O lipoti a le Palemene a Peretania o loʻo faʻamatalaina pe na faʻapefea ona faavae le taua a NATO i Libya i le 2011 i luga o pepelo

Su'esu'ega a Peretania: E le'i fasiotia e Gaddafi tagata lautele; O pomu i Sisifo na atili ai ona leaga faiga faa-Islamist

Saunia e Ben Norton, fale oti

O le au fouvale a Libyan i luga o se tane i fafo atu o le taulaga o Ajdabiyah ia Mati 26, 2011 (Faʻamatalaga: Reuters/Andrew Winning)
O le au fouvale a Libyan i luga o se tane i fafo atu o le taulaga o Ajdabiyah ia Mati 26, 2011 (Faʻamatalaga: Reuters/Andrew Winning)

O se lipoti fou a le Palemene a Peretania o loʻo faʻaalia ai o le 2011 NATO taua i Libya na faʻavae i luga o le tele o pepelo.

"Libya: Suʻesuʻega o le faʻalavelave ma le paʻu ma faiga faʻavae a Peretania i le lumanaʻi," a suʻesuʻega e le Komiti o Mataupu Tau le Va i Fafo a le House of Commons, ua matua tausalaina le matafaioi a Peretania i le taua, lea na faatoilaloina ai le malo o le taitai o Libya Muammar Qaddafi ma toso ai le atunuu o Aferika i Matu i le vevesi.

"Matou te leʻi vaʻaia se faʻamaoniga na faia e le Malo o Peretania se suʻesuʻega saʻo o le natura o le fouvalega i Libya," o le tala lea a le lipoti. "O fuafuaga a Peretania na faʻavae i luga o manatu sese ma se malamalama le atoatoa o faʻamaoniga."

Ua faaiuina e le Komiti o Mataupu Tau le Va i Fafo e faapea o le malo o Peretania "ua le mafai ona faailoa mai o le taufaamatau i tagata lautele ua soona fai ma o le au fouvale na aofia ai se elemene taua Islamist."

O le suʻesuʻega a Libya, lea na faʻalauiloaina ia Iulai 2015, e faʻavae i luga o le sili atu ma le tausaga o suʻesuʻega ma faʻatalanoaga ma faipule, aʻoga, tusitala ma isi. O le lipoti, lea na tatalaina ia Setema 14, o loʻo faʻaalia ai mea nei:

  • E leʻi fuafua Qaddafi e fasioti tagata lautele. O lenei tala fagogo na faʻateleina e le au fouvale ma malo i Sisifo, lea na faʻavae a latou faʻalavelave i luga o le poto itiiti.
  • O le taufaamataʻu a tagata faʻa-Islamist, lea na i ai se faatosinaga tele i le fouvalega, na le amanaiaina - ma o le pomu a le NATO na atili ai ona leaga lenei taufaamatau, ma maua ai le ISIS se nofoaga i Aferika i Matu.
  • Falani, lea na amataina le faʻalavelave a le militeri, na faʻaosofia e le tamaoaiga ma mea faʻapolokiki, ae le o mea alofa.
  • O le fouvalega - lea sa sauā, e le o le filemu - e foliga mai e le manuia pe ana leai se fesoasoani a le militeri mai fafo ma fesoasoani. O fa'asalalauga mai fafo, ae maise le Qatar's Al Jazeera ma Saudi Arabia's Al Arabiya, na fa'asalalauina fo'i tala e le'i fa'amaonia e uiga ia Qaddafi ma le malo o Libyan.
  • O le pomu a le NATO na oso ai Libya i se fesoasoani agaalofa, fasiotia le faitau afe o tagata ma aveese le selau ma selau o afe sili atu, suia Libya mai le Aferika atunuu ma le maualuga tulaga o le ola ai i se taua-na le manuia malo.

Talafatu e faapea o Qaddafi o le a fasiotia tagata lautele ma le leai o se atamai

"E ui lava i lana tautalaga, o le manatu e faapea o Muammar Gaddafi o le a faatonuina le fasiotiga o tagata lautele i Benghazi e leʻi lagolagoina e molimau avanoa," o le tala manino lea a le Komiti o Mataupu Tau le Va i Fafo.

"E ui o Muammar Gaddafi na mautinoa lava le faamataʻuina o sauaga e faasaga ia i latou na fetagofi atu i auupega e tetee atu ai i lana pulega, ae e leʻi avea lea ma se taufaamatau i tagata uma i Benghazi," o le tala lea a le lipoti. "I se faapuupuuga, o le fua o le taufaamatau i tagata lautele na tuuina atu ma le mautinoa le talafeagai."

O le aotelega o le lipoti o loʻo taʻua ai foi o le taua "e leʻi logoina e ala i le poto saʻo." Na ia faaopoopo mai, "Na lipotia mai e le au ofisa atamai a Amerika le faʻalavelave o se 'faʻaiʻuga malamalama-malamalama.'"

O lenei mea e lele i luma o mea na fai mai ai tagata faʻapolokiki i le taʻitaʻia o le pomu a le NATO. Ina ua uma osofaiga sauā na pa i Libya ia Fepuari, ma Benghazi - o le aai lona lua o Libya - na ave e le au fouvale, o tagata tetee faaaunuua e pei o Soliman Bouchuiguir, peresitene o le Liki Libyan League mo Aia Tatau a Tagata i Europa,faapea e faapea, afai e toe faoa e Qaddafi le aai, “O le ai ai se faamasaa toto moni, o se fasiotiga tagata e pei ona tatou vaaia i Rwanda.”

Ae ui i lea, o le lipoti a le Palemene a Peretania, o loʻo taʻua ai na toe faoa e le malo o Libya ia taulaga mai le au fouvale i le amataga o Fepuari 2011, aʻo leʻi faʻalauiloaina e NATO lana osofaʻiga i luga o le ea, ma e leʻi osofaʻia e le au a Qaddafi tagata lautele.

I le aso 17 o Mati, 2011, o le lipoti o loʻo faʻaalia - lua aso aʻo leʻi amataina le pomu a NATO - na taʻu atu e Qaddafi i le au fouvale i Benghazi, "Ia lafo ese au auupega, e pei lava o ou uso i Ajdabiya ma isi nofoaga. Sa latou tuu i lalo o latou lima ma sa latou saogalemu. Matou te leʻi tuliloa lava i latou.”

Ua faaopoopo mai e le Komiti o Mataupu Tau le Va i Fafo, ina ua toe ave e le malo o Libyan le taulaga o Ajdabiya ia Fepuari, latou te lei osofaia tagata lautele. Qaddafi "sa taumafai foi e faʻamalie le au tetee i Benghazi ma se ofo o fesoasoani tau atinaʻe aʻo leʻi faʻauʻuina 'au," o le tala lea a le lipoti.

I se isi faʻataʻitaʻiga, o le lipoti o loʻo taʻu mai ai, ina ua maeʻa le taua ia Fepuari ma Mati i le aai o Misrata - o le lona tolu o le aai tele o Libya, lea na faoa foi e le au fouvale - e tusa ma le 1 pasene o tagata na fasiotia e le malo o Libya o fafine poʻo tamaiti.

"O le eseesega i le va o alii ma tamaitai na maliliu na fautua mai ai o le pulega a Gaddafi na taulai atu i alii tau i se taua faalemalo ma e leʻi osofaʻia tagata lautele," o le tala lea a le komiti.

Na ioeina e le au ofisa sinia o Peretania i le suesuega a le Palemene latou te leʻi manatu i gaioiga moni a Qaddafi, ae na i lo lena na latou valaau mo le faʻalavelave a le militeri i Libya e faʻatatau i lana tautalaga.

Ia Fepuari, na faia ai e Qaddafi se vevela tautala fa'amata'u i le au fouvale na faoa aai. Na ia fai mai "o ni nai tagata laiti" ma "o ni tagata faatupu faalavelave," ma taʻua i latou o "iole" o loo "liu Libya i malo o Zawahiri ma bin Laden," e faasino i taitai o al-Qaeda.

I le faaiuga o lana lauga, na folafola atu e Qaddafi "e faamamaina Libya, inisi i le inisi, fale ma lea fale, fale i lea fale, ala i lea auala," o nei tagata fouvale. O le tele o ala o faasalalauga i Sisifo, e ui i lea, na faʻaalia pe lipotia saʻo e faapea o lana tala na faʻaalia o se taufaamatau i tagata tetee uma. O se tusitala Isaraelu faalauaiteleina lenei laina e ala i le liliuina i se pese e taʻua o le "Zenga, Zenga" (Arapi mo le "ala ala"). O le vitio YouTube o loʻo faʻaalia ai le tautala faʻafefiloi na faʻasalalau i le lalolagi atoa.

Ua matauina e le Komiti o Mataupu Tau le Va i Fafo i lana lipoti e faapea, i lena taimi, sa i ai i le au ofisa Peretania le "leai se poto faatuatuaina." O William Hague, o le sa avea ma failautusi o le malo o Peretania mo mataupu i fafo ma le malo i le taimi o le taua i Libya, na fai atu i le komiti na folafola e Qaddafi "e alu atu i lea fale ma lea fale, potu i lea potu, ma le tauimasui i tagata o Benghazi, ” o le faaseseina o le saunoaga a Qaddafi. Na ia faaopoopo mai, "E toatele tagata o le a feoti."

“Ona o le leai o se poto faatuatuaina, na faamamafa uma ai e Lord Hague ma Dr Fox le aafiaga o le tautala a Muammar Gaddafi i la latou faiga filifiliga,” o le lipoti lea o loo taua ai, e faasino foi i le Failautusi o le Setete mo le Puipuiga o Liam Fox i lena taimi.

O George Joffé, o se tagata atamai i le King's College London University ma o se tagata poto faapitoa i Sasaʻe Tutotonu ma Aferika i Matu, na ia taʻu atu i le Komiti o Mataupu Tau le Va i Fafo mo ana suʻesuʻega e faapea, e ui o Qaddafi i nisi o taimi na faʻaaoga ai ni faaupuga taufaamataʻu e "faʻafefe toto," o faʻataʻitaʻiga ua mavae na faaalia ai e faapea. o le taʻitaʻi Libyan ua leva ona "faʻaeteete" e aloese mai le faʻaleagaina o tagata lautele.

I se tasi o faaaʻoaʻoga, na taʻua e Joffé, “nai lo o le taumafai e aveese faiga faamataʻu i le pulega i sasaʻe, i Cyrenaica, na faaalu e Gaddafi le ono masina e taumafai ai e faatoʻafilemu ituaiga o loo iai i inā.”

Qaddafi "semanu e matua faʻaeteete i le tali moni," o le tala lea a Joffé i le lipoti. "O le fefe i le fasiotia o tagata lautele na matua sili atu ona maualuga."

Alison Pargeter, o se tagata suʻesuʻe sinia i le Royal United Services Institute ma faʻapitoa i Libya na faʻatalanoaina foi mo le suʻesuʻega, na malilie faatasi ma Joffé. Na ia taʻu atu i le komiti e leai se "faamaoniga moni i lena taimi o sauni Gaddafi e faia se fasioti tagata faasaga i ana lava tagata lautele."

"Emigrés tetee ia Muammar Gaddafi na faʻaaogaina le vevesi i Libya e ala i le soona faʻamataʻu i tagata lautele ma faʻamalosia malosiaga i Sisifo e faʻalavelave," o loʻo taʻua ai e le lipoti, e aotele ai le auiliiliga a Joffé.

Na faaopoopo mai e Pargeter e faapea, o tagata Libyan oe na tetee i le malo, na latou faʻateleina le faʻaogaina e Qaddafi o "tagata faʻatauvaʻa" - o se faaupuga latou te masani ona faʻaaogaina e avea o se uiga tutusa mo tagata Libyans e tupuga mai i Sahara. Fai mai Pargeter na taʻu atu e tagata Libya ia te ia, "O loʻo o mai Aferika. O le a latou fasiotia i matou. O le auina atu e Gaddafi o Aferika i auala. Ua latou fasiotia o matou aiga.”

"Ou te manatu na matua faʻalauteleina," o le tala lea a Pargeter. O lenei tala faafagogo na oo atu ai i sauaga ogaoga. Sa sauāina tagata Libyan uliuli e le au fouvale a Libyan. Le Associated Press lipotia ia Setema 2011, "O le au fouvale ma tagata faʻaauupegaina o loʻo faʻapotopotoina le faitau afe o tagata uli Libyans ma tagata malaga mai i Sahara Aferika." Na taʻua ai, "Toeitiiti lava o tagata uma o loʻo taofia e fai mai oi latou o ni tagata faigaluega e le sala."

(O solitulafono fouvale na faia e faasaga i tagata uli o Libyans o le a sili atu ona leaga. tuu i totonu o pa e tagata fouvale, ma faamalosia e aai i fuʻa. E pei ona faia e Salon na lipotia muamua, Human Rights Watch fo'ilapatai i le 2013 o "faʻalavelave matuia ma faʻaauau le solia o aia tatau a tagata e faasaga i tagata o loʻo nonofo i le taulaga o Tawergha, o loʻo vaʻaia lautele e lagolagoina Muammar Gaddafi." O le to'atele o tagata na nonofo ai Tawergha e tupuga mai i pologa uli ma sa matua matitiva lava. Na lipotia mai e le Human Rights Watch e faapea na faia e le au fouvale a Libyan le "aveesea faamalosi o tagata e tusa ma le 40,000, taofia faʻafuaseʻi, sauaga, ma fasioti tagata lautele, faʻatulagaina, ma lava le faʻatulagaina e avea ma solitulafono faasaga i tagata.")

Ia Iulai 2011, o le failauga a le Matagaluega o le Setete o Mark Toner faailoaina o Qaddafi o "se tasi ua tuʻuina atu i le tele o faʻamatalaga," ae, ia Fepuari, na faʻaaogaina ai e malo i Sisifo lenei tautalaga.

Ua matauina e le Komiti o Mataupu Tau le Va i Fafo i lana lipoti e faapea, e ui lava i le leai o se atamai, "o le Malo o Peretania na taulaʻi faʻapitoa i le faʻalavelave a le militeri" o se fofo i Libya, ma le le amanaiaina o avanoa avanoa o faiga faʻapolokiki ma tipiloma.

E o gatasi ma lipotia e le Washington Times, lea na maua ai le faamoemoe o le atalii o Qaddafi o Saif e feutagai ma le malo o Amerika i se taofiga. Na tatala filemu e Saif Qaddafi fesootaiga ma le Au Soofaatasi o le Aufaigaluega, ae o le Failautusi o le Setete o Hillary Clinton na faauilavea ma talosagaina le Pentagon e taofi le talanoa i le malo o Libyan. “O le Failautusi o Clinton e le manao lava e feutagai,” o le tala lea a le ofisa o le US intelligence ia Saif.

Ia Mati, na maua ai e le Failautusi o Clinton valaauina Muammar Qaddafi o se "tagata" "e leai sona lotofuatiaifo ma o le a faamataʻuina se tasi i lona ala." Clinton, o le na taalo a taʻimua i le tuleia mo le pomu a le NATO o Libya, fai mai o le a faia e Qaddafi "mea mataʻutia" pe a le taofia.

Mai Mati ia Oketopa 2011, na faia ai e le NATO se osofaʻiga osofaʻiga faasaga i 'au a le malo o Libyan. Na fai mai o loʻo tuliloaina se misiona fesoasoani mo le puipuia o tagata lautele. Ia Oketopa, na fasiotia ai Qaddafi - faʻasotoma i se bayonet e le au fouvale. (Ina ua faalogoina le tala o lona maliu, na faasilasila mai ai e le Failautusi o Clinton, ola i luga o le TV, "Na matou o mai, na matou vaai, na maliu!")

O le lipoti a le Komiti o Mataupu Tau le Va i Fafo o loʻo faʻailoa mai, e ui i lea, e ui na faʻatau atu le faʻalavelave a le NATO e avea o se misiona fesoasoani, o lona sini faʻaalia na ausia i le na o le tasi le aso.

I le aso 20 o Mati, 2011, na solomuli ai le au a Qaddafi pe a ma le 40 maila i fafo atu o Benghazi, ina ua osofaʻia e Farani vaalele. "Afai o le autu autu o le felagolagomai o le manaoga faanatinati e puipuia tagata lautele i Benghazi, ona ausia lea o lenei sini i lalo ifo o le 24 itula," o le tala lea a le lipoti. Ae o le faʻalavelave a le militeri na faʻaauau pea mo ni nai masina.

O loo faamatala mai e le lipoti “o le faatapulaaina o le faalaa ane e puipuia ai tagata lautele ua tafetafea atu i se faiga faapolokiki o le suiga o pulega.” O lenei manatu na luʻitauina, e ui i lea, e Mika Zenko, o se tagata sinia i le Fono i Va i Fafo. Na faʻaaogaina e Zenko mea a NATO lava ia faaalia e faapea "o le fesoasoani a Libyan e uiga i suiga o pulega mai le amataga."

I lana su'esu'ega, na ta'ua ai e le Komiti o Mataupu Tau le Va i Fafo se Iuni 2011 Amnesty International tala, lea na taʻua ai e faapea “o le tele o faasalalauga a le aufaasālalau i Sisifo na amata mai i le amataga na tuuina mai ai se vaaiga e tasi le itu o le mafuaaga o mea na tutupu, o loo faaalia ai le tetee o le filemu atoatoa ma faafia ona fautua mai e faapea o le puipuiga a le pulega e le mafaitaulia le fasiotia o tagata tetee e lei faia ni puipuiga. luitau.”

 

 

Tala na maua muamua ile Salon: http://www.salon.com/2016/09/16/uk-parliament-report-details-how-natos-2011-war-in-libya-was-based-on-lies/ #

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana