Aiseā e Taua ai le Le Iloa o le Auala na Faia ai Isaraelu

Saunia e David Swanson, World BEYOND War, Novema 26, 2023

O loʻo faʻaauau pea le taua, sefulu tausaga i le sefulu tausaga, o le toʻatele o tamaiti aʻoga a le US e le faʻafeiloaʻi le upu Nakba. E taua le faia o Isaraelu i le 1948 e ala i taua / faiga faatupu faalavelave, e ala i le fasiotia o aiga, tuliesea pe tusa ma le 750,000 tagata mai o latou fale, soloia le silia ma le 400 nuu. E le faigata ona iloa. Tele tusi - tusa lava tusi pese - sa iai lomia faasalalau, ata tifaga ua faia, apps mo lau telefoni mafai ona su'e nu'u ua mou atu, ma isi. Ae o se pisinisi tele e fa'alauiloa le le iloa, suitulaga i isi tala ma tala fa'asolopito, lapatai oe e aua le faitauina na tusi ma aua le fa'aogaina na polokalama.

Na ou faitau talu ai nei i se tusi mamana a se tasi na ola i le Nakba e aunoa ma le iloaina, ma na ou iloaina i le 75 tausaga na sosoo ai. Ua ta'ua le tusi Su'esu'eina o Atunuu: Isaraelu, Palesitina, ma Talosaga o le Tulaga saunia e Linda Dittmar. E le o toe umi ae auai le tusitala se kalapu tusi i luga ole laiga mo i latou e fia talanoaina.

O le manatu e foliga mai e le mafai. E fa'afefea ona e ola i se fa'amama fa'aleaganu'u tele ae e te le'i iloaina? Ia, o Dittmar e 10 tausaga le matua i le taimi na tupu ai. Sa latalata atu o ia i tulaga mataʻutia nai lo le masani a tagata US i gaioiga a le malo o Amerika, ae e le suia tele. E pei ona taʻua i lenei tusi, na ola aʻe Dittmar i se sosaiete e iai tala ma pese ma talatuu lototoa e uiga i le laveaʻiina o se fanua e leʻi nofoia. O nisi o na mea, i le ala, e pei o tulafono fou o le vavaeeseina o le apartheid, na faʻaaogaina i faʻataʻitaʻiga a le US. O fale gaogao na faʻamatalaina e ala i le faʻaalia o tagata na nonofo muamua na o ese. Na fautuaina e Dittmar i ona matua le mauaina o se "fale Arapi" i le atunuu o se fale lona lua pe malolo, ma na tuuina atu ia te ia le tele o mafuaaga lelei latou te le faia ai - e leai se tasi na taʻua le Nakba. E lei taʻua, ma fai mai e le gata ina manaʻomia le faʻaleagaina o manatuaga o tamaiti ma aganuʻu taʻutaʻua ma tala faʻasolopito o le atunuʻu, ae faʻapea foʻi ma le naunau e faia faʻasauā e se sosaiete e faʻasa ona taʻua. E taua le aʻoaʻoina mai le tala a Dittmar o le mea na faʻatagaina lemu o ia e fai atu, ia iloa. O ia, o le mea moni, ua sili atu le vave ona faʻatautaia le gaioiga nai lo le faitau miliona o isi.

E mafai ona e mafaufau i le sailia o le mea o loʻo tupu i Kasa i le taimi nei i le 2023, naʻo le 2098 pe sili atu, e ui lava o loʻo ola i le taimi nei? Afai e iai le tagata i le 2098, e mautinoa lava e tupu.

O le vaiaso nei, na ou asiasi ai i le Natural Bridge, iinei i Virginia, ma fai mai se tasi e taʻu mai ia te aʻu na maua e George Washington. Na iloa ma taua i Monacans mo le tele o seneturi a o lei fanau mai Uosigitone e mafai ma e le mafai ona ola faatasi ma sea tagi. O le Monacans e mafai ona manatu e leʻi i ai, pe mafai foi ona faʻaalia ae o le tala na faʻalautele e aofia ai le manatu latou te leʻi faʻaalia le mea i Peretania, faʻatagaina Washington e mauaina. O loʻo i ai se "GW" na vaneina i totonu o le maa, ae o faʻailoga a le paka a le setete e taʻutino e leai ni a latou faʻamaoniga na vaneina e Siaosi Uosigitone, e ui ina latou fai mai o le mea moni na ia suʻesuʻeina le nofoaga, ma e le o taʻua le tagi na ia togiina se maa i luga o le maa. alalaupapa e faaaoga ai ona mana silisili ese tagata. Ae e leai ni mea moni e aofia ai. Fai mai foi le paka a le setete o le fanua, e aofia ai le Alalaupapa Faanatura, na faʻatau atu o se vaega o le esetete a Thomas Jefferson, na faʻatau e Jefferson ma 157 eka lata ane i le tele o tausaga ua mavae. E moni ma e le sa'o. Na “faatau” e Jefferson le fanua mai le Tupu George III mo le suiga o taga i le na o le lua tausaga a o lei lisiina solitulafono a lena tupu i le Tautinoga o le Tutoatasi. Ae o le a le mea na mafua ai ona "faatau" pe foaʻi atu e le Tupu o Egelani? O le Alalaupapa Faanatura lava e tasi na oʻo mai talu ai nei (Ou te le manatu e toe moni, e ui o Wikipedia e fai mai) o nisi taimi e susulu i se faʻaaliga malamalama o loʻo faʻamatalaina ai le tala o le Kenese i le foafoaina e le Atua o le lalolagi i le 6 aso pe a ma le 5,000 tausaga talu ai. E mafai ona faʻaalia lenei mea i luga o papa ma se pu e ui atu ai atonu e fiaselau afe tausaga na faia e le vai le mafaufau, ae le o se sosaiete tuuto i le mea moni ma le saʻo.

Matauina ou te le o manatu e faailoa atu o le Natural Bridge State Park, e pei o le tele po o isi paka uma a le Setete i Virginia, e le o taʻua lava le faamamaina o ituaiga, e le o taʻua lava o tagata moni o le nofoaga sa i ai ma taʻua George Washington Conotocaurious. , o lona uiga o le Faaumatia Aai. O le mea moni faigofie e faapea na sili atu le galuega a le au colonist Peretania nai lo Isaraelu, ma sa latou faia i se taimi ua leva. Ae ua tatou iloa o loo i ai iina. E mafai ona e faitau e uiga i le fanauina e Jefferson o suʻesuʻega o mea anamua e ala i le faamaumauina lelei ma le fuaina o papa o se fanuatanu a Amerika Amerika, ae leai se taʻua o le mea moni o le tuugamau lea o tagata na ia vavaeeseina. Ma ua leai nei le faupuega, e pei ona toetoe lava o i latou uma, ua matua soloia e aunoa ma se faailoga, e oo lava i se faailoga faasolopito i le malae soka lata ane.

Ua lilofia Isaraelu i su'esu'ega, ae i lalo ifo o le tele o nu'u Palesitina ua fa'atafunaina o lo'o i ai se nu'u matua, ma o lo'o i lalo ifo o le nu'u matua. Ma e naʻo i latou e matutua atu nai lo nuʻu na faʻaumatia e le Nakba e puipuia faʻaletulafono pe faʻapitoa faʻapitoa i soʻo se taua. O lea la, e eli sa'o e se tasi le Nakba e su'e ai mea taua. E mafai lenei mea ona o le 1948 ua manatu e leʻi leva. Ae ui i lea, o loʻo faʻapea foʻi ona faʻapea o se mea e le taua anamua. Ma e le na o Isaraelu. I le 1947, na faamasinoina ai fomaʻi Nazi. O se molimau taua na saunia e le American Medical Association o Dr. Andrew C. Ivy. Na ia faamatala mai o gaoioiga a fomaʻi Nazi “o solitulafono ona sa faia i pagota e aunoa ma lo latou maliega ma le matuā lē amanaʻiaina o a latou aiā tatau faaletagata. E leʻi faia i latou ina ia ʻalofia ai tigā ma mafatiaga lē manaʻomia.” I le 1947 foi, na faataitai ai e le malo o Amerika tagata i Kuatemala e ala i le tuuina atu ia i latou o syphilis e aunoa ma lo latou iloa. O fomaʻi a Amerika o le a faʻaauauina suʻesuʻega a tagata mo le tele o tausaga, ma finau e le mafai ona faʻaogaina tulafono faʻapitoa mo tagata ese i le Iunaite Setete. E tusa lava pe na tupu e leʻi tupu, e pei ona fai mai ai Harold Pinter.

I aso nei i Isaraelu o loo iai tamaiti o loo pepese pese e lagolago ai le fasioti tagata. I aso nei i le Iunaite Setete o loʻo i ai tagata taʻalo a Hollywood o loʻo manaʻomia le faʻatagaina o Kasa e leai ni meaʻai poʻo se vai. O ofisa maualuluga i Isaraelu ma le Iunaite Setete o loʻo faʻaalia ma le le maasiasi i se Nakba fou - e le o le mea muamua na muta - ae e leʻi tupu. Taimi nei. I luma tonu lava o tatou mata. O solitulafono a Hamas, moni ma mafaufauga, ma le saga o tagata saisaitia ua suia. O le popole mo i latou e fasia e mafai ona faʻasalaina oe i le Konekeresi, faʻateʻaina mai lau galuega, aveese mai faʻasalalauga, faʻaumatia lau kalapu, tuʻu ou foliga i luga o se laupapa faʻasalalau ma le igoa "Antisemite." E mafai i nei tulaga mo se tagata matua ona filifili e le iloa le mea o loʻo tupu? E moni lava. Aua le popole i se 10-tausaga le matua.

O le mea moni, mo le tele o tausaga sa faigata ia te aʻu ona maua le tele o tagata pe a ou tautala i le Iunaite Setete o loʻo latou iloa mea moni sili ona taua e uiga i lo latou malo, o le taʻutaʻua o le tuʻuina atu o auupega i le lalolagi, e aofia ai ma malo e sili ona taua. faʻasauā i luga o le fogaeleele, e sili atu i le 90% o nofoaga faʻafitafita mai fafo o le lalolagi, e faʻaalu le sili atu ma le afa o lafoga o tupe maua i luga o se militeri e tau e tusa ma le tele o isi vaega o le lalolagi, ma isi. I le taimi nei, i lenei taimi. , toetoe lava o tagata uma i le Iunaite Setete e matua le iloa po o le a le malo o Amerika. O lea la, e tatau ona tatou mafaufau pe faʻafefea ona taofi e tagata le le iloa o mea, e le gata ona o le fiailoa leaga, ae o se tiute faʻale-malo.

Tali 4

  1. Fa'afetai mo lenei mafaufau loloto i le "le iloa", po'o le "aganu'u amnesia"? Ou te faanoanoa i le numera o le au faʻamatalaga o latou manatu ou te faʻaaloalo i se isi itu, e tusa lava pe ou te le ioe ia i latou, o loʻo faʻamaonia le le iloa i le faigofie ona latou taʻusalaina le faitioina o le malo o Isaraelu, faatasi ai ma le tetee a Palesitina, ona o i latou uma e tetee i le Semitic.

    Ou te le'i faitauina, se'i vagana ai i le Jewish Currents, le talanoaina o lenei sauaga o Oketopa i lona talaaga atoa. Leai se faʻamaoniga o le faʻavaeina o Isaraelu ma le 1948 taua, o le Nakba, o le taofiofia ma le sauaina o Palesitina i Kasa, poʻo le "tagata nofoia" i le Faletupe i Sisifo. Ma pe faʻafefea ona faʻafefe soʻo se tagata faʻamatalaga Amerika i le "Mai le vaitafe i le sami", pe a uma ona filifili le tasi i lona uiga o se faʻaupuga, e aunoa ma se faʻamatalaga, lolomi, i luga o la tatou lava pese pese "Mai le sami i le sami susulu", ma eseesega. fa'aalia e ala i le tatalaina o fa'aupuga uma e lua, e sili atu ia te a'u.

    E tele mea e tatau ona ou a'oa'oina e uiga i lo'u le iloa o le faavaeina ma le talafaasolopito o Amerika ma Isaraelu. O le maumaua'i o lena le iloa, e tusa lava pe ua aumai i le mafaufau o se tasi, e ala i se faafoliga masani o lesona ua tuuina atu, o ia lava o se faafitauli e tauivi ma. Masalo o le mafuaaga lena o le fefe i le "ala", o le a tatau ai i se tasi ona faʻaauau pea ona faʻafeiloaʻi mea moni le talafeagai ina ia mafai ai ona suia moni mafaufauga ma mea e fai.

  2. o le a le tele o tatou talafaasolopito e le o iloa-mafaufau Palesitina-o tatou tagatanuu e foliga mai e sili ona valea-e matua le iloa lava-faigofie e faʻataʻitaʻiina pe o le a le manaʻo o le malo-o se tala lelei tele lenei-tusa lava pe e te iloa le leaga o mea e foliga mai o mauga. o faʻamatalaga-o mea leaga uma-e te le iloa-e foliga mai e le o iloa e tagata valea nei mea faʻanoanoa uma o le a tutupu ia i latou-e le o toe mamao.

  3. E toafia tagata Amerika e iloa o tagata Iutaia aʻo leʻi faia Isaraelu, o ni Nomads? O le tusi lenei na ou tusia i le Congressman Jake Auchincloss talu ai nei.
    “Lau susuga i le Konekeresi Auchincloss,
    Manuia le Aso Faafetai.
    I le avea ai ma se talavou Iutaia, na ou ola aʻe i le taimi o le Taua Lona Lua. Sa ou moomoo mo se nuu moni o Iutaia. Ua leva ona matou ola o ni Nomads. 1947, Le Maliega Balfour. Mulimuli ane, o se nuu moni mo i matou tagata Iutaia Nomads. Ona ou mātauina lea o se isi o loo moe i la matou oganuu. Ona ou manatua ai lea o nisi tagata Nomad o loʻo momoe i luga o le matou teritori iloga i le mea ua taʻua nei o le US. O se mea tutusa. O i matou o tagata e le o ni Iutaia na fa'ate'aina le Nomads o lo'o momoe ina ia mafai ona matou fa'amautu le US. I le 1947, na ave'esea ai e i matou o Tagata Nomads o lo'o momoe mai Palesitina ina ia mafai ai e matou, e tutusa lava Nomads ona fa'amautu le mea ua ta'ua nei o Isaraelu.

    O lou manatu?

    Faʻaaloalo,

    David Rothauser

  4. Mr. Rothhauser,

    O se tala faigofie tele lena, ae e le o le mea moni. Ua e faaseseina oe lava. Ma o le mea moni na faia e le US le faamamaina o ituaiga ma le fasioti tagata (“moving the sleeping Nomads”) i ana pisinisi nofoia-kolonial e leai lava se alofaga na faia ai e Isaraelu lea lava mea i le 20th seneturi. Lulu lou ulu. Faitau Ilan Pappe, Thomas Suarez, Avi Shlaim ma feagai ma le mea moni.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana