G7 u Hirošimi mora napraviti plan za ukidanje nuklearnog oružja

Autor: ICAN, 14. travnja 2023

Po prvi put ikada, čelnici država iz Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, kao i visoki predstavnici Europske unije, G7, sastat će se u Hirošimi, Japan. Ne mogu se usuditi otići bez plana za ukidanje nuklearnog oružja.

Japanski premijer Fumio Kishida odlučio je da je Hirošima najbolje mjesto za raspravu o međunarodnom miru i nuklearnom razoružanju u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu i prijetnji uporabe nuklearnog oružja. Kishida predstavlja četvrt Hirošime i izgubljene članove obitelji u bombardiranju ovog grada. Ovo je jedinstvena prilika za ove čelnike da se posvete planu za ukidanje nuklearnog oružja i nedvosmisleno osude upotrebu ili prijetnju uporabom nuklearnog oružja.

Summit od 19. do 21. svibnja 2023. bit će prvi posjet Hirošimi za mnoge od ovih čelnika.

Uobičajeno je da posjetitelji Hirošime posjete Hirošimski muzej mira, polože cvijeće ili vijenac na kenotaf u znak počasti izgubljenim životima u bombardiranju 6. kolovoza 1945. i iskoriste jedinstvenu priliku da čuju priču o tome dan iz prve ruke od preživjelih od nuklearnog oružja, (Hibakusha).

Ključne točke koje čelnici G7 trebaju razmotriti:

Izvješća iz Japana pokazuju da će akcijski plan ili drugi komentar o nuklearnom oružju proizaći iz sastanka u Hirošimi, te je važno da se čelnici G7 obvežu na ozbiljne i značajne akcije nuklearnog razoružanja, osobito nakon što su svjedočili katastrofalnom utjecaju najmanjeg oružja u današnjim arsenalima su prethodno izradili. ICAN stoga poziva čelnike G7 da:

1. Nedvosmisleno osuditi sve prijetnje uporabom nuklearnog oružja na isti način kao što su to učinile države članice TPNW-a, pojedinačni čelnici, uključujući kancelara Scholza, glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga i G20 tijekom prošle godine.

Ruska invazija na Ukrajinu bila je zaštićena ponovljenim eksplicitnim i implicitnim prijetnjama korištenja nuklearnog oružja od strane predsjednika Ruske Federacije kao i drugih članova njegove vlade. U sklopu globalnog odgovora na jačanje tabua protiv uporabe nuklearnog oružja, države potpisnice Ugovora o zabrani nuklearnog oružja osudile su prijetnje kao neprihvatljive. Taj je jezik kasnije koristilo i nekoliko čelnika G7 i drugih, uključujući njemačkog kancelara Scholza, glavnog tajnika NATO-a Stoltenberga i članice G20 na njihovom nedavnom summitu u Indoneziji.

2. U Hirošimi se čelnici G7 moraju susresti s preživjelima od atomske bombe (Hibakusha), odati im počast posjetom Muzeju mira u Hirošimi i položiti vijenac cvijeća na kenotaf, osim toga, moraju i formalno priznati katastrofalne humanitarne posljedice bilo kojeg korištenje nuklearnog oružja. Samo iskazivanje riječi svijetu bez nuklearnog oružja značilo bi obeščastiti preživjele i žrtve atomskog bombardiranja.

Prilikom odabira mjesta za summit G7, japanski premijer Fumio Kishida odlučio je da je Hirošima najbolje mjesto za raspravu o međunarodnom miru i nuklearnom razoružanju. Svjetski čelnici koji dolaze u Hirošimu odaju počast posjetom Muzeju mira u Hirošimi, polažu vijenac cvijeća na kenotaf i sastaju se s Hibakushom. Međutim, nije prihvatljivo da čelnici G7 posjećuju Hirošimu i samo na riječima govore o svijetu bez nuklearnog oružja, a da formalno ne priznaju katastrofalne humanitarne posljedice bilo kakve uporabe nuklearnog oružja.

3. Čelnici G7 moraju odgovoriti na ruske nuklearne prijetnje i povećani rizik od nuklearnog sukoba pružanjem plana za pregovore o nuklearnom razoružanju sa svim državama s nuklearnim oružjem i pridruživanjem Ugovoru UN-a o zabrani nuklearnog oružja.

Kao dodatak osudi prijetnji uporabom nuklearnog oružja i prepoznavanju njihovih humanitarnih posljedica, konkretni koraci prema nuklearnom razoružanju moraju biti prioritet za 2023. godinu. Rusija nije samo prijetila uporabom nuklearnog oružja, već je također najavila plan za stacioniranje nuklearnog oružja u Bjelorusiji. Time Rusija povećava rizik od nuklearnog sukoba, pokušava držati svijet taocem i stvara neodgovoran poticaj za širenje za druge zemlje. G7 mora biti bolji. Vlade G7 moraju odgovoriti na ovaj razvoj događaja osiguravanjem plana za pregovore o nuklearnom razoružanju sa svim državama s nuklearnim oružjem i pridruživanjem Ugovoru o zabrani nuklearnog oružja.

4. Nakon što je Rusija objavila planove o postavljanju nuklearnog oružja u Bjelorusiju, čelnici G7 moraju se dogovoriti oko zabrane svim državama koje imaju nuklearno oružje da svoje oružje stacioniraju u drugim zemljama i angažirati Rusiju da otkaže svoje planove da to učini.

Nekoliko članica G7 trenutačno je uključeno u vlastite sporazume o dijeljenju nuklearnog oružja i mogu pokazati svoj prezir prema nedavnoj ruskoj najavi raspoređivanja započinjanjem pregovora o novim sporazumima o stanju snaga između SAD-a i Njemačke te SAD-a i Italije (kao i sličnih dogovora s zemlje koje nisu članice G7, Belgija, Nizozemska i Turska), za uklanjanje oružja trenutno stacioniranog u tim zemljama.