Filemu Almanac Mati

Mati

Mati 1
Mati 2
Mati 3
Mati 4
Mati 5
Mati 6
Mati 7
Mati 8
Mati 9
Mati 10
Mati 11
Mati 12
Mati 13
Mati 14
Mati 15
Mati 16
Mati 17
Mati 18
Mati 19
Mati 20
Mati 21
Mati 22
Mati 23
Mati 24
Mati 25
Mati 26
Mati 27
Mati 28
Mati 29
Mati 30
Mati 31

vaneina


Mati 1. Talosaga Faʻasao ma le Tutoatasi o le Pasefika, Day Bikini. O le aso nei ua faailogaina ai le faamanatuina o le osofaʻiga a le United States o le thermo-nucleene poma i le 'Bravo' i le Bikini Atoll i Micronesia i le 1954. I le 1946, na talosagaina e le taitai o le militeli o le sui o Amerika le fesili i tagata o Bikini pe afai latou te naunau e tuua a latou "mea le tumau" ina ia mafai ai e le Iunaite Setete ona amatalia ni pomu atomic mo "lelei o tagata ma faamuta ai taua uma a le lalolagi. "Ua taofia tagata mai le toe foi atu i lo latou fale talu mai le maualuga o le gasegase eletise o loo totoe. O le osofaiga a le 1954 na fafao i fafo atu o le mauga nai lo le 200 futu le loloto ma le maila le lautele, e faʻafefe ai le tele o kela na faʻasosolo i le ea ma le tele o vaʻa vai. Ole maualuga o le vevela i totonu o ogatoloa o Rongerik, Ujelang, ma Likiep ua tulaʻi foi i luga. O le Neivi a le US na te leʻi auina atu ni vaa e aveese ai tagata o Rongelap ma Utirik seia toeitiiti atoa le tolu aso talu ona paʻu. O tagata i le Atu Maresala ma nofoaga lata ane i le Pasefika na masani lava ona faʻaaogaina e avea ma tagata fagafao i totonu o taumafaiga a le United States e tuliloaina le malosi o le auupega. O le aso ole Pasefika e leai se totogi ma le tutoatasi o se aso e manatua ai o le mafaufau ile colonialist lea na faatagaina, ma i le tele o auala na faamalosiauina ai, o le malosi na taʻua muamua o loo i ai pea i le asō, talu ai e le tumau le Pasefika pe leai foi se saolotoga. O se aso lelei lea mo le tetee atu i auupega faaniukilia.


Mati 2. I lenei aso i le 1955, masina i luma o Rosa Parks, na puʻea Claudette Colvin talavou i Montgomery, Alabama, mo le mumusu e tuu lana nofoa pasi i se tagata paʻepaʻe. O Colvin o se paionia o le American Civil Rights Movement. Ia Mati 2ndI le 1955, sa tiʻetiʻe Colvin i le fale mai le aʻoga i luga o le pasi a le taulaga, ae fai atu le avepasi e tuu lona nofoa i se pasese paʻepaʻe. Na musu Colvin e faia, fai mai, “O laʻu aia tatau faale-tulafono le nofo ai iinei e pei o lena tamaitai. Na ou totogia laʻu pasese, o laʻu aia tatau i le faʻavae. ” Sa ia lagona le tatau ona tu i lalo. "Na ou lagona e pei o le Sojourner Truth o tulei i lalo le tasi tauau ma o Harriet Tubman na tulei i lalo i le isi - fai mai, 'Nofo i lalo teine!' Sa ou faapipiiina i loʻu nofoa, ”o lana tala lea Newsweek. Na loka Colvin i le tele o moliaga, e aofia ai ma le solia o tulafono tuueseese a le taulaga. O le National Association for the Adv Advance of Colored People iloiloina puʻupuʻu le faʻaaogaina o le mataupu a Colvin e luʻi ai le tuʻueseʻeseina o tulafono, ae na latou filifili e teteʻe ona o lona matua. O le tele o tusitusiga i talaaga o aia tatau a tagata i Montgomery na taulaʻi lava i le pueina o Rosa Parks, o se isi fafine na musu e tuu lona nofoa i luga o le pasi, iva masina talu ona mavae Colvin. E ui na folafolaina Parks o se tamaʻitaʻi o aia tatau, ae o le tala ia Claudette Colvin, e laitiiti se faʻasilasilaga na ia mauaina. E ui o lana matafaioi i le fusuʻaga e faʻamutaina le vavaeeseina i Montgomery atonu e le lauiloa lautele, Colvin na fesoasoani e alualu i luma aia tatau a tagata i le taulaga.


Mati 3. I lenei aso i le 1863, na pasia ai le uluai tulafono a le US. Sa i ai se fuaiupu o loʻo tuʻuina atu ai faʻataʻitaʻiga faʻasalalauga e sui mo le $ 300. I le taimi o le Taua Faʻatasi, na pasia ai e le US Congress se faʻatagaga o le faʻamaonia lea na faʻatuina ai le ata muamua o le taua o tagata Amerika i le talafaasolopito o Amerika. O le agavaʻa na talosaga mo le lesitalaina o tane uma i le va o le 20 ma le 45, e aofia ai 'tagata ese' o loʻo i ai le faʻamoemoe e avea ma tagatanuu, mai ia Aperila 1st. O faʻataʻitaʻiga mai le faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻatauina mo le $ 300 poʻo le sailia o se sui fesuiaiga. O lenei fuaiupu na taʻitaʻia ai le faʻataʻavalevale i totonu o Niu Ioka, lea na ita ai le au teteʻe na o faʻamaonia na faʻatagaina na o tagata sili ona tamaoaiga o Amerika, talu ai e leai se tamaloa mativa e mafai ona gafatia le faʻatauina o lenei tuusaunoaga. E ui lava na vaʻaia e le Taua a le Malo le uluaʻi faamalosia o le igoa o le tagatanuu o Amerika mo le tautua i taua, o le tulafono a le 1792 na faia e le Fono Aoao e manaʻomia ai e tagata tagatanuʻu uma ona faʻatau se fana ma auai i lo latou militeri. E leai se faasalaga mo le le usitaia o lenei mea. Na pasia foi e le Konekarate se mea na fai i le taimi o le taua a le 1812, ae na maeʻa le taua ao lei faia lenei tulafono. I le taimi o le Taua Faʻatasi, na faʻataunuʻuina foi e le malo o le Setete o Amerika Setete Amerika se faʻataʻitaʻiga malosi a le militeri. Na faʻatulagaina e le US se faʻataʻitaʻiga a le militeri i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, i le 1940 ina ia saunia Amerika mo lona auai i le Taua Lona II o le Lalolagi, ma ao faagasolo le Taua a Korea. O le faaiu mulimuli a le militeri Amerika na tupu i le taimi o le Taua a Vietnam.


Mati 4. I lenei aso i le 1969, na faavaeina ai le Iuni o Faʻasaienisi Faʻasinomaga (poo UCS). O le UCS o se faʻalapotopotoga e lagolagoina le faʻasaienisi e leai se polofiti na faʻavaeina e saienitisi ma tamaiti aʻoga i le Massachusetts Institute of Technology. O le tausaga lena, o le Vietnam War na i ai i lona tumutumuga ma Cleveland's tele faʻaleagaina Cuyahoga vaitafe na mu. Na faateʻia i le auala na faaaoga sese ai e le malo o Amerika le faasaienisi uma mo taua ma mo le faaleagaina o le siosiomaga, na tusia ai e le au faavaeina le UCS se faamatalaga e talosagaina ai sailiiliga faasaienitisi e taitai ese mai tekinolosi a le militeri ma agai atu i le foiaina oomiina o siosiomaga ma agafesootai faafitauli. O le pepa faʻavae a le faʻalapotopotoga na taua e faapea, na fausia e "amataina se iloiloga taua ma faifai pea o faiga malo a le malo i vaega o saienisi ma tekonolosi e moni pe ono taua" ma ia "fuafuaina auala mo le liliuina o suʻega apalai mai le taimi nei faamamafa i le militeri tekinolosi agai le tali o faafitauli taua i le siosiomaga ma agafesootai. ” O le faʻalapotopotoga e faʻafaigaluegaina saienitisi, tamaoaiga, ma inisinia o loʻo aʻafia i mataupu tau le siosiomaga ma le puipuiga, faʻapea foi ma pulega faʻapitoa ma tagata faigaluega lagolago. E le gata i lea, o le UCS taulai atu i le mama mama ma saogalemu ma siosiomaga faauo faiga faʻatoʻaga. O loʻo faʻamalosia foi e le faʻalapotopotoga le faʻaititia o auupega faaniukilia. O le UCS na fesoasoani e unaʻi le Senate a Amerika e faʻamaonia le New Strategic Arms Reduction Treaty (New Start) e faʻaititia ai le US ma le Rusia oloa faʻatau o auupega. O nei faʻaitiitiga sa tipiina i lalo atunuʻu uma 'ova tetele arsenals. E tele isi faʻalapotopotoga ua auai i lenei galuega, ma e tele isi mea e tatau ona faia.


Mati 5. I lenei aso i le 1970, sa amata ona faʻamaonia se konekarate e leai se faʻaopoopoga o le faʻataunuʻuina ina ua maeʻa faʻamaonia e le 43 atunuu. O le feagaiga i luga o le leai o se faʻateleina o auupega faaniukilia, masani ona faʻaigoaina o le Non-Proliferation Treaty poʻo le NPT, o se feagaiga faʻavaomalo ma le faʻamoemoega o le puipuia o le sosolo o mea faaniukilia ma meatau o meatau, ma unaʻia le galulue faʻatasi i le filemu o le faʻaaogaina o malosiaga faaniukilia. I se faʻaopopoga, o le feagaiga e faʻamoemoe e faʻateleina le sini autu o le ausiaina o le faʻatupuina o le malosiʻaga o le malosiʻaga o le malosiʻaga o le malo ma le lautele ma le faʻaumaina o auupega. O le feagaiga na amata faamamaluina i le 1970. Ia Me 11th, 1995, o le feagaiga na faalauteleina e faavavau. E tele isi atunuʻu ua tausisi i le NPT nai lo seisi lava tapulaʻa o lima ma le tuʻufaʻatasia o feagaiga, ose molimau ile taua ole feagaiga. O le aofai o 191 setete na auai i le feagaiga. Initia, Isalaelu, Pakistan, ma Sudan i Saute, o setete e fa o Malo Aufaatasi, e leʻi auai lava i le NPT. O le feagaiga ua aloaʻia ai le Iunaite Setete, Lusia, Peretania, Farani, ma Saina o ni malo faaniukilia e lima. E fa isi setete ua lauiloa o loʻo iai a latou meatau faaniukilia: Initia, Korea i Matu, ma Pakisitana, ua ioeina, ma Isalaelu, e mumusu e talanoa iai. O vaega faaniukilia i le feagaiga e manaʻomia le tulituliloaina o "feutanaiga i le agaga lelei i faiga lelei e faatatau i le faamutaina o le malosiʻaga o le malosiʻaga faaniukilia i le amataga o le aso ma le faanatinatiina o auupega." O le latou le faia o lea ua mafua ai malo e le o niukilia e tuliloa se feagaiga fou e faasa ai auupega faaniukilia. O le faʻalavelave maualuga pe a fai o se feagaiga fou e faʻavaeina o le a faʻatosinaina ai le malo o malo e faʻamaonia ia.


Mati 6. I lenei aso i le 1967, na faʻatonuina ai Muhammad Ali e le Vaega Filifilia ina ia faʻauʻuina i le US Army. Sa ia teena, ma fai mai o ona talitonuga faalelotu na faasaina ai o ia mai le fasiotia. Ina ua uma ona liliu atu i Islama i le 1964, na suia e Cassius Marcellus Clay, Jr. lona igoa ia Muhammad Ali. O le a avea pea o ia ma siamupini e tolu-taimi i le pusa. I le taimi o le taua US i Vietnam i le 1967, na musu ai Ali e ulufale i le 'au. Ona o lona musu, na molia ai Muhammad Ali i le aloese mai le ata faataitai ma sa faasalaina i le lima tausaga i le falepuipui. Na faʻasalaina foi o ia i le sefulu afe tala ma sa faʻasaina mai le taʻavale mo le tolu tausaga. Na mafai e Ali ona aloese mai le taimi o le falepuipui, ae na te leʻi toe foi i le pusa taʻavale seia oo i Oketopa o le 1970. I le gasologa o le taimi na faasaina ai Ali mai le taʻavale, sa faʻaauau ona ia faʻaalia lona teteʻe i le taua i Viatename ao saunia i le taimi lava e tasi mo lona toe foi mai i le taaloga i le 1970. Na feagai o ia ma faitioga ogaoga mai tagata lautele mo le tetee atu i le taua ma le manino, ae na ia tumau faamaoni i ona talitonuga e sese le osofaia o tagata o Vietnam pe a le lelei le togafitia o tagata Aferika Amerika i lona lava atunuu i aso taitasi. E ui ina sa iloa Ali i lona malosi ma lona taleni e fesootaʻi ma le taua i le pusa o le pusa, e le o ia o se lagolago e le lagolagoina le sauā. Na ia faia se tulaga mo le filemu i se taimi sa lamatia ma faauu i luga o le taimi e faia ai.


Mati 7. I lenei aso i le 1988, na lipotia mai o le Atlanta Division o le Iunaite Setete o le Faamasinoga Faaitumalo na faʻataʻitaʻiina e tatau i le vaega o le filemu ona tutusa le avanoa i tamaiti aʻoga i le aʻoga maualuga i le aʻoga e avea ma fitafita. O le faaiuga, na tuuina atu ia Mati 4, 1988, na tali atu i se mataupu na aumaia e le Atlanta Peace Alliance (APA) o loo taua ai le solia e le Komiti Faatonu a le Atlanta le aia muamua ma le sefulufa Teuteuga i le teenaina o le faatagaga a le APA e tuuina atu faamatalaga i aoaoga ma galuega avanoa e fesoʻotai atu i le filemu i tamaiti aoga i Aʻoga a le lautele o Atlanta. Na manaʻomia e le APA le avanoa lava e tasi e avea ai ma fitafita fitafita e faʻapipiʻi ana tusitusiga i luga o laupapa pepa o aoga, i ofisa o le aʻoga, ma ia auai i Aso Faʻataʻitaʻiga ma Aso Toʻonaʻi Talavou. I le aso Aukuso 13, 1986, na faʻamasino ai e le Faamasinoga le APA ma faʻatonuina le Komiti Faatino e tuʻuina atu le APA i avanoa lava e tasi e tuʻuina atu i le au faʻailoga a le militeli. Ae ui i lea, na faatoai atu e le Komiti Faatino se apili, lea na tuuina atu ia Aperila 17, 1987. Na faʻamasinoina le mataupu ia Oketopa 1987. Na faaiʻuina e le faamasinoga e faapea o le APA e agavaa i le tutusa o togafitiga ma faʻatonuina le Komiti Faatino o Aʻoga e tuʻuina atu se avanoa avanoa e tuʻuina atu ai i tamaiti aʻoga i Aʻoga Maualuga a le malo i Atlanta le faʻamatalaga e uiga i galuega i le faia o le filemu ma le auaunaga faamiliteli e ala i le tuʻuina o tusitusiga i luga o laupapa ile aoga ma le aʻoga ofisa taʻitaʻi. Na faʻapea foi ona pulea e le APA le avanoa e auai ai i aso faigaluega ma o aiaiga ma tulafono faatonutonu e faʻasaina ai faitioga o isi avanoa faigaluega ma e le aofia ai failauga o le mea muamua e taulai i ai le faʻavaivaia o le auai i se matata faapitoa e le aoga ona ua latou solia aia tatau Muamua.


Mati 8. I lenei aso i le 1965, i le Iunaite Setete v. Seeger, na faalauteleina e le Faamasinoga Sili a le Iunaite Setete le faavae mo tuusaunoaga mai le tautua faamiliteli o se tagata tetee faamaoni. O lenei mataupu na aumai e ni tagata se toatolu e faapea mai sa teena le le auai o latou tagata i le lotu, ona e le auai i latou i se lotu lotu aloaia. O faʻafiti e faʻavae i luga o tulafono maua i le Universal Military Training and Service Act. O nei tulafono o loʻo taua ai e ono tuʻusaunoa tagata taʻitoʻatasi mai le tautua faamiliteli pe a fai "o latou talitonuga faʻalelotu poʻo toleniga latou te teteʻe ai i le o atu i taua po o le auai i le militeli." O talitonuga faʻalelotu na faʻauigaina o lona uiga talitonu i le "Tagata Sili." O le faʻauigaina o talitonuga faʻalelotu o lea na faalagolago i le faʻauigaina o le "Tagata Sili." Nai lo le suia o tulafono, na filifili le Faʻamasinoga e faʻalautele le faʻauigaina o le "Tagata Sili." Fai mai le faamasinoga o le "Tagata Maualuga" e tatau ona faauigaina o lona uiga "o le manatu o se paoa poʻo se tagata, poʻo se faʻatuatua, lea e faʻalagolago uma i ai isi mea uma pe faʻalagolago i ai isi mea uma." O lea na faia ai le faaiuga a le Faamasinoga e faapea, o le tulaga o le tetee i le lotofuatiaifo, e le mafai ona faasaoina mo na oi latou na faapea mai o le usitaia o amioga lelei a se tagata maualuga, ae faapea foi mo i latou o latou manatu e uiga i taua na afua mai i se talitonuga anoa ma le faamaoni o loo i le olaga o o lē ana ia se nofoaga e fesoʻotaʻi ma lena na faʻatumuina e le Atua oi latou na masani ona tuʻufaʻatasia. O le faʻalauteleina faʻauigaina o le faaupuga sa faʻaaoga foi e faʻailoa ai talitonuga faʻalelotu mai talitonuga faʻapolokiki, agafesoʻotaʻi poʻo talitonuga faʻafilosofia, ia e le o faʻatagaina mo le faʻaaogaina i lalo o teteʻega faʻasaienisi.


Mati 9. I lenei aso i le 1945, na mu ai le Tokyo i le Iunaite Setete. O le pomu pamu fasioti tagata faʻatusa 100,000 tagata Iapani, manua se miliona, fale faʻaumatia, ma mafua ai ona faʻafefe vaitafe i Tokyo. E taua lenei mea o le osofaʻiga sili ona mataʻutia i le talafaasolopito o taua. Na sosoo ai ma le pomu o Tokyo Atomic osofaia Hiroshima ma Nagasaki, ma mafaufau i le tauimasui mo osofaʻiga a Iapani i le nofoaga faamiliteli i Pearl Harbor. Na maua mulimuli ane e le au tusitala talafaasolopito e le gata na iloa e le US le ono mafai ona osofaia le Pearl Harbor, ae na osofia ai. Ina ua maeʻa le US na taʻua Hawaii i le 1893, na amata le fausiaina o se taʻavale a Amerika i Pearl Harbor. Na fausia e le US nisi o ana tamaoaiga e ala i le tuuina atu o auupega i le tele o atunuu e mulimuli i le WWI, ma le fausia o faavae i le sili atu. Saunia e 1941, na aʻoaʻoina e le US se Sapalai Air Force ao tuʻuina atu ia i latou auupega, tauʻave ma pomu vaʻalele. O le tipiina o auupega o meafaigaluega i Iapani ao fausia le militeli a Saina o se vaega o se fuafuaga na afaina ai Iapani. O le taufaamatau o taumafaiga a le US i totonu o le Pasefika na faatupulaia seia oo ina faalogo le amepasa a le Iunaite Setete i Iapani e uiga i se osofaiga i luga o Pearl Harbor, ma faailoa atu i lona malo le ono masina talu ona osofaia Iapani. O le Militarism na maua le lauiloa i Amerika ao tuputupu ae ma tuuina atu galuega mo tagata Amerika e ala i le sailia ma le faatupeina o taua. Na maliliu le au 405,000 US, ma o le 607,000 na manua i le taimi o le Taua Lona Lua, o se vaega o le 60 miliona poʻo le sili atu o le oti. E ui lava i nei fuainumera, na tupu le Matagaluega o Taua, ma sa toe faaigoaina o le Vaega o Puipuiga i le 1948.


Mati 10. On i le aso nei i le 1987 o Malo Aufaatasi na amanaia le teenaina o le tetee o se aia tatau faaletagata. O le teena o le lotofuatiaifo ua faauigaina o se musu i amioga lelei po o talitonuga faalelotu e ave auupega i taua militeri po o le auauna atu i vaegaau. Lenei aloaʻia faʻamautuina lenei aia tatau o se vaega o soʻo se tagata saolotoga o mafaufauga, lotofuatiaifo, ma tapuaiga. Na fautuaina foi e le Komisi o Aia Tatau a Malo Aufaatasi i malo ma aiaiga o le faamalosia o le auai o le militeli ia latou "mafaufau e faaulufale mai ituaiga eseese o isi auaunaga mo tagata tetee tetee e o gatasi ma mafuaʻaga mo tetee tetee, e manatua ai le poto masani o nisi Setete i lenei tulaga , ma e latou te taumamao mai le tuuina atu o ia tagata i le falepuipui. ” O le amanaʻia o le teteʻe i le lotofuatiaifo, i teori, faʻatagaina ai i latou e vaʻai i taua e sese ma le mama e mumusu e auai i ai. O le iloaina o lenei aia tatau o loʻo tumau pea le galue i le alualu i luma. I totonu o le Iunaite Setete o se sui o le militeli o le a avea ma le lotofuatiaifo tetee e tatau ona tauanauina le militeli e malilie. Ma le teteʻe i se taua taua e le faʻatagaina; tasi mafai ona teteʻe i taua uma. Ae o le iloa ma le talisapaia o le taua o le mea saʻo o loʻo tupu pea, ma faʻamanatuga i le salafa o le lalolagi fausiaina e faamamaluina loto fuatiaʻu tetee ma se aso malolo faʻatuina ia Me 15th. Na faamamafa e le Peresetene o Amerika o John F. Kennedy le taua o lenei mea ina ua ia tusia nei upu i sana uo: "O le a iai pea taua seʻia oʻo mai i lena aso mamao, pe a maua e le tagata tetee le faamaoni i le igoa taʻuleleia ma le tulaga maualuga o loʻo faia e le toa i aso nei."


Mati 11. I lenei aso i le 2004, na fasiotia tagata 191 e pomu al-Qaeda i Madrid, Sepania. I le taeao o Mati 11th, 2004, Sepania na iloa le sili ona matautia o le faatupu faalavelave po o le osofaia o le taua i lona talafaasolopito lata mai. Na maliliu tagata 191 ma sili atu nai lo le 1,800 na manua pe a pe a ma le sefulu ni pomu na osofia i luga o nofoaafi e fa ma i totonu o nofoa afi e tolu i Madrid. O faʻalavelave na mafua mai i le faia o lima, faʻalauteleina mea pāpā. I le taimi muamua, na manatu le au pomu o le galuega a le ETA, o se vaega motuhake o Basque ua vavaeina o se vaega o tagata faatupu faalavelave e le Iunaite Setete ma le Europa. Na teena e le vaega le matafaioi mo le osofaia o le nofoaafi. I ni nai aso talu ona mavae le osofaʻiga, na taʻua ai e le vaega o le au faatupu faalavelave Al-Qaeda le tiutetauave mo osofaiga e ala i se savali pueata. O le toatele i Sepania ma le tele o atunuu i le salafa o le lalolagi na latou vaaia osofaiga e pei o le taui atu mo le auai o Sepania i le taua i Iraq. O osofaiga na faia foi i le na o le lua aso ao le i faia se palota tele a Sipaniolo, lea na osofaia ai e le au Palemia o Jose Rodriguez le tetee a le au tetee. O Rodriguez na faamautinoaina o le a aveesea uma le au Sipaniolo mai Iraki, ma o latou mulimuli na tuua ia Me o le 2004. Ina ia manatua tagata na afaina i lenei osofaiga mataga, na totoina ai se vaomatua i le El Retiro Park i Madrid, i tafatafa ane o se tasi o alatele nofoaafi na amata ai le afaina. O se aso lelei lea e taumafai ai e momotu se taamilosaga o le vevesi.


Mati 12. I lenei aso i le 1930 Gandhi na amata i le Aso Mati. O le Tulafono a le Peretania a Peretania na taofia ai Initia mai le aoina mai poo le faatauina atu o masima, o se minerale lea na avea ma se tulaga lelei oa latou taumafataga i aso uma. O tagatanuu o Initia sa tatau ona faʻatau sao mai le masima mai le Peretania o ē na le gata na faʻatautaia le masima masini ae na molia foi se lafoga mamafa. Na vaʻaia e le taʻitaʻi o Independence Mohandas Gandhi le faʻafefeina o le masima masima o se auala mo Initia e soli ai tulafono a Peretania i se auala e le sauā. Ia Mati 12th, Na malaga ese Gandhi mai Sabarmati ma 78 mulimuli ma savali atu i le taulaga o Dandi i le Arapi Arapi, lea o le a faia ai e le vaega a latou lava masima mai le sami. O le savaliga e tusa ma le 241 maila le umi, ma i le auala na maua ai e Gandhi le faitau afe o tagata mulimuli. O le le usiusitai i le va o tagata na salalau i Initia atoa, ma sili atu i le 60,000 Indians na puʻea, e aofia ai Gandhi lava ia i le aso Xbox. Na faaauau pea le le usiusitai o tagata. I Ianuari o le 21, na tatala ai Gandhi mai le falepuipui. Sa feiloai o ia ma le Pule o Initia, Lord Irwin, ma malilie e taofiofia ia taga e sui ai se feutagaiga i se fonotaga a Lonetona i le lumanai o Initia. O le fonotaga e leai se taunuuga na faamoemoeina e Gandhi, ae na iloa e taitai Peretania le malosi o le aafiaga o lenei tagata i tagata Initia ma e le faigofie ona taofia. O le mea moni, o le tetee malosi e faʻasaolotoina Initia na faaauau pea seia oʻo ina talia e Peretania ma faʻasaolotoina Initia mai le latou galuega i le 1931.


Mati 13. I le aso nei i le 1968, o ao o name gas na seʻe ese atu i fafo atu o le Taua a le United States Army Draft Grounds i Utah, o loo faʻaumatia ai 6,400 mamoe i tafatafa ane o le Vanu o Skull. O le Dugway Proving Grounds na faʻatuina i le vaitaimi o le 1940s ina ia mafai ai ona tuʻuina atu i le militeri se nofoaga mamao e fai ai suʻesuʻega o meatau. I ni nai aso a o le i tupu le faalavelave, na lele ai e le Ami se vaalele e tumu i kasa kasa i luga o le Toafa o Iuta. O le vaalele o le misiona o le sausauina o le kesi i luga o se vaega tu mamao o le Toafa o Iuta, o se suʻega o se vaega laʻititi o le faifai pea o vailaʻau ma meaola o meaola o loʻo suʻesuʻeina i Dugway. O le neula kasa na tofotofoina sa taʻua o le VX, o se vailaʻau e faʻatolu ona oʻona pei o le Sarin. O le mea moni, o le tasi mataua o le VX mafai ona fasiotia se tagata soifua pe a ma le 10 minute. I le aso o le suʻega, na gagau le au sa faʻaaoga e faʻasu ai le kesi neura, ina ua alu ese le vaʻalele na faʻaauau pea ona faʻasaʻoloto le VX. O le malosi o le savili na ave ai le kesi i Skull Valley lea e tataʻa ai le fiaafe o mamoe. E le malilie ofisa o le malo i le aofaʻi tonu o mamoe na feoti, ae e i le va o le 3,500 ma le 6,400. Ina ua maeʻa le mea na tupu, na faʻamautinoa atu e le ami i tagata lautele, o le maliliu o le tele o mamoe, e le mafai ona mafua mai i na o nai mataua o le VX na faʻasau mamao atu. O lenei mea na tupu na ita ai le toatele o tagata Amelika na matua le fiafia i le Ami ma lona le faʻaaoga tatau o meatau o le tele o faʻafanoga.


Mati 14. I lenei aso i 1879 Albert Einstein na fanau mai. Einstein, o se tasi o mafaufau sili ona atamamai i le talafaasolopito o tagata, na fanau mai i Württemberg, Siamani. Na ia faamaeaina le tele o lana aoga i Suitiselani, lea na aoaoina ai o ia o se faiaoga i le fisiki ma le matematika. Ina ua maua lana tipiloma i le 1901, na le mafai ona ia maua se tulaga aʻoaʻoga ma talia se tofiga o se fesoasoani lagolago i le Ofisa Patent Suetise. Na ia faia le tele o lana galuega lauiloa i lona taimi avanoa. Ina ua maeʻa le Taua Lona II o le Lalolagi, sa avea Einstein ma vaega tele i le Lalolagi Movement Movement. Na ofoina atu ia te ia le au peresitene o le Setete o Isaraelu, ae na liliu atu lena ofo i lalo. O ana galuega sili ona taua o Polokalame Faapitoa o Fegalegaleaiga, Fegalegaleaiga, Generaloryory of Relativity, Aisea Taua? ma My Philosophy. E ui lava o saienitisi faasaienisi a Einstein na fesoasoani i isi saienitisi e fausia le pomu atomotetele, ae na te le i ai sona sao i le fausiaina o pomu atomic na lafo i Iapani, ma mulimuli ane na ia faaaogaina le faaaogaina o auupega uma. Ae ui i lea, e ui lava i ona talitonuga i le olaga atoa, na ia tusi atu ia Peresitene Franklin D. Roosevelt e avea ma sui o se vaega o saienitisi oe na popole i le le lava o gaoioiga a Amerika i le vaega o suesuega o auupega, ma le fefefe i le mauaina e Siamani o se auupega. Ina ua mavae le Taua Lona II a le Lalolagi, na talosaga Einstein mo le faatuina o se malo o le lalolagi o le a pulea le tekinolosi faaniukilia ma puipuia ai feteenaiga i le lumanai. Na ia fautuaina foi mo le teena o le auai e auai i taua. Na maliu o ia i Princeton, New Jersey i le 1955.

taliga


Mati 15. I lenei aso i le 1970, na puʻea ai le itu tetee o le 78 i le taimi o se taumafaiga a tagata faimalaga Amerika Amerika e nofo Fort Lawton, ma talosagaina le taulaga o Seattle e toe faʻaaogaina meatotino i Amerika Samoa. Na amataina lenei gaoioiga e le vaega o Initia United of All Tribes, na faatulagaina muamua e Bernie Whitebear. O le au faatupu faalavelave na osofaia Fort Lawton, o se au a 1,100-eka i le taulaga a Magnolia i Seattle, na faia i le tali atu i le tulaga paʻu o resitala Amerika Amerika ma le tetee ma luitau na feagai ma le toatele o le faitau aofai o tagata Initia a le Seattle. I le 1950s, na faʻatūina ai e le malo o le US ni polokalame e toe faʻaleleia ai le afe o Initia i totonu o aai eseese, ma folafola atu ia i latou le sili atu o galuega ma avanoa aʻoga. I le faaiuga o le fitusefulu tausaga, o le aai o Seattle na iloa lelei le "faafitauli" o Initia i le taulaga, ae o tagata Amerika Amerika sa matua sese lava le faaseseina i faiga faaupufai a Seattle ma le fiafia i le le naunau o le aai e feutagai. Whitebear, na musuia e gaoioiga e pei o le Black Power, na filifili e faatulaga se osofaʻiga i Fort Lawton. O i latou na osofaia le 392nd Falepuipui a le Ofisa o Leoleo, lea na faʻaauupegaina i le faʻaaogaina o le vevesi O Initia sa i ai sa "faaauupegaina" i sanuisi, ato moe, ma meaʻai kuka. Na osofaia e tagata Amerika Amerika le faavae mai itu uma, ae o le feeseeseaiga autu na faia i tafatafa o le pito i lalo o le nofoaga na taunuu mai ai se fitafita 40 i le vaaiga ma amata ona toso tagata i le falepuipui. I le 1973 na tuʻuina atu e le militeli le tele o le fanua, e le o Amerika Samoa, ae o le aai e avea ma Discovery Park.


Mati 16. I lenei aso i le 1921, na faavaeina ai War Resisters International. O lenei faʻalapotopotoga o se faʻaaogaina o le antimilitarist ma le pacifist o loʻo i ai le aʻafiaga o le lalolagi atoa faʻatasi ai ma 80 faʻapotopotoga faʻapitoa i atunuu 40. O nisi o faavae o lenei faalapotopotoga sa aafia i le tetee atu i le Taua Muamua a le Lalolagi, e pei o le uluai failautusi a le WRI, o Herbert Brown, o le na galue i le falepuipui lua tausaga ma le afa tausaga i Peretania ona o le avea ma se tagata tetee. Na lauiloa le faalapotopotoga o le War Resisters League, poo le WRL, i le Iunaite Setete lea na faavaeina aloaia i le 1923. WRI, o lona ofisa autu i Lonetona, e talitonu o taua o se solitulafono e faasaga i tagata soifua ma o taua uma, e tusa lava po o le a le mea o loʻo i tua, naʻo le tautua i faiga faʻapolokiki ma le tamaoaiga a le malo. E le gata i lea, o taua uma e oʻo atu ai i le faʻaumatiaga tele o le siosiomaga, mafatiaga ma le oti o tagata, ma iu ai ina avea ma malosiaga fou o isi pulega ma pulea. E taumafai malosi le kulupu e faʻauʻu taua, amataina o faʻasalalauga e le aofia ai tagata faʻapitonuʻu ma tagata taʻitoʻatasi i le faagasologa o le faʻavaeina o taua. E tolu polokalame tetele a le WRI e ausia ai ana sini: o le polokalame o le Nonviolence, lea e faalauiloaina ai auala e pei o le tetee malosi ma le le galulue faatasi, le Aia tatau e teena ai le Polokalame o le fasiotia, lea e lagolagoina ai le tetee ma le vaavaaia auaunaga a le militeli ma le faafaigaluegaina, ma mulimuli ane, o le Fautuaga o le Militarization of Program Youth, lea e taumafai e faailoa ma luʻitauina auala o loo uunaia ai tupulaga talavou o le lalolagi e talia tulaga taua a le militeli ma amioga e pei o le mamalu, lelei, masani, poo le le maalofia.


Mati 17. I lenei aso i le 1968 i le tele a le Vietnam antiwar march i Peretania e oʻo mai i le taimi nei, na taumafai tagata 25,000 e faʻataʻapoʻa le Ofisa Amerika i le Grosvenor Square i Lonetona. O le mea na tupu na amataina i se tulaga filemu ma le faatulagaina, faatasi ai ma tagata 80,000 na potopoto e tetee i le taumafaiga a le militeli Amerika i Viatename ma le lagolago a Peretania mo le auai o Amerika i le taua. O le ofisa o le Iunaite Setete na siomia e le faitau selau o leoleo. Na o le tamaitai fai faitino ma le tagata tetee o Vanessa Redgrave ma ona sui e toatolu na faatagaina e ulufale i le ambassador e auina atu se tetee tusitusia. I fafo, na taofia ai le toatele mai le ulufale atu i le ambassador, ae na latou mumusu e tutu i lalo, togi atu maa, afi afi, ma le asu o pomu i leoleo. O nisi o molimau vaaitino na latou faapea mai na tetee le au tetee i le vevesi ina ua mavae le "skinheads" na amata ona usuina pese mo le taua. E tusa o le fa itula mulimuli ane, e tusa ma le 300 tagata na puʻeina ma na faʻamaonia tagata 75, e aofia ai leoleo 25. Taʻitaʻi taʻitaʻifono ma le faʻavae-tasi o le faʻavae papa O Rolling Stones O Mick Jagger o se tasi o le au tetee i le Lotoa o Grosvenor i lenei aso, ma o nisi na talitonu o mea na tutupu na musuia ai o ia e tusi pese Alatele Taua i le Tagata ma Faʻafiafia mo le Tiapolo. Na i ai le tele o taua a Vietnam i le tele o tausaga na sosoo ai, ae leai se tasi i Lonetona e tutusa ma le mea na tupu i le aso Mati 17th . Faʻasalaga tetele na mulimuli mai i le Iunaite Setete, ma o le au mulimuli a US na latou tuua Vietnam i le 1973.


Mati 18. I lenei aso i le 1644, na amata ai le taua lona tolu o Anglo-Powhatan. O Anglo-Powhatan Wars o se faasologa o taua e tolu na tau i le va o Initia o le Powetan Confederacy ma le au Peretania o Virginia. Mo le tusa ma le sefululua tausaga talu ona maeʻa le taua lona lua, sa i ai se vaitau o le filemu i le va o tagata Amerika Amerika ma le au Kolisi. Ae ui i lea, o Mati 18th 1644, na faia e le au Powhatan se taumafaiga mulimuli e faatea ese o latou teritori o tagata Peretania i le taimi e tasi. Na taʻitaʻiina e le Chief Opechancanough le 'au Amerika Amerika, o latou taʻitaʻi ma le uso laʻitiiti i le aliʻi sili o Powhatan o le na faʻapipiʻiina le Powhatan Confederacy. Na faʻaumatia 500 colonists i le osofaʻiga muamua, ae o lenei fuainumera na laʻititi lava pe a faʻatusatusa i se osofaʻiga i le 1622 lea na faʻataunuʻuina le tusa ma le tolu o le faitau aofaʻi o tagata colonists. O masina talu ona maeʻa lenei osofaʻiga, na faʻaaoga ai e le Igilisi ia Opechancanough, o le va o 90 ma 100 tausaga i lena taimi, ma aumai ai o ia i Jamestown. O iinei, na fanaina o ia i tua e se fitafita na filifili e faia mataupu i ona lava lima. Na mulimuli ane faia togafitiga i le va o le Igilisi ma Opechancanough o le sui o Necotowance. O nei konekarate na faʻatapulaaina ai le teritori o Powhatan, faʻasalaina i latou i ni vaiti laiti i vaega i matu o le Vaitafe o Ioka. O feagaiga na faamoemoeina ma faia ai se mamanu o le aveeseina o tagata Amerika mai le au osofaʻia o Europa ina ia mafai ona latou ave le latou fanua ma toe faaleleia ae leʻi faalauteleina ma toe siitia.


Mati 19. I lenei aso i le 2003, le Iunaite Setete, faatasi ai ma le tuufaatasiga o malosiaga faamalosi na osofaʻia Iraq. Na taʻua e le Peresetene o Amerika, George W.Bush, i sana lauga i luga o le televise, o le taua o le “faaauupegaina o Iraq, faasaoloto ona tagata, ma puipuia le lalolagi mai lamatiaga matautia.” Bush ma ana Republican ma Democratic soʻotaga na masani ona taʻuamiotonuina le taua i Iraq e ala i le pepelo le fai mai o Iraq na i ai niukilia, vailaʻau, ma meatau o meaola, ma o Iraq na fesoʻotaʻi ma al Qaeda - o se tagi na talitonuina le toʻatele o le lautele o Amerika o Iraq na fesoʻotaʻi. i soligatulafono o Setema 11, 2001. E ala i le tele o saienitisi auala faʻaalia na maua, o le taua na fasiotia ai le 1.4 miliona Iraqis, vaaia ai le 4.2 miliona manuʻa, ma le 4.5 miliona tagata ua avea ma tagata sulufaʻi. O le 1.4 miliona ua feoti o le 5% o le faitau aofai o tagata. O le osofaiga na aofia ai ma le 29,200 osofaiga a le ea, sosoo ai ma le 3,900 i le isi valu tausaga. O le militeri a Amerika na faʻatutuina tagata lautele, tusitala, falemaʻi ma falemaʻi. Na faʻaaoga ai pomu fuifui, paʻepaʻe phosporous, uranium faʻaleagaina, ma se ituaiga fou o napalm i taulaga taulaga. Ua faʻatupulaia ni faaletonu o le fanau mai, fua o le kanesa, ma pepe pepe feoti. O sapalai o le suavai, fale e togafiti ai otaota vale, falemaʻi, alalaupapa, ma sapalai o le eletise na faʻaleagaina, ae le toe faʻaleleia. Mo le tele o tausaga, na faʻamalosia e le pulega malo le fevaevaeaʻi o ituaiga ma vaega lotu ma sauaga, ma mafua ai ona vavae ese se atunuʻu ma le taofiofia o aia tatau na fiafia ai Iraqis e oʻo lava i le pulega a leoleo leaga a Saddam Hussein. Vaega faʻatupu faʻalavelave, e aofia ai ma le tasi na faʻaigoa i le igoa ISIS, na tutulaʻi ma lauolaola. O se aso lelei lea e fautua ai mo toe fuataʻiga i tagata o Iraq.


Mati 20. I lenei aso i le 1983, o tagata 150,000, e tusa ma le 1% o le faitau aofaʻi o Ausetalia, na auai i feteenaiga o le faʻataunuʻuina. O le faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi na amata i totonu o le 1980s i Ausetalia, ma na atiaʻe le faʻasalalau i le salafa o le atunuʻu. O le faʻatulagaina o tagata mo le faʻaaogaina o le Nuclear Disarmament na faʻavaeina i le 1981, ma o ona faʻasalalauga na faʻalauteleina ai le taʻitaʻiga a le auivi, aemaise lava i Vitoria, lea na faavaeina ai le vaega. O le vaega na tele lava ina faia ni tagata tutoʻatasi tutoʻatasi ma tagata faʻapitoa faʻatekonolosi oe na amataina le fegasoloaiga e ala i se faʻalapotopotoga o suʻesuʻega o le filemu. O tagata mo le Puipuiga o le Nuclear na valaau mo le tapunia o nofoaga autu a Amerika i Ausetalia, ma na ia faaaogaina se aiaiga o le tetee i le au a fitafita a Ausetalia ma le Iunaite Setete. O isi faʻalapotopotoga a le setete atoa na faʻaalia i se taimi mulimuli ane ma ni faʻatulagaga tutusa i le PND. O Ausetalia o se talafaasolopito umi o le tetee i militarism. I le taimi o le Taua a Vietnam i le 1970, e tusa ma le 70,000 tagata na savavali i Melbourne ma le 20,000 i Sini e tetee i le taua. I le 80s, na taumafai ai le au Ausetalia e faʻamuta soʻo se saofaga a le malo i gafatia tau faʻataunuʻu a le ATUA. Mati 20th osofaʻiga o le 1983, lea na faia i le Aso Sa ao lumanai le Eseta, na lauiloa o le uluai fono a le "Palemū", ma na siitiaina ai le filemu lautele ma le faanunununu o popolega faanatura o tagata Ausetalia. O nei paleni o le Aso Sa a le Palemia na faaauau pea i Ausetalia i le 1980s. Ona o le tele o le tetee atu i le fausaga faanatinati lea na vaaia i nei faatinoga, na taofia ai le faalauteleina o le polokalame faanatinati a Ausetalia


Mati 21. I lenei aso i le 1966, o le Aso Faʻavaomalo mo le Faʻasalaina o Faʻailoga Faʻavae na filifilia e Malo Aufaatasi. O le aso nei e matauina i le lalolagi atoa ma se faasologa o mea na tutupu ma gaoioiga e taulai atu ai le gauai o tagata i taunuuga le lelei ma leaga o le faailoga tagata. E le gata i lea, o le aso e avea ma faʻamanatuga i tagata uma e uiga i la latou matafaioi e taumafai e faʻafeeseesea tagata eseʻese i itu uma o le olaga o ni tagatanuu o se faʻalavelave faʻapitoa ma le malosi i le lalolagi atoa e faalagolago i le faapalepale ma le taliaina o isi ituaiga mo lo tatou ola pea. O le aso nei ua faʻamoemoe e fesoasoani i tupulaga laiti i le lalolagi atoa ia latou faʻaalia o latou manatu ma faʻaalia auala filemu e faʻafefe ai faʻasauā ma faʻamalosia le faapalepale i totonu o latou alalafaga, e pei ona taʻutino e le UN e faapea o le faʻaaogaina o nei tulaga taua o le faapalepale ma le talia i totonu o le tupulaga talavou atonu o se tasi auala taua ma aoga e faʻafefe ai le faʻaleagaina o tagata i le lumanaʻi ma le faʻaituau. O lenei aso sa faatuina i le ono tausaga talu ona taʻua o le Massacre Sharpeville. I le taimi o lenei mea mataʻutia, na tatala ai e le leoleo le afi ma fasiotia ai le 69 tagata i se filemu filemu e faasaga i tulafono a le malo i Aferika i Saute. Na talosagaina e le UN le sosaiete faavaomalo ina ia faamalosia lana faaiuga ina ia aveesea ituaiga uma o le faailoga tagata i le taimi na ia faasilasila atu ai i lenei aso le tausiaina o le fasioti tagata i le 1966. O loo faaauau pea ona galulue le UN e foia ituaiga uma o le le taliaina o tagata ma faiga faaupufai e aafia ai feeseeseaiga ituaiga.


Mati 22. I lenei aso i le 1980, na savavali tagata 30,000 i Uosigitone, DC, e faasaga i le faʻatagaina o le resitara. I le taimi o le tetee, mataupu o Resistance News, na faia e le National Resistance Committee, na tufatufa atu i sui ma tagata auai. O le NRC na faia i le 1980 e teteʻe ai i le resitalaina i le ata faataitai, ma o le faʻalapotopotoga o loʻo galue i le vave 1990s. O laupepa o Resistance News na faʻasalalau atu i tagata lautele na faʻamatalaina i luga o le tulaga o le NRC lea na tatala ai le faʻalapotopotoga i ituaiga uma o faʻataʻitaʻiga, pe o le mafuaaga mo le tetee na faʻavae i luga o pacifism, lotu, talitonuga, poʻo nisi lava mafuaʻaga e mafai e se tasi ona le talitonu e e tatau ona tusia le ata. O le faʻamaufaʻailogaina o le lesitalaina i le Iunaite Setete na toe faʻaleleia i lalo o Peretania Carter i le 1980 o se vaega o le "sauniuni" mo le US e ono aʻafia i Afghanistan. I taimi o moliaga i le atunuʻu i lenei aso ma le 1980 atoa, o faailoga e pei o le "Refuse to Register" poʻo le "O le a ou le lesitala" na vaaia i le motu o afe o tagata na latou talitonu o lo latou aia tatau o tagata e teenaina le resitara. O se aso lelei lea e fesoasoani ai i nisi o kopi o resitalaga i se pusa toefaʻaiga ma ia iloa o le aia tatau e mumusu ai e auai i feteʻenaʻiga sauā ma le faʻaleagaina o le aia tatau lea a tagata uma, talu ai e leai se tasi e tatau ona faʻamalosia e aofia i se faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi o se taua.


Mati 23. I lenei aso i le 1980 Archbishop Óscar Romero o El Salvador tuuina atu lana lauga taualoa filemu. Na ia talosagaina fitafita Salvadoran ma le malo o El Salvador e usitaʻi i le maualuga atu o tulafono a le Atua, ma ia taofia le solia o aia tatau a tagata ma faia amioga faʻamalosi ma le fasioti tagata. O le aso na sosoʻo ai, na auai ai Romero i le faʻatasiga faʻalemasina o patele e mafaufau i le faʻamanuiaga. I lena afiafi, sa ia faia le sauniga misasa i se tamai falelotu i le Divine Providence Hospital. Ina ua uma lana lauga, sa tu le taavale mumu i le auala i luma o le falesa. Na oso i fafo se fana, savali i le faitotoʻa o le falesa, ma faapapa le fana. Na taia Romero i lona fatu. Sa alu saoasaoa le taavale. I le aso 30 o Mati, e silia i le 250,000 tagata faʻanoanoa na feiloaʻi mai i itu uma o le lalolagi na auai i ona toe sauniga. I le taimi o le sauniga o pomu asu na pa i luga o auala lata i le falesa tele ma fana na fanafana mai i fale lata ane. I le va o le 30 ma le 50 tagata na maliliu i le pu ma i le faʻasolosolo na sosoʻo ai. Na taua e molimau e faapea, o le malosiaga o le puipuiga a le malo, na latou lafoina ai pomu i totonu o le motu o tagata, ma o fitafita tutoʻatasi a le ami, na oofu i ni tagata lautele, na pa mai le poletito po o le taualuga o le National Palace. Aʻo faʻaauau pea le fana, na tanu le tino o Romero i totonu o le potu i lalo o le malumalu. O le Iunaite Setete, i le taimi o le peresetene o Jimmy Carter ma Ronald Reagan, sa fesoasoani i le feteenaiga e ala i le tuuina atu o meatau ma toleniga i le militeli o le malo o El Salvador. I le 2010, na faalauiloa ai e le Fono Tele a Malo Aufaatasi ia Mati 24th le "Aso Faavaomalo mo le Aia Tatau i le Upu Moni e Faatatau i le Matuia o Aia Tatau a Tagata ma mo le Mamalu o Tagata Manuʻa."


Mati 24. I lenei aso i le 1999, na amata ai e le Iunaite Setete ma NATAN aso 78 o le pomuina o Yugoslavia. Na talitonu le Iunaite Setete, e le pei o isi mataupu o Crimea, na i ai ia Kosovo le aia tatau e vavae ese ai. Peitai e leʻi manaʻo le malo o Amerika e fai, pei o Crimea, e aunoa ma le fasiotia o ni tagata. I le lomiga o le The Nation ia Iuni 14, 1999, na lipotia ai e George Kenney, o le sa avea ma ofisa o le ofisa o le malo o Yugoslavia, e faapea: le faalauaʻiteleina o talanoaga i le Rambouillet, o se ofisa sinia o le Matagaluega a le Setete na mimita faapea o le Iunaite Setete 'faia ma le loto i ai le pa maualuga nai lo le taliaina e le au Serbs' ”ina ia aloese mai le filemu. E leʻi faʻatagaina e Malo Aufaatasi le malo o Amerika ma ana aufitafaʻi a NATO e faʻapomuina Serbia i le 1999. Faapea foi ma le Konekeresi a le Iunaite Setete. O le Iunaite Setete na auai i se osofaʻiga tele o pomu na maliliu ai le toatele o tagata, manunuʻa ai i le tele o isi, faʻatamaʻia ai tagata lautele, falemaʻi, ma fale faʻasalalau, ma fausia ai se tagata sulufaʻi faʻafitauli. O lenei faʻatafunaga na faʻatinoina e ala i pepelo, pepelo, ma faʻateleina e uiga i faiga faʻasauā, ona faʻatonuina ai lea o le fesoʻotaiga o se tali i sauaga na fesoasoani e faʻatupuina. I le tausaga a o lumanaʻi le pomu na maliliu ai le toʻa 2,000 o tagata, o le toʻatele na faʻaulu e le au faipule o Kosovo Liberation Army, faʻatasi ai ma le lagolago mai le CIA, o loʻo taumafai e faʻaoso se tali mai Serbia e faʻatosina mai ai le au fitafita agaʻi i Sisifo. O se faalauiloa faalauiloa na fusia ai le soona fai ma talafatu i le fasiotiga tagata a le au Nasi. Sa i ai moni lava le saua, ae o le tele o latou na tutupu ina ua maeʻa le pomu, ae le i luma atu. Ole tele o lipoti a papalagi na suia ai le faasologa o taimi.


Mati 25. O le Aso Faʻavaomalo lenei o le Manatuaina o Tagata Nofofua Faʻatasi ma le Fefaʻatauaʻiga Fefaʻatauaiga Transatlantic. I lenei aso, tatou te faʻaaluina se taimi e manatua ai le 15 miliona tane, fafine, ma tamaiti oe na aafia i fefaʻatauaiga tau fefaʻatauaiga a le lalolagi mo le 400 tausaga. O lenei solitulafono matuia o le a avea pea lava ma se tasi o, pe afai e le o le, pito sili ona pogisa i le talafaasolopito o tagata. O le fefaʻatauaʻiga tau fefaʻatauaʻiga a le lalolagi, o le tele lea o avega mamafa i le tala faasolopito, e pei o le faitau miliona o tagata Aferika Amerika na faʻamalosi ese mai o latou fale i Aferika ma toe siitia i isi vaega o le lalolagi, ma taunuu atu i vaʻa vaʻavaʻa i ports i Amerika i Saute ma le Atu Caribbean. Mai le 1501-1830, e fa Aferika na sopoia le Atelani mo Europa uma. O lenei femalagaaiga o loʻo manino pea i le asō, ma le toʻatele o tagata o Aferika o loʻo ola i Amerika atoa. Matou te faʻaaloalogia ma manatuaina i aso nei i latou na mafatia ma i latou na maliu ona o se tulaga matautia o le nofo pologa. O le pologa na faʻaumatia aloaia i le Iunaite Setete ia Fepuari o le 1865, ae na vavaeeseina le faapologaina ma le vavaeina o le va o tulafono i luga o le tele o le seneturi na sosoo ai, ae o le vavaeeseina o le vavaega ma le sauā e tumau pea i lenei aso. O loʻo faʻaalia mea eseese i le lalolagi atoa i aso nei, e aofia ai sauniga faamanatu ma mataala mo i latou ua maliliu. O lenei aso o se taimi lelei foi lea e aʻoaʻoina ai tagata lautele, ae maise lava tupulaga talavou, e uiga i aafiaga o le sauā, pologa, ma le fefaʻatauaiga faʻatau pologa. O mea tau aʻoaʻoga e faia i aoga uma, kolisi, ma iunivesite. I le 2015, na faʻatuina se faʻamanatuga i le United Nations Headquarters i Niu Ioka.


Mati 26. I lenei aso i le 1979, sa sainia le maliega o le filemu i Isaraelu-Aikupito.  I le taimi o se sauniga na faia i le White House, na sainia e le Peresetene o Egypt Anwar Sadat ma le Palemia Isaraelu o Menachem Begin le feagaiga a Isaraelu-Egypt Peace Treaty lea na avea ma uluai feagaiga o le filemu i le va o Isaraelu ma le atunuu Arab. I le taimi o le sauniga, na tatalo uma ai taʻitaʻi ma le US President Jimmy Carter o lenei feagaiga o le a aumaia ai le filemu moni i Sasaʻe Tutotonu ma faʻaumatia ai le vevesi ma le taua lea na faʻaauau talu mai le tuai o 1940s. O Isaraelu ma Aikupito sa aafia i feteenaiga talu mai le taua a Ara-Isaraelu, lea na amata tonu ina ua mavae le faavaeina o Isaraelu. O le feagaiga filemu i le va o Isaraelu ma Aikupito o le taunuuga lea o ni masina o ni feutagaʻiga faigata. I lalo o lenei maliega, na malilie uma ai atunuu e lua e faʻauʻuina le vevesi ma feeseeseaiga ma faʻavae sootaga faʻapisinisi. Na ioe Aikupito e talia Isaraelu o se atunuu ma na malilie Isaraelu e tuua le Penisini o Sinai lea na aumaia mai Aikupito i le taimi o le ono aso o le taua i le 1967. Mo a latou taunuʻuga i le sainia o lenei konekarate, Sadat ma le Amataga na tuʻuina atu faʻatasi le 1978 Nobel Peace Prize. O le toʻatele o tagata i Arapi na latou tali atu ma le ita i le feagaiga filemu ao latou vaʻaia o se faalataina, ma na faʻasaʻo ese ai Eygpt mai le Arab League. I Oketopa o le 1981, na osofaʻia ai e le au Muslim extremists Sadat. O taumafaiga filemu i le va o malo na faaauau pea e aunoa ma le Sadatasi, ae e ui lava i le feagaiga, ae o loo feteenai pea feeseeseaiga i le va o nei atunuu i Sasae Tutotonu.


Mati 27. I lenei aso i le 1958, na avea Nikita Sergeyevich Khrushchev ma Palemia o le Soviet Union. O le aso a o lumanai lana palota, na faatu ai e Khrushchev se tulafono fou mai fafo. O lana fautuaga e faapea, o malosiaga faaniukilia e manatu i le le amanaʻiaina ma le taofia o le fausiaina o meatau faaniukilia na talia lelei. Ina ua maeʻa le saunoaga, na ioe le Minisita o le Va i Fafo Andrei A. Gromyko o le "faasaina o le faia o auupega o le aukilia ma le thermonuclear" o se vaega o le lisi o mataupu a le Soviet. O Marshal Voroshilov, o le taitaifono o le Peresetene o le Soviet, na ia toe taʻua e faapea, o le malo fou na "faia le taumafaiga," ma na iloa e tagata o le lalolagi Mr. Khrushchev o se "toa mausali, ma le le fiu o le siamupini o le filemu." A o fuafuaina filemu feutanaiga ma malo tetele, Khrushchev tumau mausali talitonu i faigamalo. Ma, o le mea moni, na faaauau pea le Cold War i lalo o lana pulega ona o le tetee a Hanikeri na matua saua lava, o le Berlin Wall na fausia, ma o se US sipai vaalele lele i luga o Rusia na osofaia ma o lana pailate na pueina. Na maua e le US ni auupega faaniukilia i le ofisa o Rusia i Cuba. Na iʻu lava ina malie Khrushchev e aveʻese missiles ina ua folafola e le Peresetene o Amerika o John F.Kennedy, e le osofaia e le US ia Cuba, ma, na o aʻu lava, o le a ia aveʻesea uma auupega faaniukilia mai le US base i Turkey. Na faateia Khrushchev i le lalolagi i le tele o taimi e ala i le faalauiloaina o le satelite muamua, ma le muamua vaalele i le vanimonimo. O lona le faʻatalitonuina o le taʻitaʻi komisi komisi, Mao Zedong o Saina, e mafaufau i le faʻaauupegaina na mafua ai lona leai o se lagolago i le Soviet Union. I le 1964, na faamalosia Khrushchev e faamavae, ae le i faia muamua feutanaiga se vaega faakomepiuta faasaina tofotofoga ma le US ma le United Kingdom.


Mati 28. I lenei aso i le 1979, na tulai mai ai se faalavelave faʻafuaseʻi i le malosi faʻafuaseʻi i le tolu Mile Island i Penisilevania. Se vaega o le autu liusuavai i le laau lona lua reactor. I masina talu ona maeʻa le faalavelave, na faatino ai e le lautele o le atunuu le tele o tetee i le tetee atu i niukilia i le salafa o le atunuu. Na taʻuina atu i le lautele o Amerika mea pepelo, na tusia e le tagata tetee tetee i le malosi faaniukilia o Harvey Wasserman. Muamua, na faʻamautinoaina e le lautele e leai ni faʻamalologa o le radiation. Na vave ona faamaonia e sese. Ona taʻu atu lea i le lautele o le faamalologa na pulea ma faia ma le loto e faʻaitiitia ai le mamafa i luga o le autu. O manatu uma na e pepelo. Na taʻu atu i le lautele o le faamalologa ua "le taua." Ae o le au vaʻavaʻaia mataʻitu na tumu ma le mafai ona faʻaaoga, ma na taʻua mulimuli ane e le Komisi o le Faʻatonutonu Nuclear i le Konekeresi latou te le iloa pe fia le paʻu na faʻasaʻolotoina i le Three Mile Island, poʻo fea na alu iai. Fai mai tala faʻatatau, o se fualaʻau e tasi mo tagata uma o le itulagi e tutusa ma le fata e tasi o le x-ray. Ae o tina maʻitaga e le o toe x-ave ona ua leva na iloa o se tasi fualaʻau mafai ona afaina ai faʻaleagaina i le embryo poʻo le fetus i utero. Na taʻuina i le lautele e leai se manaʻoga e aveʻese mai se tasi mai lea nofoaga. Ae o le kovana o Pennsylvania Richard Thornburgh na aveʻesea fafine maʻitaga ma tamaiti laiti. Ae paga lea, e toatele na auina atu i Hershey lata ane, lea na liligi i le paʻu. O le oti o le pepe na faatoluina i Harrisburg. O suʻesuʻega i lea faitotoʻa ma lea faitotoʻa na maua ai le faʻatupulaia o kanesa, kanesa o le tino, faaletonu o le fananau mai, faʻafitauli o le manava, maumau lauulu, mageso, maʻi ma isi.


Mati 29. I lenei aso i le 1987 i Nicaragua, na malaga mai Vietnam Veterans mo le Peace mai Jinotega ma Wicuili. O le au fitafita na aʻafia i le savaliga sa mataʻituina le taumafai o le Iunaite Setete e faʻaleagaina le atunuʻu o Nicaragua e ala i le tuʻuina atu o fesoasoani i le tagata faatupu faalavelave o Contras. O le Veterans for Peace organisation na faavaeina i le 1985 e sefulu US veterans i le tali atu i le lalolagi faanatinati auupega taufetuli ma le militeri US osofaʻiga i le tele o Amerika Tutotonu atunuu. O le faʻalapotopotoga na tupu i le sili atu ma le 8,000 sui auai i le taimi na osofaʻia ai e le Iunaite Setete ia Iraki i le 2003. Ina ua amataina le fausiaina o Fitafita Tuai mo le Filemu, sa tele lava ina aofia ai fitafita militeri a Amerika sa tautua i le Taua Lona II a le Lalolagi, le Taua a Korea, le taua i Vietnam, ma le taua i le Fagaloa. Na faia foi i le taimi o le filemu fitafita ma e le o ni fitafita tuai, ae ua tupu i fafo i tausaga ua tuanaʻi ma e toʻatele tagata toaaga o loʻo galulue i totonu o Peretania atoa. O le Veterans for Peace Organization e galue malosi e faʻalauiloa isi auala i taua ma vevesi. O le faʻapotopotoga na teteʻe ma faʻaauau pea ona teteʻe i le tele o tulafono a le militeri a le US, NATO, ma Isaraelu, e aofia ai gaioiga a le militeri ma taufaamataʻu ia Lusia, Iran, Iraq, Libya, Syria, ma isi aso nei, o sui o lenei faʻalapotopotoga o loʻo galulue malosi i taumafaiga e fesoasoani e aumaia le malamalamaʻaga i tau mataʻutia o taua, ma o le tele o a latou galuega o loʻo taulaʻi atu nei i le foliga mai e le mutaʻu o le taua i luga o le fefe. Ua fausia e le faʻalapotopotoga ni poloketi e lagolago ai le toe foʻi mai o fitafita tuai, teteʻe i taua a le taua, ma teteʻe atu i taumafaiga a le militeri i aoga.


Mati 30. I lenei aso i le 2003, na savavali ai tagata 100,000 i Jakarta, le laumua o Initonesia, e faʻaalia ai le taua i Iraq, lea na aloaia ile Mati 19, 2003. O se taua tele a teteʻe atu i taua na tupu i totonu o le lalolagi sili ona tele a Mosalemi. O le aso foi na vaʻaia ai le faʻavaeina aloaʻia o teteʻe i taua i Saina. O se vaega o le 200 tamaiti aʻoga mai fafo na faʻatagaina e savavali i tala atu o le ofisa o le US i Beijing ma alagaina ni faaupuga teteʻe i taua. I Siamani 40,000 tagata na fausia se 35-maila le umi filifili tagata i le va o taulaga o Munster ma Osnabrueck. I Perelini, e toʻa 23,000 sa auai i se tauaofiaga i le Tiergarten Park. O savaliga ma savaliga sa faia foi i Santiago, Mexico City, Montevideo, Buenos Aires, Caracas, Paris, Moscow, Budapest, Warsaw ma Dublin, Initia ma Pakistan. E tusa ai ma le aʻoga Farani Farani Dominique Reynié, i le va o Ianuari 3 ma Aperila 12, 2003, 36 miliona tagata i le lalolagi atoa na auai i le 3,000 tetee faasaga i le taua a Iraq. O le tele o teteʻe i lenei vaitaimi o Europa. Roma o loʻo lisiina i le Guinness Book of Records o loʻo ia umiaina le teteʻe sili ona tele na teteʻe i taua: tolu miliona tagata. O isi tauaofiaga tetele na faia i Lonetona (na faʻatulagaina e le faʻatulagaina le numera i le 2 miliona); Aai o Niu Ioka (375,000); ma 60 taulaga ma taulaga i itu uma o Farani (300,000). O le Mati 2003 Gallup poll na faia i nai aso muamua o le taua na faaalia ai o le 5% o tagata Amerika na auai i taua tetee i taua po o isi auala faaalia le tetee i le taua. Na taʻua e le tusitala o New York Times, Patrick Tyler, o nei tauaofiaga tetele "na faaalia ai e lua malosiaga tetele i luga o le paneta, o le Iunaite Setete ma manatu lautele lautele".


Mati 31. I lenei aso i totonu 1972, o se motu na faʻapotopotoina e tetee atu i auupega faanatinati i Lonetona i Trafalgar Square. E sili atu nai lo le 500 tagata na feiloai i le sikuea i lena aso e faʻaalia lagona o le fefe ma le le fiafia i le faaauau pea o le faʻataʻitaʻiga o le faʻauluipuia ma le atomics e le malo o Peretania. O le fuʻa lanu uliuli na faʻaaogaina e le Campaign mo Nuclear Disarmament i 1958 na aumai i le sikuea aʻo leʻi amataina se 56-mile Easter mai le Lonetona i Aldermaston, Berkshire. O le savaliga aso e fa, e tusa ai ma le Dick Nettleton, failautusi o le Campaign, na fuafua e logo tagata na taʻitaʻia e talitonu ua tapunia le iunite o suʻesuʻega o auupega i le atomic, ona o le siitia atu i Aldermaston. O le gaioiga na mafua ona o le lata mai talu ai le faʻaliliuina aloaia o le auupega o suesuega o auupega mai le Atomic Energy Commission i le Matagaluega o le Puipuiga. Na matauina e Nettleton o le 81% o le galuega a le Komisi na aofia ai le alualu i luma i auupega faaniukilia ma le pomu a Peretania. Na ia faaopoopo atu foi na faailoa atu e saienitisi ia te ia latou te popole e uiga ia latou lava tulaga faigaluega e pei o le uunaia o suesuega ma atinae o nei auupega o loo agai i luma. Na amata ona savavali le au tetee i le aai o Chiswick, ma le faamoemoe e tusi mai le lagolago mai tuaoi i le auala ao faaauau pea i latou i le nofoaga tutotonu. Na latou faʻamoemoeina faʻalavelave a le leoleo i le taimi na latou taunuu atu ai i Aldermaston, ae na latou mauaina foi le tolu afe tagata lagolago. Faatasi, latou te tuʻuina le luasefulu fitu pusa uʻu i faitotoʻa, tasi mo tausaga taʻitasi talu mai osofaʻiga a Amerika i Iapani. Na latou tuʻuina foʻi se Faʻaaliga mo le faʻaaogaina o le Nuclear Disarmament ua teuteuina i daffodils, o se faailoga o le faʻamoemoe.

O lenei Peace Almanac ua mafai ai ona e iloa laasaga taua, alualu i luma, ma faʻalavelave i le gaioiga mo le filemu lea na faia i aso taitasi o le tausaga.

Faʻatau le lolomiga lomiga, Po o le PDF.

Alu i faila o leo.

Alu i le tusitusiga.

Alu i ata.

Ole Peace Almanac e tatau ona tumau le lelei mo tausaga uma seʻia oʻo ina aveʻesea taua uma, ae ia faʻatumauina le filemu filemu. Tupe maua mai le faʻatauina atu o lolomiga ma PDF lomiga faʻatupeina le galuega a World BEYOND War.

Tusitusiga gaosia ma teuteuina e Tavita Swanson.

Leo na puʻeina e Tim Pluta.

Meataitasi na tusia e Robert Anschuetz, David Swanson, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Erin McElfresh, Alexander Shaia, John Wilkinson, William Geimer, Peter Goldsmith, Gar Smith, Thierry Blanc, ma Tom Schott.

Manatu mo autu na tuʻuina mai e David Swanson, Robert Anschuetz, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Darlene Coffman, David McReynolds, Richard Kane, Phil Runkel, Jill Greer, Jim Gould, Bob Stuart, Alaina Huxtable, Thierry Blanc.

pese faaaogaina e se faatagaga mai “Le Iuga o Taua,” tusia e Eric Colville.

Leo musika ma le fefiloi saunia e Sergio Diaz.

Ata e ala i Parisa Saremi.

World BEYOND War o se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi e faʻavae ai taua ma faʻatuina se filemu ma le gafatia. Matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa le lauiloa lagolago mo le faʻavaeina o taua ma faʻalautele atili ai le lagolago. Matou te galulue e faʻaleleia le manatu o le le na o le taofia o se taua faapitoa ae faʻaumatia le faʻapotopotoga atoa. Matou te taumafai e sui se aganuu o taua ma se tasi o le filemu lea o le a le mafai ai ona faia se feteenaʻiga o feteenaiga e ave ai le toto.

 

 

Tali 4

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana