Imaju li liberali odgovor na Trumpa o vanjskoj politici?

Uri Freedman, Atlantik, 15. ožujka 2017.

"U Demokratskoj stranci trenutno postoji veliki otvoreni prostor", kaže senator Chris Murphy.

Chris Murphy je prije većine ljudi naslutio da će se izbori 2016. uglavnom vrtjeti oko američke vanjske politike. Ne vanjska politika u užem, tradicionalnom smislu – kao u tome koji kandidat je imao bolji plan za obračun s Rusijom ili poraz ISIS-a. Naprotiv, vanjska politika u svom najprimalnijem smislu – kao u tome kako bi Amerika trebala komunicirati sa svijetom izvan svojih granica i kako bi Amerikanci trebali zamisliti državnost u doba globalizacije. O pitanjima u rasponu od trgovine preko terorizma do imigracije, Donald Trump je ponovno otvorio raspravu o ovim širokim pitanjima, koje su kandidati obiju stranaka prethodno smatrali riješenim. Nasuprot tome, Hillary Clinton se usredotočila na specifičnosti politike. Znamo tko je pobijedio u toj raspravi, barem za sada.

To je ono što je zabrinjavalo Murphyja mjesecima prije nego što je Trump najavio svoju kandidaturu, kada je demokratski senator iz Connecticuta Upozorio da su progresivci tijekom predsjedništva Baracka Obame “zalutali u vanjskoj politici” i da su se “neintervencionisti, internacionalisti” morali “okupiti” prije predsjedničke kampanje. Murphy, član Senatskog odbora za vanjske poslove, početkom 2015. napisao je članak pod naslovom “Očajnički tražeći: progresivna vanjska politika,” u kojem je primijetio da je moderni progresivni pokret, kao što su primjeri organizacija poput MoveOn.org i Daily Kos, “temeljen na vanjskoj politici”, točnije protivljenju ratu u Iraku. Trebalo se, po njegovom mišljenju, vratiti svojim korijenima.

U konačnici, međutim, ni Bernie Sanders ni Clinton, koje je Murphy podržao za predsjednika, “zaista nisu zastupali moje stavove”, rekao mi je Murphy, “i mislim da u Demokratskoj stranci trenutno postoji veliki prostor za artikulaciju progresivnog vanjska politika."

Otvoreno je pitanje može li Murphy ispuniti taj prostor. "Mislim da Donald Trump vjeruje u postavljanje zida oko Amerike i nada se da će sve biti u redu", rekao je Murphy u nedavnom intervjuu. “Vjerujem da je jedini način na koji možete zaštititi Ameriku da budete raspoređeni prema naprijed [u svijetu] na način koji nije samo kroz vrh koplja.”

Ali gdje se Trumpova mantra “Amerika na prvom mjestu” pokazala relativno jednostavnom i djelotvoran prodaj za glasače, Murphy izbjegava slogane; opetovano se opirao kad sam ga zamolio da obuhvati svoj svjetonazor. Napetosti u njegovoj viziji nadilaze činjenicu da on koristi sokolski jezik kao što je "naprijed raspoređeni" kako bi zagovarao golublju politiku. Njegov je središnji argument za dramatično smanjenje naglaska na vojnu moć u vanjskoj politici SAD-a, a ipak neće razmišljati o smanjenju proračuna za obranu. (Kao Madeleine Albright bih rekao, “Koja je svrha imati ovu vrhunsku vojsku ako je ne možemo upotrijebiti?”) On poziva demokrate da zauzmu pobjedničku poziciju u vanjskoj politici ... zauzimanjem suprotnog pristupa tipu koji je upravo pobijedio na posljednjim predsjedničkim izborima obećavajući “jednostavna” rješenja i oštre mjere protiv "loši dečki".

"Više nema lakih odgovora", rekao je Murphy. “Loši dečki su super-sjenčani ili ponekad nisu loši dečki. Jednog dana Kina je loš momak, jednog dana nezamjenjiv ekonomski partner. Jednog dana Rusija je naš neprijatelj, drugi dan sjedimo s njima na istoj strani pregovaračkog stola. To stvara stvarno zbunjujući trenutak.” (Vrijedi napomenuti da Trumpova platforma “America First” ima svoje kontradikcije i sama po sebi nije nužno koherentna.) Ono što je progresivno u njegovoj filozofiji, objasnio je Murphy, “je to što je to odgovor na to kako postojimo u svijetu s velikim otisak koji ne ponavlja pogreške rata u Iraku.”

“Američke vrijednosti ne počinju i ne završavaju s razaračima i nosačima zrakoplova”, rekao mi je. “Američke vrijednosti dolaze tako što pomažu zemljama u borbi protiv korupcije kako bi izgradile stabilnost. Američke vrijednosti protječu kroz borbu protiv klimatskih promjena i izgradnju energetske neovisnosti. Američke vrijednosti dolaze kroz humanitarnu pomoć kojom pokušavamo spriječiti katastrofe.”

Murphyjeva poruka predstavlja kockanje; on se kladi na aktivno sudjelovanje SAD-a u svjetskim poslovima u vrijeme kada su mnogi Amerikanci su oprezni prema tom pristupu i umorni od prepravljanja drugih društava na njihovu sliku. "Mislim da naprednjaci razumiju da smo mi Amerikanci u isto vrijeme kada smo i građani svijeta", rekao je. “Zainteresirani smo prije svega za stvaranje mira i prosperiteta ovdje kod kuće, ali nismo slijepi na činjenicu da je nepravda bilo gdje u svijetu smislena, važna i vrijedna razmišljanja. Osjetio sam taj trenutak u kojem su i neki demokrati i naprednjaci možda razmišljali o zatvaranju vrata. I želim tvrditi da bi progresivni pokret trebao razmišljati o svijetu.”

Murphyjev profil je porastao otkako je uputio svoj predizborni poziv ne-oružju. Sada se redovito pojavljuje CNN i MSNBCu viralne objave na Twitteru i trijezni think-tank forumi, služeći kao glasnogovornik progresivnog otpora i moralnog bijesa u Trumpovoj eri. Možda je najglasniji u vezi Trumpove privremene zabrane izbjeglica i imigranata iz nekoliko zemalja s muslimanskom većinom. Murphy je dvaput pokušao blokirati izvršnu naredbu – koju odbacuje kao nezakonitu, pojačanu diskriminaciju muslimana koja će samo pomoći u novačenju terorista i ugroziti Amerikance – uvođenje zakonodavstva uskratiti sredstva za provedbu mjere. “Bombardiramo vašu zemlju, stvarajući humanitarnu noćnu moru, a zatim vas zaključavamo unutra. To je horor film, a ne vanjska politika”, rekao je pjenila na Twitteru malo prije nego što je Trump najavio svoju početnu zabranu.

Ovo može biti točno u slučajevima Iraka i Libije, ali Sjedinjene Države nisu glavni uzrok strašnih uvjeta u Siriji, Jemenu i Somaliji, i sigurno nisu bombardirale i stvarale noćne more u Iranu ili Sudanu, druge zemlje uključene u Trumpov imigracijski nalog. Ipak, Murphy brani tvrdnju i tvrdi da se katastrofa u Siriji može izravno pripisati američkoj invaziji na Irak: "Evo što pokušavam reći: kada je SAD aktivni sudionik u stranom ratu, ono što dolazi s tim je povećanje odgovornost za pokušaj spašavanja civila od štete djelomično uzrokovane američkim streljivom i američkim ciljanjem.”

Murphy je duboko skeptičan prema vojnoj intervenciji - osuđujuća presuda 43-godišnjeg zastupnika atributi politički punoljetnosti, prvo u Generalnoj skupštini Connecticuta, a zatim u američkom Kongresu – usred debakla u Afganistanu i Iraku. On održava da je glupo da američka vlada troši više od 10 puta koliko o vojsci, toliko i o diplomaciji i inozemnoj pomoći. On tvrdi da su klimatske promjene sigurnosna prijetnja Sjedinjenim Državama i svijetu, te da američko vodstvo u inozemstvu ovisi o predanosti američke vlade ljudskim pravima i ekonomskim prilikama kod kuće. I on tvrdi da terorizam, koji on smatra protiv ozbiljne, ali upravljive prijetnje koju političari prečesto pretjeruju, treba se boriti bez pribjegavanja mučenju; s većim ograničenjima nego što postoje trenutno u pogledu upotrebe udara bespilotnih letjelica, tajnih operacija i masovnog nadzora; i to na način koji se bavi “korijenskim uzrocima” islamskog ekstremizma.

Mnogi od tih stavova dovode Murphyja u sukob s Trumpom, osobito u svjetlu predsjednikovih izvješća Planovi dramatično povećati izdatke za obranu uz smanjenje sredstava za State Department i Američku agenciju za međunarodni razvoj. Murphy voli istaknuti da je nakon Drugoga svjetskog rata američka vlada potrošila 3 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje na inozemnu pomoć za stabilizaciju demokracija i gospodarstva u Europi i Aziji, dok danas Sjedinjene Države troše samo otprilike 0.1 posto svog BDP-a na inozemnu pomoć. “Dobijamo ono za što plaćamo”, rekao mi je Murphy. “Svijet je danas kaotičniji, ima više nestabilnih zemalja kojima se nije moglo upravljati dijelom zato što vam Sjedinjene Države ne pomažu kada je u pitanju promicanje stabilnosti.”

Murphy predlaže "novi Marshallov plan", program ekonomske pomoći bliskoistočnim i afričkim zemljama pogođenim terorizmom i drugim nacijama kojima prijete Rusija i Kina, po uzoru na američku pomoć zapadnoj Europi nakon Drugog svjetskog rata. Pomoć bi, kaže, mogla ovisiti o tome da zemlje primatelji provode političke i ekonomske reforme. Što se tiče toga zašto više vjeruje u ambiciozne gospodarske intervencije nego u ambiciozne vojne, citira "staru izreku da dvije zemlje s McDonald'som nikada nisu zaratile jedna s drugom." (Vojni sukobi između Sjedinjenih Država i Paname, Indije i Pakistana, Izraela i Libanona, Rusije i Gruzije te Rusije i Ukrajine staviti neka udubljenja u ovoj teoriji, razvijen by New York Times kolumnist Thomas Friedman, ali Murphy tvrdi da su zemlje s jakim gospodarstvima i demokratskim sustavima sklonije riziku kada je u pitanju rat.)

Zašto, pita Murphy, američki čelnici imaju toliko povjerenja u vojsku, a tako malo povjerenja u nevojna sredstva zemlje utjecanja na međunarodna pitanja? Samo zato što Sjedinjene Države imaju najbolji čekić na svijetu, on tvrdi, ne znači da je svaki problem nokat. Murphy podržan slanje oružja ukrajinskoj vojsci dok se borila s Rusijom, ali postavlja pitanje zašto se Kongres nije više usredotočio na, recimo, pomoć ukrajinskoj vladi u borbi protiv korupcije. On je sponsor vojnog saveza NATO-a, ali pita zašto Sjedinjene Države također ozbiljno ne ulažu u odvikavanje svojih europskih saveznika od ovisnosti o ruskim izvorima energije. On redovito se pita zašto Ministarstvo obrane ima više odvjetnika i članova vojnih sastava nego što State Department ima diplomata.

Ipak Murphy, koji predstavlja država u kojoj se nalazi niz izvođača radova iz Ministarstva obrane, ne zagovara smanjenje izdataka za obranu, iako Sjedinjene Države trenutno troše više na svoju vojsku nego otprilike sljedećih sedam zemalja zajedno. Murphy kaže da vjeruje u "mir kroz snagu" - ideju koju promiče i Donald Trump - i želi da Sjedinjene Države zadrže svoju vojnu prednost nad drugim zemljama. Čini se da želi sve - vojne tromboniste i časnike vanjske službe. Napominje da bi Trumpovo povećanje od 50 milijardi dolara za obrambeni proračun moglo udvostručiti proračun State Departmenta ako se umjesto toga usmjeri tamo.

Ako Sjedinjene Države ostanu fiksirane na vojnu snagu, upozorava on, zaostat će za svojim suparnicima i neprijateljima. "Rusi maltretiraju zemlje s naftom i plinom, Kinezi ulažu velika ekonomska ulaganja diljem svijeta, ISIS i ekstremističke skupine koriste propagandu i internet kako bi povećali svoj doseg", rekao je Murphy. “I kako je ostatak svijeta shvaćao da se moć može vrlo učinkovito projicirati nevojnim sredstvima, Sjedinjene Države nisu napravile tu tranziciju.”

Murphy odstupa od Obame, koji je i sam ponudio vrstu progresivne vanjskopolitičke vizije, dodatno umanjujući učinkovitost vojne intervencije. Konkretno, on tvrdi da je Obamina politika naoružavanja sirijskih pobunjenika iznosila "dovoljnu potporu pobunjenicima da nastave borbu, a nikad dovoljno da bude konačna". Dok je "suzdržanost pred licem zla neprirodna, prljava, užasna", rekao je u nedavni intervju s novinarom Paulom Bassom, Sjedinjene Države su mogle spasiti živote ne zauzimajući stranu u sirijskom građanskom ratu. Njegov vlastiti standard za poduzimanje vojne akcije: "Mora biti zato što su američki građani ugroženi i moramo znati da naša intervencija može biti odlučujuća."

Murphy je bio jedan od prvih članova Kongresa koji je suprotstaviti se prodaja oružja Obamine administracije Saudijskoj Arabiji i potpora vojnoj intervenciji pod vodstvom Saudijske Arabije u građanskom ratu u Jemenu. Tvrdio je da je Saudijska Arabija, a bliskog saveznika SAD-a od Hladnog rata, nije činio dovoljno da smanji civilne žrtve u Jemenu, što je rezultiralo humanitarnom krizom u kojoj su ISIS i al-Qaeda – obje izravne prijetnje Sjedinjenim Državama – cvjetale.

Ali i Murphy napredan kontroverzan argument među naprednjacima, od kojih mnogi odbacuju povezanost između terorizma i islama. Rekao je da Sjedinjene Države ne bi trebale bezuvjetno pomagati Saudijskoj Arabiji kada su milijarde dolara saudijskog novca financirale širenje vehabizma – fundamentalističke verzije islama – diljem muslimanskog svijeta, od Pakistana do Indonezije, uglavnom kroz stvaranje medresa, ili sjemeništa. Ova vrsta islama, zauzvrat, je utjecao ideologije sunitskih terorističkih skupina poput al-Qaide i ISIS-a.

“Progresivna vanjska politika ne gleda samo na pozadinu terorizma, već gleda i na prednji dio terorizma”, rekao mi je Murphy. “A na prednjoj strani terorizma je loša američka vojna politika na Bliskom istoku, saudijsko financiranje vrlo netolerantne marke islama koja postaje građevni blok ekstremizma, siromaštva i političke nestabilnosti.”

S tim u vezi, on priznaje da se njegovi stavovi preklapaju s stavovima nekih Trumpovih savjetnika, koji naglasiti ideološka dimenzija terorizma. Ali on također odstupa od Trumpovih pomoćnika pozivajući na američku poniznost u ovoj ideološkoj borbi. “Mislim da ne postoji način na koji će Sjedinjene Države odlučiti koja verzija islama u konačnici prevladava globalno, i bilo bi iskreno neprikladno da pokušamo igrati tu ulogu,” rekao mi je. “Ono što govorim je da to treba govoriti o tome tko su naši saveznici, a tko nisu. Trebali bismo birati saveze sa zemljama koje pokušavaju širiti umjereni islam i … trebali bismo dovesti u pitanje naše saveze sa zemljama koje šire netolerantne verzije islama.”

Kao rezultat toga, Murphy je objasnio tijekom a 2015 događaj u Wilson centru, iako “zvuči jako dobro reći da je američki cilj poraz ISIS-a”, američka politika “treba biti eliminirati sposobnost ISIS-a da napadne Sjedinjene Države. Hoće li ISIS biti izbrisan s lica Bliskog istoka, pitanje je za naše partnere u regiji.”

Murphy se također preklapa s Trumpom-i Obama, što se toga tiče – u svojoj kritici vanjskopolitičkih elita u glavnom gradu nacije. "U Washingtonu ima toliko ljudi koji dobivaju novac da razmišljaju o načinima na koje Amerika može popraviti svijet", rekao je Bassu. “A ideja da je Amerika na nekim mjestima bespomoćna stvarno ne plaća račune. Dakle, stalno vam se kao članu Kongresa govori: 'Evo rješenja u kojem Amerika može riješiti ovaj problem.'

Ali često ne postoji američki rješenje – pogotovo ne vojno, tvrdi Murphy. U takvim herezama Murphy osjeća da ima djelić nečega zajedničkog sa svojim protivnikom u Bijeloj kući. “Cijenim predsjednika koji je spreman postaviti neka velika pitanja o prethodnim pravilima igre kada je riječ o tome kako Sjedinjene Države financiraju ili usmjeravaju vanjsku politiku”, rekao mi je. Murphy se nada da će prevladati u odgovorima.

Jedan odgovor

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

Vezani članci

Naša teorija promjene

Kako okončati rat

Move for Peace Challenge
Antiratni događaji
Pomozite nam rasti

Mali donatori nas nastavljaju dalje

Ako odlučite davati periodični doprinos od najmanje 15 USD mjesečno, možete odabrati dar zahvale. Zahvaljujemo našim stalnim donatorima na našoj web stranici.

Ovo je vaša prilika da ponovno zamislite a world beyond war
WBW trgovina
Prevedi na bilo koji jezik