Peace Almanac Fepuari

Fepuari

Fepuari 1
Fepuari 2
Fepuari 3
Fepuari 4
Fepuari 5
Fepuari 6
Fepuari 7
Fepuari 8
Fepuari 9
Fepuari 10
Fepuari 11
Fepuari 12
Fepuari 13
Fepuari 14
Fepuari 15
Fepuari 16
Fepuari 17
Fepuari 18
Fepuari 19
Fepuari 20
Fepuari 21
Fepuari 22
Fepuari 23
Fepuari 24
Fepuari 25
Fepuari 26
Fepuari 27
Fepuari 28
Fepuari 29

alexanderwhy


Fepuari 1. I lenei aso i le 1960, e toafa tamaiti aʻoga mai le North Carolina Agricultural & Technical State University sa nofo i le falemaʻi i le fale o Woolworth i le 132 South Elm Street i Greensboro, North Carolina. Ezell Blair Jr., David Richmond, Franklin McCain, ma Joseph McNeil, tamaiti aoga i North Carolina Agricultural and Technical College, na fuafua e nonofo i totonu o le Faleoloa a Woolworth Department. O nei tamaiti aʻoga e toʻafā mulimuli ane na lauiloa o le Greensboro Fa mo lo latou lototele ma le faʻamaoni e faʻamuta ai le vavaeeseina. Na taumafai tamaiti aoga e toʻafa e faʻatonu meaʻai i le faleoloa a Woolworth, ae na faʻaaogaina i luga o le taʻaloga. E ui i le Brown v. Komiti Faatino o Aʻoga i le 1954, o le vaeluaga o loʻo i ai pea i le itu i Saute. O le Greensboro Fa na nonofo i le falemaʻi o le aoauli seia maeʻa le faleaiga, e ui ina le faʻatagaina le tautua. Na toe foi atu alii talavou i le fale o le tausamiga o Woolworth i taimi uma ma uunaia isi e auai atu ia i latou. E oʻo mai ia Fepuari 5th, na auai tamaiti 300 i le nofoa i Woolworth. O faʻataʻitaʻiga a tamaiti aʻoga e toʻafā e toʻafa na latou musuia isi Aferika Aferika, aemaise lava tamaiti aʻoga kolisi, i Greensboro ma le isi itu o le Jim Crow South e auai i sit-ins ma isi osofaiga e le faʻaalia. E oo atu i le faaiuga o Mati, o le a le mafai ona nofo i totonu o aai 55 i 13, ma o nei mea na tutupu na mafua ai le tuufaatasia o le tele o faleaiga i le itu i Saute. O aʻoaʻoga a Mohandas Gandhi na faʻaosofia ai nei alii talavou e auai i faʻataʻitaʻiga le faʻaalia, e faʻaalia ai e tusa lava pe i se lalolagi o faiga sauā ma le faʻaleagaina, o suiga e le mafai ona faʻaalia e mafai ona i ai sona aafiaga taua.


Fepuari 2. I lenei aso i 1779, teena Anthony Benezet e totogi lafoga e lagolagoina ai le Taua i le Lotoifale. Ina ia tausia ma faʻatupeina le Taua a le Revolutionary, na tuʻuina mai ai e le Fono a le Continental Congress se lafoga tau. O Anthony Benezet, o se Quaker, e le mafai ona totogi le lafoga ona o le faʻatupeina o taua. Benezet, faatasi ai ma Mose Brown, Samuel Allinson, ma isi Quakers, sa matuā faatuiese i le taua i ona tulaga uma, e ui lava i le taufaamatau o le nofosala i le falepuipui ma e oo lava i le faatinoga mo mumusu e totogi le lafoga.

E le gata i lea i lenei aso i le 1932, o le lalolagi muamua na faʻalavelaveina le tauaofiaga na tatalaina i Geneva, Suiselani. Ina ua maeʻa le Taua Muamua o le Lalolagi, na potopoto le Loto o Atunuu ina ia faatumauina le filemu i le lalolagi, ae na filifili le Iunaite Setete e aua le auai. I Geneva, o le Loto a Malo ma le Iunaite Setete na taumafai e taofia le televave o le militani na faia i Europa atoa. O le toatele o tagata o le ekalesia na malilie e tatau ona i ai le maualalo o le taua o Siamani i atunuu Europa e pei o Farani ma Egelani; ae ui i lea, na tuua e Siamani Siamani i le 1933 ma na faʻaumatia ai lauga.

Ma i lenei aso i le 1990, o le Peresetene o Aferika i Saute Frederik Willem de Klerk na ia faʻafefeina ai vaega teteʻe. O le National Congress Congress poʻo le ANC na avea ma tulafono ma o le vaega tele o le pule i Aferika i Saute talu mai le 1994 o loʻo tautino mai e galulue agai i se sosaiete tuʻufaʻatasi, le faʻaleagaina, ma le sosaiete. O le ANC ma lona sui pito sili ona taua o Nelson Mandela na aofia ai i le faʻamavaeina o le apartheid, ma le faatagaina o le ANC e auai i le faigamalo na faʻapupulaina ai le tele o tagata faatemokalasi Aferika i Saute.


Fepuari 3. I lenei aso i le 1973, e fa sefulu tausaga o feteenaiga faaauupegaina i Viatename na faamutaina aloaia ina ua amata faamamaluina se maliega faamutaina i Paris i le masina talu ai. Na onosaia e Vietnam le toetoe lava a le toe faalavelaveina talu mai le 1945, ina ua amataina se taua mo le tutoʻatasi mai Farani. O se taua faalemalo i le va o itu i matu ma saute o le atunuu amata ina ua uma ona vaevaeina le atunuu e le Geneva Convention i le 1954, ma Amerika militeri "faufautua" taunuu i le 1955. O le 2008 suesuega e Harvard Medical School ma le Institute for Health Metrics ma Iloiloga i O le Iunivesite o Uosigitone na fuafuaina le 3.8 miliona o taua vevesi na maliliu ona o le mea na taʻua e Vietnamese o le American War. Pe tusa o le lua vaetolu o oti na tagata lautele. Faʻaopoopoga miliona na maliliu ao faʻalauteleina e le Iunaite Setete le taua i Laos ma Kemupotia. O tagata manunuʻa na sili atu le maualuga, ma faʻamasinoina i faamaumauga a le falemaʻi Vietnamese i Saute, o le tasi vaetolu o fafine ma le kuata o tamaiti i lalo o le 13 tausaga. oti e ala i le pule i le ola E tusa ai ma le Pentagon, o le Iunaite Setete na faʻaaluina e tusa ma le $ 58,000 piliona i le Vietnam Vietnam War (tusa ma le $ 153,303 trillion i le 2,489 tupe). O lena tupe semanu e mafai ona faʻaaogaina e faʻaleleia atili ai aʻoaʻoga pe faʻatupeina ai nei ia Medicare ma Medicaid polokalama. E leʻi avea Vietnam ma mea tau faamataʻu i le Iunaite Setete, ae peitai - e pei ona faailoa mai e le Pentagon Papers - na faaauau pea e le malo o Amerika le taua, i lea tausaga ma lea tausaga, aemaise lava “ia sefe foliga.”


Fepuari 4. I lenei aso i le 1913, na fanau ai Rosa Parks. Rosa Parks o se tagata Aferika Aferika Amerika, o le tagata na sili ona amataina le Montgomery Bus Boycott e ala ile musu e tuuina atu lona nofoa i se alii paʻepaʻe, ao alu i le pasi. Rosa Parks ua lauiloa o le "First Lady of Rights Rights" ma manumalo ai i le Peresiteneial Medal o le Saolotoga mo lona tuuto i le tulaga tutusa ma faaiuina ai le vavaeeseina. Parks na fanau mai i Tuskegee, Alabama, ma sa masani ona osofaʻia e tamaiti e tuaoi paʻepaʻe; ae ui i lea, na ia mauaina lana tipiloma maualuga i le 1933, e ui lava o le 7% o Aferika Amerika na maeʻa le aoga maualuga i lena taimi. Ina ua musu Rosa Parks e tuua lona nofoa, sa ia faafetaiaʻia le faanunati o tagata o loo siomia ai o ia ma tulafono le tonu a Jim Crow na faia e malo. O le tulafono, na manaʻomia ai e Parks le tuʻuina atu o lona nofoa, ma sa naunau o ia e alu i le falepuipui ina ia faʻaalia lana tautinoga i le tutusa. Ina ua mavae se taimi umi ma le faigata ona toso ese, o le au uliuli o Montgomery na faamutaina le vaeluaina o pasi. Na latou faia e aunoa ma le faʻaaogaina o sauā poʻo le faateleina o le ita. O se taitai na sau mai lena gaioiga ma faaauau pea le taitaia o le tele o isi faatosinaga o Dr. Martin Luther King Jr. E tutusa lava mataupu faavae ma metotia na faaaogaina i Montgomery e mafai ona suia ma faaaoga i tulafono le tonu ma faalapotopotoga le tonu i aso nei. E mafai ona tatou maua musumusuga mai ia Rosa Parks ma i latou o loʻo faʻatumauina lana galuega e faʻalauteleina mafuaaga o le filemu ma le amiotonu i le taimi nei ma le taimi nei.


Fepuari 5. I lenei aso i le 1987, na tetee ai Tinamatua mo le Filemu i se nofoaga o le suʻega o le eletise Nevada. Na saunia e Barbara Wiedner le tinamatua mo le Peace International i le 1982 ina ua uma ona ia iloa le 150 auupega faanatura i totonu o maila o lona fale i Sacramento, Kalefonia. O le sini autu a le faʻalapotopotoga o le faʻauʻuina lea o le faʻaaogaina ma le umiaina o auupega faaniukilia e ala i faʻataʻitaʻiga ma teteʻe. E ono senituri US, e aofia ai Leon Panetta ma Barbara Boxer, na auai i lenei faatinoga, faatasi ai ma le aufaimea o Martin Sheen, Kris Kristofferson, ma Robert Blake. O le tetee le mautonu i le nofoaga o suesuega o le eletise Nevada na aumaia ai le anoanoai o le aufaasālalau ma le faalauaiteleina i mea na suesueina ai auupega faanatura faasolitulafono. O suʻega o auupega faʻamalositino i Nevada na soli ai le tulafono ma na faʻaleagaina le sootaga a le IS ma le Soviet Union, faʻamalosia atili faʻatautaia o auupega faʻamalosi ma suʻesuʻega. I le faʻataʻitaʻiga, o le le masani ai o faʻapolokiki, tagata taʻalo, fafine matutua, ma le toatele o isi, na latou lafoina se feʻau ia Peresitene Ronald Reagan ma le malo o Amerika, e le taliaina le faʻataʻitaʻiga faʻatekonolosi, ma o ia tagatanuu e le tatau ona teuina i le pogisa e uiga i a latou faigamalo. O le isi savali na lafoina i tagata masani i laina nei: afai o se vaega toaitiiti o tinamatua e mafai ona i ai se aafiaga i faiga faavae a le malo pe a latou faatulagaina ma malolosi, ona e mafai foi lea. Vaʻai faalemafaufau i le aʻafiaga e mafai ona tatou maua pe a fai tatou te galulue faʻatasi. O le talitonu i le puipuia o le faʻataunuʻuina ua malepelepe, ae o loʻo tumau pea auupega, ma o le manaʻoga mo se malosi malosi e faʻaumatia latou e tupu i tausaga taʻitasi taʻitasi.


Fepuari 6. I lenei aso i le 1890, na fanau ai Abdul Ghaffar Khan. Abdul Ghaffar Khan, po o Bacha Khan, na fanau mai i Initia pulea e Peretania i se aiga mauoa mauoa. O Bacha Khan na muai ola i se olaga taugata ina ia mafai ai ona fatuina se faalapotopotoga e le mautonu, e faaigoa o le "Red Shirt Movement," lea sa faapaiaina mo le tutoatasi Initia. O Khan na feiloai ma Mohandas Gandhi, o se siamupini o le le usiusitai i le va o tagata, ma Khan na avea ma se tasi o ona faufautua sili ona vavalalata, e oo atu ai i se faauoga o le a tumau seia oo ina fasiotia Gandhi i le 1948. Na faʻaaogaina e Bacha Khan le le usitai i le va o tagata e maua ai aia tatau mo Pashtuns i Pakisitana, ma sa pueina faapagota o ia i le tele o taimi mo ana taumafaiga lototele. I le avea ai o se Musulmania, na faʻaaogaina e Khan lana tapuaiga o se musumusuga e faʻaleleia se sosaiete saoloto ma le toafilemu, lea o le a tuʻuina atu ai i tagata tagatanuʻu matitiva le fesoasoani ma faʻatagaina e tulaʻi i le tamaoaiga. Na iloa e Khan o le le faʻaleagaina e maua ai le alofa ma le agaalofa ae o le fouvalega e na o le faʻasalaga mamafa ma le ita; o le mea lea, o le faʻaaogaina o auala e le faʻaleagaina, ao faigata i nisi o tulaga, o le metotia sili ona aoga o le faia o suiga i totonu o se atunuu. O le malo o Peretania na fefefe i gaioiga a Gandhi ma Bacha Khan, e pei ona faaalia ai ina ua sili atu le filemu o 200, o tagata tetee na le fasiotia e le au leoleo Peretania. O le fasiotiga tagata i Kissa Khani Bazaar sa faaalia le saua o le au Peretania ma faaalia ai le mafuaaga na tau ai Bacha Khan mo le tutoatasi. I se faatalanoaga i le 1985, na fai mai ai Bacha Khan, "Ou te talitonu i le le faamaoni ma ou te fai atu e leai se filemu po o se toafilemu o le a oo mai i luga o le lalolagi seia oo ina le faia le taua, aua o le le faamaoni o le alofa ma e faatupu ai le lototele i tagata."


Fepuari 7. I lenei aso, na fanau Thomas More. O Saint Thomas More, o se failautusi Katoliko Peretania ma le tusitala, na musu e talia le Anglican Church of England, ma na vavaeeseina lona ulu mo le fouvale i le 1535. Na tusia foi e Thomas More Utopia, o se tusi o loʻo atagia mai ai se atumotu atoatoa lelei o ia lava ma galue e aunoa ma ni faʻafitauli. Sili atu suʻesuʻe amio lelei i le tusi atoa e ala i le talanoaina o iʻuga o amioga mama. Na ia tusia, e maua e tagata taʻitoʻatasi ni taui mai le Atua i le amio mama ma faʻasalaga ona o le amio leaga. O tagata i le sosaiete a Utopian na galulue felagolagomaʻi ma nonofo filemu i le tasi ma le isi e aunoa ma se vevesi poʻo se misa. E ui lava o tagata ua vaʻai nei i le sosaiete a Utopian lea na faʻamatalaina e Thomas More o se le talafeagai mafaufauga, e taua le taumafai mo lenei ituaiga o filemu. O le lalolagi e leʻo filemu ma aunoa ma sauaga; ae ui i lea, e taua tele le taumafai e fausia se filemu, utopian lalolagi. O le faʻafitauli muamua e tatau ona faʻatoʻilaloina o le gaioiga o taua i ona tulaga uma. Afai e mafai ona tatou fausiaina se world beyond war, o le sosaiete sosaiete o le a le foliga mai fafo ma o le a mafai e malo ona taulaʻi atu i le sauniaina mo o latou tagatanuu e ese mai le faʻaaluina o tupe e fausia ai militeri. Utopian sosaiete le tatau ona na ona lafoaʻia o se le mafai; nai lo lena, e tatau ona faʻaaogaina o se tuʻufaʻatasiga mo malo o le lalolagi ma tagata taʻitoʻatasi. Na tusia e Thomas More Utopia e faʻaalia ai faafitauli na i ai i le lalolagi atoa. O nisi ua fofo. O isi e manaʻomia ona i ai.


Fepuari 8. I lenei aso i le 1690, na faia le fasiotiga o le Schenectady. O le fasioti tagata a le Schenectady o se osofaiga e faasaga i se nuu Peretania e masani lava o fafine ma tamaiti na faia e se aofaʻi o fitafita Farani ma Algonquian Indians. O le fasioti tagata na tupu i le taimi o le Taua a le Tupu o Viliamu, lea na lauiloa foi o le Taua i le Iva Tausaga, ina ua mavae le osofaia faifai pea o laueleele Initia e le Igilisi. Na faʻaumatia e le 'au faʻailoga fale i totonu o le nuʻu ma fasioti pe falepuipui i le toetoe lava o tagata uma o le nuʻu. I le aofaʻiga, na fasiotia tagata 60 i le vaeluaga o le po, e aofia ai 10 fafine ma 12 tamaiti. O le tasi na faasaoina, ao manuʻa, na malaga mai Schenectady i Albany e taʻu atu i isi le mea na tupu i le nuu. I tausaga uma e faamanatu ai le fasioti tagata, o le pule o le Schenectady e tietie i solofanua mai Schenectady agai atu i Albany, ma ave le ala lava e tasi na ave e le tagata ola. O le faamanatuina faaletausaga o se auala taua mo tagatanuu ia malamalama ai i le matautia o taua ma fetauaiga. O tagata le lelei, fafine, ma tamaiti na fasiotia mo le leai o se mafuaʻaga. O le aai o Schenectady e lei saunia mo se osofaiga, e le mafai foi ona latou puipuia i latou lava mai le au Farani ma Algonquians. O lenei fasioti tagata na mafai ona aloese pe a fai e le o taua i le taua; E le gata i lea, o lenei mea o loʻo faʻamaonia ai o taua e aʻafia ai tagata uma, ae le na o na taua i luma. Seia oʻo lava ina faʻaumatia taua, o le a faaauau pea ona fasiotia tagata le sala.


Fepuari 9. I lenei aso i le 1904, na amata ai le Taua a Russo-Iapani. I le tuai o 19th ma le vave 20th I seneturi, Iapani, faatasi ai ma le tele o atunuu o Europa, sa taumafai e faaleaga faasolitulafono vaega o Asia. E pei foi o malosiaga o malo o Europa, o le a ave e Iapani se itulagi ma faapipii se malo colonial le tumau o le a faʻaaogaina ai tagata o le atunuu ma gaosia oloa mo le manuia o le atunuu nofoia. Na talosagaina e Rusia ma Iapani ia Korea ia tuu i lalo o le puleaga a lo latou atunuu, lea na mafua ai le feeseeseaiga i le va o atunuu e lua i luga o le penisula o Korea. O lenei taua e le o se tauiviga mo le tutoatasi e ala i Korea; nai lo lea, o se taua na faia e ni malosiaga i fafo e filifili ai le mea na tupu i Korea. O taua tetee a le colonial e pei o lea na faaleagaina ai atunuu e pei o Korea i faiga faaupufai ma faaletino. O Korea o le a faʻaauau pea ona faʻafeiloaia feteʻenaʻiga e ala i le Taua a Korea i le 1950's. Na faʻatoʻilaloina e Iapani ia Rusia i le Taua a Russo-Iapani ma faʻatoʻa pulea pulega colonial i le penisula Korea seia oʻo i le 1945 ina ua manumalo le Iunaite Setete ma le Soviet Union. I le aotelega, na i ai se faʻataʻitaʻiga o le 150,000 ua maliu i le faaiuga o le taua a Russo-Iapani, e aofia ai le 20,000 maliu faʻapitoa. O lenei taua colonial na afaina ai le malo tele o Korea nai lo le au faatupu vevesi ona e lei tau i le Iapani po o Rusia. O loʻo faʻaauau pea ona faʻaauau le faʻaaogaina i aso nei i totonu o Sasaʻe Tutotonu, ma ua taumafai le Iunaite Setete e tau i taua e ala i le tuʻuina atu o auupega e fesoasoani i nisi o vaega. Nai lo le galue e faamuta le taua, o loo faaauau pea ona tuuina mai e le Iunaite Setete ni auupega mo taua i le lalolagi atoa.


Fepuari 10. I lenei aso i le 1961, o le Voice of Nuclear Disarmament, o se leitio eletise, na amata galue i fafo atu o Peretania Tele. O le ofisa na taʻalo e Dr John Hasted, o se tagata suʻesuʻe atomic i le University of London, o se tagata musika ma le leitio i le Taua Lona II a le Lalolagi. O le tagata faasalalau, o Lynn Wynn Harris, o le faletua o Dr. John Hasted. O Dr. Hasted na vavalalata ma le mathematician ma le faifilosofia o Bertrand Russell i le Komiti mo le Puipuiga o Nuclear, o se vaega na mulimuli i le filosofia a Gandhi o le le usiusitai i le va o tagata. O le Voice of Nuclear Disarmament na faasalalauina i luga o le telefoni leo o le BBC i le 11 pm i le 1961-62. Na faʻavaeina i Lonetona e le komiti antiwar a le 100 ao faʻamalosia tagata ina ia auai i a latou ala. Bertrand Russell na faamavae e avea ma peresitene o le Komiti mo le Puipuiga o Nuclear e avea ma peresitene o le Komiti o 100. Na faia e le Komiti o 100 faʻataʻitaʻiga tetele, na amata ai i le aso Fepuari 18, 1961 i fafo atu o le Matagaluega o Puipuiga i Whitehall, ma mulimuli ane i le Trafalgar Square ma le base Loch Polaris submarine base. O nei mea na muamua atu i le puʻeina ma le faʻamaonia o sui o le 32 o le Komiti o le 100, o latou ofisa na faʻaigoaina e ofisa faapitoa o le Paranesi, ma ono moliaga na molia i lalo o le Tulafono Faalilolilo. Ian Dixon, Terry Chandler, Trevor Hatton, Michael Randle, Pettletle, ma Helen Allegranza na maua le nofosala ma faafalepuipuiina ia Fepuari 1962. Ona faʻamavaeina ai lea o le komiti i totonu o komiti faʻaitulagi a le 13. O le Komiti a Lonetona o le 100 o le tagata sili ona malosi, faʻalauiloaina se mekasini a le atunuu, Faatinoga mo le Filemu, ia Aperila 1963, mulimuli ane O le tetee, 1964.


Fepuari 11. I lenei aso i le 1990, na faʻasaʻoloto ai Nelson Mandela mai le falepuipui. Na faaauau pea ona ia faia se vaega autu i le faaiʻuga aloaia o le Itumalo i Aferika i Saute. Faatasi ai ma le fesoasoani mai le US Central Intelligence Agency, na pueina Mand Mandela i moliaga o le fouvalega, ma nofo i le falepuipui mai le 1962-1990; ae ui i lea, na tumau pea o ia o le ulu ma le taitai gaioiga o le gaioiga o le vavaega. E fa tausaga talu ona faʻasaʻolotoina mai le falepuipui, na filifilia ai o ia e avea ma peresitene o Aferika i Saute, ma faʻatagaina ai o ia e pasi se tulafono fou, faʻatuina aia tutusa faʻapolokiki mo tagata ula ma tagata paʻepaʻe. Na aloese Mandela mai le tauimasui ma tulituliloa le upu moni ma le faaleleiga mo lona atunuu. Fai mai o ia na talitonu o lena alofa e mafai ona manumalo i le leaga ma e tatau i tagata uma ona auai malosi i le tetee atu i sauaga ma le inoino. O manatu a Mandela e mafai ona aoteleina i le upusii lenei: "E leai se tasi e fanau i se isi tagata ona o le lanu o lona paʻu, po o lona talaaga, po o lana tapuaiga. E tatau i tagata ona aoao e ita, ma afai e mafai ona latou aoao e ita, e mafai ona aoaoina i latou e alolofa, aua o le alofa e sili atu lona natura i le loto o le tagata nai lo lona faafeagai. "Ina ia faamutaina taua ma fausia se sosaiete e tumu i le filemu, ia avea ma tagata e pei o Nelson Mandela o loʻo naunau e ofoina atu o latou ola atoa mo le mafuaʻaga. O se aso lelei lenei e faamanatu ai le le faʻamaoni, faʻamalologa, toe faʻaleleia, ma le faʻamasinoga amiotonu.


Fepuari 12. I lenei aso i le 1947, o le komipa muamua o kata pepa faʻamalosi i le Iunaite Setete na tupu. E i ai le manatu sese masani e faapea o teteega i le ata faataitai na amata i le Vietnam Vietnam; i le mea moni, o le toʻatele ua tetee i le faʻailogaina o le militeli mai lona amataga i le US Civil War. O se mea na manatu le 72,000 tagata na tetee i le ata faataitai i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma ina ua mavae le taua, na tutu ai le toatele o tagata taitoatasi ma tutu a latou pepa kata. Ua maeʻa le Taua Lona Lua o le Lalolagi ma e leai se ata fou lata mai, ae o le susunuina oa latou kata pepa o se faaupuga faaupufai. O le taua o 500 fitafita o taua i le lalolagi na latou susunuina a latou kata i Niu Ioka ma Uosigitone, DC ina ia latou faaalia ai o le a latou le auai pe lagolagoina foi le sauaga faifai pea a le militeli Amerika. O le toatele o nei tagata matutua na teenaina le talafaasolopito umi o faiga sauā i Amerika Amerika ma isi atunuu i le salafa o le lalolagi talu mai le fanau mai o le Iunaite Setete. O le Iunaite Setete o loʻo tau i le taua talu mai le 1776, ma o se malo na matua aafia i faiga sauā. Ae o galuega faigofie e pei o le faʻamalamaina o kata pepa na faʻaalia ma le malosi i le US o le a le taliaina e le tagatanuu se malo i taimi uma i se tulaga o taua. O le Iunaite Setete o loo i ai nei i taua, ma e taua tele le maua e tagatanuu o ni auala e le mafai ai ona fesootai ma le le fiafia i gaoioiga a le malo.


Fepuari 13. I lenei aso i le 1967, o le tauaveina o ata tetele o fanau Napalmed Vietnamese, o le au a le 2,500 o le vaega o Women Strike for Peace na latou osofaʻia le Pentagon, ma taumafai e vaai "o le auuso na auina mai o ma atalii tama i Vietnam." O taitai i totonu o le Pentagon na latou tapunia faitotoa ma mumusu e faatagaina tagata tetee i totonu. Ina ua maeʻa taumafaiga, na iu lava ina faatagaina i latou i totonu, ae e lei tuuina atu la latou feiloaiga ma le au aoao na latou fuafua e feiloai ai. Nai lo lena, latou te feiloai ma se sui o le fono e le maua ni tali. O le Women's Strike for Peace group na manaʻomia tali mai se pulega e le mafai ona manino, o lea na latou filifili ai ua oo i le taimi e ave ai le taua i Uosigitone. O le aso nei ma isi, na teena e le malo o le US le faʻamaonia o lona faʻaogaina o gaʻo faasolitulafono faasolitulafono i le taua e faasaga i le Vietnamese. E oo lava i ata o tamaiti na soifua filemu Vietnamese, na faaauau pea e le pulega o Johnson ona tuu le tuuaiga i Vietnamese i Matu. O le malo o le Iunaite Setete na pepelo i ona tagatanuu ina ia mafai ai ona faaauau pea lona taua o "taua faasagatau i faigamalo," e ui i le leai o ni taunuuga ma le maualuga o le maualuga o le totogi. Na faʻatautaia e le Women Women for Peace le valea o taua i Viatename ma sa latou mananao i ni tali moni e uiga i le faʻafefea o le feteʻenaʻiga. O le pepelo ma le taufaasese na afaina ai le taua a Vietnam. O nei tagata tetee na mananao i tali mai le au aoao i totonu o le Pentagon, ae na faaauau pea ona teena e taitai o le militeli le faaaogaina o gase oona e ui lava i le lofituina o faamaoniga. Ae na oʻo mai le mea moni ma e le toe finau.


Fepuari 14. I lenei aso i le 1957, o le Konafesi a Taitai Kerisiano i Saute (SCLC) na faavaeina i Atlanta. O le Konafesi Faa-Taitai Kerisiano Kerisiano i Saute na amata i nai masina talu ona faʻamavae le Montgomery Bus Buscott e le Montgomery Bus Boycott. O le SCLC sa musuia e Rosa Parks ma na faia e tagata e pei o Martin Luther King Jr. o le na avea ma ofisa filifilia. O le faʻaauauina pea o le faʻalapotopotoga a le faʻalapotopotoga, o le faʻaaogaina lea o le tetee ma le gaioiga e le faʻauigaina ina ia maua ai aia tatau a tagata lautele ma faʻaitiitia ai le faʻailoga. E le gata i lea, o le SCLC o loo taumafai e faasalalauina le faaKerisiano e pei ona talitonu o se auala e faatupu ai se filemu filemu mo tagata uma i le Iunaite Setete atoa. Ua tauivi le SCLC i le faʻaaogaina o auala toafilemu e faʻaalia ai suiga i le Setete State, ma ua latou matua manuia lava. O loʻo i ai pea le faʻailoga, o le tagata lava ia ma le faʻatulagaga, ma e le tutusa le atunuu, ae o loʻo i ai le tele o agaʻigaʻi i luma i agafesootai mo tagata Aferika Amerika. O le filemu e le o se mea o le a oʻo mai i lo tatou lalolagi e aunoa ma ni taʻitaʻi e pei o le SCLC o loʻo galue ina ia mafai ai ona faia suiga. I le taimi nei, o loʻo i ai mataupu ma vaega faʻapitoa i le Iunaite Setete atoa, e le o faʻatapulaʻaina i Saute. E mafai e tagata taitoatasi ona auai i vaega e pei o le SCLC, lea e faatupuina ai le filemu e ala i tapuaiga ma e mafai ona faia se eseesega moni e ala i le faaauau ona galue i le mea sao. O faʻalapotopotoga faalelotu e pei o le SCLC ua avea ma vaega taua i le faaitiitia o le tuueseeseina ma le uunaia o siosiomaga filemu.


Fepuari 15. I lenei aso i le 1898, o le US ship ma le USS Maine na feosofi i le uafu i Havana, Cuba. US ma nusipepa Amerika, o nisi oi latou na faʻaaloalo faʻaalia mo se faʻatagaga e amataina se taua mo le tele o tausaga na vave molia ai Sepania, e ui i le leai o se faʻamaoniga. Sepania na faʻatulai mai se suʻesuʻega tutoʻatasi ma tautino atu i le usitaia o le faaiuga a soʻo se isi tagata e faʻatulafonoina. O le Iunaite Setete e fiafia e vave alu atu i se taua lea o le a le mafai lava ona faamaonia pe na nofosala Spain. O le US suʻesuʻega i luga o le 75 tausaga ua tuai ona faaiuina, e pei lava foi ona i ai le polofesa o le US Naval Academy Philip Alger i lena taimi (i se lipoti ua taofia e se taua o loo manao ia Theodore Roosevelt) Maine toetoe lava a faʻafefe i se faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻafuaseʻi. Manatua le Maine ma Seoli ma Sepania o le alaga o le taua, o loʻo faʻamalosia lava e le fiaselau o faʻamanatuga faʻaali atu vaega o le vaʻa i le atoa o le Iunaite Setete e oʻo mai i le aso. Ae i seoli ma mea moni, lagona, filemu, amio lelei, ma tagata o Cuba, Puerto Rico, Filipaina, ma Guam o le mea moni. I Filipaina, 200,000 i le 1,500,000 tagata lautele na feoti mai sauaga ma faʻamaʻi. E selau ma le lima tausaga talu le aso le Maine O le lalolagi na tetee i le taufaamatau a Amerika i osofaʻiga a Iraki i le tele o aso o le tetee a tagata lautele i le talafaasolopito. O se taunuuga, e tele atunuu na tetee i le taua, ma na teena e Malo Aufaatasi le faʻatagaina. Na faaauau pea le Iunaite Setete, i le solia o le tulafono. O se aso lelei lenei e aʻoaʻoina ai le lalolagi e uiga i taua ma taua.

faʻamaonia


Fepuari 16. I lenei aso i le 1941, o se tusi a le faifeau na faitauina i pulelaʻa uma a le Ekalesia Noreweg, na fautuaina ai le au potopoto ina ia "tutu mausali, taʻitaʻia e le afioga a le Atua… ma ia faamaoni i lou talitonuga maumaututu…." Mo lana lava vaega, sa faafeiloaia e le Ekalesia i latou uma na mulimuli ia te ia "i le olioli o le faatuatua ma le lototetele i lo tatou Alii ma le Faaola." Na taumafai le tusi e faʻafesoʻotaʻi tagata Norisi e teteʻe atu i le faʻatagaina e le Nazi o le Lotu Setete Lotu Lotu o Nouei, ina ua maeʻa osofaʻiga a Siamani i le atunuʻu ia Aperila 9, 1940. Na faia foʻi e le Ekalesia ana lava gaioiga faʻapitoa e taofi ai osofaʻiga a le au Nasi. I le Aso Sa o le Eseta, 1942, o se pepa na auina atu e le Ekalesia i faifeau uma na faitauina leotele i le toeititi o aulotu uma. Faʻaigoaina "Faʻavae o le Ekalesia," na valaʻaulia ai faifeʻau uma ina ia faamavae e avea ma minisita o le Ekalesia a le Setete-o se gaioiga na iloa e le Ekalesia e ono oo atu ai ia latou sauaga ma le falepuipui a le au Nasi. Ae na aoga le auala. Ina ua faamavae uma faifeau, na lagolagoina i latou e tagata i le alofa, faamaoni, ma tupe, faamalosia le pulega o le lotu Nasi e lafoai a latou fuafuaga e aveese latou mai a latou aulotu. Peitai, faatasi ai ma faamavaega, na faataapeina le Ekalesia a le Setete ma faatuina se lotu Nasi fou. E leʻi oʻo ia Me 8, 1945, ile tuʻuina mai o le 'au a Siamani, faʻatoa mafai ona toe faʻafoʻi ekalesia i Nouei ile latou faʻamaumauga. Tusa lava foi, o le tusi a le faifeau na faitauina i pulelaa a Norgeva e ova atu ma le fa tausaga talu ai, na faia lava lana ia matafaioi taua. Na toe faʻaalia foi o tagata masani e mafai ona faʻamoemoe e maua le lototele e teteʻe ai i le saua ma puipuia mea taua latou te manatu e totonugalemu i o latou tagata soifua.


Fepuari 17. I lenei aso i le 1993, na faʻasaʻolotoina ai taʻitaʻi o le au 1989 faʻamalosi a tamaiti aoga i Saina. O le toatele na pueina i Beijing i le 1949, i luga o le Tiananmen Square, Mao Zedong sa ia folafolaina le "People's Republic" i lalo o le pulega a le malo. O le manaoga mo le faatemokalasi moni na tupu mo le fasefulu tausaga seia oo ina faateia le lalolagi i le afe ma afe o tamaiti aʻoga i Tiananmen, Chengdu, Shanghai, Nanjing, Xiʻan, Changsha, ma isi itulagi. E ui i le taumafaiga a China e poloka le lomitusi, o nisi na taliaina aloaia aloaia faavaomalo. Fang Lizhi, polofesa o astrophysics, na tuuina atu le puipuiga i le Iunaite Setete, ma sa faiaoga i le Iunivesite o Arisona. Wang Dan, o le 20 tausaga le matua o talafaasolopito o le Peking University, na falepuipui faalua, ave faʻataunuʻu i le 1998, ma avea ma se tagata asiasi mai i Oxford, ma o le taʻitaʻifono o le Sosaiete Faʻavae o le Toefuataiga Faʻavae. Chai Ling, o se tamaititi aoga a le 23 tausaga e sola ese mai le sefulu masina i le natia, faauu mai le Harvard Business School, ma avea ma taitai sili ona faafoeina le atinaʻeina o le initaneti mo iunivesite. Wuʻer Kaixi, o se tagata 21 tausaga le fiaai na faasalaina le alii sili o Li Peng i le televise a le atunuu, sosola i Farani, ona suesue ai lea i mataupu tau le tamaoaiga i Harvard. Liu Xiaobo, o se tusitala tusitala na amataina le "Charter 08," o se faaaliga o le valaau mo aia tatau a le tagata lava ia, saolotoga o tautalaga, ma faiga palota eseese, sa faia i se nofoaga e lei faailoaina i tafatafa o Beijing. Han Dongfang, o le 27 tausaga le matua na fesoasoani i le faatuina o le Autonomous Workers 'Autalavou o le Beijing i le 1989, le uluai aufaʻatasi i totonu o le komitisi Kina, sa falepuipui ma faʻaumatia. Na sosola Han i Hong Kong, ma amataina le Bulletin Labor China e puipuia aia a tagata faigaluega Siamani. O le tagata na vaneina le pueina o se laina o tane tane e leʻi faʻaalia.


Fepuari 18. I lenei aso i le 1961, o le 88 tausaga le matua atamai o Peretania Bertrand Russell na taitaia se savaliga a nisi tagata 4,000 i Lonetona i Trafalgar Square, lea na tuuina mai ai lauga e tetee ai i le taunuu atu mai Amerika o Pakone-nuclear armory missile-launched submarine. Na agai atu loa le au maimoa i le Matagaluega o le Puipuiga a Peretania, lea na tapunia ai e Russell se savali o le tetee i faitotoa o fale. O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa na mulimuli mai i le auala, lea na toeitiiti atoa le tolu itula. O le feiloaiga o Fepuari na muamua faatulagaina e le vaega fou o le anti-nuke, o le "Komiti o 100," lea na filifilia ai Russell e avea ma peresitene. O le Komiti e eseese lava mai le Malo Tele a le Faʻalapotopotoga Faʻapitoa mo le Puipuia o Nuclear, lea na resitala ai Russell mai le avea ma peresitene. Nai lo le faʻapipiʻiina o auala faʻatautaia ma alalafaga e lagolagoina ai faʻataʻitaʻiga, o le faamoemoe o le Komiti o le faia lea o le malosi ma le gauai-faia ni gaoioiga tuusaʻo o le le faʻaleagaina o tagata. Na faamalamalama e Russell ona mafuaaga mo le faatuina o le Komiti i se tusitusiga i totonu o le Newmanman ia Fepuari 1961. Na ia taʻua i se vaega: "Afai oi latou uma e le taliaina tulafono a le malo e tatau ona auai i le tele o faatinoga o le le usiusitaʻi o le malo, e mafai ona latou faia le malo valea le mafai ma faamalosia tagata ua taua o setete e talia tulafono e mafai ai ona ola tagata. ” O le Komiti o le toʻa 100 na faʻatautaia lana faʻataʻitaʻiga sili ona aoga ia Setema 17, 1961, ina ua ia poloka poloka poloka ulu i le nofoaga autu o le sami o Loch Polaris. E ui i lea, e ui i lea, o mea taua na mafua ai lona vave pa'ū, e aofia ai le eseʻesega o sini autu a le vaega, o le faateleina o leoleo, ma le aofia ai i faʻaupuga faʻavae i luga o mataupu e ese mai i meatau faaniukilia. O Russell lava na faamavae mai le Komiti i le 1963, ma na faaleaogaina le faalapotopotoga ia Oketopa 1968.


Fepuari 19. I lenei aso i le 1942, i le taimi o le Taua a le Lalolagi a Siamani i le Taua Lona II i Nouei, na amataina ai e le au Norwegian se tauvaga manuia o le tetee atu i se fuafuaga a leʻau Nazi na faatonutonuina le aoga a le atunuu. O le faʻatautaia na faʻatonuina e le au faipisinisi Nazi Vidkun Quisling, ona tofia loa lea e le Nazi-Minisita o Peretania o Nouei. I lalo o tuutuuga o le tusi, o le a faʻaaogaina aʻoaʻoga a le aʻoga i le taimi nei ma o faiaoga uma na lesitalaina ia Fepuari 5, 1942 faʻatasi ma se Niu Sila Faiaoga Aoaoina a le Nasi. Na mumusu faiaoga e faʻamaonia, ae peitai, ma le amanaiaina le aso faaiu o Fepuari 5. Na latou mulimulitai i le taʻitaʻia o le faʻafefe o le faʻapotopotoga Nazi i Oslo, lea na auina atu ai faiaoga uma i se faʻamatalaga puupuu e mafai ona latou faʻaogaina e faasilasilaina ai lo latou teena le galulue faatasi ma le manaoga Nazi. Na tatau i faiaoga ona kopi ma lafo atu le faʻamatalaga i le malo Quisling, faʻatasi ai ma o latou igoa ma tuatusi ua faapipiiina. E oʻo mai ia Fepuari 19, 1942, o le tele o faiaoga 12,000 o Nouei na faia na o lena. O le atuatuvale o le tagi o le poloaiina o aʻoga Norway e tapunia mo le masina. Ae peitai, o lena gaioiga, na mafua ai ona le fiafia matua e tusi nisi o le 200,000 tusi tetee i le malo. O faiaoga lava na latou faia ni vasega i nofoaga tumaoti, ma o lalo ifo o faalapotopotoga na totogi atu totogi i aiga o le sili atu nai lo le 1,300 alii faiaoga na pueina ma faafalepuipuiina. I le mafaufau ai i le toilalo oa latou fuafuaga e faoa ai aʻoga a Norway, na faʻasaʻoloto ai e taʻitaʻi Fascist uma faiaoga falepuipui i le aso Novema 1942, ma na toe faʻafoisia le faʻaaogaina o aʻoaʻoga i le pulega a Norwegian. O le fuafuaga o le tetee atu i le tetee tele o tagata tetee, ua manuia i le tetee atu i faiga leaga o le malosi o le malosi.


Fepuari 20. I lenei aso i le 1839, na pasia ai e le Koneferenisi tulafono e faasaina ai le taina i le Itumalo o Columbia. O le faʻaiuga o le tulafono na mafua ai le faʻailoa atu e tagata lautele i luga o le 1838 duel i le taua o Bladensburg Dueling Grounds i Maryland, na o le DC tuaoi. I lena tauvaga, na fanaina ai e le isi Palemene, o William Graves o Kentucky, se Falemasino aloaʻia mai Maine e suafa ia Jonathan Cilley. O le taualumaga na vaʻaia e pei lava o le sordid, e le gata ona o le tolu fefaʻatauaʻiga o afi na manaʻomia e faʻauʻu ai, ae ona o le tagata na sao mai, Graves, e leʻi faʻaleagaina e le tagata na afaina. Na ia ulufale atu i totonu o le taua e avea o se tulaga e faamaonia ai le talaaga o se uo, o se faatonu o nusipepa a Niu Ioka e igoa ia James Webb, lea na taʻua e Cilley e leaga. Mo lona itu, na filifili le Maota o Sui e le tatau ona faitioina Graves po o isi alii e toalua o loʻo auai i le aulo, e ui lava o le taoto ua faasaga i le tulafono i DC ma le tele o setete ma teritori Amerika. Na i lo lea, na tuuina mai ai se tulafono e "faasaina ai le tuuina atu poo le taliaina i totonu o le Itumalo o Columbia, o se luitau e tau ai se taupulega, ma mo le faasalaina o lea mea." Ina ua maeʻa ona pasia e le Fono Aoao, o le fua na mafua ai le manaoga o tagata lautele mo le faasaina toʻalē, ae e leʻi tele se mea e faʻauʻu ai le faiga masani. E pei ona latou faia talu mai le 1808, na faʻaauau pea ona feiloai le aulotu i le nofoaga o Bladensburg i Maryland, i le tele lava o le pogisa. I le maea ai o le Taua a le Lalolagi, e ui i lea, o le tolotolo na pauu ma le fiafia i le US atoa. O le vaega mulimuli o le limasefulu-faaopoopo duels i Bladensburg sa taua i le 1868.


Fepuari 21. I le aso lenei i le 1965, o le minisita Amerika musulman Amerika ma Amerika ma Malistm X na osofaʻia e le fana afi ao sauniuni e talanoa i le Faalapotopotoga o le Unity American-Unity (OAAU), o se vaega faʻavae na ia faavaeina le tausaga na muamua atu saili e toe faafesootai Aferika Aferika ma o latou tupuaga Aferika ma fesoasoani e faatuina lo latou tutoatasi tau tamaoaiga. I le faʻailogaina o aia tatau a tagata mo tagata uli, Malcolm X na faʻatinoina manatu eseese. I le avea ai o se sui o le Nation of Islam, na ia faasalaina tagata Amerika papaʻe e pei o "tiapolo" ma le lagolagoina o le vavae ese o tagata. I le faatusatusa atu ia Martin Luther King, na ia uunaia tagata popoto ina ia latou agai i luma "i so o se auala talafeagai." A o lei tuua le atunuu o Islama, na ia faaleagaina le faalapotopotoga ona o lona mumusu e tetee atu i le saisaitia e leoleo o leoleo ma galulue faatasi ma faipule faapolotiki i le lotoifale siitia le aia tatau uliuli. Mulimuli ane, ina ua maeʻa ona auai i le 1964 Hajj i Mecca, Malcolm na manatu o le fili moni o Aferika Amerika e le o le lanu paʻepaʻe, ae o le faʻailoga lava ia. Na ia vaai i Musulumi o "lanu uma, mai le lanumoana lanumoana i tagata paʻu uliuli le paʻu o tagata Aferika," o fegalegaleaiga e tutusa ma faaiʻuina o le Alalame lava ia o le ki lea i le foia o faafitauli o ituaiga. E masani ona manatu Malcolm na fasiotia e sui auai o le vaega Amerika Amerika o Islama (NOI) lea na ia toilalo i le tausaga talu ai. NOI taufaamataʻu faasaga ia te ia, o le mea moni na amata ona oʻo atu i le fasioti tagata, ma e tolu sui o le NOI mulimuli ane na molia i le fasioti tagata. Ae peitai, o le toalua o le tolu moliaga na molia ai o loo tumau pea lo latou le mama, ma o le tele o tausaga o suesuega ua latou masalosalo ai i le mataupu na faasaga ia i latou.


Fepuari 22. I lenei aso i le 1952, na molia aloaia ai e le North Korea Foreign Ministry le faitalia a le militeli US e lafoai iniseti pipisi i North Korea. I le taimi o le Taua a Korea (1950-53), o fitafita Saina ma Korea sa pagatia i le pepesi o faamai matautia na matua naunau lava e maua i le papala, cholera, ma le mala. Fasefulu-fa oe ua maliliu na tofotofoina lelei mo le fiva faiʻai. O le US na teʻena se lima i taua taua, e ui lava o le tele o molimau-molimau na o mai e aofia ai le tusitala Ausetalia. Na valaaulia e le aufaasalalau nusipepa ni suesuega faavaomalo a o faaauau pea ona ta ua e le US ma ana paaga ia tuuaiga o se tala pepelo. Na faatu e le US se suʻesuʻega e le Koluse Mumu Faavaomalo e kilia ai soo se masalosalo, ae na teena e le Soviet Union ma ana au, talitonu i le pepelo a le US. I le iuga, o le World Peace Council faʻatuina se International Scientific Commission mo le Moni e uiga i Bacterial Warfare i Saina ma Korea ma iloga saienitisi, e aofia ai le lauiloa Peretania biochemist ma sinologist. O a latou suʻesuʻega na lagolagoina e molimau vaaitino, fomaʻi, ma pagota e toʻafa a le American Korea War na faʻamaonia mai na auina atu e le US taua taua mai malae vaʻalele i Amerika na nofoia Okinawa i Korea amata mai i le 1951. O le lipoti mulimuli, ia Setema o le 1952, na faʻaalia ai o le US O meatau o le biological, ma le International Association of Democratic Lawyers na faalauiloaina nei taunuuga i lana "Lipoti e uiga i le US Crimes i Korea." O le lipoti na faailoa mai ai, o le US na faia muamua suesuega a le Iapani, na aumaia i le faamasinoga na faia e le Soviet Union i le 1949. I lena taimi, na taʻua e le US nei faamasinoga o ni tala pepelo "leaga ma le le faavaea." Peitai, o Iapani, na faamaonia le nofosala. Ma, faʻapena foi le US


Fepuari 23. I lenei aso i le 1836, na amata ai le Taua a Alamo i San Antonio. O le taua mo Texas na amata i le 1835 ina ua puʻea e se vaega o tagata Anglo-Amerika ma Tejanos (Mexicans mixa ma Initia) San Antonio o loo i lalo o pulega a Mekisiko, ma fai mai o le fanua i "Texas" o se malo tutoatasi. O Mexican General Antonio Lopez de Santa Anna na valaʻauina, ma na ia faamataʻuina le 'au o le a "le ave pagota." Na tali mai le Faʻatonu Amerika i le alii o Sam Houston e ala i le faʻatonuina o tagata e tuua San Antonio e le itiiti ifo i le 200 na sili atu nai lo le taua a 4,000 'Au a Mekisiko. O le vaega na teenaina, ma sulufaʻi i totonu o le monastery Franciscan ua lafoaia na fausia i 1718 ua taʻua o The Alamo. E lua masina mulimuli ane, i le aso Fepuari 23, 1836, e ono selau 'au o Mekisiko na maliliu i le taua aʻo latou osofaʻia ma fasiotia tagata selau selau valu sefulu tolu. Ona tuu ai lea e le au a Mekisiko ia tino o nei tagata nofo i luga o le afi i fafo atu o Alamo. Na faʻatautaia e General Houston se vaegaʻau lagolago mo i latou na fasiotia i le latou taua mo le tutoatasi. O le faaupuga "Manatua le Alamo" na avea ma se tasi o le aufono mo le au tau Texas, ma le sefulu tausaga mulimuli ane mo fitafita Amerika i le taua lea na gaoia ai se atunuu tele atu mai Mekisiko. Ina ua maeʻa le fasioti tagata i Alamo, na vave ona taia e le'autau a Houston le'autau a Mekisiko i San Jacinto. I le masina o Aperila o 1836, sa sainia e le General Santa Anna, le Peace Treaty of Velasco, ma sa taʻua e le Republic of Texas le tutoatasi mai Mekisiko. O Texas e leʻi avea ma vaega o le Iunaite Setete seia oo ia Tesema o le 1845. Na faalauteleina i taua mulimuli ane.


Fepuari 24. I lenei aso i le 1933, na tuua ai e Iapani le Liki o Malo. O le Liki na faavaeina i le 1920 i le faamoemoe o le faatumauina o le filemu i le lalolagi ina ua maeʻa le Paris Peace Conference lea na faamutaina le Taua Muamua a le Lalolagi I. Auai sui aofia ai: Atenitina, Ausetalia, Peleseuma, Bolivia, Pasila, Kanata, Chile, Saina, Colombia, Cuba, Czechoslovakia , Tenimaka, El Salvador, Farani, Eleni, Guatemala, Haiti, Honduras, Initia, Italia, Iapani, Liberia, Netherlands, Niu Sila, Nicaragua, Nouei, Panama, Paraguay, Peresia, Peru, Polani, Potukale, Romania, Siam, Sepania , Suetena, Suiselani, Aferika i Saute, United Kingdom, Uruguay, Venesuela, ma Yugoslavia. I le 1933, na tatalaina ai e le Liki se lipoti na maua ai Iapani e sese mo le taua i Manchuria, ma talosaga mo le aveʻesea o 'au a Iapani. O le sui Iapani o Yosuke Matsuoka na ia teena le lipoti a le lipoti: "… O Manchuria e ana matou le aia tatau. Faitau lau talaʻaga. Na matou toe mauaina Manchuria mai Lusia. Ua tatou ausia le tulaga ua iai nei. ” Fai mai a ia, o Lusia ma Saina na mafua ai le "loloto ma le popole popole," ma Iapani lagona "faamalosia e faia se faaiuga o Iapani ma isi sui o le liki talia eseese manatu i le auala e maua ai le filemu i Sasaʻe Mamao." Na ia toe taʻua foi o Manchuria ose mataupu o le ola ma le oti mo Iapani. "O Iapani sa avea ma o le a avea pea ma maʻa autu o le filemu, maopoopo ma le alualu i luma i Sasaʻe Mamao." Na ia fesili, "Faamata e malilie tagata Amerika i le puleaina o le Panama Canal Zone; e faʻatagaina e Peretania ona pule i Aikupito? ” O le US ma Lusia na valaʻaulia e tali mai. E ui lava i le lagolagoina, o le US, lea na aʻoaʻoina Iapani i le pulega malo, e leʻi auai i le Liki o Malo.


Fepuari 25. I lenei aso i le 1932, o le lauiloa a Peretania, o le tamaitai, o le failauga, ma le tagata faatupu filemu Kerisiano Maude Royden na lomia se tusi i Lonetona Daily Express. O le sainia e le au faipisinisi e toʻalua, o le tusi na faʻatuina mai ai se mea atonu o le sili atu lea o le faʻalauiloa filemu o le senituri lona luasefulu. I lalo o ona tuutuuga, o Royden ma ana uo e toʻalua o le a taitaia se tagata e ofo fua "Peace Army" o alii ma tamaitai Peretania i Shanghai, lea o le a latou taumafai ai e taofi le tauivi a le au Saina ma Iapani e ala i le pipiʻiina o latou lava i le va o latou. O le taua i le va o itu e lua na toe faʻaauau pea, ina ua mavae sina taimi puupuu na sosoo ai ma le osofaʻiga a Manchuria e 'au Iapani ia Setema, 1931. I se taimi na muamua atu, na faailoa mai ai e Royden le manatu o le "Peace Army" i se lauga i lana faapotopotoga i se lotu a London Congregational. O iina na ia lauga ai: "O alii ma tamaitai oe talitonu o lo latou tiute e tatau ona ofo atu e tuu i latou lava e aunoa ma le paleni i le va o le taua." Na ia faamamafaina e faapea o lana apili o alii ma tamaitai foi, ma e tatau i tagata volenitia ona talosagaina le League of Nations e auina latou e le faʻamaonia i le mea o feteenaiga. I le faaiuga, o le taumafaiga a Royden na le amanaiaina e le Liki o Malo ma na molia i le aufaasālalau. Ae peitai, e ui ina le mafai ona toe faʻaleleia le Army Peace, ae na ofo mai nisi o alii ma tamaitai 800 e auai, ma ua faatuina ai le aufono a le Army Army ma tumau pea ona malosi mo le tele o tausaga. E le gata i lea, o le manatu a Royden e uiga i le mea na ia taʻua o "fitafita o le filemu" na talia aloaia le aloaia o le taimi e avea ma mamanu mo soo se mea na tupu mulimuli ane e ala i mea ua taʻua nei o "le leoleoina o le filemu filemu."


Fepuari 26. I lenei aso i le 1986, na avea ai Corazon Aquino ma pule ina ua maeʻa le fouvalega a Ferdinand Marcos i Filipaina. O Marcos, na toe filifilia e avea ma peresetene o Filipaina i le 1969, na faasaina mai le lona tolu o paʻaga, ma na ia faalauiloa faalauaʻitele le tulafono faafitafita ma le puleaina o le militeli, faataapeina o le Konekeresi, ma le falepuipui o ana faaupufai tetee. O lana faitioga e sili ona taʻutaʻua, le Senate Benigno Aquino, na falepuipui mo le fitu tausaga ae leʻi aafia i le fatu. Na tuuaia sese o ia i le fasioti tagata, faasalaina, ma faasalaina i le oti ina ua faauilavea le Iunaite Setete. Aʻo faʻamalolo i Amerika, na filifili ai loa Aquino e toe foʻi i Filipaina e aveʻese Marcos mai le paoa. O galuega ma tusitusiga a Gandhi na musuia ai o ia i le le faʻamalosi o se auala sili lea e faʻatoʻilalo ai Marcos. Ina ua toe taunuʻu mai Filipina i Filipaina i le 1983, peitaʻi, na fanaina o ia ma fasiotia e leoleo. O lona maliu na faʻaosofia ai le selau ma selau o afe o tagata lagolago na o atu i auala tele e faʻamalosia le "Justice for All Victims of Political Repression and Military Terrorism!" O le fafine ua oti lana tane o Benigno, o Corazon Aquino, na faia le tauaofiaga i le Malacanang Palace i le masina e tasi o le fasiotiga o Aquino. Aʻo faʻamalosia e le Malini le motu o tagata, e toʻa 15,000 tagata faʻataʻitaʻi filemu na faʻaauau le latou savaliga mai le maota i le Mendiola Bridge. E fiaselau na manunuʻa ma e toasefulutasi na maliliu, ae o nei tetee na faaauau pea seia oo ina tauva Corazon mo le peresitene. Ina ua fai mai Marcos ua manumalo, na valaau Corazon mo le le usitaʻi o le atunuu, ma 1.5 miliona na tali atu i le "Manumalo o le Faʻatasiga a Tagata." Tolu aso mulimuli ane, na faasalaina ai e le Konekeresi a le Iunaite Setete le palota, ma palota e tipi le lagolago a le militeri seia faamavae Marcos. Na soloia e le Palemene a Filipaina le iʻuga palota, ma folafola ai le peresitene o Corazon.


Fepuari 27. I lenei aso i le 1943, na amata ai e le Gestapo i Perelisi ona faataamilo ia alii Iutaia oe na faaipoipo i fafine e le o ni Iutaia, faapea foi a latou tama tane. I le aofai atoa o 2,000, o aliʻi ma tamaʻitaʻi na taofia i se nofoaga tutotonu o tagata Iutaia i Rosenstrasse (Rose Street), aʻo talia le auina atu i le tolauapiga lata ane. Ae peitai, o latou "fefiloi" aiga, na le mautinoa le taimi lea o le a le feagai nei alii ma le tulaga lava lea e tasi e pei o le afe ma afe o tagata Berlin Berlin na ave talu ai nei i le nofoaga o maliu Auschwitz. O lea, i le faʻateleina o numera e aofia ai ava ma tina, o aiga o loʻo potopoto i aso uma i fafo atu o le nofoaga tutotonu o le faʻalapotopotoga e faia le pau a le tele o faʻasalalauga faʻasalalau e tagata sitiseni Siamani i le taimi o le taua. O faletua o pagota Iutaia na alaga, “Faʻafoʻi mai matou ia matou tane." Ina ua taulaʻi e leoleo leoleo a le au Nazi ni fana i le motu o tagata, na tali atu ma le 'alaga a le "Fasioti tagata, fasioti tagata, fasioti tagata ...." Ona o le fefe i le fasiotia o le selau ma selau o fafine Siamani i le ogatotonu o Perelini atonu o le a tupu ai le vevesi i totonu o vaega lautele o le faitau aofaʻi o tagata Siamani, na faatonuina ai e le Nazi Minisita o le Propaganda Joseph Goebbels le faasaolotoina o alii faaipoipo o Iutaia. E oʻo mai ia Mati 12, ua tatala uma uma seʻi vagana le 25 o le 2,000 o tamaloloa ua taofia. Le aso nei, e le o toe i ai le ogatotonu a Rosenstrasse, ae o se faʻamanatuga faʻamanatu na taʻua o le "Pupuni o Tamaitai "na faatuina i se paka lata ane i le 1995. O lona tusiga e faitauina: "O le malosi o le le usiusitai i le va o tagata, o le malosi o le alofa, e manumalo ai i le sauā o le pule malosi. Tuʻu mai a matou tane. O tamaitai sa tutu iinei, ma faatoilaloina le oti. O alii Iutaia sa saoloto. "


Fepuari 28. I lenei aso i le 1989, 5,000 Kazakhs mai le tele o talaʻaga eseese faia le fonotaga muamua a le Nevada-Semipalatinsk Antinuclear Movement – ​​na faʻaigoaina e faʻaalia le lotogatasi ma US teteʻe e faʻasaga i suesuega faaniukilia i se nofoaga i Nevada. I le faaiuga o le fonotaga, na malilie malie ai le au faʻalapotopotoga a Kazakh i se fuafuaga faʻatino mo le faʻataunuʻuina o suʻesuʻega faaniukilia i totonu o le Soviet Union ma faʻatuina se sini faaiu o le soloia o auupega faaniukilia i le lalolagi atoa. O la latou polokalama atoa na faasalalauina e avea o se talosaga ma vave maua mai le sili atu i le miliona igoa. O le faʻauluina o le antineculate na amataina i le na o le lua aso talu ai, pe a taloina e se tusisolo ma le sui mo le Fono Aoao a Sui o le Soviet Union ni tagatanuʻu popole e auai i se faʻataʻitaʻiga e faʻatatau i le faʻataʻitaʻiina o auupega faʻasao i se nofoaga i Semipalatinsk, o le pulega o Soviet Kazakhstan. E ui lava na soloia i lalo o le feagaiga a le US / Soviet i le 1963, o loʻo faʻamaonia pea le faʻamaonia ma faaauau i le nofoaga o Semipalatinsk. I le aso Fepuari 12 ma le 17, 1989, o mea faʻasao ua le mafai ona alu ese mai le nofoaga, ma lamatia ai olaga o tagata nonofo i nofoaga e sili ona tumu i tuaoi. O se taunuuga tele o gaioiga na faia e le Nevada-Semipalatinsk movement, le Soviet Supreme, i le aso Aokuso 1, 1989, na taloina se moratorium i luga o iloiloga faakomepiuta uma a le Iunaite Setete ma le Soviet Union. Ma i le masina o Aokuso 1991, na tapunia aloaia ai e le Peresetene o Kazakhstan le nofoaga o Semipalatinsk e avea o se nofoaga mo suesuega faavaomalo ma tatala ai i tagata gaioiga mo le toe faaleleia. I nei faiga, o malo o Kazakhstan ma le Soviet Union na avea ma muamua e tapunia se nofoaga o suesuega faakomepiuta i soo se mea i le lalolagi.


Fepuari 29. I lenei aso oso i le 2004, o le Iunaite Setete na faoa ma aveesea le Peresitene o Haiti. O se aso lelei lea e manatua ai o le tagi e le o tauamokalasi e le o tau i le taua ma le faatemokalasi e le amanaia amioga a le US democratics osofaia ma le faatoilaloina o isi faatemokalasi. O le US diplomat Luis G. Moreno faatasi ai ma fitafita faaauupegaina a le militeli US sa feiloai ma le taitai lauiloa Haitian o Jean-Bertrand Aristide i lona fale i le taeao o Fepuari 29th. E tusa ai ma le tala a Moreno, o le olaga o Aristide na faamataʻuina e le au tetee a Haiti, ma sa ia sailia se sulufaiga. O le lomiga a Aristide o lena taeao e feteenai tele. O Aristide na ia faapea mai na ave faamalosi e ia ma lona faletua e le US malosiaga e avea o se vaega o le coup d'état lea na maua ai le malosiaga mo vaega na lagolagoina e US Aristide sa ave faamalosi i Aferika, ma taumafai e faafesootai le tele o tagata faaupufai Amerika-Amerika. O Maxine Waters, o se faipulepule mai Kalefonia, na faamautuina e faapea na taʻua e Aristide: "E tatau i le lalolagi ona iloa o se faaopoopoga. Na faoa aʻu. Na faamalosia aʻu. O le mea lena na tupu. Ou te lei faamavae. Ou te lei alu ma le naunautai. Na faamalosia au e alu. "O le isi, o Randall Robinson, o le sa avea muamua ma sui o le TransAfrica social-justice and human rights advocacy organization, na faamaonia ai" ua "ave faamalosi" e le United States "se peresitene faapolokiso" i le faia o se "O le tetee i gaoioiga a le US na lipotia mai e le Congressional Black Caucus, ma sui Haitian i le Iunaite Setete na taitai atu ai i le faasaolotoga mulimuli a Peresitene Aristide i le tolu tausaga mulimuli ane, ma faapena foi i le amanaiaina o le solitulafono na faia e le Iunaite Setete.

O lenei Peace Almanac ua mafai ai ona e iloa laasaga taua, alualu i luma, ma faʻalavelave i le gaioiga mo le filemu lea na faia i aso taitasi o le tausaga.

Faʻatau le lolomiga lomiga, Po o le PDF.

Alu i faila o leo.

Alu i le tusitusiga.

Alu i ata.

Ole Peace Almanac e tatau ona tumau le lelei mo tausaga uma seʻia oʻo ina aveʻesea taua uma, ae ia faʻatumauina le filemu filemu. Tupe maua mai le faʻatauina atu o lolomiga ma PDF lomiga faʻatupeina le galuega a World BEYOND War.

Tusitusiga gaosia ma teuteuina e Tavita Swanson.

Leo na puʻeina e Tim Pluta.

Meataitasi na tusia e Robert Anschuetz, David Swanson, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Erin McElfresh, Alexander Shaia, John Wilkinson, William Geimer, Peter Goldsmith, Gar Smith, Thierry Blanc, ma Tom Schott.

Manatu mo autu na tuʻuina mai e David Swanson, Robert Anschuetz, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Darlene Coffman, David McReynolds, Richard Kane, Phil Runkel, Jill Greer, Jim Gould, Bob Stuart, Alaina Huxtable, Thierry Blanc.

pese faaaogaina e se faatagaga mai “Le Iuga o Taua,” tusia e Eric Colville.

Leo musika ma le fefiloi saunia e Sergio Diaz.

Ata e ala i Parisa Saremi.

World BEYOND War o se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi e faʻavae ai taua ma faʻatuina se filemu ma le gafatia. Matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa le lauiloa lagolago mo le faʻavaeina o taua ma faʻalautele atili ai le lagolago. Matou te galulue e faʻaleleia le manatu o le le na o le taofia o se taua faapitoa ae faʻaumatia le faʻapotopotoga atoa. Matou te taumafai e sui se aganuu o taua ma se tasi o le filemu lea o le a le mafai ai ona faia se feteenaʻiga o feteenaiga e ave ai le toto.

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana