Autor: WILPF, IPB, WBW, 6. studenog 2022
Poštovani izvršni tajniče Stiell i direktorice Violetti,
Uoči Konferencije stranaka (COP) 27 u Egiptu, naše organizacije, Ženska međunarodna liga za mir i slobodu (WILPF), Međunarodni ured za mir i World BEYOND War, zajedno vam pišemo ovo otvoreno pismo o našoj zabrinutosti u vezi s negativnim učincima vojnih emisija i troškova na klimatsku krizu. Dok bjesne oružani sukobi u Ukrajini, Etiopiji i Južnom Kavkazu, ozbiljno smo zabrinuti da vojne emisije i troškovi ometaju napredak Pariškog sporazuma.
Apeliramo na Tajništvo Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimi (UNFCCC) da provede posebno istraživanje i javno izvijesti o emisijama ugljika u vojsci i ratu. Također tražimo da Tajništvo prouči i izvijesti o vojnoj potrošnji u kontekstu financiranja klimatskih promjena. Zabrinuti smo što vojne emisije i izdaci i dalje rastu, ometajući sposobnost zemalja da ublaže i prilagode se klimatskoj krizi. Također smo zabrinuti da tekući ratovi i neprijateljstva između zemalja potkopavaju globalnu suradnju potrebnu za postizanje Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.
Od svog početka, UNFCCC nije stavio na dnevni red COP-a pitanje emisija ugljika iz vojske i rata. Shvaćamo da je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) identificirao mogućnost da klimatske promjene pridonose nasilnom sukobu, ali IPCC nije uzeo u obzir prekomjerne emisije iz vojske na klimatske promjene. Ipak, vojska je najveći potrošač fosilnih goriva i najveći emiter ugljika u vladama država stranaka. Vojska Sjedinjenih Država najveći je potrošač naftnih derivata na planetu. Projekt Troškovi rata na Sveučilištu Brown objavio je 2019. izvješće pod naslovom “Upotreba goriva u Pentagonu, klimatske promjene i troškovi rata” koje je pokazalo da su emisije ugljika američke vojske veće od većine europskih zemalja. Mnoge zemlje ulažu u nove sustave oružja na fosilna goriva, kao što su borbeni zrakoplovi, ratni brodovi i oklopna vozila, koji će uzrokovati zadržavanje ugljika na mnogo desetljeća i spriječiti brzu dekarbonizaciju. Međutim, oni nemaju odgovarajuće planove za kompenzaciju vojnih emisija i postizanje ugljične neutralnosti do 2050. Tražimo da UNFCCC stavi na dnevni red sljedećeg COP-a pitanje vojnih i ratnih emisija.
Prošle godine, globalna vojna potrošnja porasla je na 2.1 bilijun dolara (USD), prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI). Pet najvećih vojnih potrošača su Sjedinjene Države, Kina, Indija, Velika Britanija i Rusija. U 2021. SAD je potrošio 801 milijardu dolara na svoju vojsku, što je činilo 40% svjetskih vojnih izdataka i više od sljedećih devet zemalja zajedno. Ove je godine Bidenova administracija dodatno povećala vojnu potrošnju SAD-a na rekordnih 840 milijardi dolara. Nasuprot tome, američki proračun za Agenciju za zaštitu okoliša, koja je odgovorna za klimatske promjene, iznosi samo 9.5 milijardi dolara. Britanska vlada planira udvostručiti vojnu potrošnju na 100 milijardi funti do 2030. Što je još gore, britanska vlada je najavila da će smanjiti financiranje klimatskih promjena i strane pomoći kako bi potrošila više na oružje Ukrajini. Njemačka je također najavila povećanje svoje vojne potrošnje od 100 milijardi eura. U posljednjem saveznom proračunu, Kanada je povećala svoj obrambeni proračun koji trenutno iznosi 35 milijardi dolara godišnje za 8 milijardi dolara u sljedećih pet godina. Članice Sjevernoatlantskog saveza (NATO) povećavaju vojnu potrošnju kako bi ispunile cilj od 2% BDP-a. Najnovije izvješće NATO-a o obrambenim rashodima pokazuje da je vojna potrošnja za njegovih trideset zemalja članica dramatično porasla u proteklih 7 godina sa 896 milijardi dolara na 1.1 trilijuna dolara godišnje, što je 52% svjetske vojne potrošnje (Grafikon 1). Ovo povećanje iznosi više od 211 milijardi USD godišnje, što je više nego dvostruko više od obećanog financiranja klimatskih promjena.
Godine 2009. na COP 15 u Kopenhagenu, bogate zapadne zemlje obvezale su se uspostaviti godišnji fond od 100 milijardi dolara do 2020. za pomoć zemljama u razvoju u prilagodbi klimatskoj krizi, ali nisu ispunile taj cilj. Prošli listopad, zapadne zemlje predvođene Kanadom i Njemačkom objavile su Plan za financiranje klimatskih promjena u kojem se tvrdi da će do 2023. biti potrebno da ispune svoju obvezu mobiliziranja 100 milijardi dolara svake godine putem Zelenog klimatskog fonda (GCF) za pomoć siromašnijim zemljama u suočavanju s klimatskom krizom. . Zemlje u razvoju najmanje su odgovorne za krizu, ali su najteže pogođene ekstremnim vremenskim prilikama izazvanim klimom i hitno im je potrebno odgovarajuće financiranje za prilagodbu te gubitke i štete.
Na COP 26 u Glasgowu, bogate zemlje pristale su udvostručiti svoja sredstva za prilagodbu, ali to nisu uspjele učiniti i nisu se uspjele dogovoriti o financiranju gubitaka i štete. U kolovozu ove godine, GCF je pokrenuo svoju kampanju za drugu nadopunu iz zemalja. Ovo financiranje ključno je za otpornost na klimatske promjene i pravednu tranziciju koja je rodno osjetljiva i usmjerena na ranjive zajednice. Umjesto da usmjere sredstva za klimatsku pravdu, prošle su godine zapadne zemlje ubrzano povećale javnu potrošnju za oružje i rat. Zahtijevamo da UNFCCC pokrene pitanje vojne potrošnje kao izvora financiranja za klimatske financijske instrumente: GCF, Adaptation Fund i Loss and Damage Financing Facility.
U rujnu, tijekom opće rasprave u Ujedinjenim narodima, čelnici mnogih zemalja osudili su vojnu potrošnju i povezali je s klimatskom krizom. Premijer Salomonskih Otoka Manasseh Sogavare izjavio je: "Nažalost, više resursa se troši na ratove nego na borbu protiv klimatskih promjena, to je krajnje žalosno." Ministar vanjskih poslova Kostarike, ministar vanjskih poslova Kostarike Arnaldo André-Tinoco objasnio je,
“Nezamislivo je da dok milijuni ljudi čekaju na cjepiva, lijekove ili hranu da im spase živote, najbogatije zemlje i dalje daju prednost svojim resursima u naoružanju nauštrb dobrobiti ljudi, klime, zdravlja i ravnomjernog oporavka. U 2021. globalna vojna potrošnja nastavila se povećavati sedmu godinu zaredom da bi dosegla najveću brojku koju smo ikada vidjeli u povijesti. Kostarika danas ponavlja svoj poziv na postupno i trajno smanjenje vojne potrošnje. Jer što više oružja proizvedemo, više će izbjeći čak i našim najboljim naporima u upravljanju i kontroli. Riječ je o davanju prioriteta životima i dobrobiti ljudi i planeta u odnosu na profit koji se može zaraditi oružjem i ratom.”
Važno je napomenuti da je Kostarika ukinula svoju vojsku 1949. Ovaj put demilitarizacije u proteklih 70 godina doveo je Kostariku do lidera u dekarbonizaciji i razgovorima o bioraznolikosti. Prošle godine na COP 26, Kostarika je pokrenula "Beyond Oil and Gas Alliance" i zemlja može napajati većinu svoje električne energije iz obnovljivih izvora. Na ovogodišnjoj generalnoj debati UN-a, predsjednik Kolumbije Gustavo Petro Urrego također je osudio “izmišljene” ratove u Ukrajini, Iraku, Libiji i Siriji i ustvrdio da su ratovi poslužili kao izgovor da se ne uhvati u koštac s klimatskim promjenama. Tražimo da se UNFCCC izravno suoči s međusobno povezanim problemima militarizma, rata i klimatske krize.
Prošle su godine znanstvenici dr. Carlo Rovelli i dr. Matteo Smerlak suosnivali Globalnu inicijativu za dividendu mira. Tvrdili su u svom nedavnom članku “Mali rez u svjetskoj vojnoj potrošnji mogao bi pomoći u financiranju rješenja za klimu, zdravlje i siromaštvo” objavljenom u Scientific Americanu da bi zemlje trebale preusmjeriti dio od 2 trilijuna dolara “koje se svake godine troše u globalnoj utrci u naoružanju” u Zelene Klimatski fond (GCF) i drugi razvojni fondovi. Mir i smanjenje i preraspodjela vojne potrošnje na financiranje klimatskih promjena ključni su za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1.5 stupnjeva. Pozivamo Tajništvo UNFCCC-a da upotrijebi vaš ured za podizanje svijesti o utjecajima vojnih emisija i vojnih izdataka na klimatsku krizu. Molimo vas da ova pitanja stavite na dnevni red nadolazećeg COP-a i naručite posebnu studiju i javno izvješće. Oružani sukob s velikim ugljikom i sve veća vojna potrošnja više se ne mogu zanemariti ako ozbiljno namjeravamo spriječiti katastrofalne klimatske promjene.
Konačno, vjerujemo da su mir, razoružanje i demilitarizacija ključni za ublažavanje, transformacijsku prilagodbu i klimatsku pravednost. Rado bismo dobili priliku da se virtualno sastanemo s vama, a možete nas kontaktirati putem gore navedenih kontakt podataka ureda WILPF-a. WILPF će također poslati delegaciju na COP 27 i bilo bi nam drago da se osobno sastanemo s vama u Egiptu. Više informacija o našim organizacijama i izvorima informacija u našem pismu nalazi se u nastavku. Radujemo se vašem odgovoru. Hvala vam na pozornosti na naše brige.
Iskreno,
Madeleine Rees
Glavni tajnik
Međunarodna ženska liga za mir i slobodu
Sean Conner
Izvršni direktor Međunarodnog ureda za mir
David Swanson, suosnivač i izvršni direktor
World BEYOND War
O NAŠIM ORGANIZACIJAMA:
Ženska međunarodna liga za mir i slobodu (WILPF): WILPF je organizacija utemeljena na članstvu koja djeluje kroz feminističke principe, u solidarnosti i partnerstvu sa sestrinskim aktivisticama, mrežama, koalicijama, platformama i organizacijama civilnog društva. WILPF ima članove sekcija i grupa u više od 40 zemalja i partnere diljem svijeta, a naše sjedište je u Ženevi. Naša vizija je svijet trajnog mira izgrađen na feminističkim temeljima slobode, pravde, nenasilja, ljudskih prava i jednakosti za sve, gdje ljudi, planet i svi ostali njegovi stanovnici koegzistiraju i cvjetaju u harmoniji. WILPF ima program razoružanja, Reaching Critical Will sa sjedištem u New Yorku: https://www.reachingcriticalwill.org/ Više informacija o WILPF-u: www.wilpf.org
Međunarodni ured za mir (IPB): Međunarodni ured za mir posvećen je viziji svijeta bez rata. Naš trenutni glavni program usredotočen je na razoružanje za održivi razvoj i unutar toga, naš fokus je uglavnom na preraspodjeli vojnih izdataka. Smatramo da bi se smanjenjem financiranja vojnog sektora mogli osloboditi značajni iznosi novca za društvene projekte, u zemlji i inozemstvu, koji bi mogli dovesti do zadovoljenja stvarnih ljudskih potreba i zaštite okoliša. Istodobno podržavamo niz kampanja razoružanja i dostavljamo podatke o ekonomskim dimenzijama oružja i sukoba. Naš kampanjski rad na nuklearnom razoružanju započeo je već 1980-ih. Naših 300 organizacija članica u 70 zemalja, zajedno s pojedinačnim članovima, čine globalnu mrežu, spajajući znanje i iskustvo u kampanjama u zajedničkom cilju. Povezujemo stručnjake i zagovornike koji rade na sličnim temama kako bismo izgradili snažne pokrete civilnog društva. Prije deset godina, IPB je pokrenuo globalnu kampanju o vojnoj potrošnji: https://www.ipb.org/global-campaign-on-military-spending/ pozivajući na smanjenje i preraspodjelu na hitne društvene i ekološke potrebe. Više informacija: www.ipb.org
World BEYOND War (WBW): World BEYOND War globalni je nenasilni pokret za okončanje rata i uspostavljanje pravednog i održivog mira. Naš je cilj stvoriti svijest o popularnoj podršci za okončanje rata i dodatno je razviti. Radimo na promicanju ideje ne samo da spriječimo neki određeni rat, već i ukidanjem cijele institucije. Nastojimo kulturu rata zamijeniti onom mira u kojoj nenasilno sredstvo rješavanja sukoba zauzima mjesto krvoprolića. World BEYOND War započela je 1. siječnja 2014. Imamo ogranke i podružnice diljem svijeta. WBW je pokrenuo globalnu peticiju “COP27: Stop Excluding Military Pollution from Climate Agreement”: https://worldbeyondwar.org/cop27/ Više informacija o WBW-u možete pronaći ovdje: https://worldbeyondwar.org/
IZVORI:
Kanada i Njemačka (2021.) “Plan isporuke financiranja klimatskim promjenama: ispunjavanje cilja od 100 milijardi američkih dolara”: https://ukcop26.org/wp-content/uploads/2021/10/Climate-Finance-Delivery-Plan-1.pdf
Opservatorij za sukobe i okoliš (2021.) „Ispod radara: ugljični otisak vojnih sektora EU-a”: https://ceobs.org/wp-content/uploads/2021/02/Under-the-radar_the-carbon- footprint- vojnog-sektora-EU-a.pdf
Crawford, N. (2019) “Upotreba goriva u Pentagonu, klimatske promjene i troškovi rata”:
https://watson.brown.edu/costsofwar/papers/ClimateChangeandCostofWar Global Peace Dividend Initiative: https://peace-dividend.org/about
Mathiesen, Karl (2022.) “Ujedinjeno Kraljevstvo će koristiti gotovinu za klimu i pomoć za kupnju oružja za Ukrajinu,” Politico: https://www.politico.eu/article/uk-use-climate-aid-cash-buy-weapon-ukraine /
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora (2022.) Izvješće NATO-a o obrambenim troškovima, lipanj 2022.:
OECD (2021.) „Scenariji usmjereni prema budućnosti o financiranju klimatskih promjena koje su osigurale i mobilizirale razvijene zemlje u razdoblju 2021. – 2025.: Tehnička napomena”: https://www.oecd-ilibrary.org/docserver/a53aac3b-en.pdf?expires=1662416616&id =id&accname=guest&checksum=655B79E12E987B035379B2F08249 7ABF
Rovelli, C. i Smerlak, M. (2022.) “Mali rez u svjetskoj vojnoj potrošnji mogao bi pomoći u financiranju rješenja za klimu, zdravlje i siromaštvo,” Scientific American: https://www.scientificamerican.com/article/a-small- smanjenje-svjetske-vojne-potrošnje-moglo bi-pomoći-u-financiranju- rješenja za-klimu-zdravlje-i-siromaštvo/
Sabbagh, D. (2022.) “Potrošnja za obranu Ujedinjenog Kraljevstva udvostručit će se na 100 milijardi funti do 2030., kaže ministar,” The Guardian: https://www.theguardian.com/politics/2022/sep/25/uk-defence-spending- udvostručiti-na-100m-do- 2030.-kaže-ministar
Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (2022.) Trendovi u svjetskim vojnim izdacima, 2021.:
Program UN-a za okoliš (2021.): Stanje financija za prirodu https://www.unep.org/resources/state-finance-nature
UNFCCC (2022.) Financiranje klimatskih promjena: https://unfccc.int/topics/climate-finance/the-big-picture/climate-finance-in-the-negotiations/climate-finance
Opća rasprava Ujedinjenih naroda (2022.), Opća skupština, 20. – 26. rujna: https://gadebate.un.org/en
