Američki predstavnik u UN-u Robert Wood diže ruku kako bi uložio veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti kojom se poziva na prekid vatre u Gazi. Autor fotografije: Charly Triballeau/AFP
Napisali Medea Benjamin i Nicolas JS Davies, World BEYOND War, Prosinac 13, 2023
U petak 8. prosinca UN Vijeće sigurnosti sastale prema članku 99. tek četvrti put u povijesti UN-a. Članak 99 je hitna odredba koja dopušta glavnom tajniku da pozove Vijeće da odgovori na krizu koja "prijeti održavanju međunarodnog mira i sigurnosti". Prethodne prilike bile su belgijska invazija na Kongo 1960., talačka kriza u američkom veleposlanstvu u Iranu 1979. i građanski rat u Libanonu 1989.
Glavni tajnik Antonio Guterres rekao Vijeće sigurnosti da se pozvao na članak 99 kako bi zahtijevao "trenutni prekid vatre" u Gazi jer "smo na prijelomnoj točki", s "velikim rizikom od potpunog kolapsa sustava humanitarne potpore u Gazi". Ujedinjeni Arapski Emirati izradili su nacrt rezolucije o prekidu vatre koja je brzo prikupila 97 susponzora.
Svjetski program za hranu izvijestio je da je Gaza na rubu masovnosti gladovanje, s 9 od 10 ljudi koji provedu cijele dane bez hrane. U dva dana prije nego što je Guterres pokrenuo članak 99, Rafah je bio jedini od pet okruga u Gazi u koji je UN mogao isporučiti bilo kakvu pomoć.
Glavni tajnik je naglasio da “Brutalnost koju je počinio Hamas nikada ne može opravdati kolektivno kažnjavanje palestinskog naroda… Međunarodno humanitarno pravo ne može se primjenjivati selektivno. Obvezuje sve strane podjednako u svakom trenutku, a obveza njegova poštivanja ne ovisi o reciprocitetu.”
G. Guterres je zaključio: „Narod Gaze gleda u ponor... Oči svijeta – i oči povijesti – gledaju. Vrijeme je za djelovanje.”
Članovi UN-a iznijeli su elokventne, uvjerljive molbe za hitan humanitarni prekid vatre na koji je rezolucija pozivala, a Vijeće je glasovalo s trinaest prema jednom, uz suzdržano Ujedinjeno Kraljevstvo, da odobri rezoluciju. Ali jedan glas protiv Sjedinjenih Država, jedne od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta, uništio je rezoluciju, ostavivši Vijeće nemoćnim da djeluje kako je glavni tajnik upozorio da mora.
Ovo je bio šesnaesti veto američkog Vijeća sigurnosti od 2000. – i četrnaest od njih veta bili su zaštititi Izrael i/ili američku politiku prema Izraelu i Palestini od međunarodne akcije ili odgovornosti. Dok su Rusija i Kina stavile veto na rezolucije o nizu pitanja diljem svijeta, od Mjanmara do Venezuele, nema usporedbe s izvanrednom uporabom veta od strane SAD-a prvenstveno kako bi se osigurala iznimna nekažnjivost prema međunarodnom pravu za jednu drugu zemlju.
Posljedice ovog veta teško da mogu biti ozbiljnije. Kao što je brazilski veleposlanik pri UN-u Sérgio França Danese rekao Vijeću, da SAD nisu stavile veto na prethodnu rezoluciju koju je Brazil sastavio 18. listopada, “tisuće života bile bi spašene”. I kao što je indonezijski predstavnik pitao: “Koliko ih još mora umrijeti prije nego što se ovaj nemilosrdni napad zaustavi? 20,000 50,000? 100,000 XNUMX? XNUMX XNUMX?"
Nakon prethodnog američkog veta na prekid vatre u Vijeću sigurnosti, Opća skupština UN-a prihvatila je globalni poziv na prekid vatre, a rezolucija, koju je sponzorirao Jordan, prošlo sa 120 glasova za, 14 protiv i 45 suzdržanih. 12 malih zemalja koje su glasale sa Sjedinjenim Državama i Izraelom predstavljale su manje od 1% svjetske populacije.
Izolirana diplomatska pozicija u kojoj su se našle Sjedinjene Države trebala je biti poziv na uzbunu, pogotovo tjedan dana nakon što je anketa Data For Progress pokazala da 66% Amerikanaca podržan prekid vatre, dok je anketa Mariiva pokazala da Samo 29% Izraelaca podržao je neizbježnu kopnenu invaziju na Gazu.
Nakon što su Sjedinjene Države ponovno zalupile vrata Vijeća sigurnosti pred Palestinom 8. prosinca, očajnička potreba da se prekine masakr u Gazi vratila se u Opću skupštinu UN-a 12. prosinca. Rezolucija identična onoj na koju su SAD uložile veto u Vijeću sigurnosti bila je odobren sa 153 glasa prema 10, s 33 glasa više za nego onaj u listopadu. Iako rezolucije Opće skupštine nisu obvezujuće, one imaju političku težinu, a ova šalje jasnu poruku da je međunarodna zajednica zgrožena pokoljem u Gazi.
Još jedan moćan instrument koji svijet može upotrijebiti da pokuša zaustaviti ovaj masakr je Konvencija o genocidu, koji su ratificirali i Izrael i Sjedinjene Države. Potrebna je samo jedna država da pokrene slučaj pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u skladu s Konvencijom, i dok se slučajevi mogu razvlačiti godinama, ICJ u međuvremenu može poduzeti preliminarne mjere za zaštitu žrtava.
Dana 23. siječnja 2020. Sud je to učinio upravo to u tužbi koju je pokrenula Gambija protiv Mjanmara, navodeći genocid nad svojom manjinom Rohingya. U brutalnoj vojnoj kampanji krajem 2017. Mianmar je masakrirao desetke tisuća Rohinja i spalio desetke sela. 740,000 Rohinja pobjeglo je u Bangladeš, a misija za utvrđivanje činjenica uz podršku UN-a otkrila je da bi se 600,000 koji su ostali u Mjanmaru "mogli suočiti s većom prijetnjom genocida nego ikad".
Kina je stavila veto na upućivanje Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Vijeću sigurnosti, pa je Gambija, koja se i sama oporavljala od 20 godina represije pod brutalnom diktaturom, podnijela slučaj ICJ-u prema Konvenciji o genocidu.
To je otvorilo vrata za jednoglasnu odluku 17 sudaca ICJ-a da Mianmar mora spriječiti genocid nad Rohinjama, kao što je to zahtijevala Konvencija o genocidu. ICJ je donio tu presudu kao preventivnu mjeru, ekvivalent privremene zabrane na domaćem sudu, iako bi njegova konačna odluka o meritumu slučaja mogla biti donesena mnogo godina. Također je naredio Mjanmaru da podnese izvješće Sudu svakih šest mjeseci u kojem će detaljno opisati kako štiti Rohingye, signalizirajući ozbiljno kontinuirano ispitivanje ponašanja Mianmara.
Dakle, koja će država pokrenuti postupak pred ICJ-om protiv Izraela prema Konvenciji o genocidu? Aktivisti o tome već razgovaraju s nizom zemalja. RootsAction i World BEYOND War stvorili su akcijsko upozorenje koje možete koristiti za slanje poruka 10 najvjerojatnijih kandidata (Južna Afrika, Čile, Kolumbija, Jordan, Irska, Belize, Turkïye, Bolivija, Honduras i Brazil).
Također je bilo sve veći pritisak da Međunarodni kazneni sud preuzme slučaj protiv Izraela. ICC je brzo istražio Hamas za ratne zločine, ali je odugovlačio s istragom protiv Izraela. Nakon nedavnog posjeta regiji, tužitelju ICC-a Karimu Khanu Izrael nije dopustio ulazak u Gazu, a Palestinci su ga kritizirali jer je posjetio područja koja je 7. listopada napao Hamas, ali nije posjetio stotine ilegalnih izraelskih naselja, kontrolnih točaka i izbjeglica logorima na okupiranoj Zapadnoj obali.
Međutim, sve dok je svijet suočen s tragičnom i iscrpljujućom zlouporabom institucija od strane Sjedinjenih Država o kojima ostatak svijeta ovisi u provođenju međunarodnog prava, gospodarske i diplomatske akcije pojedinih zemalja mogle bi imati veći utjecaj od njihovih govora u New Yorku .
Iako je u povijesti bilo dvadesetak zemalja koje nisu priznale Izrael, u posljednja dva mjeseca Belize i Bolivija su prekinule veze s Izraelom, dok su druge – Bahrein, Čad, Čile, Kolumbija, Honduras, Jordan i Turska – to učinile povukli svoje veleposlanike.
Druge zemlje pokušavaju postići oba načina – javno osuđujući Izrael, ali zadržavajući svoje ekonomske interese. U Vijeću sigurnosti UN-a, Egipat eksplicitno optužio Izrael za genocid, a SAD za ometanje prekida vatre.
Pa ipak, dugotrajno partnerstvo Egipta s Izraelom u blokadi Gaze i njegova kontinuirana uloga, čak i danas, u ograničavanju ulaska humanitarne pomoći u Gazu preko vlastitih graničnih prijelaza, čine ga sukrivcem u genocidu koji osuđuje. Ako misli ono što kaže, mora otvoriti svoje granične prijelaze za svu potrebnu humanitarnu pomoć, prekinuti suradnju s izraelskom blokadom i preispitati svoje pokorne i kompromitirane odnose s Izraelom i Sjedinjenim Državama.
Katar, koji je naporno radio na pregovorima o izraelskom prekidu vatre u Gazi, bio je rječit u svom osuđivanju izraelskog genocida u Vijeću sigurnosti. Ali Katar je govorio u ime Vijeća za suradnju u Zaljevu, koje uključuje Saudijsku Arabiju, Bahrein i Ujedinjene Arapske Emirate (UAE). Prema takozvanim Abrahamovim sporazumima, šeici Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata okrenuli su leđa Palestini kako bi potpisali otrovnu mješavinu sebičnih trgovačkih odnosa i stotina milijuna dolara poslovi s oružjem s Izraelom.
U New Yorku su UAE sponzorirali najnoviju propalu rezoluciju Vijeća sigurnosti i njezina predstavnika proglašen, “Međunarodni sustav se ljulja na rubu. Jer ovaj rat signalizira da bi moglo biti ispravno, da poštivanje međunarodnog humanitarnog prava ovisi o identitetu žrtve i počinitelja.”
Pa ipak, ni UAE ni Bahrein nisu se odrekli svojih Abrahamovih dogovora s Izraelom, niti svoje uloge u američkoj politici "možda čini ispravno" koja je desetljećima izazivala pustoš na Bliskom istoku. Više od tisuću pripadnika američkih zračnih snaga i deseci američkih ratnih zrakoplova i dalje su bazirani u zračnoj bazi Al-Dhafra u Abu Dhabiju, dok je Manama u Bahreinu, koju američka mornarica koristi kao bazu od 1941., i dalje sjedište američke Pete flote .
Mnogi stručnjaci uspoređuju aparthejdski Izrael aparthejdu u Južnoj Africi. Govori u UN-u možda su pomogli u rušenju režima aparthejda u Južnoj Africi, ali do promjene nije došlo sve dok zemlje diljem svijeta nisu prihvatile globalnu kampanju da je ekonomski i politički izoliraju.
Razlog zašto su tvrdokorni pristaše Izraela u Sjedinjenim Državama pokušali zabraniti ili čak kriminalizirati kampanju za bojkot, oduzimanje i sankcije (BDS) nije taj što je nelegitimna ili antisemitska. To je upravo zato što bojkotiranje, sankcioniranje i otpuštanje iz Izraela mogu biti učinkovita strategija za pomoć u rušenju njegovog genocidnog, ekspanzionističkog i neodgovornog režima.
Zamjenski predstavnik SAD-a u UN-u Robert Wood rekao Vijeće sigurnosti da postoji "temeljna nepovezanost između rasprava koje smo vodili u ovoj dvorani i stvarnosti na terenu" u Gazi, što implicira da samo izraelska i američka stajališta o sukobu zaslužuju da budu shvaćena ozbiljno.
Ali stvarna nepovezanost u korijenu ove krize je ona između izoliranog svijeta u ogledalu američke i izraelske politike i stvarnog svijeta koji vapi za prekidom vatre i pravdom za Palestince.
Dok Izrael američkim bombama i haubičkim granatama ubija i sakati tisuće nevinih ljudi, ostatak svijeta je zgrožen ovim zločine protiv čovječnosti. Grabovska buka da se prekine masakr nastavlja rasti, ali globalni čelnici moraju ići dalje od neobvezujućih glasova i istraga i bojkotirati izraelske proizvode, staviti embargo na prodaju oružja, prekinuti diplomatske odnose i druge mjere koje će Izrael učiniti državom parijom u svijetu. pozornici.
Medea Benjamin i Nicolas JS Davies su autori Rat u Ukrajini: Smišljanje besmislenog sukoba, u izdanju OR Booksa u studenom 2022.
Medea Benjamin je suosnivačica CODEPINK za mir, i autor nekoliko knjiga, uključujući Unutar Irana: prava povijest i politika Islamske Republike Iran.
