

Manatu mo autu na tuʻuina mai e David Swanson, Robert Anschuetz, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Darlene Coffman, David McReynolds, Richard Kane, Phil Runkel, Jill Greer, Jim Gould, Bob Stuart, Alaina Huxtable, Thierry Blanc.

pese faaaogaina e se faatagaga mai “Le Iuga o Taua,” tusia e Eric Colville.

Leo musika ma le fefiloi saunia e Sergio Diaz.

Ata e ala i Parisa Saremi.

World BEYOND War o se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi e faʻavae ai taua ma faʻatuina se filemu ma le gafatia. Matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa le lauiloa lagolago mo le faʻavaeina o taua ma faʻalautele atili ai le lagolago. Matou te galulue e faʻaleleia le manatu o le le na o le taofia o se taua faapitoa ae faʻaumatia le faʻapotopotoga atoa. Matou te taumafai e sui se aganuu o taua ma se tasi o le filemu lea o le a le mafai ai ona faia se feteenaʻiga o feteenaiga e ave ai le toto.

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana