Filemu Almanac Novema

Novema

Novema 1
Novema 2
Novema 3
Novema 4
Novema 5
Novema 6
Novema 7
Novema 8
Novema 9
Novema 10
Novema 11
Novema 12
Novema 13
Novema 14
Novema 15
Novema 16
Novema 17
Novema 18
Novema 19
Novema 20
Novema 21
Novema 22
Novema 23
Novema 24
Novema 25
Novema 26
Novema 27
Novema 28
Novema 29
Novema 30
Novema 31

wbw-hoh


Novema 1. I lenei aso i le 1961 o le Faʻaipoipo a Tamaitai mo le Filemu i le Iunaite Setete o le sili lea o le tele o le filemu o tamaitai i le taimi nei. "Na matou ola mai ia Novema 1, 1961," o le tala lea a se sui, "o se tetee faasaga i le ea faanatinati tofotofoga e le US ma le Soviet Union na oona le ea ma a matou fanau meaai." O le tausaga lena, 100,000 fafine mai le 60 taulaga na o mai mai umukuka ma galuega e faʻamalosi: FAʻAIUINA LE SAʻOLOGA - E LE O LE FANUA, ma na fanau ai le WSP. Na faʻamalosia e le kulupu le faʻateʻaina o le tino e ala i le aʻoaʻoina o le mataʻutia o le paʻu ma le faʻataʻitaʻiga o le malosiʻaga o le afi. O ona sui sa lagolagoina le Konekeresi, tetee i le nofoaga o le faataʻitaʻiga faaniukilia i Las Vegas, ma auai i le UN Disarmament Conference i Geneva. E ui lava i le 20 fafine mai le kulupu na faʻailoaina mai i le 1960 e le Komiti o Gaioiga a le House Un-American, na latou fesoasoani i le pasia o le Limited Test Ban Treaty i le 1963. O le latou teteʻe i le Vietnam Vietnam taua ai 1,200 fafine mai 14 NATO atunuʻu e faʻatasia ma latou. i le Hague i se faʻataʻitaʻiga e faʻasaga i le fausiaina o le Multilateral Nuclear Fleet. Na amata foʻi ona latou feiloaʻi ma fafine Vietnamese e faʻatulaga ni fesoʻotaʻiga i le va o POW ma o latou aiga. Na latou tetee i le laveaʻi a le US i Amerika Tutotonu, faapea foi ma le militeriina o avanoa, ma tetee ai i le fou o auupega. O le taumafaiga a le Nuclear Freeze o le 1980s na lagolagoina e le WPS, ma na latou faafesootaia le Palemia o Netherlands ma Peleseuma, ma unaʻia i latou e teena uma nofoaga o le misia a Amerika ma aofia ai ma le faamatalaga o le Peresetene Regan's "Plan Defence Plan," o se auivi mo le taua. , ola, ma talitonu manumalo i se taua faanatinati.


Novema 2. I lenei aso i le 1982, o le pasene o le pasene ua maeʻa ona pasia i le iva o setete o Amerika o loʻo faia ai le tasi vaetolu o le palota a Amerika. O le palota pito sili ona tele i luga o le mataupu e tasi i le tala faasolopito o Amerika, ma sa fuafuaina e faamautu ai se maliega i le va o le Iunaite Setete ma le Soviet Union e taofi le tofotofoga, gaosiga, ma le faaaogaina o auupega faaniukilia. I tausaga ua tuanaʻi na amataina ona faʻatautaia taumafaiga ma aʻoaʻoga lautele i le lautele o le Iunaite Setete. O le mautauave o le tauvaga "Mafaufau i le lalolagi atoa; galue i le lotoifale. ” O faʻalapotopotoga e pei o le Union of Concerned Scientists ma le Ground Zero movement na tufatufaina talosaga, faia felafolafoaiga, ma faʻaali ata. Na latou tuʻuina atu tusi e uiga i tuʻuga faaniukilia ma fausia ni iugafono na latou aveina i taulaga, taulaga, ma setete faitulafono i le United Stares. E tasi le tausaga talu ona maeʻa le referendum i le 1982, ae ua maeʻa foʻi ona faʻamaonia le lagolagoina o le puipuiga o auupega aupega o malo a malo, e le 370 pulega a le taulaga, 71 pulega a le itumalo, ma le fale e tasi pe lua foʻi a le fono faitulafono a le malo. Ina ua avatu le iugafono Nuclear Freeze i le US ma Soviet malo i Malo Aufaatasi, sa i ai 23 saini. E leʻi iai le lagolago a le pulega a le Peresetene Ronald Reagan, lea e manatu iai ose mala. Fai mai le White House, na faʻasauā tagata, e le "toʻatele o tagata aʻoaʻo faʻatonu saʻo mai Moscow." Na amataina e le Fale Paʻepaʻe se taua i le va o tagata ma le tetee i le Freeze referendum. Na tuuaia e Reagan e faapea, o le Freeze, “o le a matua afaina ai lava lenei atunuu i osofaʻiga faaniukilia.” E ui lava i le malosi o le itu teteʻe, na faʻaauau pea le gaioiga mo le tele o tausaga talu le 2,300,000 ma fesoasoani i le tele o laasaga o le le faʻaaogaina ma le ola o le ola i le lalolagi i le taimi o le Cold War.


Novema 3. I lenei aso i le 1950, na pasia e le UN UN General Assembly i Flushing Meadows, NY le UN resolution mo le filemu. O le iugafono, 377A, o loo atagia mai ai le matafaioi a Malo Aufaatasi, i lalo o lana Taiala, ina ia faatumauina le filemu ma le malupuipuia faavaomalo. E mafai ai e le Fono Aoao ona iloiloina mataupu pe a le mafai e le Fono Puipuia ona foia se mataupu. E i ai sui 193 o le UN, ma sui 15 o le Fono. O le iugafono e mafai ona faʻagaoioia e ala i se palota i le Fono Puipuiga, poʻo se talosaga a le toʻatele o Sui Usufono o le UN i le Failautusi Aoao. E mafai ona latou faia ni fautuaga mo ni taumafaiga faʻaopoopo e aunoa ma le "P5" poʻo sui e toʻalima o le Fono o Puipuiga malu o loʻo i ai: Saina, Farani, Rusia, Peretania, ma le Iunaite Setete. Latou te le maua le malosi e taofia ai le vaetamaina o le ata o iugafono. Fautuaga e mafai ona aofia ai le faʻaaogaina o le malosi faʻaauupegaina poʻo le puipuia mai ai. O le malosi o le veto i totonu o le Fono Puipuia e mafai ona foia i lenei auala pe afai o se tasi o le P5 o se tagata solitulafono. Ua faaaogaina mo Hungary, Lepanona, Congo, Sasaʻe Tutotonu (Palestine ma Ierusalema i Sasaʻe), Bangladesh, Aferika, ma Aferika i Saute. Ua finauina e faapea o le faatulagaga o loo i ai nei o le Fono Puipuia ma sui tumau o le ekalesia ma le malosiaga veto e le o atagia ai le moni o le tulaga o le lalolagi, ma e faapitoa lava le tuua o Aferika, isi atunuu atiae, ma Sasae Tutotonu e aunoa ma se leo. O le Inisetiute mo Suesuega Puipuiga e galue ina ia i ai se Fono Filifilia, e ala i le suiga o suiga i le UN Charter e le toʻatele o sui usufono o le Fono Tele, lea o le a aveesea ai nofoa tumau.


Novema 4. I lenei aso i le 1946 UNESCO na faavaeina. O le United Nations Educational, Scientific, ma Cultural Organization e faʻavae i Palisi. O le faʻamoemoe o le faʻalapotopotoga o le saofagā i le filemu ma le puipuiga e ala i le faʻalauiloaina o le galulue faʻavaomalo ma talanoaga e ala i aʻoaʻoga, saienitisi, ma aganuu poloketi ma toefuataina ma ia faʻateleina le faʻaaloalo mo le faʻamasinoga tonu, le tulafono o tulafono, ma aia tatau a tagata. Ina ia tulituliloaina nei faʻamoemoe, o lona 193 sui usufono setete ma le 11 paʻaga sui auai i ai polokalame i aʻoga, saienisi faʻasaienisi, agafesoʻotaʻi ma tagata faasaienisi, aganuu, ma fesootaiga. O le UNESCO e leʻi iai ni finauga, ae maise i ana sootaga ma Amerika, Peretania, Sigapoa, ma le Soviet Union, ona o lona lagolago malosi i le saolotoga o le aufaasālalau ma ana tala o tupe. O le Iunaite Setete na o ese mai UNESCO i le 1984 i lalo o le Peresetene Reagan, fai mai o se tulaga mo komunisi ma Tolu Lalolagi dictators e osofaia Sisifo. Na toe aufaatasi le US i le 2003, ae o le 2011 na tipi ai lona sao i le UNESCO, ma i le 2017 na atofaina ai le aso atofaina o le 2019 mo lona toesea, o se vaega ona o le tulaga o UNESCO i luga o Isaraelu. Na faasalaina e le UNESCO Isaraelu mo le “osofaʻiga” ma “faiga le tusa ai” faasaga i le ulufale atu o le au Mosalemi i o latou nofoaga paia. Na faʻamamaina uma e Isaraelu sootaga ma le faʻalapotopotoga. Avea o se "falesuesue o aitia," UNESCO fesoasoani atunuʻu faʻaaogaina tulaga faʻavaomalo faʻatonutonu ma faʻatautaia polokalame e unaʻia ai le saoloto maua mai o aitia ma le fetufaʻiga o poto. O le vaʻaiga a le UNESCO o pulega faʻaupufai ma tamaoaiga o malo e le lava e faʻatu ai tuutuuga mo temokalasi, atinaʻe, ma le filemu. O le UNESCO e i ai le galuega faigata o le galulue faʻatasi ma malo o loʻo i ai talaʻaga umi o feteʻenaʻiga ma faʻatauaina aia i taua.


Novema 5. I lenei aso i le 1855 Eugene V. Debs na fanau. Na faapena foi i lenei aso i le 1968 Richard Nixon na filifilia le peresitene o le US ina ua uma ona ia toe faia ni talanoaga filemu i Vietnam. O se aso lelei lenei e mafaufau ai pe o ai o tatou taʻitaʻi moni. I le 14 tausaga, Eugene Victor Debs amata galue i luga o nofoaafi ma avea ma tagata fuimu afi. Na ia fesoasoani e faʻatulaga le Usoga a Locomotive Firemen. O se failauga lelei ma faʻapitoa i le fofoga fetalai, o ia foi sa avea ma totino o le Fono Faitulafono i Indiana i le 1885 i le 30 o ona tausaga. Na ia tuʻufaʻatasia iunite eseese o nofoaafi i totonu o le American Railway Union ma faia ai se taumafaiga manuia mo totogi tetele e faʻasaga i le Great Northern Railway i le 1894. ono masina i le falepuipui ina ua maeʻa ona taʻitaʻia le tetee a le kamupani Piki Pullman Car. Na vaʻaia e ia le gaioiga a tagata faigaluega o se tauiviga i le va o vasega, ma taʻitaʻia le fausiaina o le Sosaiete Faʻaupufai a Amerika lea na avea ai o ia ma sui tauva o le peresetene i le va o le 1900 ma le 1920. Na maliu o ia i le 1926, tausaga 71. Richard Nixon ua vaʻaia o se faʻalata mo lana taumafaiga manuia e taofi le talanoaga filemu a Vietnam, faʻamaonia e FBI wiretaps ma tusitusiga tusilima. Na ia auina atu Anna Chennault e faatauanau le au Vietnamese e teena le faatuina o le taofi-afi na faatulagaina e Lyndon Johnson o lana sa avea ma sui peresitene, o Hubert Humphrey, o le sui tauva a Nixon. Na soli e Nixon le Logan Act o le 1797 e faasaina ai tagatanuu tumaʻoti mai le solia o feutanaiga aloaia ma se atunuu i fafo. I totonu o le fa tausaga i le va o le sabotage ma le isi palota a le peresetene, e silia ma le miliona tagata Vietnamese na feoti, faʻapea foi ma le 20,000 o le militeri a Amerika.


Novema 6. O le aso faʻavaomalo lea mo le taofia o le faʻaogaina o le siʻosiʻomaga i le taua ma le faʻalavelave faʻatau. O le UN General Assembly, i le fausiaina o lenei aso i le 2001, na taumafai e taulaʻi manatu o le lalolagi i le taua tele mo le puipuiga o le siosiomaga tatou te fefaasoaaʻi uma mai le faaleagaina o le taua. O taua i tausaga talu ai nei na tuʻuina atu ai le tele o nofoaga e le nonofo faʻatasi ma maua ai le fiasefulu miliona o sulufaʻi. O le taua ma taua sauniuniga e faaleagaina ai le siosiomaga e ala i le gaosiga ma le suesueina o auupega faaniukilia, o le vaalele ma le tafega o le eleele, o le faataapeapeina ma le tumau pea o fanua maina ma le tanumia o le fanua, le faaaogaina ma le teu malu o le militeli, toxins, ma otaota, ma le tele faʻaaogaina o suauu faʻasaina. Ae o feagaiga tetele o le siosiomaga ua aofia ai tuusaunoaga mo le militani. Taua ma sauniuniga mo taua, o se mafuaʻaga autu lea o le faaleagaina o le siosiomaga. O ia foi o se lua lea e mafai ona faʻaaogaina ai le tele o tala e mafai ona faʻaaoga e puipuia ai le faaleagaina o le siosiomaga. A o faʻalavelave le faʻaleagaina o le siosiomaga, mafaufau i le taua o se meafaigaluega e mafai ai ona faʻatalanoaina, togafitia o tagata sulufaʻi solo o fili o le militeri, faʻataʻutia i tatou i le taamilosaga sili ona leaga. O le taʻutino atu o suiga o le tau e faʻapogai ai le faʻailoga i le taua o tagata e mafua ai le taua, ma sei vagana ua tatou aoao e faʻafetaia faʻafuaseʻi faʻafitauli, o le a atili ai ona leaga i tatou. O se mafuaʻaga autu i tua atu o taua o le manaʻoga e pulea punaʻoa e faʻaleagaina ai le eleele, aemaise ai le suauʻu ma le kesi. O le mea moni, o le faʻalauiloaina o taua e nuʻu mauoa i tagata matitiva e le faʻasaʻoina ai aia tatau a tagata soifua po o le leai o le temokalasi poʻo le taufaʻamataʻu o faiga faatupu faalavelave, ae e matua faʻamautuina ma le i ai o le suauu.


Novema 7. I lenei aso i le 1949, o le Costa Rica's Constitution na faasaina ai se autau a le malo. Costa Rica, o loʻo faʻaaogaina nei malosiaga faʻafouina uma, o le fale i le Inter-American Human Rights Court ma le UN UN University of Peace. Ina ua maeʻa le tutoʻatasi mai Mekisiko i lalo o le pulega Sipaniolo, Costa Rica folafola lona tutoʻatasi mai le Central American Federation na fefaʻasoaaʻi ma Honduras, Kuatemala, Nicaragua, ma El Salvador. Ina ua maeʻa se taua puupuu a le malo, na faia ai le faaiuga e soloia lana ami, ae teu tupe i ona tagata. I le avea ai o se faʻatoʻaga malo lauiloa mo lana kofe ma cacao, Costa Rica e taʻutaʻua foi mo lona matagofie, aganuu, musika, fale mautotogi tulaga lelei, tekonolosi, ma eco-turisi. O le tulafono a le atunuʻu e faʻamalosia le faʻaogaina o le malosiaga o le la, aveese le kaponi mai le ea ma faʻasao e oʻo atu i le 25 pasene o ona laufanua e avea ma paka a le atunuʻu. O le Iunivesite o Malo Aufaatasi o le Filemu na faavaeina "e tuuina atu i tagata soifua ma se faava o malo aoga maualuga maualuga mo le filemu ma le faamoemoe o le faalauiloaina i tagata uma le agaga o le malamalama, faapalepale ma le filemu faatasi, e faaosofia felagolagomai i tagata ma fesoasoani fesoasoani faaitiitia toatuga ma taufaʻamataʻu i le filemu ma le alualu i luma o le lalolagi, e tusa ai ma manaʻoga silisili o loʻo folafolaina i le Faavae o Malo Aufaatasi. ” I le 1987, Costa Rican Peresitene Oscar Sanchez na mauaina le Nobel Peace Prize mo lana fesoasoani i le faamutaina o le taua faalemalo i Nicaragua. Costa Rica ua taliaina le tele o tagata sulufaʻi, ae faʻamalosia le mautu i Amerika atoa. I le sauniaina o ona tagatanuu ma aʻoaʻoga maua fua, lautele soifua maloloina ma agafesootai auaunaga, Costa Rica fiafia i se ofoofogia tagata soifua longevity fua faatatau. I le 2017, na faalauiloa ai foi e le National Geographic o le "Country e sili ona fiafia i le lalolagi!"


Novema 8. I lenei aso i le 1897, na fanau ai Dorothy Day. I le avea ai o se tusitala, tagata faʻaosooso, ma le pacifist, o le Aso e sili ona lauiloa mo le amataina o le Katoliko Galuega Work Movement, ma le faʻamalosia o le amiotonu. Na tuua e ia le Kolisi i Ilinoi e alu i Greenwich Village i 1916 lea na nofo ai i le olaga Bohemia, faia le tele o uo tusitusi, ma tusitusi mo sosaiete faaagafesootai ma nusipepa alualu i luma. I le 1917, na ia auai faatasi ai ma Paul Paul ma le Women's Suffrage movement e avea o se tasi o le "Silent Sentinels" o loo taoto i le White House. O lenei mea na mafua ai se tasi o le tele o pueina faapagota ma falepuipui sa onosaia e le Aso, ae faapena foi i le aia a tamaitai e palota ai. O lona igoa o se "faalauiloa" na faaauauina ina ua mavae lona liua i le Katoliko e avea ma Aso na fafagu ai le ekalesia e lagolago ai le tetee i le ata ma le taua. O lana taitaiga na luitauina ai mataupu Katoliko, lea na mafua ai le lagolago a le ekalesia mo pacifists ma e le tagolima, aemaise lava o tagata faigaluega o loo mafatia i totogi maualalo, ma le leai o se fale. Ina ua latou feiloai ma Peter Maurin, o se uso Kerisiano muamua, i le 1932, na latou faatuina se nusipepa o loo faalauiloaina aoaoga Katoliko e fetaui ma le faamasinoga amiotonu. O nei tusitusiga na taitaiina atu ai i le "Green Revolution" ma le fesoasoani a le ekalesia i le saunia o fale mo e matitiva. E lua selau faʻailoga na faʻamautuina i le Iunaite Setete, ma le 28 i isi atunuu. Aso na nofo ai i se tasi o nei fale talimalo ao faʻamalosia le lagolago e ala i le tusia o tusi e uiga i lona olaga ma le faʻamoemoega. Na tetee le Lotu Katoliko WWII, ma na taofia ai le aso i le 1973 mo le faʻaalia o le taua i Vietnam ao lagolagoina le United Farm Workers i Kalefonia. O lona olaga na musuia ai le toatele, e aofia ai le Vatican. Aso ua iloiloina o se sui tauva mo le faʻamalosia talu mai 2000.


Novema 9. I lenei aso i le 1989 na amata ai ona faʻaumatia le Wall Berlin, ma faʻaalia ai le iuga o le Cold War. O se aso lelei lenei e manatua ai le vave ona oʻo mai o suiga vave ma pe faapefea ona maua le filemu. I le 1961, o le puipui na vaeluaina ai le aai o Perelini na fausia ina ia taofia ai le Western "fascists," ma ia puleaina le tele o le faatoilaloina e le faitau miliona o tagata faigaluega ma tagata tomai mai le komisese Siamani Sasae. Telefoni ma laina nofoaafi na vavae, ma vavaeese tagata mai a latou galuega, o latou aiga, ma e pele ia i latou. Na avea le puipui ma faatusa o le Cold War i le va o Tuafafine i Sisifo ma le Soviet Union mulimuli i le WWII. Aʻo mafai e tagata 5,000 ona sosola ese mai le puipui, sa i ai le tele o taumafaiga le manuia. O le puipui na toe fausia i le sili atu ma le sefulu tausaga, ma faʻamalosia i se faasologa o puipui e oʻo atu i le 15 ft. Maualuga, afi mumulu, pa eletise eletise, leoleo ua faaauupegaina i leoleo, osofaia maile, ma matai. O leoleo Siamani Sasae na faatonuina e fana i luga o le vaʻaia o se tasi e tetee i le puipui, poʻo le taumafai e sola. Na mafatia le Soviet Union i le tamaoaiga, o suiga i atunuu e pei o Polani ma Hanikeri na mauaina le eleele, ma o taumafaiga filemu e faamaea le Cold War na alualu i luma. O le faatupulaia o le vevesi faalemalo i totonu ma tuaoi o Siamani na taitai atu ai e aveese le puipui mai le itu i sisifo. O le taitai Siamani Sasae, o Erich Honecker, na iu ina faamavae, ma na faalauiloa aloaia ai loa e Gunter Schabowski o le "toe tumau falemaʻi" mai Siamani Sasae. Na maofa Siamani Sasae i le puipui ao tutu leoleo, ma le mautonu e pei o isi. E faitau afe afe na osooso i luga o le puipui, ma faamanatu ai lo latou saolotoga ma le faaleleiga. O le toatele na amata ona o ese i luga o le puipui ma hama, chisels,. . . ma le faʻamoemoe mo toe leai ni puipui.


Novema 10. I lenei aso i le 1936 le muamua filemu corps lalolagi, International Voluntary Service for Peace (IVSP), taunuu i Bombay taitaia e Pierre Ceresole. O Ceresole o se Suiselani e pule i le filemu na ia musu e totogi lafoga sa faʻaaoga mo aupega, ma sa tele lona taimi i le falepuipui. Na ia faʻavaeina le Auaunaga Faʻavaomalo Faʻavaomalo (SCI) i le 1920 e tuʻuina atu tagata volenitia i tolauapiga galuega faavaomalo i vaega na aʻafia i mala faalenatura ma feteʻenaʻiga. Na valaaulia o ia e Mohandas Gandhi e sau i Initia, ma i le 1934, 1935, ma le 1936, na galue ai le faalapotopotoga i Initia i le toefausiaina ina ua maeʻa le mafuie i le 1934 Nepal-Bihar. O le faʻalapotopotoga na tupu aʻe i le isi sefulu tausaga, ma maliu ai Ceresole i le 1945. I le 1948, na faʻatasia faʻatasi ai nisi o faʻalapotopotoga o le filemu i lalo o le taʻitaʻiga fou a le United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organization (UNESCO). SCI sa iai ma i latou. I le 1970's SCI toe faafouina ia lava e ala i le faʻataʻitaʻia o faʻavaomalo fesuiaʻiga volenitia. Na faʻalauteleina foi mai le faʻavaeina i luga o tolauapiga galuega e atagia ai le faʻapolokiki aʻafiaga o le filemu faavaomalo. O loʻo faʻaaoga pea tagata volenitia i aso nei, o mataupu faʻavae a le SCI e aofia ai: le faʻamalosi, aia tatau a tagata, lotogatasi, faʻaaloalo mo le siʻosiʻomaga ma le siosiomaga, aofia ai ma tagata taʻitoʻatasi o loʻo tuʻufaʻatasia sini o le gaioiga, faʻamalosia o tagata e faʻafouina fausaga e aafia ai o latou olaga, ma faʻagaioiga ma paʻaga i totonu o le atunuʻu, atunuʻu ma faʻavaomalo. Galue vaega, mo se faʻataʻitaʻiga, ua faʻavaeina i itulagi mo faʻavaomalo atinae galuega ma aʻoaʻoga feagai ma tagata femalagaaʻi, tagata sulufaʻi, East-West fefaʻatauaiga, itupa, talavou leai ni galuega, ma le siosiomaga. O loʻo faʻaauau pea le SCI e oʻo mai ile taimi nei, ua faʻaigoaina ole International Voluntary Service i le tele o atunuʻu e tautatala ile Igilisi.


Novema 11. I lenei aso i le 1918, i le 11 i le aso 11th o le 11th masina, Taua Muamua a le Lalolagi na faaiu i se faasologa o taimi. O tagata i Europa atoa na faafuasei ona taofi le fanaina o le tasi i le isi. E oʻo mai i le taimi lea, ua latou fasiotia ma ave pulu, paʻu'ū ma feʻei, oi ma oti. Ona latou tu lea. E le faapea na latou lelava pe na toe mafaufau. I luma atu ma le maeʻa ai o le 11 na latou mulimuli lava i faʻatonuga. O le maliega a Armistice na faamutaina le Taua Muamua a le Lalolagi na atofaina le 11 i le taimi e faamuta ai le taimi, ma 11,000 tamaloloa na fasiotia pe manua i le va o le sainia o le Armistice ma lona faamamaluina. Ae o lena itula i tausaga mulimuli ane, o lena taimi o le iʻuga o se taua na manatu e faʻamutaina taua uma, o lena taimi na amataina ai le lalolagi atoa-faʻamanatuina o le fiafia ma le toe faʻafouina o nisi foliga o le mafaufau lelei, avea ma se taimi o filemu, o logo logo, o manatuaina, ma o le tuʻuina o oe lava i le faʻamutaina o taua uma. Ole mea na ole Armistice Day na. E le o se faʻamanatuina o taua poʻo i latou e auai i taua, ae o le taimi na maeʻa ai se taua. Na pasia e le Konekeresi a Amerika le iugafono a le Armistice Day i le 1926 e talosagaina ai ni "faamalositino fuafuaina e faatumauina le filemu e ala i le finagalo lelei ma le femalamalamaaʻi." O nisi atunuʻu latou te faʻaigoaina ole Aso Faʻamanatu, ae na toe faʻaigoaina e le Iunaite Setete o le Veterans Day i le 1954. Mo le toʻatele, ua le o toe aso e faʻafiafia ai i le iʻuga o taua ae ia viia taua ma le lotonuu. E mafai ona tatou filifili e toe faʻafoʻi le Armistice Day i lona uiga muamua. ATILI E UIGA I LE ARMISTICE ASO.


Novema 12. I lenei aso i le 1984, na pasia e le Malo Aufaatasi le Tautinoga i le Aia Tatau o Tagata i le Filemu. O le UN General Assembly na latou taliaina le Universal Declaration of Human Rights ia Tesema 10, 1948. O loo avea pea ma maatulimanu o le pulega a Malo Aufaatasi, ma folafola mai ai o le aia i le ola e taua tele. Ae o le 1984 na aliaʻe mai ai le Tautinoga i le Aia Tatau a Tagata i le Filemu. Fai mai "o le olaga e aunoa ma taua avea ma taua muamua faavaomalo manaʻomia mo. . . manuia mea, atinaʻe ma alualu i luma. . . ma mo le faʻatinoina atoatoa o aia tatau ma saolotoga faʻavae o tagata ua folafolaina e Malo Aufaatasi, "o se" tiute paia "ma o se" matafaioi autu "o Setete taʻitasi e faapea" o faiga faʻavae a le Setete ia faʻatautaia i le aveʻesea o le taufaamataʻu o taua ”ma“ e sili i na mea uma, ina ia 'alofia se mala faaniukilia i le lalolagi atoa. ” O le UN na faigata tele ona fausiaina ma faʻaogaina lenei folafolaga. Tele galuega na faia i le tele o tausaga, aemaise lava i le Human Rights Council, e toe iloilo ai le folafolaga, ae o ia iloiloga uma ua le mafai ona pasia ma le lava o le toatele ona o malo faaniukilia ua le taliaina. O Tesema 19, 2016, o se faʻafaigofieina faʻamatalaga na i ai le palota e 131 lagolagoina, 34 tetee, ma le 19 faʻamalologa. I le 2018, sa finauina pea. Faʻapitoa asiasi Rapporteurs UN asiasi tulaga i atunuʻu eseʻese e suʻesuʻe faʻapitoa taimi o solia o aia tatau maua i le Universal Declaration of Human Rights, ma o loʻo i ai le gaioiga e tofia ai se Faʻapitoa Rapporteur luga o Aia Tatau a Tagata i le Filemu, ae e leʻi ua uma


Novema 13. I lenei aso i le 1891 o le International Peace Bureau na faavaeina e Roma Fredrik Bajer i Roma. O loʻo galue pea, o lona faʻamoemoe o le galue agai i se "lalolagi e aunoa ma se taua." I ona tausaga amata na faʻataunuuina ai e le faʻapotopotoga ana sini o se faʻamaopoopo o gaioiga o le filemu i le lalolagi atoa, ma i le 1910 na mauaina ai le Nobel Peace Prize. Ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi, o le Liki o Malo ma isi faʻalapotopotoga na faʻaititia lona taua, ma na faʻamutaina ana gaioiga i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. I le 1959, o ana aseta na tuuina atu i le International Liaison Committee of Organisations for Peace (ILCOP). ILCOP faaigoaina lona Geneva failautusi le International Peace Bureau. O le IPB e 300 sui faʻalapotopotoga i totonu o 70 atunuʻu, o loʻo avea ma soʻotaga mo faʻalapotopotoga o loʻo galulue i poloketi faʻapena, ma o loʻo i luga o isi komiti i totonu ma fafo atu o Malo Aufaatasi. I le aluga o taimi, o ni sui o le komiti faatonu a le IPB ua mauaina le Nobel Peace Prize. O sauniuniga a le militeli e i ai aafiaga leaga, e le gata ia i latou o lo o aafia i taua, ae faapea foi i le gaioiga o le atinae gafataulimaina, ma polokalame o loʻo i ai nei a le IPB i le le faʻaaogaina o mea mo le atinae gafataulimaina. O le IPB taulaʻi lava i le faʻatulagaina o tupe faʻaalu a le militeli i poloketi faʻaagafesoʻotaʻi ma le puipuiga o le siʻosiʻomaga. O loʻo faʻamoemoe le International Peace Bureau e faʻavaivaia fesoasoani faavaomalo, lagolagoina le tele o faʻaupegaina, e aofia ai le faʻanumeraina o niukilia, ma sapalaiina faʻamatalaga ile tamaoaiga ole taua ma feteʻenaʻiga. Na faʻatuina e le IPB le Global Day of Action on Military Spending i le 2011, o loʻo galue e faʻaititia le aʻafiaga ma le faʻatau atu o tamaʻi lima, paʻu o le eleele, auupega o fuifui, ma uranium ua faʻaletonu, ae maise lava i atunuʻu atiaʻe.


Novema 14. I lenei aso i le 1944 i Falani, o Marie-Marthe Dortel-Claudot ma le Epikopo Pierre-Marie Theas na folasia mai le manatu o Pax Christi. Pax Christi o le Latina mo le "Filemu o Keriso." Pope Pius XII i le 1952 aloaʻia o ia o le aloaia faʻavaomalo Katoliko filemu gaioiga. Na amata o se gaioiga e galulue agai i le faʻaleleiga i le va o Farani ma Siamani tagata ina ua maeʻa le Taua Lona II a le Lalolagi ma le faʻatulagaina o le filemu malaga, ma faʻalauteleina i isi atunuʻu Europa. Na tupu aʻe o se "taua o le tatalo mo le filemu i totonu o malo uma." Na amata ona faʻamamafa i aia tatau a tagata, saogalemu, disarmament, ma demilitarization. Ua 120 ona sui auai i le lalolagi atoa. Pax Christi International e faʻavae i luga o le talitonuga e mafai le filemu, ma vaʻai i mafuaʻaga & faʻatamaʻiga o iʻuga o feteʻenaʻiga ma taua. O lana vaai mamao e faapea “o le faataamilo o le saua ma le le tonu e mafai ona motusia.” O lona International Secretariat o i Brussels ma e i ai mataupu i le tele o atunuʻu. Pax Christi na auai i le lagolagoina o le au teteʻe i le aia tatau a tagata lautele i Misisipi, fesoasoani e faʻatulaga ni tamaititi o pisinisi na faʻailogaina tagata uli. Pax Christi galue e ala i le faʻafaigofieina o fesoʻotaʻiga ma isi faʻalapotopotoga o loʻo aʻafia i le filemu gaoioiga, fautua mo le gaioiga faʻavaomalo, ma le fausiaina o le gafatia o sui faʻalapotopotoga mo le faatupu vevesi filemu galuega. O Pax Christi e iai lona tulaga faufautua ose faalapotopotoga tumaoti i Malo Aufaatasi ma fai mai "e aumaia le leo o sosaiete sivili i le Ekalesia Katoliko, ma e faafeagai aveina tulaga faatauaina o le Ekalesia Katoliko i sosaiete lautele." I le 1983, Pax Christi International na maua le UNESCO Peace Education Prize.


Novema 15. I lenei aso i le 1920 o le Palemene muamua o le lalolagi, le League of Nations, na feiloai i Sineva. O le talitonuga o le puipuiga tuʻufaʻatasi sa fou, o se oloa o le mataʻutia o le Muamua Taua a le Lalolagi. O le faʻaaloalo mo le amio saʻo ma le tutoʻatasi o sui uma, ma le auala e auai ai i le faʻasaoina o i latou mai le osofaʻiga, na saunoa i ai i le iʻuga ole feagaiga. O faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasi e pei o le Universal Postal Union ma isi fausaga o agafesoʻotaʻi ma tamaoaiga o le olaga na faʻatuina, ma sui na malilie i mataupu e pei o feʻaveaʻiga ma fesoʻotaʻiga, fefaʻatauaiga, soifua maloloina, ma vaʻavaʻaia o fefaʻatauaiga o meatau faavaomalo. O le failautusi na faatuina i Geneva ma faavaeina ai le Fono a sui uma, faatasi ai ma le Fono e aofia ai sui o le Iunaite Setete, Peretania Tele, Farani, Italia, ma Iapani o ni sui tumau, ma isi e toafa na filifilia e le Fono Aoao. Peitai, o le nofoa a le Iunaite Setete i le Fono sa leʻi nofoia lava. O le Iunaite Setete e leʻi auai i le Liki, lea semanu e tasi i le tutusa. Ose manatu eseʻese mai le auai ile mulimuli ane Malo Aufaatasi, lea na ave iai le pule malosi a Amerika ma isi atunuu e fa. Ina ua pa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e leai se apili i le Liki na faia. Leai ni fonotaga a le Fono po o le Fono Aoao na faia i le taimi o le taua. O le tamaoaiga ma agafesootai galuega o le Liki na faaauau pea i se fua faatapulaaina, ae o ana faiga faaupufai na iʻu. O Malo Aufaatasi, faatasi ai ma le tele o tutusa fausaga ma le Liki, na faavaeina i le 1945. I le 1946, le League of Nations na faamutaina aloaia.

DSC04338


Novema 16. I lenei aso i le 1989, e ono ositaulaga ma isi tagata e toalua na fasiotia e le militeli a Salvadoran. O le taua a le malo i El Salvador, 1980-1992, na maliliu ai le silia ma le 75,000 tagata, ma tuua ai le 8,000 o lo o misia ma le miliona na o ese atu. O le United Nations Truth Commission na faavaeina i le 1992 na maua ai o le 95 pasene o le aia tatau a tagata na faamauina i le taimi o le feteʻenaʻiga na faia e le militeri Salvadoran faasaga i tagata lautele o loʻo nonofo i nuu i tua o loʻo masalomia le lagolagoina o le itu agavale. I le aso 16 o Novema 1989, na fasiotia ai e fitafita a le Salvadoran Army ia Jesuits Ignacio Ellacuría, Ignacio Martín-Baró, Segundo Montes, Amando López, Juan Ramón Moreno, ma Joaquín López, faapea foi Elba Ramos ma lana tama teine ​​talavou o Celina i lo latou fale i le lotoa o Jose Simeon Canas Central American University i San Salvador. O elemene o le lauiloa lauiloa Atlacatl Battalion na osofaia le lotoa ma le poloaiga e fasioti lana faipule, Ignacio Ellacuría, ma aua nei tuua ni molimau i tua. Na masalomia le au Jesuits o lo o latou galulue faatasi ma le au fouvale, ma na latou lagolagoina foi se feutanaiga ma le feteʻenaʻiga ma le Farabundo Marti National Liberation Front, (FMLN). O fasiotiga tagata na tosina mai ai manatu faavaomalo i taumafaiga a le au Jesuits ma faateleina ai le unai o malo mo se faamutaina-afi. Lenei o se tasi o ki ki liliu manatu na taitaiina atu i le soalaupuleina faaiuga i le taua. O le maliega filemu na faamutaina le taua i le 1992, ae o le masalomia o le au fasiotiga tagata e lei aumaia lava i le faamasinoga. Lima o le ono Jesuits fasiotia o Sipaniolo tagatanuu. Ua leva ona sailia e le au moliaga Sipaniolo le aumaia mai El Salvador o sui taua o le vaegaau maualuga a le militeri na aafia i maliu.


Novema 17. I lenei aso i le 1989 o le Velvet Revolution, o le saolotoga filemu o Czechoslovakia, na amatalia i se savaliga a tamaiti aoga. Siekisolovakia na faʻatau e le Soviets i le mavae ai o le WWII. O tulafono a 1948, Marxist-Leninist na faʻamalosia i aʻoga uma, o le aufaasālalau na matua faʻamaonia, ma o pisinisi sa puleaina e le malo o le Communist. Soʻo se teteʻe na faʻafeiloaʻi ma le saua o leoleo e faasaga i taʻitaʻifono ma o latou aiga seia faʻauʻu le tautala saoloto. Soviet leader Mikhail Gorbachev faigamalo na faʻaitiitia le tulaga faʻapolokiki i le ogatotonu o le 1980s e taʻitaʻia ai tamaiti aʻoga e fuafua se faʻataʻitaʻiga faamanatu e tatau ona faʻamamaluina ai se tamaititi ua maliu 50 tausaga muamua atu i se savaliga i le galuega a Nazi. O le aufailotu a Czechoslovakian, tusitala, ma le tagata taaalo o Vaclav Havel na ia faatulagaina foi se Civic Forum e toe faafoi le atunuu e ala i le "Velvet Revolution" o le filemu filemu. Havel faʻaaogaina lalo o le faʻatautaia e ala i fesoʻotaʻiga ma taʻaloga ma musika e mafua ai le faʻalauteleina o faʻalapotopotoga. Aʻo amata e le vasega le Novema 17th, na toe faʻafeiloaʻiina i latou i le sauāina mai leoleo. Na faʻaauauina e le Civic Forum le savaliga, valaau atu i tagatanuʻu i le ala e toe foʻi ai tamaiti aoga i le taua mo aia tatau a tagata ma le saolotoga o tautalaga faasaina i lalo o pulega a le Communist. O le numera o tagata faʻatau na tupu mai i 200,000 i le 500,000, ma faʻaauau pea seia tele naua le tele o leoleo. Ia Novema 27th, o tagata faigaluega i le isi itu o le atunuʻu na faʻataʻapeʻapeʻa, auai i le au maimoa i le valaʻau mo se faʻauʻuga i le faʻaleagaina o tagata Katoliko. O lenei savaliga filemu na taʻitaʻia ai pulega uma a le malo e faamavae ia Tesema. O Vaclav Havel na filifilia e avea ma peresetene o Czechoslovakia i le 1990, o le uluai faigamokalasi filifilia talu mai le 1946.


Novema 18. I lenei aso i le 1916 ua maeʻa ai le Taua o le Taua. O le Taua Muamua a le Lalolagi I taua i le va o Siamani, i le tasi itu, ma Farani ma le Emepaea o Peretania (e aofia ai fitafita mai Kanata, Ausetalia, Niu Sila, Aferika i Saute, ma Newfoundland) i le isi. O le taua na faia i auvai o le Vaitafe o Somme i Farani, ma na amataina ia Iulai 1st. E tofu itu ma mafuaʻaga taua mo le taua, ae leai se puipuiga lelei o le taua. Tolu miliona tamaloloa na tau le tasi ma le isi mai 'olo i fana, ma kasa oona, ma - mo le taimi muamua - tane. E tusa e 164,000 tamaloloa na feoti, ma le isi tusa ma le 400,000 na manunuʻa. E leai se tasi o i latou na taʻua o taulaga mo ni mea taua. E leai se mea lelei na sau mai le taua poʻo le taua e fua ai le faʻaleagaina. O tane na oʻo i la latou saoasaoa maualuga i le 4 maila ile itula ona feoti ai lea. Na sili atu le saoasaoa o tane i lo tagata, o e na fuafuaina le taua talu mai le 1915. E selau ma selau vaalele ma a latou pailate na faaleagaina foi i le taua, ma o le tasi itu na alualu i luma le aofaʻi o 6 maila ae leai se aoga taua. O le taua na alualu i luma i ana mataʻutia le aoga uma. Ona o le naunautaʻi o tagata mo le moomoo i mafaufauga, ma le vave atinaeina o mea faigaluega o tala pepelo, o le taufaafefe tele ma le fua o le taua na taitaiina ai le toatele e taumafai e talitonu faapea mo nisi mafuaaga o lenei taua o le a faamutaina ai le faavaeina o taua. Ae, o le mea moni, o tufuga o taua (o auupega alamanuia, o le malosiʻaga faaupufai faaupufai, o le fiafia i faiga sauā, ma le au faigaluega ma ofisa o le a mulimuli i le faʻatonuga) uma na totoe.


Novema 19. I lenei aso i le 1915 Joe Hill na fasiotia, ae e leʻi maliu lava. O Joe Hill o se tasi o le aufaigaluega o le Aufaigaluega Vaalele a le Lalolagi (IWW), o se tuufaatasiga taua o le Wobblies lea sa le fiafia i le American Federation of Labor (AFL) ma lana lagolagoina o le pule o mea. O Hill foi o se tagata talenia talenia ma se tusitala pese lelei na uunaia tagata vaivai ma le vaivai tagata faigaluega mai atinaʻe uma, e aofia ai tamaitai ma tagata malaga, e auai faatasi. Na ia fatuina foi le tele o pese na faʻaaogaina i taimi o osofaiga a le IWW e aofia ai le "The Preacher and the Slave," ma le "E i ai le malosiaga i se Iuni." O le tetee i le IWW sa matautia i le itu o sisifo i 1900s, manatu o fili e leoleo ma le au faipule. Ina ua maliu se faleoloa faleoloa i le taimi o se faomea i le Aai o Sate Leki, sa asiasi atu Joe Hill i se falemai i lata ane i le po lava lea e tasi i se fana fana. Ina ua teena e Hill le faailoa atu pe na faapefea ona fanaina o ia, na molia o ia e leoleo i le fasioti tagata o le faleoloa. Na mulimuli ane iloa na fanaina Hill e se tamaloa sa masani ona masani i le teine ​​e pei o Hill. E ui lava i le leai o se faʻamaoniga, ma le lagolago faʻatasi o le IWW, na molia ai Hill ma faasalaina ai i le oti. I se telefoni i le faavaeina o le IWW, Big Bill Hayward, na tusia e Hill: "Aua le faamaimauina soo se taimi i le faanoanoa. Faatulaga! "O nei upu na avea ma upu autasi. Na tusia e Alfred Hayes le solo "Joe Hill," lea na seti i musika i 1936 na saunia e Earl Robinson. O upu "Sa ou miti na ou vaai ia Joe Hill i le po nei" o loo musuia pea le aufaigaluega.


Novema 20. I lenei aso i le 1815 o le Maliega Maliega a Pale na faʻauʻuina le Taua Napoleone. O le galuega mo lenei feagaiga na amataina i le lima masina talu ona maeʻa le teteʻe muamua a Napoleon I ma le toʻalua a Napoleon Bonaparte i le 1814. Ia Fepuari, 1815, na sola ese ai Napoleon mai le faaaunuua ai i le motu o Elba. Na ia ulufale i Pale i le aso 20 o Mati ma amataina le selau Aso o lana pulega toefuataiina. E fa aso talu ona faiaʻina i le Battle of Waterloo, ae na tauanau foʻi Napoleon e toe faʻafoʻi ia Iuni 22nd. Tupu Louis XVIII, o le na sola ese mai le atunuʻu ina ua taunuʻu Napoleon i Palisi, nofoia le nofoālii mo le taimi lona lua ia Iulai 8. O le filemu filemu o se sili ona lautele o se tasi na vaʻaia e Europa. E i ai ni faʻasalaga e tele atu nai lo le feagaiga o le tausaga talu ai lea na soalaupuleina e Maurice de Talleyrand. Na poloaina Farani e totogi le 700 miliona francs o le a totogi ai aitalafu. O tuaoi o Farani na faʻaititia i le latou tulaga 1790. I se faʻaopopoga, Falani e tatau ona totogi tupe e ufiufi ai le tau o le tuʻuina atu puipuiga puipuia e fausia e tuaoi fitu atunuʻu Coalition. I lalo o aiaiga o le feagaiga o le filemu, o vaega o Farani sa tatau ona nofoia e oʻo atu i le 150,000 fitafita mo le lima tausaga, faatasi ai ma Farani o lo o aofia ai le tau; ae ui i lea, o le Coalition occupation na faʻapea na talafeagai mo le tolu tausaga. I le faʻaopopoga i le feagaiga filemu filemu i le va o Farani ma Great Britain, Ausetalia, Prussia, ma Lusia, e fa faʻaopoopo tauaofiaga ma le gaioiga faʻamaonia le solitu o Suiselani sainia i le aso lava e tasi.


Novema 21. I lenei aso i le 1990 o le Cold War na faʻamaeʻa aloaia i le Paleni Palani mo se Europa Fou. O le Charter Paris na mafua mai i se fonotaga a le tele o malo Europa ma Kanata, Amerika, ma le USSR, i Pale, mai ia Novema 19-21, 1990. O Mikhail Gorbachev, o se tagata toe teuteu malosi, na amata ona pule i le Soviet Union ma faalauiloa atu faiga faavae o glasnost (tatala) ma perestroika (toe fetuunaiga). Mai ia Iuni o le 1989 e oʻo ia Tesema 1991, mai Polani i Lusia, na toʻatasi taʻitasi pulega faʻatonu. E oʻo i le vaitaimi o le tautoulu o le 1989, Siamani ma Sisifo o Siamani na tosoina i lalo le Berlin Wall. I totonu o nai masina, o Boris Yeltsin, o le 'ava malosi na lagolagoina e le malo o le Soviet Soviet, na avea ma taitai. O le Soviet Union ma le Pupuni Uʻamea na faʻateʻaina. Sa nonofo Amerika i totonu o le Cold War aganuu na aofia ai ma tulimanu faataulaitu a le McCarthyist, o fale i tua o pomu, o se tuuga i le vanimonimo, ma se faalavelave faigata. E faitau afe Amerika ma miliona o tagata e le o le US na maumau i taua na faamaonia e le feteʻenaʻiga ma le komisi. Sa i ai le lagona o le talitonu o le a lelei mea uma ma le fiafia i luga o le Faavae, e oo lava i miti o le demilitarization ma se filemu tufatufaga. Sa leʻi tumau le lagona. O le US ma ana aufaʻatasi na faʻaauau pea ona faʻalagolago i faʻalapotopotoga e pei o le NATO ma auala tuai o le tamaoaiga ae le o se vaʻaiga fou ma sili atu aofia ai faiga. Na folafola e le Iunaite Setete ia taʻitaʻi Rusia e aua le faʻalauteleina NATO i sasaʻe, ae talu mai lena taimi na ia faia tonu lava lena. I le manaʻomia o se fou raison dʻetre, na alu ai le NATO i le taua i Yugoslavia, ma avea ai ma faʻataʻitaʻiga mo taua a malo o malo i Afghanistan ma Libya, ma le faʻaauauina o se taua malulu e aoga tele i tagata faʻatau atu auupega.


Novema 22. I lenei aso i le 1963, na fasiotia ai Peresitene John F. Kennedy. Na faʻatūina e le malo o le US se komisi faapitoa e suʻesuʻe, ae o ana faaiuga sa tele lava ina talitonuina pe afai e le mafai ona faʻatautaia. O le tautua i le Warren Commission o Allen Dulles, o le sa avea muamua ma faatonu o le CIA, lea na aveesea e Kennedy, ma o le toatele e manatu o se vaega o tagata masalomia. O lena vaega e aofia ai E. Howard Hunt o ia na taʻutaʻu atu lona auai ma faaigoa isi i luga o lona moega oti. I le 2017 Peresitene Donald Trump, i le talosaga a le CIA, e le tusa ai ma le tulafono ma e aunoa ma se faamalamalamaga, na teuina ai le tele o pepa o le fasioti tagata a le JFK lea sa fuafua e toe tatala. O tusi sili ona lauiloa ma faatauanau i lenei autu, o Jim Douglass ' JFK ma le le mafaamatalaina, ma David Talbot's O le Devil's Chessboard. Kennedy e le o se pacifist, ae le o ia o le militeri na mananao ai nisi. Na te le tau ma Cuba poʻo le Soviet Union poʻo Vietnam poʻo East Siamani poʻo le tutoʻatasi i Aferika. Na ia lagolagoina le faaleagaina ma le filemu. Na ia talanoa felagolagomaʻi ma Khrushchev, e pei ona taumafai Peresitene Dwight Eisenhower ae le i faia le U2-shootdown. Kennedy foi o le ituaiga o tetee i Wall Street o le CIA sa i ai i le masani o le lafotuina i fafo laumua. Kennedy sa galue e faʻaitiitia tupe maua a le suauʻu e ala i le tapunia o lafoga. Na ia faʻatagaina le polokiki tuua i Italia e auai i le paoa. Na ia taofia le faʻavaea o tau a kamupani faʻatau uʻamea. Tusa lava poʻo ai na fasiotia Kennedy, i le tele o tausaga na mulimuli mai, o le tele na mafua ai le le mafaitaulia gaioiga o le faʻaaloalo i le CIA ma le militeri e le aufaipolokiki i Uosigitone o se faʻailoga o masalosaloga ma le fefe.


Novema 23. I lenei aso i le 1936, na maua ai e Carl von Ossietzky, o le tusitala Siamani masani ma le pacifist le Nobel Peace Prize mo le tausaga 1935. Ossietzky na fanau i le 1889 i Hamburg, ma o ia o se radif pasifist radical ma sili ona lelei tusitusiga tomai. O ia - faʻatasi ma Kurt Tucholsky - o se tasi na faʻavaeina le Friedensbundes der Kriegsteilnehmer (faʻafesoʻotaʻiga filemu o tagata na auai i taua), o le Nie Wieder Krieg (Leai Se Taua) faʻagaioiga, ma o le faatonu sili o vaiaso uma Die Weltbühne (O le lalolagi tulaga) . Ina ua maeʻa ona faalauiloaina le faasaina o le toleniga toleniga o le Reichswehr, na molia ai Ossietzky i le amataga o le 1931 mo le faalata ma le sipai. E tusa lava pe na taumafai le toʻatele e faʻamalosi ia te ia e sola ese, na musu o ia, ma fai mai o le a alu i le falepuipui ma o le a avea ma sili atu le faʻasoesa ola ola faʻasaga i se faʻamalosiʻaga faʻasalaga. I le 28th o Fepuari 1933 Ossietzky na toe puefaapagotaina foi, i le taimi nei e le au Nazis. Na auina atu o ia i le nofoaga o faasalaga lea na agaleagaina ai o ia. O le puapuagatia ua alualu i luma le fatafata vaivai, na faasaoloto ai o ia i le 1936 ae sa leʻi faatagaina e malaga i Oslo e talia lona taui. Na tusia e le mekasini o le Time Magazine: “Afai na galue se tagata, tau ma tiga mo le filemu, o le Siamani laʻi maʻi, o Carl von Ossietzky. Mo le toeititi atoa le tausaga o le Nobel Peace Prize Committee na tumu i talosaga mai uma lanu o Socialists, Liberals ma tusitala lautele, filifilia Carl von Ossietzky mo le 1935 Peace Prize. O le latou faaupuga: 'Ave le Peace Prize i totonu o le Concentration Camp.' ”Na maliu Ossietzky i le aso 4 o Me, 1936 i le falemaʻi i Westend i Berlin-Charlottenburg.


Novema 24. I lenei aso i le 2016, ina ua mavae 50 tausaga o taua ma 4 tausaga o feutagaiga, na sainia e le malo o Colombia se maliega filemu ma le Revolutionary Armed Forces of Colombia (FARC). O le taua na ave ai le 200,000 Colombian ma ua fitu miliona tagata na aveesea mai lo latou fanua. Na maua le Peresetene o Columbia i le Nobel Peace Prize, e ui lava ina le lelei ana paaga i le filemu. Ae peitai, na faia e le au fouvale ni laasaga taua e mulimuli ai i le maliliega nai lo le malo. O se faʻalavelave faʻapitoa, tuʻuina atu mo le faʻaleagaina, toe faʻaleleia, fesuiaiga pagota, faʻamaoni, komiti moni, faʻafouina o le fanua, ma le faʻatupega i faifaatoaga e totoina ai fualaau e ese mai i fualaau faasaina. O le malo na le mafai ona mulimulitaia, ma solia le maliega e ala i le musu e faʻasaʻoloto pagota, ma le faaopoopoina o pagota i le Iunaite Setete. FARC na faʻamalosia, ae o le taunuuga o le mimiti na faatumulia i fouvalega, faʻatau fualaau faʻasaina, ma le faʻaaogaina o le auro. E le mafai e le malo ona puipuia le puipuia o tagata lautele, toe faafouina muamua au tau, mautinoa le saogalemu o le au faimalaga muamua, po o le faatupuina o atinae tau tamaoaiga i nuu i tua. Na malilie le malo i le faavaeina o se komisi moni ma se faamasinoga faapitoa e taumafai ai tagata mo solitulafono tau taua. O le faia o le filemu e le o se gaoioiga o sina taimi, e ui o se taimi e mafai ona avea ma ki. O se atunuu e aunoa ma se taua o se laasaga maualuga, ae o le le faʻaumatiaina o faiga sauā ma faiga le tonu e mafai ai ona toe amata le taua. Kolomupia, e pei o atunuʻu uma, e manaʻomia ni tautinoga faamaoni i le faagasologa o le faatumauina o le filemu, ae le na o faʻasalalauga faʻaalia ma taui.


Novema 25. O le aso lenei o le Aso Faʻavaomalo mo le Faʻaitiitia o Feteʻenaʻiga ma Fafine. I lenei foi aso i le 1910, na faavaeina ai e Andrew Carnegie le Faaeega Paia mo le Filemu Faavaomalo. O le Tautinoga e uiga i le Faʻamamaina o Feteʻenaʻiga ma Fafine na tuʻuina atu e le UN General Assembly i le 1993. O loʻo faʻamatalaina le faʻasauā e faasaga i tamaitai e pei o "soʻo se gaoioiga o le faʻasauāina o tagata e mafua ai, poʻo le ono aʻafia i le faʻaleagaina o le tino, feusuaiga poʻo le mafaufau poʻo le mafatia i tamaitai, e aofia ai le taufaamatau o ia gaoioiga, faʻamalosi poʻo le faʻaaogaina saoloto o le saʻolotoga, pe e tupu i le lautele poʻo i se olaga faalilolilo. "O le tasi vaetolu o tamaitai ma teineiti i le lalolagi ua oʻo i le faʻaleagaina faaletino, feusuaiga, poʻo le mafaufau i totonu oo latou olaga. O se faʻapogai autu o lenei sauāga o le taua, lea o nisi taimi o le faʻaipoipo o se auupega, ma o le toatele o tagata afaina o tagata lautele e aofia ai tamaitai ma tamaiti. O le Faletupe Carnegie mo le Maliega Faavaomalo o se fesoʻotaʻiga o nofoaga autu o suʻesuʻega faʻavae. Na faavaeina i le 1910 faatasi ai ma le misiona o le soloia o le taua, a maeʻa ai, o le fuafuaina lea o le mea sili ona leaga lona lua e faia e le tagata soifua ma galue foi ina ia aveesea lena mea. I le popofou o lona soifuaga, na taulaʻi ai le Faʻasalaga i le faʻasalaina o taua, fausiaina o faigauo faavaomalo, ma le faʻaleagaina o le faʻalavelave. Na galue, e pei ona manaomia e le na faia, agai atu i le sini autu o le soloia atoatoa. Ae o le aganuʻu i Sisifo ua iai le taua masani, o le Faʻasalaga ua leva ona faʻagaoioia i le galue i luga o le tele o mafuaʻaga lelei, i le faʻamalologaina o vaalele, e le o taua, ae o lana uluai misiona o le lagolagoina o le antiwar.


Novema 26. I lenei aso i le 1832, na fanau ai Dr Mary Edwards Walker i Oswego, NY. O lavalava o tamaloloa sa sili atu ona aoga i le faatoaga a le aiga, ma o se tasi o ana mea masani na masani ona fai o ofu o alii. I le 1855 na faauu ai o ia mai le Syracuse Medical College, na o le pau le tamaitai aoga i le vasega. Na faaipoipo ia Albert Miller, o se fomaʻi, na te leʻi taʻuina lona igoa. Ina ua maeʻa le le manuia taumafaiga faʻafomaʻi (o le faigata o lona itupa), na la teteʻa. I le taimi o le US Civil War, i le 1861, na faʻatagaina ai ona avea Walker ma tausimaʻi tauofo i le Union Army. I le avea ai ma se fomai tipitipi e le i totogia, na o ia lava le fafine fomaʻi i le Taua a le Lalolagi. Na ia ofoina atu o ia lava o se sipai i le War Department ae na teʻena. E masani ona sopoia laina a le fili e auai i tagata lautele na manuʻa, na puʻeina o ia ma faaaluina mo le fa masina o se pagota o le taua. Aʻo leʻi taitai tuʻuina i le tulafono le palota a fafine, na palota lava, e ui na ia teʻena le faʻagaioiga a le au tisipeni seʻia oʻo i le leva o lona olaga. Ina ua maeʻa le taua, sa faʻamanuiaina e le Peresetene Andrew Johnson ia Mary Edwards Walker le pine o le Mamalu. O suiga i tulafono faʻataʻitaʻi i le 1917 o lona uiga sa tatau ona toe faʻafoʻi, peitaʻi sa musu e tuʻuina ma ofuina seʻia oʻo i le iʻuga o lona olaga. Na ia mauaina se penisiona laʻititi nai lo lena na avatu i fafine ua oti a latou tane. Sa galue i le falepuipui fafine i Kentucky ma i se fale o tamaiti matuaoti i Tennessee. Na lolomi e Walker ni tusi se lua ma faʻaali o ia i autafa. Na maliu Dr. Walker ia Fepuari 21, 1919. Sa ia faapea mai i se tasi taimi, "O se mea maasiasi tagata e taitaia suiga i lenei lalolagi e le talisapaia sei vagana ua latou maliliu."


Novema 27. I lenei aso i le 1945 CARE na faavaeina e fafaga ai tagata na sao mai le Taua Lona II a le Lalolagi i Europa. O le CARE na tu mo le “Fesoʻotaʻiga mo tupe lafo a Amerika i Europa.” Ua avea nei ma "Galulue Faʻatasi mo Fesoasoani ma Toomaga i Mea Uma." O fesoasoani a meaʻai a le CARE na muamua avea ma pepa afifi na ova ia o oloa taua. O afifi taumafa mulimuli a Europa na lafo mai i le 1967. I le 1980's CARE International na faavaeina. Ua lipotia le galulue i totonu o 94 atunuu, lagolagoina 962 poloketi ma oʻo atu i le 80 miliona tagata. O lona ofisa tutotonu o loo i Atlanta, Georgia. Ua faʻalauteleina lana tulafono i le tele o tausaga, faʻatauaina le faʻatinoina o polokalame "e fausia ai ni tali tumau ile mativa." E lagolagoina le suia o faiga faʻavae e faʻatatau i le mativa ma tali atu i faʻalavelave tutupu faʻafuaseʻi, e pei foi o le Koluse Mumu ma le Red Crescent Societies. Fai mai CARE, "e tuuto atu i le faia o mea e sili atu nai lo le vave ausia o manaʻoga vave" e ala i le faʻatoʻilaloina o pa pupuni i atinae e pei o le faʻailoga tagata ma le faʻateʻaina, faʻaletonu poʻo le agavaʻa faʻalapotopotoga a le malo, ulufale atu i le taua lautele auaunaga, feteʻenaʻiga ma agafesoʻotaʻi faʻafitauli, ma tele lamatiaga tau soifua maloloina lautele. E leʻo faʻagaioia le CARE i totonu o le Iunaite Setete. O se paionia NGO i le inivesi i micro-financing mo tamai pisinisi ma faʻaputuga tupe ma nonogatupe. E le faʻatupeina, lagolago, pe faʻapaʻu pepe e le CARE. Nai lo lea, e taumafai e faʻaititia tina ma pepe fananau mai e ala i le "faʻateleina le lelei, tali atu, ma le tutusa o auaunaga faʻalesoifua maloloina." O taʻua e le CARE, o ana polokalame e taulaʻi i fafine ma teine, aua o le faʻamalosiʻau a fafine, o se mea taua e unaʻia le atinaʻe. O CARE e faʻatupeina e foaʻi mai i tagata taʻitoʻatasi ma faʻalapotopotoga ma mai ofisa o le malo, e aofia ai le Iuni a Europa ma Malo Aufaatasi.

Aso Tofi lona fa ia Novema o le aso faamanatu o le Aso Faafetai i le Iunaite Setete, e solia ai le tuueseeseina o le lotu ma le setete ina ia mafai ai ona toe faamatalaina le fasiotiga tagata i le agalelei.


Novema 28. I lenei aso i le 1950 o le Colombo Plan mo le Atinaʻeina o Tamaoaiga ma Agafesootai I totonu o Saute ma Saute Sasaʻe Sasaʻe sa faʻatuina. O le Fuafuaga na sau mai le Fonotaga a le Commonwealth i mataupu tau i fafo na faia i Colombo, Ceylon (lea o Sri Lanka) ma o le uluai vaega na aofia ai Ausetalia, Peretania, Kanata, Ceylon, Initia, Niu Sila, ma Pakistan. I le 1977, na suia lona igoa i le "Colombo Plan mo le Atinaʻeina o Tamaoaiga ma Agafesootai i Asia ma le Pasefika." Ua avea nei o se faʻalapotopotoga faʻale-malo a sui 27, e aofia ai Initia, Initia, Iran, Iapani, Korea, Niu Sila , Saudi Arabia, Vietnam, ma le Iunaite Setete. O tupe faʻaalu a le Faletupe Tutotonu e totogiina e sui o le atunuu e ala i le tausaga o le sui auai. O fale muamua, malae vaalele, auala, nofoaafi, falemai, falemai, fale o suauu, fale sima, iunivesite, ma suauu uamea na fausia i atunuu o le atunuu faatasi ai ma fesoasoani tau tupe ma tekonolosi mai atiaeina i atunuu atiae, faatasi ai ma se tomai tau aoaoga. O ana sini autu e aofia ai le faamamafa i le manatu o le felagolagomai i saute-saute, avega, ma le faʻaaogaina o le tupe sili atu le lelei, ma le lagolago faʻapitoa ma le fesoasoani i le fefaʻasoaaʻi ma le fesiitaiga o tekonolosi. I na faaiuga, o polokalama talu ai nei na faʻaogaina i le tuʻuina atu o tomai ma tomai faʻapitoa i vaega eseese o le tamaoaiga ma agafesootai o se "auala o faiga lelei faiga faavae ma pulega i totonu o faiga faavae a le lautele i se siosiomaga o le lalolagi atoa ma le tamaoaiga o maketi." O le Fuafuaga e taulai atu i atinae a le aufaipisinisi mo le tuputupu ae o le tamaoaiga ma le puipuia o le faasaina o fualaau faasaina i totonu o atunuu. O ana polokalama tumau o Fautuaga mo Fualaau Faʻatekonolosi, Atinaʻeina Avanoa, Itupa Tetele ma le Siosiomaga.


Novema 29. O le Aso Faʻava-o-Malo lenei o le Faʻatasi ma le Palesitina. O le aso na faʻatuina e le UN General Assembly i le 1978, i le tali atu i Nakba, poʻo le faʻalavelave o le fasiotiga ma le faʻateʻaina o tagata Palesitina mai o latou laueleele ma le faʻatafeaina o taulaga ma nuʻu i le taimi o le 1948 fausiaina o le malo o Isaraelu. UN Resolution 181 (II) i luga o le vaevaega o Palesitina, na faaaogaina i lenei lava aso i le 1947 e faatuina eseese Arapi ma Iutaia setete luga o Palesitina laueleele. Palesitina na koloneina e Peretania, ma tagata Palesitina e leʻi feutagai i le vaevaeina o lo latou laueleele. O lenei faiga sa feteʻenaʻi ma le UN Charter, ma ua leai ai se pule faʻatulafono. O le iugafono 1947 na fautuaina ai Palesitina nofoia le 42 pasene o lona teritori, o le setete o tagata Iutaia 55 pasene, ma Ierusalema ma Peteleema 0.6 pasene. E oʻo atu i le 2015, ua faʻamalosia faʻalauteleina e Isaraelu le oʻo atu i le 85 pasene o talaʻaga Palesitina. E oʻo atu ia Ianuari 2015, o le numera o tagata sulufaʻi Palesitina e 5.6 miliona. Sa feagai pea tagata Palesitina ma galuega faʻamiliteli, faʻatonutonuina o pulega faalemalo e ala i le puleʻaga, faʻasauā ma pomu, faʻaauauina pea le faʻatulagaina ma faʻalauteleina o Isaraelu, ma faʻaleagaina ai fesoasoaniga alofa ma tamaoaiga. E leʻi maua e tagata Palesitina a latou aia tatau e le faʻamatuʻuina ia latou lava e aunoa ma le faʻalavelave ane i fafo, e pei ona faʻamatalaina e le UN Declaration of Human Rights – o le pule silisili ese a le atunuʻu, ma le aia tatau e toe foʻi ai i a latou meatotino. O le le auai o le UN UN observer tulaga mo Palesitina na faʻatagaina i le 2012, ma i le 2015, na sisiina le fuʻa Palesitina i luma o le ofisa autu o UN. Ae o le Aso Faʻavaomalo e lautele vaʻaia o se taumafaiga a le UN e faʻamamaina se faʻalavelave na mafua ai ma ia faʻamaonia se iugafono na i ai ni faʻalavelave mataʻutia mo tagata Palesitina.


Novema 30. I lenei aso i le 1999, o le lautele o le faʻamaopoopoina o le au faʻataʻitaʻiga na tapunia ma le aunoa le Fonotaga Minisita a le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi i Seattle, Uosigitone. Faatasi ai ma le 40,000 tagata teteʻe, o le soʻofaʻatasiga a Seattle na faamalumaluina ai soo se faataʻitaʻiga i le Iunaite Setete e oʻo atu i le taimi lena faasaga i faʻalapotopotoga o loʻo iai le latou pulega o le tamaoaiga o le lalolagi. O le WTO o loʻo feagai ma tulafono o fefaʻatauaʻiga i le lalolagi atoa ma feutanaʻi maliega tau fefaatauaiga i totonu o ona sui auai. E i ai sui 160 e fai ma sui o le 98% o fefaatauaiga a le lalolagi. Ina ia auai i le WTO, ua malilie malo e tausisi i faiga faʻavae ua faʻatuina e le WTO. O le fonotaga a le Minisita, e pei ona faia i Seattle, e fono i le taʻi lua tausaga, ma faia faaiuga taua mo le avea ma sui auai. O le upega tafaʻilagi a le WTO o loo faapea mai o lana sini o le "tatalaina fefaatauaiga mo le manuia o tagata uma," ma fai mai e fesoasoani i atunuu tau atiaʻe. O ana faamaumauga i lena tulaga o se matua tele ma e foliga mai e le fuafuaina. O le WTO ua faʻalauteleina le avanoa i le va o le mauoa ma le mativa a o tuʻuina i lalo galuega ma tulaga o le siosiomaga. I ana tulafono, o le WTO e fiafia i atunuʻu mauoa ma faʻalapotopotoga faavaomalo, faʻaleagaina atunuʻu laiti ma maualuluga tiute faʻaulufale mai ma kuata. O le solo tetee i Seattle e telē, fatufatuaʻi, matua tele le le faʻamalosi, ma le tala fou i lona auai faʻatasi i tuʻufaʻatasiga eseese, mai iunite a tagata faigaluega i tagata fai siosiomaga i vaega teteʻe i le mativa. A o faʻasalalau lipoti a le aufaasālalau na manino le faʻailoaina o se vaega toaitiiti o tagata o loʻo aʻafia i le faʻaleagaina o meatotino, le telē ma le aʻoaʻiga ma le malosi o faʻataʻitaʻiga na alualu i luma e aʻafia ai faʻaiuga e lua a le WTO ma le malamalama lautele o iai. O le mea sili ona taua, o le tetee a Seattle na fanaua ai le tele o taumafaiga tutusa ile WTO ma faʻatasiga faʻatasiga i le lalolagi atoa mo tausaga a sau.

O lenei Peace Almanac ua mafai ai ona e iloa laasaga taua, alualu i luma, ma faʻalavelave i le gaioiga mo le filemu lea na faia i aso taitasi o le tausaga.

Faʻatau le lolomiga lomiga, Po o le PDF.

Alu i faila o leo.

Alu i le tusitusiga.

Alu i ata.

Ole Peace Almanac e tatau ona tumau le lelei mo tausaga uma seʻia oʻo ina aveʻesea taua uma, ae ia faʻatumauina le filemu filemu. Tupe maua mai le faʻatauina atu o lolomiga ma PDF lomiga faʻatupeina le galuega a World BEYOND War.

Tusitusiga gaosia ma teuteuina e Tavita Swanson.

Leo na puʻeina e Tim Pluta.

Meataitasi na tusia e Robert Anschuetz, David Swanson, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Erin McElfresh, Alexander Shaia, John Wilkinson, William Geimer, Peter Goldsmith, Gar Smith, Thierry Blanc, ma Tom Schott.

Manatu mo autu na tuʻuina mai e David Swanson, Robert Anschuetz, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Darlene Coffman, David McReynolds, Richard Kane, Phil Runkel, Jill Greer, Jim Gould, Bob Stuart, Alaina Huxtable, Thierry Blanc.

pese faaaogaina e se faatagaga mai “Le Iuga o Taua,” tusia e Eric Colville.

Leo musika ma le fefiloi saunia e Sergio Diaz.

Ata e ala i Parisa Saremi.

World BEYOND War o se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi e faʻavae ai taua ma faʻatuina se filemu ma le gafatia. Matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa le lauiloa lagolago mo le faʻavaeina o taua ma faʻalautele atili ai le lagolago. Matou te galulue e faʻaleleia le manatu o le le na o le taofia o se taua faapitoa ae faʻaumatia le faʻapotopotoga atoa. Matou te taumafai e sui se aganuu o taua ma se tasi o le filemu lea o le a le mafai ai ona faia se feteenaʻiga o feteenaiga e ave ai le toto.

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana