Iloiloga Tusi: Aisea e Taua ai? saunia e Christopher Coker

Saunia e Peter van den Dungen, World BEYOND War, Ianuari 23, 2022

Iloiloga Tusi: Aisea e Taua ai? saunia e Christopher Coker, Lonetona, Hurst, 2021, 256 pp., £20 (Mataʻavale), ISBN 9781787383890

O se tali puupuu, ma'ai i le Why War? e mafai ona tuuina atu e le au faitau tamaitai 'ona o alii!' O le isi tali e mafai ona 'ona o manatu o loo faaalia i tusi faapenei!' O lo'o ta'ua e Christopher Coker 'le mealilo o taua' (4) ma fai mai 'E le mafai ona sola ese tagata' (7); ‘O taua e fai ai i tatou ma tagata’ (20); 'O le a le mafai lava ona tatou sosola ese mai taua aua e i ai tapulaa i le mamao e mafai ona tatou tuu ai lo tatou tupuaga i tua' (43). E ui Aiseā e Taua ai? e vave ona manatua le fetusiaʻiga ua faaulutalaina i le va o Albert Einstein ma Sigmund Freud,1 na lomia i le 1933 e le International Institute of Intellectual Cooperation of the League of Nations, e lē o faasino atu i ai Coker. E leai se taʻua o le CEM Joad's Why War? (1939). O le vaaiga a Joad (e ese mai ia Coker) na taʻua ma le lototele i luga o le faavaa o lenei 1939 Penguin Special: 'O laʻu mataupu o taua e le o se mea e le maalofia, ae o se taunuuga o nisi o tulaga na faia e tagata; e mafai e le tagata ona fa'aumatia ia mea, e pei 'ona fa'aumatia e ia o mea na tupu ai le mala'. E tutusa foi le fenumiai o le leai o se faasinomaga i se tulaga masani i le mataupu, Kenneth N. Waltz's Man, the State and War ([1959] 2018). O lenei faifa'ailoga iloga o sootaga fa'ava-o-malo na fa'alatalata atu i le fesili e ala i le fa'ailoaina o 'ata' fa'atauva e tolu o taua, ma maua ai le fa'afitauli i vaega taua o le tagata, le setete, ma le faiga fa'ava-o-malo. Na faaiuina e Waltz, e pei o Rousseau na muamua atu ia te ia, o taua i le va o setete e tupu ona e leai se mea e taofia ai (faʻatusatusa le filemu i totonu o malo-setete faʻafetai i le malo tutotonu, ma le vevesi o loʻo i ai ia i latou ona o le leai o se faiga pulega o le lalolagi). Talu mai le 19th seneturi, o le tuputupu aʻe o le felagolagomaʻi o le setete faʻapea foʻi ma le faʻateleina o le faʻaleagaina o taua na mafua ai ona taumafai e faʻaitiitia le aʻafiaga o taua e ala i le faʻavaeina o fausaga o pulega faʻavaomalo, aemaise lava le Liki o Malo i le maeʻa ai o le Taua Muamua a le Lalolagi ma le United States. Malo ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi. I totonu o Europa, o fuafuaga a le seneturi e manumalo ai taua na iu lava ina iloa (a itiiti ifo i se vaega) i le faagasologa na mafua ai le Europa Europa ma na musuia ai le tulaʻi mai o isi faʻalapotopotoga faʻaitulagi. Nai lo le fenumiai mo se polofesa talu ai nei litaea o sootaga faavaomalo i le LSE, o le faʻamatalaga a Coker o taua e le amanaʻia ai le matafaioi a le setete ma le le atoatoa o pulega faʻavaomalo ma naʻo le tagata lava ia.

Na ia mauaina o le galuega a le Dutch ethologist, Niko Tinbergen ('e foliga mai e te leʻi faʻalogo i ai') - 'le tagata na matamata i gogo' (Tinbergen [1953] 1989), o le na faʻaosofia i latou amioga faʻamalosi - e ofoina atu le auala sili e maua ai se tali ile Aisea Taua? (7). O fa'amatalaga i le amio a le tele o manu eseese o lo'o fa'aalia i le tusi atoa. Ae, na tusia e Coker o taua e le o iloa i le lalolagi o manu ma, o le siiina mai o Thucydides, o taua o le 'mea a le tagata'. O le tusitala e mulimuli i le 'The Tinbergen Method' (Tinbergen 1963) lea e aofia ai le fesiligia o ni fesili se fa e uiga i amioga: o le a lona amataga? o a ni faiga e mafai ai ona olaola? o le a lona ontogeny (fa'asologa fa'asolopito)? ma o le a lona aoga? (11). O se mataupu e tu'uina atu i nei laina ta'itasi o su'esu'ega fa'atasi ai ma se mataupu fa'ai'u (sili ona manaia) e fa'atatau i atina'e i le lumana'i. Semanu e sili atu ona talafeagai ma fua tele pe ana iloa e Coker le galuega a le uso o Niko o Jan (o le na ia mauaina le faailoga muamua o le Nobel i mea tau tamaoaiga i le 1969; Na faasoa atu e Niko le faailoga i le physiology po o vailaau faafomai i le 1973). Afai na faalogo Coker i se tasi o tagata sili ona tamaoaiga i le lalolagi sa avea ma faufautua i le Liki o Malo i le 1930s ma o se fautua malosi o le malo o le lalolagi, e le o taʻua. O le galuega umi ma le lauiloa a Jan na tuuto atu i le fesoasoani e suia le sosaiete, e aofia ai le puipuia ma le soloia o taua. I lana tusi na tusia faatasi, Warfare and welfare (1987), na finau ai Jan Tinbergen i le le mavavaeeseina o le manuia ma le saogalemu. Ua faaigoaina e le Network of European Peace Scientists lana konafesi faaletausaga ia te ia (20th lomiga i le 2021). E taua foi le faailoa atu o le paaga a Niko Tinbergen, o le ethologist ma le suʻesuʻeina o meaola iloga Robert Hinde, o le sa tautua i le RAF i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa avea ma peresitene o le British Pugwash Group ma le Movement for the Abolition of War.

Na tusia e Coker, 'E i ai se mafuaaga patino na ou tusia ai lenei tusi. I le lalolagi i Sisifo, matou te le saunia a matou fanau mo le taua' (24). O lenei tautinoga e fesiligia, ma e ui o nisi e ioe ma faʻamasinoina lenei mea o se toilalo, o isi o le a toe tali mai, 'faʻapea foi - e tatau ona tatou aʻoaʻoina mo le filemu, ae le o le taua'. Na ia taulaʻi atu i faiga faʻaleaganuʻu e fesoasoani i le faʻaauau pea o taua ma fesili, 'Pe tatou te leʻi taumafai ea e faʻafefe le mataga o taua . . . ma e le o se tasi lena o mea e mafua ai? Pe tatou te le o faamamāina pea ea i tatou lava se'ia oo i le oti e ala i le faaaogaina o faaupuga e pei o le “le Pa'u”?' (104). E moni lava, ae e foliga mai e musu e ioe e faapea e le mafai ona suia na tulaga. O Coker lava ia atonu e le ponā atoatoa pe a ia fai mai, 'e leai se tapu e faasaga i taua. E leai se fa'atonuga e maua i totonu o Tulafono e Sefulu' (73) - o lona uiga o le 'Aua e te fasioti tagata' e le faatatau i le fasioti tagata i taua. Mo Harry Patch (1898–2009), o le fitafita Peretania mulimuli na sao mai le Taua Muamua a le Lalolagi, 'O le taua o le fasioti tagata, ae leai se isi mea'2; mo Leo Tolstoy, 'o fitafita o tagata fasioti tagata i toniga'. E tele faʻamatalaga i Taua ma le Filemu (Tolstoy 1869) ae leai se tasi i ana tusitusiga mulimuli ane, matua ese lava tusitusiga i luga o le mataupu (Tolstoy 1894, 1968).

I luga o le valiina, o se isi faiga faʻaleaganuʻu e manatu Coker, na ia fai mai ai: 'O le tele o tusiata . . . e le'i va'ai lava i se malae o taua, ma o lea e le'i valiina ai lava mai le poto masani . . . o la latou galuega sa tumau ma le saogalemu e aunoa ma le ita po o le ita, po o se lagona alofa mo e na afaina i taua. E seasea ona latou filifili e tautala e fai ma sui o i latou o loo tumau pea le leo i le tele o tausaga' (107). E moni lava o le isi lea mea e saofagā i le taʻavale i le taua lea, peitaʻi, e mafai foi ona suia ma o ona aʻafiaga, toe, na te le amanaiaina. E le gata i lea, na te le amanaiaina galuega a nisi o tusiata sili o aso nei e pei o le Rusia Vasily Vereshchagin. O William T. Sherman, o le taitai Amerika o le vaegaau a le Iuni i le taimi o le Taua a le Lalolagi a le Iunaite Setete, na ia folafola atu o ia o le 'tagata tusiata sili o le matautia o taua ua soifua mai'. Na avea Vereshchagin ma fitafita ina ia iloa taua mai aafiaga patino ma na maliu i luga o se vaatau i le taimi o le Taua a Rusia-Iapani. I le tele o atunuu, sa faasaina fitafita ona asiasi atu i faaaliga o ana ata (anti-) taua. O lana tusi e uiga i le osofaʻiga leaga a Napoleone a Rusia (Verestchagin 1899) na faʻasaina i Farani. E tatau foi ona taʻua o Iri ma Toshi Maruki, o le au vali Iapani o le Hiroshima panels. E i ai se fa'aaliga sili atu o le ita po'o le ita nai lo Picasso's Guernica? O loʻo taʻua e Coker ae e leʻo taʻua ai o le faʻailoga tapestry lea na faʻaalia talu ai nei i le fale UN i Niu Ioka sa (i) taʻutaʻua na ufiufi ia Fepuari 2003, ina ua finau le Failautusi a le Setete o Amerika o Colin Powell i le mataupu mo le taua faasaga ia Iraq. 3

E ui na tusia e Coker e naʻo le Taua Muamua a le Lalolagi na valiina ai e le au tusiata ata 'e tatau ona faʻavaivaia soʻo se tasi na mafaufau e auai i lanu' (108), ae e lemu o ia i auala eseese o loʻo faʻaogaina e pulega a le setete e puipuia ai na faʻavaivai. Latou te aofia ai le faʻasalaga, faʻasaina ma le susunuina o ia galuega - e le gata, mo se faʻataʻitaʻiga, i Nazi-Siamani ae faʻapea foi i le US ma Peretania e oʻo mai i le taimi nei. O le pepelo, taofiofia, ma le faʻaogaina o le mea moni, muamua, i le taimi ma le maeʻa o taua o loʻo faʻamauina lelei i faʻamatalaga masani e, eg Arthur Ponsonby (1928) ma Philip Knightly ([1975] 2004) ma, talu ai nei, i The Pentagon Papers ( Taua a Vietnam),4 Le Lipoti a Iraq Inquiry (Chilcot),5 ma Craig Whitlock's The Afghanistan Papers (Whitlock 2021). E faʻapea foʻi, mai le amataga, o auupega faaniukilia na siomia e le faalilolilo, faʻasalaga ma pepelo, e aofia ai le maeʻa o pomu o Hiroshima ma Nagasaki ia Aokuso 1945. E leʻi mafai ona faʻaalia le faʻamaoniga i lona 50th anniversary i le 1995 i se faʻaaliga tele lea. sa fuafuaina i le Smithsonian i Uosigitone DC; na faalēaogāina ma faateʻa le faatonu o le falemataaga mo se tulaga lelei. O ata muamua o le faʻaumatiaga o aai e lua na faoa faamalosi ma taofiofia e le US (tagai, eg Mitchell 2012; vaʻai foi i le iloiloga a Loretz [2020]) aʻo faʻasaina e le BBC le faʻaalia i luga o le televise o The War Game, o se ata na i ai. tofia e uiga i le aafiaga o le pa'u o se pomu faaniukilia i Lonetona. Na filifili e le faʻasalalau le ata ona o le fefe neʻi faʻamalosia le gaioiga o auupega faaniukilia. O tagata fa'alilolilo lototetele e pei o Daniel Ellsberg, Edward Snowden ma Julian Assange ua molia ma fa'asalaina ona o lo latou fa'aalia o faiga fa'a'ole'ole aloa'ia, o solitulafono o taua o osofa'iga, ma solitulafono tau taua.

A o laʻitiiti, sa fiafia Coker e taʻalo ma fitafita meataalo ma aʻo talavou o ia o se tagata fiafia e auai i taaloga taua. Na ofo atu o ia mo le au a'oga a'oga ma fiafia e faitau e uiga i le Taua a Trojan ma ona toa ma fa'amafanafana atu i talaaga o ta'ita'i sili e pei o Alesana ma Julius Caesar. O le tagata mulimuli o 'se tasi o tagata faomea sili i taimi uma. Ina ua uma ona tauivi mo le fitu tausaga, na ia toe foʻi atu ai i Roma ma le tasi miliona o pagota na faatau atu e fai ma pologa, o lea . . . ua avea ai o ia ma tagata piliona i le po' (134). I le talafaasolopito atoa, o taua ma tagata tau sa fesootai ma le fiafia ma le fiafia, faapea foi ma le mamalu ma le toa. O manatu mulimuli ma tulaga taua na masani ona faʻaalia e le setete, aʻoga ma le ekalesia. E le o taʻua e Coker o le manaʻomia o se isi ituaiga o aʻoaʻoga, o le toa ma le talafaasolopito na finauina i le 500 tausaga talu ai (ina o taua ma auupega na muai faʻatusatusa i aso nei) e ala i le taʻitaʻia o tagata soifua (ma tagata faitio o le setete, aʻoga ma le ekalesia). e pei o Erasmus ma Vives o ia foi na faavaeina aʻoaʻoga faʻaonaponei. Na faʻapipiʻiina e Vives le taua tele i le tusitusi ma le aʻoaʻoina o tala faʻasolopito ma faitioina ana faiga piʻopiʻo, ma fai mai 'E sili atu le moni o le taʻua o Herodotus (lea e taʻua soo e Coker o se tala lelei o tala o taua) o le tama o pepelo nai lo le talafaasolopito'. Na tetee foi Vives i le viia o Julius Caesar mo le auina atu o le faitau afe o tagata i le oti sauā i taua. O Erasmus o se tagata faitio malosi ia Pope Julius II (o le isi tagata faamemelo ia Kaisara o le, i le avea ai ma pope, na talia lona igoa) o le na faʻapea na faʻaaluina le tele o taimi i le malae na i lo le Vatican.

E leai se taʻua o le tele o mea e fiafia i ai e fesoʻotaʻi ma, ma faʻaosofia, taua, muamua ma sili le taua o le militeri, tagata gaosi auupega ma tagata faʻatau oloa (aka 'faʻatau o le oti'). O se fitafita Amerika taʻutaʻua ma sili ona teuteuina, Major General Smedley D. Butler, na finau e faapea o Taua o se Racket (1935) lea e totogi ai e nai tupe mama ma le toatele o tau. I lana lauga faamavae i tagata Amerika (1961), na lapataia faavaloaga ai e Peresitene Dwight Eisenhower, o se isi taitai o le vaegaau a Amerika, e uiga i le matautia o le tuputupu a’e o vaega tau-militeri. O le auala o loʻo aʻafia ai i le faia o faʻaiʻuga e oʻo atu ai i taua, ma i ana amio ma lipoti, o loʻo faʻamaonia lelei (e aofia ai ma lomiga o loʻo taʻua i luga). E tele suʻesuʻega faʻamaonia e faʻamalamalamaina le amataga ma le natura o le tele o taua faʻaonapo nei ma e maua ai tali manino ma faʻalavelave i le fesili Aisea e Taua ai? O amioga a gogosina e foliga mai o se mea e le talafeagai. O ia su'esu'ega fa'avae fa'amaoniga e leai se vaega o su'esu'ega a Coker. E matua'i to'esea mai le fa'ailoga mata'ina o fa'amaumauga o le ca. 350 ulutala o tusitusiga faʻapitoa e uiga i le filemu, faʻafitauli ma le puipuia o taua. O le mea moni, o le upu 'filemu' e toetoe lava a le o iai i le tusi; o se faʻamatalaga e seasea tupu i le ulutala o le tala lauiloa a Tolstoy. O le tagata faitau ua tuua le iloa o mea na maua i mafuaʻaga o taua ona o se taunuuga o suʻesuʻega o le filemu ma suʻesuʻega o le filemu lea na aliaʻe i le 1950s ona o se popolega o taua i le vaitau faaniukilia na lamatia ai le ola o tagata soifua. I totonu o le tusi fa'apitoa ma le fenumia'i a Coker, o fa'amatalaga i le tele o tusitusiga ma ata tifaga o lo'o fa'afefeteina le itulau; o elemene eseese o lo'o lafoina i totonu o le fa'afefiloi e maua ai se lagona vevesi. Mo se fa'ata'ita'iga, e le'i fa'ailoa mai Clausewitz ona fa'aalia lea o Tolkien (99–100); Homer, Nietzsche, Shakespeare ma Virginia Woolf (faatasi ai ma isi) o loʻo valaʻauina i isi itulau e sosoo ai.

E le o manatu Coker atonu e iai ni taua ona 'ua soona faaauupegaina le lalolagi ma ua le maua le filemu' (Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi Ban Ki-moon). Pe ona o loʻo taʻitaʻia pea i tatou e le tala tuai (ma le faʻaleagaina), Si vis pacem, para bellum (Afai e te manaʻo i le filemu, sauni mo le taua). Mata ona o le gagana tatou te faʻaaogaina e natia ai le moni o taua ma ua ufitia i faʻamatalaga: o matagaluega o taua ua avea ma matagaluega o le puipuiga, ma o lea ua saogalemu. Coker e le (pe na o le pasia) o loʻo faʻatalanoaina nei mataupu, o ia mea uma e mafai ona manatu e fai ma sao i le faʻaauauina o taua. O taua ma fitafita e pulea tusi o talafaasolopito, maafaamanatu, falemataaga, igoa o auala ma sikuea. O atina'e talu ai nei ma gaioiga mo le fa'ate'aina o mataupu a'oa'oga ma le malae fa'alaua'itele, ma mo le fa'amasinoga fa'alenu'u ma itupa ma le tutusa, e mana'omia fo'i ona fa'alautele atu i le fa'aleagaina o sosaiete. I lenei auala, o se aganuu o le filemu ma le le faʻaleagaina e mafai ona suia malie le aganuʻu loloto o taua ma sauaga.

Pe a talanoaina le HG Wells ma isi 'faamatalaga talafatu o le lumana'i', na tusia e Coker, 'O le mafaufauina o le lumana'i, ioe e le o lona uiga o le fatuina' (195–7). Ae ui i lea, IF Clarke (1966) na finau o nisi taimi o tala o taua i le lumanaʻi na siitia ai faʻamoemoega e faʻamautinoa ai, pe a oʻo mai le taua, o le a sili atu le sauā nai lo se isi mea na tupu. E le gata i lea, o le mafaufauina o se lalolagi e aunoa ma se taua o se tulaga taua (e ui ina le lava) mo le aumaia. O le taua o lenei ata i le mamanuina o le lumanaʻi na finauina ma le mautinoa, e pei o E. Boulding ma K. Boulding (1994), o ni paionia suʻesuʻe filemu e toʻalua o nisi o a latou galuega na musuia e Fred L. Polak's The Image of the Future. (1961). O se ata toto-toto i le faavaa o le Why War? fai mai uma. Na tusia e Coker, 'O le faitautusi e matua'i avea ai i tatou ma tagata eseese; e masani ona tatou vaai i le olaga i se tulaga lelei . . . O le faitauina o se tala fa'aosofia taua e fa'apea e mafai ai ona tatou fa'atumauina le manatu o le lelei o tagata' (186). E foliga mai o se auala uiga ese lea e faaosofia ai le lelei o tagata.

Faamatalaga

  1. Aisea e Taua ai? Einstein ia Freud, 1932, https://en.unesco.org/courier/may-1985/ why-war-letter-albert-einstein-sigmund-freud Freud ia Einstein, 1932, https:// en.unesco.org /courier/marzo-1993/aisea-taua-tusi-freud-einstein
  2. Patch ma Van Emden (2008); Tusi Fa'alogo, ISBN-13: 9781405504683.
  3. Mo le toe gaosia o galuega a le au tusiata o loo taʻua, tagaʻi i le War and Art na saunia e Joanna Bourke ma toe iloiloina i lenei mekasini, Vol 37, Nu.
  4. Pepa Pentagon: https://www.archives.gov/research/pentagon-papers
  5. Le Su'esu'ega a Iraq (Chilcot): https://webarchive.nationalarchives.gov.uk/ukgwa/20171123122743/http://www.iraqinquiry.org.uk/the-report/

mau faasino

Boulding, E., ma K Boulding. 1994. Le Lumana'i: Ata ma Fa'agasologa. 1000 Oaks, Kalefonia: Sage Publishing. ISBN: 9780803957909.
Butler, S. 1935. Taua o se Racket. 2003 toe lolomi, ISA: Feral House. ISBN: 9780922915866.
Clarke, IF 1966. Voices Prophesying War 1763-1984. Oxford: Oxford University Press.
Joad, CEM 1939. Aisea e Taua ai? Harmondsworth: Penguin.
Knightly, P. [1975] 2004. Le Manu'a Muamua. 3rd ed. Baltimore: Johns Hopkins University Press. ISBN: 9780801880308.
Loretz, Ioane. 2020. Iloiloga o Fallout, le Hiroshima Cover-up ma le Reporter na Faʻaalia i le Lalolagi, saunia e Lesley MM Blume. Fomai, Fete'ena'i ma le Ola 36 (4): 385–387. doi:10.1080/13623699.2020.1805844
Mitchell, G. 2012. Atomic Cover-up. Niu Ioka, Sinclair Books.
Patch, H., ma R Van Emden. 2008. Le Tau Mulimuli Tommy. Lonetona: Bloomsbury.
Polak, FL 1961. Le Ata o le Lumanai. Amsterdam: Elsevier.
Ponsonby, A. 1928. Fa'asese i taimi o Taua. Lonetona: Allen & Unwin.
Tinbergen, Jan, ma D Fischer. 1987. Taua ma le Uelefea: Tu'ufa'atasia o Faiga Fa'avae Puipuiga i totonu o Faiga Fa'avae Socio-Economic. Brighton: Tusi o Wheatsheaf.
Tinbergen, N. [1953] 1989. The Herring Gull's World: O se Suʻesuʻega o Amioga Faʻaagafesootai a Manulele, New Naturalist Monograph M09. fou ed. Lanham, Md: Lyons Press. ISBN: 9781558210493. Tinbergen, N. 1963. “On Aim and Methods of Ethology.” Zeitschrift für Tierpsychologie 20: 410–433. doi:10.1111/j.1439-0310.1963.tb01161.x.
Tolstoy, L. 1869. Taua ma le Filemu. ISBN: 97801404479349 Lonetona: Penguin.
Tolstoy, L. 1894. O loo i totonu ia te Oe le Malo o le Atua. San Francisco: Initaneti Fa'amaumauga Tatala Faletusi Numera OL25358735M.
Tolstoy, L. 1968. Tolstoy's Writings on Civil Disobedience and Non-Violence. Lonetona: Peter Owen. Verestchagin, V. 1899. “1812” Napoleon I i Rusia; faatasi ai ma se Folasaga a R. Whiteing. 2016 avanoa e pei o le Project Gutenberg e-tusi. Lonetona: William Heinemann.
Waltz, Kenneth N. [1959] 2018. Tagata, le Setete, ma Taua, A Theoretical Analysis. toe teuteu ed. Niu Ioka: Columbia University Press. ISBN: 9780231188050.
Whitlock, C. 2021. The Afghanistan Papers. Niu Ioka: Simon & Schuster. ISBN 9781982159009.

Peter van den Dungen
Bertha Von Suttner Peace Institute, The Hague
petervandendungen1@gmail.com
O lenei tusiga ua toe lomia ma nai suiga laiti. O nei suiga e le afaina ai mataupu tau a'oa'oga o le tusiga.
© 2021 Peter van den Dungen
https://doi.org/10.1080/13623699.2021.1982037

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana