Peace Almanac Oketopa

Oketopa

Oketopa 1
Oketopa 2
Oketopa 3
Oketopa 4
Oketopa 5
Oketopa 6
Oketopa 7
Oketopa 8
Oketopa 9
Oketopa 10
Oketopa 11
Oketopa 12
Oketopa 13
Oketopa 14
Oketopa 15
Oketopa 16
Oketopa 17
Oketopa 18
Oketopa 19
Oketopa 20
Oketopa 21
Oketopa 22
Oketopa 23
Oketopa 24
Oketopa 25
Oketopa 26
Oketopa 27
Oketopa 28
Oketopa 29
Oketopa 30
Oketopa 31

voltaire


Oketopa 1. I lenei aso i le 1990, na lagolagoina ai e le Iunaite Setete se osofaiga a Rwanda e se vaegaau a Uganda na taitaia e le US-trained trained killers. Na lagolagoina e le US le latou osofaʻiga i Rwanda mo le tolu ma le afa tausaga. Lenei o se aso lelei e manatua ai e ui e le mafai e taua ona puipuia le faʻamaʻiʻaina o tagata, ae mafai lava ona mafua ai. A e teteʻe i taua i nei aso o le a vave ona e faʻalogo i upu e lua: "Hitila" ma le "Rwanda." Talu ai na feagai Rwanda ma se faʻalavelave ua manaʻomia e leoleo, ua alu le finauga, Libya poʻo Syria poʻo Iraq e tatau ona pomu. Ae na feagai Rwanda ma se faʻalavelave na faia e le militani, ae leʻo se faʻalavelave e manaʻomia ai le militani. O le failautusi aoao a le UN, Boutros Boutros-Ghali, na ia taʻua e faapea, "o le fasiotiga tagata i Rwanda e selau pasene le matafaioi a tagata Amerika!" Aisea? Ia, o le Iunaite Setete na lagolagoina le osofaʻiga a Rwanda ia Oketopa 1, 1990. Aferika Watch (mulimuli ane taʻua Human Rights Watch / Aferika) soona fai ma faitioina aia tatau a tagata e Rwanda, ae le o le taua. O tagata e le fasiotia na sosola ese mai le au osofaʻiga, faatupuina se faalavelave mo tagata sulufaʻi, faaleagaina mea taufaatoaga, ma faaleagaina le tamaoaiga. O le US ma Sisifo na faʻaauupegaina le au mafanafana ma faʻaopoopoina le mamafa i le Faletupe a le Lalolagi, IMF, ma le USAID. Na faateleina le feitagai i le va o Hutus ma Tutsis. I le masina o Aperila 1994, na fasiotia ai peresetene o Rwanda ma Burundi, toetoe lava a mautinoa e le au fitafita na lagolagoina e Amerika ma le Peresetene o Rwanda, Paul Kagame. O le vevesi ae le naʻo le tasi le itu o fasiotiga tagata mulimuli i le fasiotiga tagata. Ile taimi la lea, atonu na fesoasoani le au faʻatupuina le filemu, fesoasoani, diplomacy, faʻatoʻese, poʻo loia. Pomu e le maua. Na nofo le US i tua seʻia maua e Kagame le paoa. Na ia ave le taua i totonu o Kongo, lea e oti ai le 6 miliona.


Oketopa 2. I lenei aso i tausaga taʻitasi o loʻo matauina le UN Day International Day of Non-Violence i le lalolagi atoa. Na faavaeina i le 2007 e ala i le faaiuga a le UN General Assembly, o le Aso o le Le Faasao na faia ma le loto i ai le aso na fanau mai ai Mahatma Gandhi, o le sui sili o le le usiusitai i le va o tagata na mafua ai le tutoatasi mai pulega a Peretania i le 1947. O Gandhi na ia manatu e le o ni faiga faatupu vevesi "o le malosi silisili i le lafoaiina o le tagata ... e sili atu nai lo le auupega sili ona malosi o le faatafunaga e fuafuaina e le atamai o le tagata." E taua le matauina o lona mafaufau i lena malosi na lautele atu nai lo lona lava faaaogaina fesoasoani e manumalo i le tutoatasi o lona atunuu. Gandhi na ia iloa foi e le taua le taua i le fausia o sootaga lelei i le va o tagata o tapuaiga eseese ma ituaiga tagata, faalauteleina aia tatau a tamaitai, ma faaitiitia ai le mativa. Talu mai lona maliu i le 1948, o le tele o vaega i le salafa o le lalolagi, e pei o le tetee ma taua ma tagata faʻatau i aia tatau a le US, ua latou faʻaaogaina ma le faʻaogaina ni auala e le faʻaleagaina e faʻagasolo ai suiga faʻapolokiki po o le vafealoai. O gaioiga na faia na aofia ai le fouvalega ma le faʻauigaina, e aofia ai ma vaʻavaʻa ma mataala; le galulue faʻatasi ma se pule pule; ma faʻalavelave faʻapitoa, e pei o sit-ins ma poloka poloka, e faʻalavelave ai i mea le saʻo. I lana faaiuga na fatuina ai le Aso o le Le Faʻaleagaina, na faʻamautuina ai e le UN le tulaga lautele o le mataupu faavae o le le faʻaleagaina ma lona aoga i le faʻamautuina o se aganuu o le filemu, faapalepale, ma le malamalama. Ina ia fesoasoani i le siitia o lena mafuaaga i le Aso o le Le Faasao, o tagata taitoatasi, malo, ma faalapotopotoga tumaoti i le salafa o le lalolagi e ofoina atu lauga, konafesi faasalalau, ma isi aoaoga e faamoemoe i le aoaoina o tagata lautele i auala e mafai ai ona faaaoga auala e le talafeagai ai filemu i totonu ma le va o malo.


Oketopa 3. I lenei aso i le 1967, e sili atu nai lo le 1,500 tagata i le Iunaite Setete na latou toe faafoi atu a latou kata i le US US i le uluai "liliu-in" i le atunuu e faasaga i le Vietnam Vietnam. O le tetee na faʻatulagaina e se tasi o le aufaʻatasia o le vaega e taua o "The Resistance," lea, faatasi ai ma isi vaega o le au osofaʻiga tetee, o le a lalagaina ni nai "turn-ins" faaopoopo aʻo lei tosoina. Ae ui i lea, o le isi ituaiga o faʻataʻitaʻitaga o le kalama-pepa na tulaʻi mai i le 1964 lea na faʻamaonia ai le sili atu le tumau ma le faʻatupulaia. O le susunuina lea o pepa kata, ma o le tele lava o faʻataʻitaʻiga na faʻatulagaina e tamaiti aoga i le iunivesite. I lenei tulaga o le le talitonu, na taumafai tamaiti aoga e faʻamaonia a latou aia tatau e faʻaauau ai o latou lava olaga pe a maeʻa le faauuga, nai lo le faʻamalosi e tuʻuina i latou i le lamatiaga i le tele o tagata ua manatu o se taua le mama. O lenei mea na atagia mai ai le lototele ma le talitonuga, ona o le US Congress na pasia se tulafono ia Aokuso 1965, mulimuli ane na lagolagoina e le Faamasinoga Maualuga, lea na mafua ai le faatamaia o pepa tusia o se solitulafono. O le mea moni lava, e ui i lea, e toaitiiti tagata na molia i le solitulafono, e pei o le tusia o pepa-pepa na faʻaalia e le o ni faʻataʻitaʻiga, ae o le tetee i taua. I lena tulaga, o ata faifaipea o le mu i le lolomi ma luga o le televise na fesoasoani e liliu ai manatu o tagata lautele e faasaga i le taua e ala i le faʻamalamalamaina o le tikeri lea na vavaeeseina ai le faʻaaloalo faamaoni. O le susunuina foi o se vaega o le faalavelaveina o le mafai gafatia e le US Selective Service System ina ia faatumauina ai le maualuga o tagata faigaluega fou e manaomia e faafoe lelei ai le US war machine i Vietnam ma Southeast Asia. I lena auala, foi, latou te fesoasoani e aumaia se taua le taua i se iuga.


Oketopa 4. I lenei aso i tausaga taʻitasi, o le Tausamiga o le aso o St. Francis o Assisi o loʻo mataituina e le Katoliko Roma i le salafa o le lalolagi. Na fanau i le 1181, o Francis o se tasi o tagata sili ona taua o le Katoliko Katoliko Katoliko, o le faavae o lana tulafono sili ona tele, ma o se tagata ua aloaia na o le lua tausaga talu ona maliu i le 1226. Ae, o le malamalama o le augatupulaga e uiga ia Francis o le tamalii ma le mea moni ma le matagofie o talafatu-o loo faaauau pea ona musuia le faitau miliona o tagata o tapuaiga eseese, pe leai, ia mulimuli i lana taitaiga i le taua ma saili e siitia le olaga o isi tagata ma manu. O Francis lava ia na ia taʻitaʻia le ola faamaoni i tagata matitiva ma e mamaʻi. Ae, talu ai na ia mauaina lana musumusuga i le natura, o le tino, ma mea faigofie, sa ia loloto foi lona alofa ma mafai ona fesootai ma tutusa le faigofie i fanau, o lafoga, tagata ese, ma le Au Faresaio. I lona soifuaga, na musuia e Francis ia i latou na sailia se olaga o uiga ma auaunaga. O lona uiga mo i tatou i aso nei, e le o se faʻamaonia, ae o le faʻaalia o le auala e tatala ai, faaaloalo mo le natura, alofa i meaola, ma le faʻaaloalo ma fegalegaleaiga filemu ma isi tagata uma. O le taua lautele o le faʻaaloalogia o Farani mo le ola, o loʻo faʻamaonia e le UNESCO, o se lala a Malo Aufaatasi na faia i le fausia o le filemu e ala i le galulue faʻatasi i totonu o Aʻoaʻoga, Sciences, ma Aganuʻu, na taʻua le Basilica o St Francis i Assisi o se nofoaga o measina a le lalolagi. O le faalapotopotoga a Malo Aufaatasi na maua se agaga aiga i Francis, ma saili faatasi ma ia e fausia le filemu o le lalolagi mai lona faavae taua i loto o alii ma tamaitai.


Oketopa 5. I lenei aso i le 1923, na fanau ai Amerika Militone Philip Berrigan i le lua Harbors, Minnesota. I le masina o Oketopa 1967, na auai ai Berrigan, sosoo ai ma se ositaulaga Katoliko Roma, ma isi alii e toatolu i le amataga o ni galuega le mafaagaloina o le le usiusitai i le va o tagata i le Vietnam Vietnam. O le "Baltimore Four," ao faʻapotopotoina le vaega, faʻapusa ona sasaa a latou lava mea ma toto ai le toto i luga o faamaumauga a le Komiti Filifilia na faʻauluina i le Fale o Tiute a Baltimore. I le fitu masina mulimuli ane, na feiloai ai Berrigan faatasi ai ma isi alii ma tamaitai e toavalu, e aofia ai lona uso o Tanielu, o ia lava o se ositaulaga ma se tagata tetee tetee, e tauaveina le faitau selau o 1-A o faila i faila mai le Catonsville, Maryland lona paka. O iina, o le mea e taʻua o "Catfishville Nine" na faʻapipiʻi ai faila, ma faʻaaoga, toe faʻafoʻi, o le lepalm fale. O lenei amioga na faʻamalosia uma ai le au uso Berrigan e lauiloa ma faʻafefeteina felafolafoaiga e uiga i le taua i totonu o aiga i le isi itu o le malo. Mo lana vaega, na faitioina e Philip Berrigan taua uma o se "fetuu i le Atua, le aiga tagata, ma le lalolagi lava ia." Mo le tele o ana gaoioiga e tetee atu ai i taua, sa ia totogiina le tau, i lona olaga atoa, e sefulutasi tausaga i le falepuipui . O na tausaga na leiloa, ae ui i lea, na tuuina atu ia te ia se malamalamaaga anoa, lea na ia taʻua i lana talaaga o 1996, Tau le Taua a le Tamai Mamoe: "Ou te vaaia sina eseesega i le va o le lalolagi i totonu o falepuipui falepuipui ma le lalolagi i fafo," Na tusia e Berrigan. "O le miliona-miliona puipui o le falepuipui e le mafai ona puipuia ai tatou, aua o le mea moni lamatiaga - militeri, matapeʻapeʻa, le tutusa le tamaoaiga, fascism, faʻasaua leoleo - pepelo i fafo, ae le o totonu, falepuipui puipui." Lenei toa toa o le world beyond war maliu ia Tesema 6, 2002, i le 79 o ona tausaga.


Oketopa 6. I lenei aso i le 1683, o le sefulutolu o aiga Quaker mai le Rhineland o le itu sisifo o Siamani na taunuu i le taulaga i Philadelphia ina ua maeʻa le malaga a le 75 i luga o le 500-ton schooner Concord. O aiga na mafatia i sauaga lotu i lo latou atunuu ina ua mavae le vevesi o le galuega o le Toe Fuataʻiga, ma, e faavae i luga o lipoti, talitonu o le kolone fou o Pennsylvania o le a ofoina atu ia i latou uma fanua faʻatoʻaga ma le saolotoga o tapuaiga na latou sailia. O lona kovana, o William Penn, na mulimulitaʻi i tulafono a le Quaker o le saolotoga o le lotofuatiaifo ma le filemu, ma sa ia tusia se tusi o le saolotoga e mautinoa ai le saolotoga o tapuaiga. O le malaga atu o aiga Siamani na faʻatulagaina e le uo a Penn, Francis Pastorius, o se Siamani sooupu mo se kamupani faʻatau fanua i Frankfurt. I le masina o Aukuso 1683, na feutanaʻi ai Pastorius ma Penn i le faatauina mai o se vaega o eleele laueleele i matu sisifo o Filatelefaia. Ina ua taunuu le au malaga mai ia Oketopa, sa ia fesoasoani ia i latou e faatuina iina le mea e taua o le “Siamani”. Na alualu i luma le nofoia, a o fau e tagata na fau ai ni falegaosi ie i autafa o vaitafe ma toto ai fugalaʻau ma fualaʻau i a latou fanua e tolu eka. Pastorius mulimuli ane avea ma pulenuu o le taulaga, faʻatuina se aʻoga faiga ma tusia le muamua iugafono i le Iunaite Setete faasaga i chattel pologa. E ui lava e leʻi mulimulitaʻia le iugafono i ni gaioiga mautu, ae na loloto lava ona tuʻu i totonu o le atunuʻu o Siamani le manatu e faʻapea o le pologa e faʻafitia ai le talitonuga faa-Kerisiano. Toeititi atoa le lua seneturi mulimuli ane, na faʻamutaina ai loa le faʻapologaina o tagata i totonu o le Iunaite Setete. Peitai, o loʻo faʻaauau pea le faʻamaonia o le faʻaleagaina na faʻavae ai e le mafai ona soloiesea seʻia oʻo i le Quaker mataupu faʻavae e faʻapea o gaioiga uma e tatau ona fusia i le mafaufau mama e taliaina lautele.


Oketopa 7. I lenei aso i le 2001, na osofaia ai e le Iunaite Setete ia Afghanistan ma amata ai se tasi o taua umi i le talafaasolopito o Amerika. Fanau na fananau mai ina ua amata ona tau i le itu a le Iunaite Setete ma maliu i le itu Aferika. O se aso lelei lenei e manatua ai o taua e faigofie ona puipuia nai lo le muta. E mautinoa lava le mafai ona puipuia lenei mea. Ina ua maeʻa osofaiga a 9 / 11, na talosagaina e le Iunaite Setete ia le Tali Tali e toe faafoi le masalosalo o Osam Bin Laden. E tusa ai ma tu ma aga a Aferika, na talosaga ai Tali Tali mo se faʻamaoniga. O le US na tali mai ma se faʻamoemoe. Na lafoina e le Tali Tali le talosaga mo se molimau ma fautuaina le felafolafoaiga o le aufaasese a Bin Laden mo le faamasinoga i se isi atunuu, masalo o le tasi e ono filifili e auina atu o ia i le US. US tali atu i lena mea e ala i le amataina o se osofaiga a pomu ma osofaia se atunuu e lei osofaia o le fasioti tagata muamua o le selau fia afe o tagata lautele o le a maliliu i le taua a le 9 / 11. I le mafaufauina o le sasaa atu o le alofa tunoa i le lalolagi atoa i le 9 / 11, na mafai ai e le Iunaite Setete ona maua se faamaoniga a le UN mo se ituaiga o militeri, e ui lava e leai se faamaoniga faaletulafono mo ia. E lei popole le US e taumafai. O le US na iu lava ina tosoina le UN ma NATO, ae na ia tausia pea le malosi o le malosi o le malosi, e taua tele o le "Operation Enduring Freedom." I le faaiuga, na tuua ai le US e toetoe lava a na o ia e faaauau pea le taumafaiga e fausiaina ia malo na ia filifilia i luga o isi taua. o se taua faifaipea lea na leiloa soo se foliga o le uiga po o le tauamiotonuina. E moni lava o se aso lelei e manatua ai o taua e sili atu ona faigofie ona puipuia nai lo le muta.


Oketopa 8. I lenei aso i le 1917, na lafoina ai e le tusitala Peretania Wilfred Owen lona tina le uluai kopi o se tasi o solo sili ona lauiloa i le Igilisi. O le suafa Latina lea e faaliliuina i "Sweet and Fitting Is," o le solo na faafeagai ma le aafiaga leaga ma le matautia o Owen o se fitafita i le Taua Muamua a le Lalolagi ma le taua o le taua na mafaufauina i se tusi na tusia e le solo Roma o Horace. I le faaliliuga, o le laina muamua o le solo a Horace e faitauina: "Lelei ma fetaui lelei le oti mo le tasi o le atunuu." O le teenaina e Owen o le pepelo na i ai i se savali na ia auina atu ai lona tina i se uluai kopi o lana lava solo: "O iinei o se taumatega o le gas, "na ia taʻua sardonically. I le solo, lea e taʻua ai Horace o "laʻu uo," Owen e faʻaalia ai le matautia o taua o le kesi, e pei ona faʻataʻitaʻiina i le tulaga o se fitafita e le mafai ona maua lana masini i le taimi. Na ia tusia:
Afai e mafai ona e lagona, i soo se itu, le toto
Sau sau mai mai le mailei,
Le piopio e pei o le kanesa, oona e pei o le mama
O le leaga, o le maʻi e le mafai ona faʻaogaina i luga o gagana le mama, -
Lau uo, e te le tau taʻuina atu i se maualuga maualuga
I fanau laitivale mo se mamalu le mautonu,
Le matua pepelo: Dulce et decorum est
Pro patria mori.
O le manatu o Horace o se pepelo, aua o le moni o le taua o loo faailoa mai ai, mo le fitafita, o le faatinoga o le oti mo lona atunuu o se mea e "sili ona lelei ma fetaui." Ae, e ono fesili foi se tasi, E faapefea le taua? Mata e mafai ona faʻamaonia le fasioti tagata ma le faʻaleagaina o le tele o tagata?


Oketopa 9. I lenei aso i le 1944, o talosaga mo se faʻalapotopotoga faʻapitoa ina ia manuia le League of Nations na tuʻuina atu i atunuu uma o le lalolagi mo suʻesuʻega ma talanoaga. O nei fuafuaga na mafua mai i sui mai Saina, Peretania Tele, le USSR ma le Iunaite Setete, na latou taloina i le fitu vaiaso talu ai i Dumbarton Oaks, o se fale malulu i Uosigitone, DC O la latou misiona o le fatuina lea o se mamanu mo le faatulagaina o se fou faalapotopotoga faʻavaomalo, e lauiloa o Malo Aufaatasi, lea e mafai ona talia lautele ma faʻamautinoa lelei le filemu ma le saogalemu o le lalolagi. I lea itu, o le talosaga na mafua ai ona setiina e le au paia ni auupega i le lafoaia o se Fono a le Aufaasālalau ua fuafuaina, lea o le a faia ai ni vaega autasi mo le puipuia ma le aveeseina o taufaamatau i le filemu po o gaoioiga o le osofaiga a le militeri. O lenei faiga na tumau pea le taua tele o Malo Aufaatasi, lea na faavaeina i le masina o Oketopa 1945, ae o lona faamaumauga o le aoga i le puipuia ma le faamutaina o taua ua le mautonu. O se faafitauli ogaoga o le malosi veto o sui e lima o le Fono o Puipuigamalu-o le US, Rusia, Peretania, Saina, ma Farani-lea e mafai ai ei latou ona teena soo se iugafono e lamatia ai a latou lava fuafuaga fuafuaina. O le mea moni, o le UN ua tapulaa i ana taumafaiga ina ia faatumauina le filemu e ala i se faiga e tuuina atu ai le faamuamua i le fiafia o le mana ae le o le tulaga faaletagata ma le amiotonu. E foliga mai o le taua o le a muta pe a maeʻa ona malilie malie atunuu sili o le lalolagi i lona atoaga o le soloia ma faatulagaga faale-faalapotopotoga e mafai ai ona malupuipuia le maliega.


Oketopa 10. I lenei aso i le 1990, na molimauina e le teineitiiti Kuwaiti teine ​​15 i luma o le Faʻasalaga o Aia Tatau a Tagata ma, i ona tiute o se volenitia i le Kuwait ile al-Adan hospital, na ia vaaia ai le autau a Iraqi ua tele naua le tele o pepe mai fafo, na tuua ai i latou e "oti i luga o le fola malulu." O le teugatupe a le teine ​​ose pomu. Na toe faia foi i le tele o taimi e le Peresetene George HW Bush e fesoasoani ia maua le lagolago a le lautele mo le tetele o le US-led air offensive fuafuaina mo Ianuari 1991 e tutuli esea ai Iraqi mai Kuwait. Peitai, mulimuli ane, na faaalia ai o le talavou Congressional molimau o le afafine o le Kuwaiti amepasa i le US Lana molimau o le fatuina oloa a le US PR kamupani ana ana suesuega e fai ma sui o le malo Kuwaiti na faaalia ai o le molia "le fili" i o sauaga o le auala sili lea e maua ai le lagolago a le lautele mo se taua na faʻamaonia ai le faigata ona faʻatau atu. Ina ua maeʻa ona tutuliesea 'au a Iraqi mai Kuwait, o se suʻesuʻega a le ABC-network sa faia ai iina se faaiuga faapea o pepe e leʻi leva na feoti i le taimi o le galuega. Peitai o le mafuaaga, ona o le toatele o Kuwaiti fomaʻi ma tausi soifua na sosola ese mai o latou tulaga –e le faapea o fitafita Iraqi na latou saeia pepe Kuwaiti mai a latou incubator ma tuua ai i latou e feoti i le fola o le falemai. E ui lava i nei faʻaaliga, ua faʻaalia mai i le tele o palota, o le toʻatele o tagata Amelika e manatu i le osofaʻiga a Iraqi i le 1991, o se “taua lelei”. I le taimi lava e tasi, na latou vaʻaia le le fiafia o osofaʻiga a Iraki i le 2003, aua o le mafuaʻaga na mafua ai, "auupega o le faʻatafunaga tele," na faʻamaonia o se pepelo. O le mea moni, o feteʻenaʻiga uma e lua ua toe faamaonia ai o taua uma o se pepelo.

O le Aso Gafua Lua i Oketopa o Columbus Day, o le aso na maua ai e tagata tagatanuu o Amerika le faʻasalaga a Europa. O se aso lelei lenei suʻesuʻe talafaasolopito.


Oketopa 11. I lenei aso i le 1884, na fanau ai Eleanor Roosevelt. I le avea ai o se faʻataʻitaʻiga o le Tamaitai Sili o le Iunaite Setete mai 1933 i le 1945, ma seia oʻo i lona maliu i le 1962, sa ia faʻatupeina lana pule ma lona malosi i le faʻalauiloaina o le faʻamaoni lautele ma aia tatau a le va o tagata ma tagata. I le 1946, na tofia ai e le Peresetene Harry Truman ia Eleanor Roosevelt e avea ma uluaʻi sui usufono a Amerika i Malo Aufaatasi, lea sa avea ai ma taʻitaʻifono muamua o le UN Komisi o Aia Tatau a Tagata. I lena tulaga, sa avea o ia ma mea faigaluega i le fausiaina ma le vaʻaia o le tusiaina o le UN's 1948 Universal Declaration of Human Rights, o se pepa na ia lava faʻapitoa ai ma tagata atamamai i matata eseese. Lua manatu taua faʻatatauga faʻamamafaina mataupu autu a le pepa: o le faʻavae mamalu o soʻo se tagata soifua, ma le le faʻailoga tagata. Ina ia lagolagoina nei mataupu faʻavae, o le Tautinoga e aofia ai tusitusiga e 30 o loʻo iai se lisi maeʻaeʻa o fesoʻotaʻiga i le va o tagata, polokiki, tamaoaiga, agafesootai, ma tu ma aganuu. E ui lava e le o noatia le pepa, o le tele o mafaufau mafaufau mafaufau i lenei manino vaivaiga o se faaopoopo. E faʻatagaina le Tautinoga e avea o se amataga mo le atinaʻeina o ni tulafono fou i tulafono faʻavaomalo o aia tatau a tagata, ma fesoasoani e faʻalauiloa ai le taliaina lautele o le mataupu o aia tatau a tagata. Eleanor Roosevelt galue i le faaiuga o lona olaga ia maua le taliaina ma le faʻatinoina o aia tatau o loʻo faʻataʻatia mai i le Tautinoga, ma ua avea nei ma ana tumau tofi. O ana saofaga i lona fausiaina o loʻo atagia mai i le faʻavae o le tele o malo ma le faʻasolosolo tino o tulafono faʻavaomalo. Mo lana galuega, na faalauiloa ai e le Peresetene Truman i le 1952, Eleanor Roosevelt “Uluai Tamaitai o le Lalolagi.”


Oketopa 12. I lenei aso i le 1921, na ausia ai e le League of Nations lana uluai uluai filemu filemu, o le feeseeseaiga i luga o Silesia. O lenei aso o se fuʻa mo le atamai e faʻatoʻilaloina le malosi malosi. O le mafaufau lelei o le amio mama na pule i sina taimi puupuu. O se faʻalapotopotoga na fausia e fausia alalaupapa o le toʻafilemu le faamaoni na faia lona muamua manuia ulufale i le lalolagi tulaga O le Liki o Malo o se faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga na faʻavaeina o se faʻaiuga o le Paris Peace Conference. O le Liki na faʻatuina muamua o se faʻalapotopotoga e tausi le filemu i le lalolagi atoa. O sini autu a le Liki e aofia ai le puipuia o taua e ala i le saogalemu o le saogalemu ma le toesea o auupega, ma le faamautuina o finauga faavaomalo e ala i feutanaiga ma le faia o faaiuga. Na faia ia Ianuari 10, 1920 ma o le ofisa autu i Geneva, Suiselani, o lana gaioiga muamua lava o le faamautuina lea o le Treaty of Versailles, na faamutaina ai le Taua Muamua a le Lalolagi, i le 1919. E ui lava o le felafolafoaʻiga e uiga i le aoga o le Liki, e mautinoa e tele o manuia laiti i le 1920's, ma taofia feteʻenaʻiga, faasaoina ola ma fausiaina le faavae mo mea o le a mulimuli ane mulimuli mai i le 1945, Malo Aufaatasi. Ae o le Silesia Dispute na tulai mai ina ua maeʻa le First World War ma sa avea ma taua i le va o Polani ma Siamani. Ina ua leai se fetuunaiga na foliga mai e aoga, o le faaiuga na tuuina atu i le amataga o le Liki o Malo. O le faaiuga a le Liki na taliaina e itu uma e lua ia Oketopa o le 1921. O le faaiuga ma lona taliaina na tuu ai le mafaufau lelei i luga atu o le saua ma tumau ai le faamoemoe o nisi aso malo e mafai ona faalagolago i talanoaga ma le malamalamaaga e feteenai ma le vevesi ma faatafunaga.


Oketopa 13. I lenei aso i le 1812, o fitafita mai le militia a le setete o Niu Ioka na mumusu e sopoia le Vaitafe o Niagara i Kanata e faamalosia ai le militeli ma le autau a le autau i se taua faasagatau i Peretania e taua o le Taua a Queenston Heights. E fa masina i le Taua a 1812, na tau le taua e ausia ai se tasi o le tolu o fuafuaga a le US invasions o Kanata na fuafua e faatulaga le faavae mo le pueina o Montreal ma Quebec. O sini o le taua e aofia ai le faamutaina o faasalaga i luga o le fefaatauaiga a Amerika ma Farani ma faaiuina ai le faagaeetia i totonu o le Neivi a le Senate a le auvaa i vaa a le US, ae faapea foi le faatoilaloina o Kanata ma lona faaopoopo atu i le Iunaite Setete. Na amata lelei le Taua a Queenston Heights mo Amerika. Na muamua pasia e fitafita le Vaitafe o Niagara mai le nuu o Niu Ioka o Lewiston ma latou tutu ai i luga o le tumutumu o le tumutumu o luga o le taulaga o Queenston. I le taimi muamua na puipuia lelei ai e le 'au a latou tulaga, ae, i le taimi, e le mafai ona latou taofiofia le au Peretania ma a latou Initia e aunoa ma ni tagata faʻamalosia. Peitai, o nai fitafita i Niu Ioka, le vaega autu o le faʻamalosia o 'au i Lewiston, na naunau e sopoia le vaitafe ma o mai e fesoasoani ia i latou. Na i lo lea, na latou taʻua ni fuaiupu i totonu o le Faavae latou te talitonu na latou manaomia e puipuia ai lo latou setete, ae le o le fesoasoani i le Iunaite Setete e osofaia se isi atunuu. A aunoa ma se lagolago, na le pine ae siomia e le au Peretania le vaega o totoe o le autau i le Queenston Heights, o le na faamalosia lo latou toe faafoi atu. O se taunuuga e foliga mai o taua uma lava. I le tau o le tele o ola, na le mafai ona foia feeseeseaiga lea e ono lelei ona foia e ala i le faifeau.


Oketopa 14. I lenei aso i le 1644, na fanau William Penn i Lonetona, Egelani. E ui lava o le atalii o le iloga Anglican British navy Admiral, o Penn na avea ma Quaker i le 22 o ona tausaga, i le taliaina o talitonuga mama e aofia ai le faapalepale o tapuaiga uma ma ituaiga ma le mumusu e faʻaauupegaina. I le 1681, na faʻamaeʻa ai e le Tupu o Charles II o Egelani se nonogatupe tele mai le tama ua maliu o Penn e ala i le faʻatagaina o Viliamu i le lautele o le teritori i sisifo ma saute o New Jersey, e faʻaigoa ia Pennsylvania. Avea ma ona kovana kolone i le 1683, na faatino ai e Penn se faiga faatemokalasi na ofoina atu le saolotoga atoa o tapuaiga, faatosinaina Quakers ma tagata malaga mai Europa o soo se itu tetee. Mai le 1683 i le 1755, i se eseesega tele i isi kolone a Peretania, na aloese tagata na nofoia Pennsylvania mai le feitagaʻi ma tausisi i le va fealoaʻi ma malo o le atunuu e ala i le le avea o latou eleele e aunoa ma se totogi talafeagai ma le le faʻafefeina i latou i le 'ava malosi. O le faapalepale lotu ma ituaiga o mea moni na lautele lona fesoʻotaʻiga ma le kolone na oo lava i le Native Tuscaroras o North Carolina na siitia e auina atu avefeau iina talosagaina le faatagaga e faatuina se nofoaga. O le aloese o Pennsylvania mai taua, o lona uiga o tupe uma na ono faaalu i militias, olo, ma meatau na avanoa ae le o le atinaeina o le kolone ma fausia ai le taulaga o Filatelefaia, lea e le 1776 ua sili atu nai lo Boston ma Niu Ioka. A o tauivi malo tetele o le aso mo le puleaina o le konetineta, na sili atu le saoasaoa o Pennsylvania nai lo se isi o ona tuaoi na talitonu o taua na manaʻomia mo le tuputupu aʻe. I lona tulaga, sa latou seleseleina fua o le faʻapalepale ma le filemu na totoina e William Penn toeititi atoa le seneturi talu ai.


Oketopa 15. I lenei aso i le 1969, e tusa ma le lua miliona miliona tagata Amelika sa auai i se tetee faʻavaomalo faasaga i le Vietnam Vietnam. O loʻo faʻatulagaina se faʻatafunaga o galuega a le atunuʻu i aso taʻitasi, ma ua taʻua o le "Peace Moratorium," o le gaioiga e talitonuina o le faatinoga sili lea ona tele i le talafaasolopito o Amerika. I le tuai o le 1969, o le tetee lautele i le taua sa vave ona tupu. E faitau miliona tagata Vietnamese ma nisi o le militeri 45,000 US na maliliu. Ma, e ui o le taimi lena-na osofaia e Peresitene Nixon se fuafuaga folafolaina e faaiu le taua, ma ua amata ona amataina malie mai le au a le US, e afa afa miliona na nofoia i Vietnam i se taua e toatele e manatu e leai se aoga pe le mama. I le faʻatulagaina o le Moratorium, o le toʻatele o tagata Amerika i le vaeluagalemu ma le vaeluagalemu o le atunuu mo le taimi muamua na auai i aʻoga kolisi ma tupulaga talavou i le faʻaalia o le teteʻe i le taua i semina, sauniga faʻalelotu, faʻafeiloaʻiga, ma fonotaga. E ui lava o vaega toaitiiti na lagolagoina o latou taofi na latou faaalia foi o latou manatu, o le Moratorium na sili ona taua i le atagia mai o le fulitua mai faiga faavae o taua a le malo e le faitau miliona o tagata Amerika ua manatu le Peresitene e avea o se tagata "Malie Tele." I lenei auala, i le tausia o le pulega i luga o le agai agai i le mea na faamaonia ai se faaumiumi faauuga mai le taua. I le mavae ai o le tolu tausaga o le maliu ma le faʻaumatiaga, na faʻauʻu ai e le US le faʻaulufaleina o fitafita fitafita uma i Asia i Saute e ala i le sainia o le Maliega Malie i Paris i Ianuari 1973. Peitai, o le taua i totonu o le Vietnamese lava latou, e ui i lea, na faaauau pea seia oʻo i le masina o Aperila 1975. Ona pau lea o Saigon i North Vietnamese ma le au a Viet Cong, ma na tuufaatasia le atunuu i lalo o le malo Communist i Hanoi o le Democratic Republic of Vietnam.

wbwtank


Oketopa 16. O lenei aso i le 1934 o faailoga o le amataga o le Union Peace Priver Union, o le faalapotopotoga pito sili ona leva o le pacifist i Peretania Tele. O lona foafoaga na susulu i se tusi i le Manchester Guardian na tusia e se fomaʻi lauiloa i le mafaufau, o le faifeʻau Anglican, ma le faifeʻau o le militeli o le Taua Muamua a le Lalolagi e igoa ia Dick Sheppard. O le tusi na valaʻaulia aliʻi uma o le fusuʻaga tausaga e lafo ia Sheppard se kata fai postcard e taʻu ai le latou tautinoga e "lafoa le taua ae le toe lagolagoina seisi." I totonu o le lua aso, 2,500 tamaloloa na tali mai, ma, i nai masina na sosoʻo ai, na faʻatulagaina ai se faʻalapotopotoga fou e tetee ai i taua ma tagata 100,000. Na taʻua o le "Union Pledge Union," aua o ona sui uma na faia le tautinoga lenei: "O taua o se solitulafono faasaga i tagata. Ou te lafoaia taua, ma o lea ua ou naunau ai e le lagolagoina soʻo se ituaiga o taua. Ua ou naunau foi e galue mo le aveʻesea o mafuaʻaga uma o taua. " Talu mai lona amataga, o le Peace Pledge Union na galue tutoatasi, pe faatasi ai ma isi filemu ma aia tatau a tagata, e tetee ai i taua ma le militani na fausiaina. I se faʻaopopoga i gaioiga teteʻe atu i taua, o loʻo tuliloaina e le Iuni ni taumafaiga tau aʻoaʻoga i nofoaga o galuega, iunivesite, ma alaalafaga. O le latou mafuaʻaga o le luʻitauina o malo faiga, faʻataʻitaʻiga, ma faiga faʻavae fuafuaina e faʻatalitonu ai tagata lautele o le faʻaaogaina o le malosiʻaga faʻaauupegaina mafai lelei auauna atu iuga agaalofa ma saofagā i le saogalemu o le atunuʻu. I le teteʻe ai, Ua faia e le Peace Pledge Union le mataupu e faapea, o le tumau tumau saogalemu e mafai ona maua pe a faalauiloa aia tatau a tagata e ala i faataitaiga, ae le o le faamalosia; pe a faʻavae le faʻailoga i luga o le maliega fetuʻunaʻi; ma pe a faʻatulagaina paketi mo le foʻia o aʻa mafuaʻaga o taua ma umi-taimi filemu-fausiaina.


Oketopa 17. I lenei aso i le 1905, Czar Nicholas II o Rusia, i lalo o le uunaiga a tagata aloaʻia ma faufautua maualuga, na latou tuuina mai se "Manifesto October" lea na folafola mai ai ni suiga fou i le tali atu i se osofaiga a le atunuu i nisi o tagata 1.7-miliona tagata faigaluega mai pisinisi uma. galuega. O le osofaʻiga na amata mai ia Tesema 1904, ina ua faʻasalalau e le au faufautua i St. Petersburg se talosaga na valaʻaulia mo ni aso faigaluega pupuu, totogi maualalo, palota lautele, ma se fonotaga a le malo ua filifilia. O lena gaioiga na vave ona osofaia ai e le aufaigaluega lautele le laumua o Rusia na mafua ai le sainia o le saini a le 135,000. O Ianuari 9, 1905, o se vaega o tagata faigaluega, faatasi ai ma le 100,000 sikola o loʻo faamaoni pea i le Czar, na latou taumafai e tuʻuina atu le talosaga i lona Nofoaga o Winter i St. Petersburg. Na i lo lena, na feiloai i latou i le fana mai le fefe o leoleo o le maota, ma e selau na maliliu. I le faaleleiga, na faasilasila atu ai e Nicholas II lona talia o se faufautua faufautua fou. Ae na le manuia lana faʻataʻitaʻiga, i se vaega tele ona o le a le aofia ai tagata faigaluega mai le avea ma sui auai. O lena na faatulaga le tulaga mo le "Oketopa Oketopa," lea na pipili ai le atunuu. E ui ina sa matua lelei lava ona faapuupuuina e le Czar's Manifesto Oketopa, lea na folafolaina ai se fonotaga lautele ma ni tulaga faigaluega lelei, o le toatele o tagata faigaluega, saoloto, tagata galulue, ma vaega toalaiti na tumau pea le le faamalieina. I tausaga o lumanaʻi, o suiga faʻapolokiki i Rusia o le a le toe faailogaina e ala i le le faʻaleagaina. Ae o le a taʻitaʻiina atu i le Russe Revolution of 1917, lea na faʻateʻaina ai le autalavaʻa a le Czarist ma tuʻuina ai le pule malosi o Bolshevik i le mana. A maeʻa le lua tausaga o le taua, o le a faaiʻu i le pule malosi a le Palemene ma le fasioti tagata a le tupu ma lona aiga.


Oketopa 18. I lenei aso i le 1907, o se seti lona lua o Feagaiga a Hague o loʻo faʻatautaia le taua o le taua sa sainia i se fonotaga o le filemu faavaomalo na faia i The Hague i Netherlands. I le mulimulitai i se seti o feagaiga faavaomalo ma folafolaga na faʻatalanoaina i The Hague i le 1899, o le 1907 Hague Conventions o loʻo aofia i uluai faʻamatalaga aloaia e faatatau i taua ma taua tau solitulafono i tulafono faava o malo. O se taumafaiga tele i nei konafesi uma, o le faia lea o se faamasinoga faavaomalo mo le faʻamalosia o le vaʻaia o feeseeseaiga faavaomalo-o se galuega e manatu e talafeagai e sui ai le faʻavae o taua. O na taumafaiga na le manuia, ui i lea, e ui lava na faatuina se fonotaga ofo mo le faia o faaiuga. I le Konafesi a le Hague Lona Lua, o se taumafaiga a Peretania e faʻamautu ai tapulaa i auupega na toilalo, ae na faʻatapulaʻa le taua i taua. I le aotelega, o le 1907 Hague Conventions na faʻaopopoina i na o le 1899, ae o le fono a malosi tetele o le lalolagi na fesoasoani e faʻamalosia mulimuli ane taumafaiga a le 20th-century i le galulue faʻatasi faavaomalo. O nei mea taua, o le Kellogg-Briand Pact of 1928, lea na folafola mai ai e 62 o le a le faʻaaogaina taua e foia ai "feeseeseaiga po o feteʻenaʻiga o soʻo se natura po o soʻo se afuaga ...." O le Pact's intent to permanently abolish war remains critical , e le gata ona o le taua e oti, ae ona o se sosaiete e naunau e faʻaaoga taua mo le manuia, e tatau ona sauni pea e sau i luma. O lena mea taua e faʻaleleia ai se mafaufauga faʻafeʻau lea e liliu ai mea e sili ona lelei i luga o le olaga. Nai lo le faʻaaluina e fetaui ma manaoga masani o tagata ma fesoasoani e faʻamalolo le natura natura, o le sosaiete e teu tupe i tupe sili atu ona tele i le atinaʻeina ma le suʻeina o auupega sili atu ona aoga, ia lava e sili ona leaga ai le siosiomaga.


Oketopa 19. I lenei aso i le 1960, na pueina Martin Luther King Jr. faʻatasi ai ma le 51 faʻataʻitaʻiga a tamaiti aʻoga i le taimi o le faʻasalaga e nonofo i totonu o le "The Magnolia Room," o se potu lauti i le Rich's Department Store i Atlanta, Georgia. O le nofo-in o se tasi o le toatele i Atlanta lea sa musuia e le kolisi-kolisa o le Atlanta Student Movement, ae o le Magnolia Room matagofie na fesoasoani e faailoa le mafuaaga o le tuufaatasia. O se fale Atlanta, ae o se vaega foi o le aganuu a Jim Crow i Saute. Aferika Aferika e mafai ona faʻatau i Rich, ae e le mafai ona latou taumafai i luga o lavalava pe ave se laulau i le Magnolia Room. Ina ua faia e le au faiva lena mea, na molia i latou i le soliga o se tulafono o loo i ai nei e manaomia ai tagata uma e tuua meatotino tumaoti pe a talosagaina. O i latou na pueina na faʻamaonia uma i luga o se faʻatagaga pe faʻaumatia a latou moliaga, sei vagana ai Martin Luther King. Na feagai o ia ma se faasalaga e fa masina i totonu o le tolauapiga a le lautele o Georgia mo le avetaavale i le setete ona o le soliga o se "tulafono e tetee ai" tulafono na faia faapitoa e taofi ai le malologa o le aoauli. O le fesoasoani a le sui faipule o John Kennedy na vave taitai atu ai i le faasaolotoina o le Tupu, ae o le a toeitiiti atoa le isi tausaga o nofo-ins ma Ku Klux Klan counter-protests i le taimi atoa o Atlanta ao le i faamalosi pisinisi e faamalosia le aai e tuufaatasia. O le tutusa tutusa o tagata i totonu o le Iunaite Setete o loʻo maua pea tusa lava pe afa senituri mulimuli ane. Ae, i le faia o se faʻamanatuga i le taimi o le faamanatuina o le Aʻoga o le Aʻoga o Atlanta, Lonnie King, o le faila o le faʻavae ma ia lava o le Magnolia Room, na faʻaalia le fiafiaga. Na faaauau pea ona ia maua le faamoemoe mo le ausia o le tutusa o tagata i totonu o le lotoa o le lotoa o le tamaititi aoga. "Aʻoga," na ia fai mai ai, "na avea pea ma alaga mo le agaʻi i luma, e mautinoa lava i le itu i Saute."


Oketopa 20. I lenei aso i le 1917, na amataina ai e Paul Paul se faasalaga mo le fitu masina le falepuipui mo le le taua tele o le tetee mo le lava. Na fanau i le 1885 i se nuu o Quaker, na ulufale ai Paul i Swarthmore i le 1901. Na alu foi i le Iunivesite o Pennsylvania suesue i mea tau tamaoaiga, saienisi faaupufai, ma agafesootai. O se malaga i Egelani na faamautuina ai lona talitonuga o le palota gaioiga i le fale ma fafo atu o le sili ona taua lautele le le tonu o le le tatalaina. A o maua ai isi tikeri e tolu i le tulafono, na tuʻuina atu atoa e Paulo lona ola i le faʻamautinoaina o fafine na faʻatagaina se leo ma avea o ni tagatanuʻu tutusa. O lana savaliga muamua i Washington, DC, na faia i le afiafi o le faaulufaleina o Woodrow Wilson i le 1913. O le palotaina o le au filifilia na muai le amanaiaina, ae na oʻo atu i le fa tausaga o le le faʻamalosi le faʻamalosi, talosaga, faʻaupegaina, ma le faʻalauteleina o savaliga. A o latalata i le WWI, na faatonuina e Paulo e faapea a o le i faasalalauina le temokalasi i fafo, e tatau i le malo o Amerika ona talanoaina i le fale. O ia ma le toʻasefulu o tagata na mulimuli ia te ia, o le "Silent Sentinels," na amata ona pikiina i le White House Gates ia Ianuari o le 1917. O fafine na osofaʻia e tamaloloa, ae maise lava i latou na lagolagoina taua, na iʻu lava ina puʻeina ma faafalepuipuiina. E ui lava o le taua na puʻeina ulutala, o nisi upu o le ogaoga togafitiga faʻaalia i le palota gaioiga tosina lagolago lagolago i la latou mafuaʻaga. O le toʻatele o e na fia 'aʻai i le falepuipui na faʻamalosia le fafagaina i lalo o sauaga; ma na loka ai Paulo i le falepuipui o le mafaufau. Na iu lava ina malie Wilson e lagolago le palota a tina, ma ua toesea uma moliaga. Na faʻaauau pea le finau a Paulo mo le Tulafono o Aia Tatau a Tagata, ona sosoʻo ai lea ma le Faʻatatauina o Aia Tatau a Tagata, ma faʻamuamua ai i lona olaga atoa e ala i le teteʻe filemu.


Oketopa 21. I le aso lea ile 1837, o le US Army na liliu le taua i ana taua ma le Seminole Indians e ala i le faia o se mea e lua. O le mea na tupu na mafua mai i le tetee o Seminoles i le Tulafono o le Aveesea a India o le 1830, lea na tuuina atu ai i le malo o Amerika e tatalaina fanua i tagata paepae e ala i le aveesea o Initia e lima i sasaʻe o Misisipi i le Teritori o Initia i Arkansas ma Oklahoma. Ina ua teteʻe Seminoles, na alu le militeri Amerika e tau e taumafai e aveese faʻamalosi. Ae ui i lea, i se taua tele ia Tesema 1835, na o 250 Seminole, na taʻitaʻia e le fitafita manumalo Osceola, na matua faatoilaloina se koluma o fitafita 750 US. O lena faatoilaloina ma taumafaiga faifai pea a Osceola na mafua ai se tasi o mea sili ona leaga i le talafaasolopito a le militeri Amerika. I le masina o Oketopa 1837, na ave ai e fitafita a Amerika le Osceola ma le 81 o ona soo, ma, folafola folafolaga filemu, na taitaia ai i latou i lalo o se fuʻa paʻepaʻe i se olo latalata i St. Augustine. Ae peitai, ina ua taunuu atu iina, peitai, sa lafoina Osceola i le falepuipui. A aunoa ma le taʻitaʻi, o le toʻatele o le Seminole Nation na toe faʻaleleia i le Itumalo i Sisifo o Initia aʻo leʻi oʻo le taua ile 1842. E leʻi oʻo i le 1934, faʻatasi ai ma le faʻaofiina o le Tulafono o le Toe Faʻatulagaina o Initia, na toe foʻi mai le malo o Amerika mai le toe faʻafoʻiina o le auaunaga i tagata paʻepaʻe o fanua o Initia. O le Tulafono o Toe Faʻatulagaina, lea o loʻo tumau pea lona aoga, o loʻo i ai aiaiga e mafai ona fesoasoani i tagata Amerika i le fausia o se olaga sili atu ona saogalemu ao tausisia a latou tu ma aganuu. Ae peitai, e mafai lava ona iloa, pe o le a tuʻuina atu e le malo le lagolago e manaʻomia e fesoasoani ai ia avea lena vaaiga ma se mea moni.


Oketopa 22. I lenei aso i le 1962, na faasalalauina ai e Peresitene John Kennedy i se televise i le US tagata e faapea o le malo a Amerika na faamaonia le i ai o sola a le Soviet nuclear missile i Cuba. Na ave e le Soviet Premier Nikita Khrushchev le agai i luma e faapipii ni auupega faaniukilia i Cuba i le taumafanafana o le 1962, e puipuia uma ai se fuafuaga faataatitia mai le ono osofaia e le US ma ia faafetaui ai le tulaga silisili o Amerika i auupega faaniukilia o loʻo i totonu o Europa. . Faatasi ai ma le faamaoniga o le missile bases, na faatonuina ai e Kennedy e aveese e le Soviets ma lafo uma a latou auupega leaga i Cuba i le fale. Na ia faatonuina foi le poloka o le sami faataamilo i Cuba e puipuia le tilivaina atu o isi mea leaga o le militeri. I le Oketopa 26, na faia ai e le US le isi laʻasaga o le siʻitia o le malosi o le militeri i se tulaga e mafai ona lagolagoina uma-o taua faaniukilia. O le mea e lelei ai, e leʻi umi ae maua se faaiuga filemu - tele ona o taumafaiga e saili se auala i fafo e totonugalemu lava i le White House ma Kremlin. Na fautuaina e le Loia Sili a Robert Robert Kennedy le Peresetene e tali atu i tusi e lua ua uma ona auina atu e le Soviet Premier i le White House. O le muamua na ofo e aveʻese le faʻavae nofoaga faʻatau e fesuiaʻi ai ma se folafolaga a taʻitaʻi o Amerika e aua le osofaʻia Cuba. O le lona lua na ofo e faia le tutusa pe a fai o le US na malilie foi e aveʻese ana missile installations i Turkey. I le tulaga aloaʻia, na talia e le US tuutuuga o le feau muamua ae le amanaʻiaina le feʻau lona lua. Peitai, na o aʻu lava, na malie Kennedy e mulimuli ane aveʻese nofoaga faʻafuaseʻi a le US mai Turkey, o se faʻaiuga na maeʻa lelei ai le Cuban Missile Crisis ia Oketopa 28.


Oketopa 23. I lenei aso i le 2001, na faia ai se laasaga tele e foia ai se tasi o feteʻenaʻiga lotu vaʻaia e sili atu ona aʻafia i le tala faasolopito. O le amataina i le 1968, o le toʻatele lava o tagatanuu Katoliko Katoliko ma le toʻatele o faifeʻau Katoliko i Ireland i Matu o loʻo auai i le sili atu ma le tolusefulu tausaga o le faʻamalosi faʻaupuga e le o faʻaalia e pei o "The Problems." Na mananao le au tagatanuu i le itumalo o Peretania e avea ma vaega o le Republic of Ireland, manao ia tumau pea se vaega o le Malo Tele. I le 1998, o le maliega o le Aso Faraile Lelei na tuʻuina atu ai se faʻavae mo se faʻavae faʻapolokiki e faʻavae i luga o se faʻavaeina o le pule i le va o vaega e fetaui ma itu e lua. O le maliega na aofia ai se polokalame o le "faʻavaega" -o le faʻafeiloaʻiga o leoleo, faʻamasino, ma isi malosiaga mai Lonetona i Belfast-ma se aiaiga e faʻapipiʻi vaega tuʻufaʻatasia ma itu uma i le taimi lava lea e amata ai se faʻagasologa o le faʻaleagaina atoa. I le taimi muamua, o le Irish Republican Army (IRA) sili ona malosi na le naunau e faʻaaogaina ni aseta na fautuaina ai le tupu. Peitai, i le uunaia o lana lala faaupufai, Sinn Fein, ma le amanaiaina o le le aoga o lona faasee, na faalauiloa ai e le faalapotopotoga ia Oketopa 23, 2001 o le a amataina se toe faafoi e le mafai ona suia o auupega uma o lo o umia. E leʻi oʻo i le masina o Setema 2005 na faoa faamalosi e le IRA le au mulimuli o ana auupega, ma, mai le 2002 i le 2007, o le faʻaauauina pea o faiga faʻapolokiki na faʻamalosia ai Lonetona e toe faʻatulaga tulafono faʻavae i Northern Ireland. Ae, e le 2010 vaega faʻapolokiki faʻapolokiki i Northern Ireland na puleaina filemu. E le masalomia, o se mea taua i lena taunuuga, o le faaiuga a le IRA e lafoaia ana taumafaiga e faʻaipoipoina le mafuaaga o le faʻapitonuina o le Irish Republic e ala i faiga sauā.


Oketopa 24. I le aso nei, o le Aso Malo Aufaatasi e mataituina i tausaga taʻitasi i le salafa o le lalolagi, ma faailogaina le aso aloaia o le UN na faavaeina i le 1945. O le aso e maua ai se avanoa e faamanatu ai le lagolagoina e le UN o le filemu faavaomalo, aia tatau a tagata soifua, atinae tau tamaoaiga, ma le faatemokalasi. E mafai foi ona tatou faʻafetai i le tele o mea na ausia, e aofia ai le laveaiina o ola o le faitau miliona o tamaiti, puipuia o le eleele o le ozone, fesoasoani e faʻaitiitia le pepepox, ma faʻatulagaina le tulaga mo le 1968 Nuclear Non-Proliferation Treaty. I le taimi lava e tasi, e ui i lea, o le toʻatele o tagata o loʻo vaʻaia le UN, ua latou faʻamalamalama mai o le faʻalapotopotoga faʻavaomalo a le UN, e aofia ai ma sui o le komiti faʻapitoa a le setete, ua le lava le tali atu i faafitauli o loʻo avea ma luitau i tagata i le salafa o le lalolagi. O le mea lea latou te valaau ai mo le faatuina o se fono a le Palemene tutoatasi a le UN, e aofia ai le tele o sui mai fonotaga a le atunuʻu poʻo faʻaitulagi. O le tino fou o le a fesoasoani e faʻafetaui ia luitau faʻapitoa e pei o fesuiaiga o le tau, meaʻai faʻamalosi, ma faiga faʻalavelave, ao faʻamalosia le galulue faʻatasi o faiga faʻapolokiki ma le tamaoaiga ma le faʻaleleia o le faatemokalasi, aia tatau a tagata soifua, ma le tulafono o tulafono. I le masina o Aokuso 2015, o se talosaga faavaomalo mo le faavaeina o se fonotaga a le Palemene a le UN e sainia e le 1,400 fono ma sui usufono o le palemene mai i luga o 100 atunuu. E ala mai i sea faʻapotopotoga, o sui e mafai ona tali atu io latou 'au, faʻapea foʻi ma nisi o fafo atu o le malo, o le a tuʻuina atu le vaavaaiga o le faia o filifiliga faʻavaomalo; auauna atu o se sootaga i le va o tagatanuu o le lalolagi, sosaiete lautele, ma le UN; ma tuʻuina atu le leo tele i tagata laiti, autalavou, ma tagata o nuʻu. O le taunuuga o le a sili atu ona aofia ai UN, faatasi ai ma le faʻaleleia atili o le malosi e faʻafetaui ai luitau o le lalolagi.


Oketopa 25. I lenei aso i le 1983, o se malosiaga o le 2,000 US marines na osofaʻia Grenada, o se tamai motu o Caribbean i le itu i matu o Venesuela ma se faitau aofai e itiiti ifo i le 100,000. I le puipuia faalauaitele o le gaioiga, na taʻua ai e le Peresetene Ronald Reagan le taufaamataʻu na faia e le pulega fou a Grenada o le Marxist, mo le saogalemu o le toeititi atoa le afe o tagatanuu o Amerika o loo nonofo i le motu – o le toatele oi latou o tamaiti aʻoga i lana aoga faafomai. Seia le atoa se vaiaso talu ai, na pulea Grenada e le agavale o Maurice Bishop, o le na faoa faamalosi i le 1979 ma amata ona atiaʻe vavalalata sootaga ma Cuba. Ae o Oketopa 19, e ui i lea, o le isi Marxist, Bernard Coard, na faatonuina le fasiotia o Epikopo ma pulea le malo. Ina ua feagai le osofaiga a le vaegaau o le sami ma teteega e leʻi fuafuaina e le au tau a Grenadian ma inisinia o le militeri Cuba, na faatonuina ai loa e Reagan le tusa o le 4,000 o le US fitafita. I le sili atu ma le vaiaso, o le malo o Coard na soloia i lalo ma suia e le tasi sili atu taliaina i le Iunaite Setete. Mo le toatele o tagata Amelika, e ui i lea, o lena taunuʻuga e le mafai ona faʻamaonia le tau i tala ma ola o le isi taua a Amerika e ausia ai se sini faaupufai. Na iloa foi e nisi, lua aso ae le i osofaia le taua, ua uma ona iloa e le US State Department e leʻo i ai ni tulaga mataʻutia i tamaiti aʻoga faafomaʻi i Granada. O matua o le 500 o tamaiti aʻoga na latou faʻailoaina le telefoni a le Peresetene Reagan e aua neʻi osofaʻia, ina ua maeʻa ona iloa e maua saoloto a latou fanau e tuua Granada i soʻo se taimi latou te mananaʻo ai. Peitai, pei o malo a Amerika i luma atu ma talu mai ai, na filifilia e le pulega a Reagan taua. Ina ua maeʻa le taua, na ave e Reagan le viiga mo le muamua manatu "rollback" o pulega a le au komunisi talu mai le amataga o le Cold War.


Oketopa 26. I lenei aso i le 1905, na manumalo ai Norway i lona tutoatasi mai Suetena e aunoa ma se nofoaga e tau ai. Talu mai le 1814, na faamalosia faamalosi Nouei e faia se "tuufaatasiga a le tagata lava ia" ma Suetena, o le iʻuga o le osofaʻiga manumalo a Suetena. O lona uiga o le atunuu sa i lalo o le pule a le tupu o Suetena, ae sa tausisi i lana ia lava faavae ma tulaga faaletulafono o se tutoatasi malo. Ile fia sefulu tausaga talu ai, e ui i lea, na atili ai ona faʻaeseese le fiafia o tagata Noruwe ma Suetena, ae maise lava ona o loʻo aʻafia ai fefaʻatauaʻiga i fafo ma isi pulega a le malo o Nouei. O se lagona malosi le lotonuu na atiaʻe, ma, i le 1905, o se atunuʻu lautele lautele-referendum na lagolagoina e le sili atu i le 99% o tagata Norwegians. I le aso 7 o Iuni, 1905, na folafola ai e le palemene o Nouei ua soloia le pulega a Nouei ma Suetena, ma ua atili ai ona fefefe i le toe tulai mai o taua i le va o atunuu e lua. Ae ui i lea, peitaʻi, na feiloaʻi sui o Norwegian ma Suetena i le aso 31 o Aukuso e fefaʻasoaaʻi i le tuʻufaʻatasia o aiaiga o le teteʻa. E ui na lagolagoina e le au faiupu fai Suetena itu taumatau se auala faigata, na tetee malosi ai lava le tupu Suetena i se isi taua ma Nouei. O le mafuaʻaga tele lava o faʻaiuga o le palotaina o le malo o Norwegian na talitonuina le tele o malosiaga a Europa o le tutoʻatasi tutoatasi a Nouei e mo se mea moni. O lena na mafua ai le fefe o le tupu neʻi vavaeʻese Suetena i le taofiofia. I se faʻaopopoga, e leai se atunuʻu na mananaʻo e faʻatupuina le le fiafia i leisi. I le Oketopa 26, 1905, na lafoa ai e le tupu Suetena lana ma ana augatupulaga fai mai i le nofoalii o Nouei. E ui lava na avea pea Nouei ma tupu tupu faapalemene i le tofiaina o se aloalii o Tenimaka e faatumu le avanoa, ae na avea, e ala i le leai ni toto o tagata, o se atoa malo malo mo le taimi muamua talu mai le 14 seneturi.


Oketopa 27. I lenei aso i le 1941, ono vaiaso ao lei osofaʻia Iapani i Pearl Harbor, na saunoa ai Peresitene Franklin Roosevelt i se lauga a le leitio "Navy Day" i le atunuu atoa, lea na ia fai mai ai e leai ni osofaiga na osofaia i lalo o vaatau a le US i Atlantic Atlantic. O le mea moni, o vaʻa a le US sa fesoasoani i vaʻalele a Peretania e siaki vaʻa lalo, ma faʻaleaogaina ai tulafono faʻavaomalo. Mo mafuaʻaga o le tagata lava ia ma le atunuʻu lava ia, o le mafuaʻaga moni lava o le Peresetene i le faʻatamaʻia o ana tagi o le faʻatupuina o le le fiafia o tagata lautele ia Siamani o le a faamalosia Hitila e folafola taua i le US Roosevelt lava ia na musu e folafola taua i Siamani, pei o le US lautele foliga mai sa leai se manao i ai. Peitai, o le Peresitene, sa i ai se ace i luga o lona lima. O le US e mafai ona o atu i taua ma le au a Siamani, Iapani, ma faʻavaeina ai se faʻavae mo le ulufale atu foi i le taua i Europa. O le togafiti o le faamalosia o Iapani e amatalia se taua e le mafai ona le amanaʻiaina e tagata lautele o Amerika. O lea, amata ia Oketopa 1940, na faia ai e le US gaioiga e aofia ai le taofia o le fuāvaa tau a le US i Hawaii, ma finau atu faapea o le Dutch e musu e ave le suauʻu Iapani, ma auai atu i Peretania Tele i le faʻamalosia uma o fefaatauaiga ma Iapani. E le maalofia, i le naʻo le sili atu ma le tausaga, ia Tesema 7, 1941, na pomu pomu ai Pearl Harbor. Pei o taua uma, o le Taua Lona II a le Lalolagi na faavae i pepelo. I le tele o tausaga mulimuli ane, na taʻua o le "Le Taua Lelei" - lea na manumalo ai le finagalo lelei o le US i le pepelo o malosiʻaga o le Axis. O lena talafatu na puleaina le mafaufau lautele o le Iunaite Setete talu mai lena taimi ma ua faʻamalosia ia Tesema 7 i faʻafiafiaga i le salafa o le atunuʻu.


Oketopa 28. O lenei aso i le 1466 o le fanau mai o Desiderius Erasmus, a Na manatu lautele tagata Kerisiano Kerisiano Katoliko o le tagata poto sili o le Renaissance i matu. I le 1517, na tusia ai e Erasmus se tusi e uiga i leaga o taua o loo faaauau pea ona talafeagai i le asō. Faʻailogaina Le Faʻamasinoga o le Filemu, o le tusi o loʻo tautala i le leo muamua-tagata o le "Filemu," o se tagata na faʻaalia o se fafine. O le filemu e mafua ai, e ui lava ina ia ofoina atu "le punavai o faamanuiaga uma a le tagata," o loo ulagia o ia e tagata oe "o atu i le sailiga o mea leaga e le iʻu." O vaega e eseese e pei o aloalii, o au aʻoga, taitai faalelotu, ma e oo lava i tagata masani foliga foliga tauaso i le afaina o taua e mafai ona aumaia i luga ia i latou. O tagata malolosi ua latou fausia se siosiomaga lea e tautala ai mo le faʻamagaloina o le Kerisiano ua manatu o se mea sese, ao le faʻaalia o taua e faʻaalia ai le faamaoni i le malo ma le fiafia i lona fiafia. E tatau i tagata ona le amanaʻia le taui o le Atua o le Feagaiga Tuai, Fai mai le filemu, ma alofa i le Atua filemu o Iesu. O le Atua o le na te faʻamaonia tonu mafuaaga o taua i le sailiga o le mana, mamalu, ma le tauimasui, ma le faavae o le filemu i le alofa ma le faamagaloga. O le "filemu" na mafua ai ona fautuaina e na tupu a latou faitioga i tagata popoto ma lē faaituau. E tusa lava pe o le isi itu e manatu e le talafeagai a latou faamasinoga, o le a le mafai ona sili atu mafatiaga e mafua mai i taua. E tatau ona teuina i lou mafaufau o taua na tau i le vaitaimi o Erasmus na faʻaalia ai le faʻafefe ma fasiotia na oi latou na tau ai. O lona faʻasalaga o taua, o le mea lea e sili atu le mamafa i lo tatou vaitau faaniukilia i le taimi nei, pe a oʻo i soʻo se taua e mafai ona lamatia ai le ola i luga o la tatou paneta.


Oketopa 29. I lenei aso i le 1983, o fafine 1,000 fafine Peretania na tipiina vaega o le pa o loo siomia ai le Greenham Common airfield i fafo atu o Newbury, Egelani. O le faʻataunuʻuina o faʻataʻitaʻiga, ua maeʻa faʻatasi ma "cardigans black" (code for punters cutters), na faʻatautaia ai e tamaitai le "Party Party Halloween" i le fuafuaga a le NATO e suia le vaalele i totonu o le nofoaga autu o le militeli 96 Tomahawk na faʻataʻapeʻapeina ai masini vaalele. O faʻatautaia lava latou na fuafuaina e taunuu mai i le masina na sosoo ai. I le vavaeina o vaega o le pa o le malae vaalele, o tamaitai e fai ma faailoga o lo latou manaomia o le solia o le "Berlin Wall" lea na taofia ai i latou mai le faaalia o latou atugaluga e uiga i auupega faanatura i taitai o le militeri ma le auvaa i totonu o le faavae. Ae peitai, o le "Halloween Party", na o le tasi lea o se faasologa o teteʻe faanatura e faanatinatiina e tamaitai Peretania i Greenham Common. Na latou amataina la latou gaioiga ia Aokuso 1981, ina ua savavali se vaega o 44 fafine 100 maila i Greenham mai Cardiff City Hall i Uelese. Ina ua taunuu, e toʻafa i latou na saisai i fafo o le pa o le ea. Ina ua maeʻa ona maua e le taʻitaʻiʻau Amerika le latou tusi e teteʻe atu i le faʻatulagaina o le faʻailoga a le faʻaipoipo, na ia valaauliaina tamaitai e faʻatutu le tolauapiga i fafo atu o le fale. Na latou naunau e faia faapea, i le fesuisuiaʻi o fuainumera, mo le isi 12 tausaga na sosoo ai, faʻatautaia ai faʻataʻitaʻiga faʻaaliga na oʻo atu i le 70,000 lagolago. I le mulimuli ai i le uluai feagaiga a le US-Soviet feagaiga na sainia i le 1987, na faasolosolo lava ina amata ona tuua e tamaitai le nofoaga autu. O la latou tauvaga i inā na faʻamaeʻaina i le 1993, ina ua maeʻa le aveesea o faʻailoga mulimuli mai Greenham i le 1991, ma le faʻaauau pea o le tetee atu i isi nofoaga faanatinati. O le Greenham base lava ia na faʻateʻaina i le tausaga 2000.


Oketopa 30. I lenei aso i le 1943, na sainia e le United States, United Kingdom, Soviet Union, ma Saina i le fonotaga i Moscow. O le Tautinoga faʻavaeina aloaia le fa-malosiʻaga faʻavae o le a mulimuli ane aʻafia ai le faʻavaomaloina faʻatonuga o le postwar lalolagi. Na ia tuʻuina atu malo fesoasoani e fa i le Taua Lona Lua a le Lalolagi e faʻaauauina le feitagaʻi faasaga i malosiʻaga o le Axis, seʻia oʻo ina talia uma e le fili malosi le tuʻuina atu. O le Tautinoga na fautuaina ai foi le amataga o le faatuina o se faavaomalo faalapotopotoga o le filemu-setete setete o le a galulue faatasi e tutusa ma tausisia le filemu i le lalolagi ma le saogalemu. E ui lava o lenei vaʻaiga na faʻaosofia ai le faʻavaeina o Malo Aufaatasi i le lua tausaga mulimuli ane, ae o le Faʻaalia o le Malosiaga Faʻalauiloa na faʻaalia ai foʻi, o atugaluga i le manatu o le tagata lava ia, e mafai ona faʻatamaia ai le felagolagomaʻi faʻavaomalo ma faʻaleagaina ai taumafaiga e foia feteʻenaʻiga e aunoa ma se taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, na taʻu atu e le Peresetene o Amerika o Roosevelt i le Palemia o Peretania, Churchill, o le Tautinoga o le a "le faia se faaiuga i faaiuga mulimuli e uiga i le lalolagi." O le Tautinoga na aveʻesea foi soo se talanoaga o le tumau faavaomalo faavaomalo filemu filemu, sili atu ma le leai o se vevesi le militeri misiona filemu. Ma o Malo Aufaatasi na faia ma le faaeteete ma malosiaga faapitoa, e aofia ai le veto, mo na o ni nai malo. O le Faʻalauiloaina o le Malosiaga Faʻatusalia na avea ma sui o le faamoemoe alu ese mai le taua o se taua mataʻutia e ala i le alualu i luma le vaʻaiga a se lalolagi faʻavaomalo pulea e le fealofani faʻaaloalo ma le galulue faʻatasi. Ae na faʻailoa mai foi le mamao o le mafaufau o malosiʻaga o le lalolagi e manaʻomia lava ona tupuolaola e aumaia ai sea ituaiga nuʻu ma le world beyond war.


Oketopa 31. I lenei aso i le 2014, na faatuina ai e le Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi i se tulaga maualuga tutoatasi e tuuina atu se lipoti e iloilo ai le tulaga o le filemu o UN ma fautuaina ai suiga e manaomia e fesoasoani ai i manaoga o tagata o le lalolagi. I le Iuni 2015, na tuʻuina atu e le komiti o le 16 lana lipoti i le Failautusi Aoao, o le, i le maea ai o suesuega ma le faaeteete, tuʻuina atu i le Fono Tele ma le Fono Puipuiga mo le iloiloga ma le vaetamaina. I le tele o le tautalaga, o le pepa o loʻo ofoina mai ai fautuaga i le auala e mafai ai e le filemu ona mafai ona "sili atu le lagolago i galuega a [UN] e puipuia ai feeseeseaiga, maua ai nofoaga faʻapolokiki tumau, puipuia tagata lautele, ma lagolagoina le filemu." I se vaega o loʻo taitaia le " O le galuega a Malo Aufaatasi ma isi tagata tafafao maimoa faavaomalo o le taulaʻi atu i le lalolagi atoa, gaioiga ma punaoa i le lagolagoina o tagata taaalo a le atunuu ina ia faia ni filifiliga lototele e moomia ai le toefuataiina o le filemu, tautala i avega o taua, ma faamalieina ai le aia tatau o le lautele o le faitau aofaʻi, e le na o se tamaʻi laʻitiiti. "Ae peitaʻi, e lapataʻiina e le tusiga e fesoʻotaʻi atu, o lenei galuega e na o se taumafaiga e mafai ona tuliloaina pe a faʻamaonia e le mafai ona ausia pe lagolagoina e le militeri ma le tautua. Nai lo o lea, o le "tulaga aloaia o faiga faaupufai" e tatau ona avea o se uiga iloga o auala uma e foia ai feteenaiga, faafoeina o tulaga faufautua, tapunia o mutaaga, fesoasoani i le faatinoina o maliega filemu, pulea o feeseeseaiga matautia, ma le tuliloaina o taumafaiga umi mo le lagolagoina o le filemu. Afai e matua maitauina i le lalolagi moni, o fautuaga na tuuina mai i le lipoti a le 2015 UN i le Peace Operations atonu o le a sili atu le latalata atu o malo o le lalolagi i le taliaina o fefaasoaaiga faavaomalo, i nofoaga o le auupega, o le tulafono fou mo le foia o feteenaiga.

O lenei Peace Almanac ua mafai ai ona e iloa laasaga taua, alualu i luma, ma faʻalavelave i le gaioiga mo le filemu lea na faia i aso taitasi o le tausaga.

Faʻatau le lolomiga lomiga, Po o le PDF.

Alu i faila o leo.

Alu i le tusitusiga.

Alu i ata.

Ole Peace Almanac e tatau ona tumau le lelei mo tausaga uma seʻia oʻo ina aveʻesea taua uma, ae ia faʻatumauina le filemu filemu. Tupe maua mai le faʻatauina atu o lolomiga ma PDF lomiga faʻatupeina le galuega a World BEYOND War.

Tusitusiga gaosia ma teuteuina e Tavita Swanson.

Leo na puʻeina e Tim Pluta.

Meataitasi na tusia e Robert Anschuetz, David Swanson, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Erin McElfresh, Alexander Shaia, John Wilkinson, William Geimer, Peter Goldsmith, Gar Smith, Thierry Blanc, ma Tom Schott.

Manatu mo autu na tuʻuina mai e David Swanson, Robert Anschuetz, Alan Knight, Marilyn Olenick, Eleanor Millard, Darlene Coffman, David McReynolds, Richard Kane, Phil Runkel, Jill Greer, Jim Gould, Bob Stuart, Alaina Huxtable, Thierry Blanc.

pese faaaogaina e se faatagaga mai “Le Iuga o Taua,” tusia e Eric Colville.

Leo musika ma le fefiloi saunia e Sergio Diaz.

Ata e ala i Parisa Saremi.

World BEYOND War o se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi e faʻavae ai taua ma faʻatuina se filemu ma le gafatia. Matou te faʻamoemoe e faʻalauiloa le lauiloa lagolago mo le faʻavaeina o taua ma faʻalautele atili ai le lagolago. Matou te galulue e faʻaleleia le manatu o le le na o le taofia o se taua faapitoa ae faʻaumatia le faʻapotopotoga atoa. Matou te taumafai e sui se aganuu o taua ma se tasi o le filemu lea o le a le mafai ai ona faia se feteenaʻiga o feteenaiga e ave ai le toto.

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana