Thalif Deen, Inter Press služba
Nuklearna sigurnost bila je prioritet američkog predsjednika Baracka Obame. / Zasluge: Eli Clifton/IPS
– Kao dio svog nuklearnog naslijeđa, američki predsjednik Barack Obama traži rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a (UNSC) s ciljem zabrane nuklearnih proba širom svijeta.
Očekuje se da će rezolucija, o kojoj se još uvijek pregovara u 15-članom SBUN, biti usvojena prije nego što Obama završi svoje osmogodišnje predsjedništvo u januaru sljedeće godine.
Od njih 15, pet su stalne članice s pravom veta, a koje su i najveće svjetske nuklearne sile: SAD, Britanija, Francuska, Kina i Rusija.
Prijedlog, prvi takve vrste u SBUN-u, izazvao je široku debatu među antinuklearnim kampanjama i mirovnim aktivistima.
Joseph Gerson, direktor Programa za mir i ekonomsku sigurnost u Komitetu američkih prijatelja (AFSC), kvekerskoj organizaciji koja promoviše mir sa pravdom, rekao je za IPS da postoji nekoliko načina da se razmotri predložena rezolucija.
Republikanci u američkom Senatu izrazili su ljutnju što Obama radi na tome da UN ojača Sporazum o sveobuhvatnoj (nuklearnoj) zabrani testiranja (CTBT), napomenuo je on.
“Čak su optužili da rezolucijom zaobilazi američki ustav, koji zahtijeva ratifikaciju ugovora u Senatu. Republikanci su se protivili ratifikaciji CTBT otkako je (bivši američki predsjednik) Bill Clinton potpisao sporazum 1996. godine”, dodao je on.
U stvari, iako bi međunarodno pravo trebalo da bude američki zakon, rezolucija, ako bude usvojena, neće biti priznata kao zamjena za ustavni zahtjev o ratifikaciji ugovora u Senatu, a samim tim neće zaobići ustavni proces, istakao je Gerson.
"Ono što će rezolucija učiniti bit će jačanje CTBT-a i dodavanje malo sjaja Obaminoj tobožnjoj nuklearnoj abolicionističkoj slici", dodao je Gerson.
CTBT, koji je usvojila Generalna skupština UN-a još 1996. godine, još uvijek nije stupio na snagu iz jednog primarnog razloga: osam ključnih zemalja je ili odbilo da potpiše ili je odložilo ratifikaciju.
Tri koje nisu potpisale – Indija, Sjeverna Koreja i Pakistan – i pet koje nisu ratificirale – Sjedinjene Države, Kina, Egipat, Iran i Izrael – ostaju neobavezne 20 godina nakon usvajanja sporazuma.
Trenutno postoji dobrovoljni moratorij na testiranje koji su uvele mnoge nuklearno naoružane države. “Ali moratorij nije zamjena za CTBT koji je na snazi. Četiri nuklearna testa koje je provela DNRK (Demokratska Narodna Republika Koreja) dokaz su toga”, kaže generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon, snažni zagovornik nuklearnog razoružanja.
Prema odredbama CTBT-a, ugovor ne može stupiti na snagu bez učešća posljednje od osam ključnih zemalja.
Alice Slater, savjetnica u Fondaciji za mir nuklearnog doba i koja služi u Koordinacionom odboru World Beyond War, rekao je za IPS: "Samo mislim da je to velika distrakcija od momenta koji se trenutno gradi za pregovore o zabrani ove jeseni na Generalnoj skupštini UN-a."
Osim toga, istakla je ona, to neće imati efekta u SAD-u gdje se od Senata traži da ratificira CTBT da bi on ovdje stupio na snagu.
“Smiješno je bilo šta učiniti u vezi sa Ugovorom o sveobuhvatnoj zabrani testiranja jer on nije sveobuhvatan i ne zabranjuje nuklearne testove.”
Ona je opisala CTBT kao striktno meru neširenja, budući da ga je Clinton potpisala „uz obećanje našem dr. Strangelovesu za Program upravljanja zalihama koji je nakon 26 podzemnih testova na poligonu u Nevadi u kojima se plutonijum raznosi hemijskim eksplozivom ali nema lančanu reakciju.”
Tako je Clinton rekao da to nisu nuklearni testovi, zajedno sa visokotehnološkim laboratorijskim testiranjem, kao što je Nacionalno postrojenje za paljenje na dva fudbalska terena u Livermore Lab-u, rezultiralo je novim predviđanjima za jedan bilion dolara tokom trideset godina za nove fabrike bombi, bombe i sistemi isporuke u SAD, rekao je Slater.
Gerson je rekao IPS-u da će izvještaj Otvorene radne grupe (OEWG) za nuklearno razoružanje biti razmatran na predstojećoj sjednici Generalne skupštine.
SAD i druge nuklearne sile protive se početnim zaključcima tog izvještaja koji pozivaju Generalnu skupštinu da odobri početak pregovora u UN-u za sporazum o ukidanju nuklearnog oružja 2017. godine, dodao je.
U najmanju ruku, dobivanjem publiciteta za rezoluciju CTBT UN-a, Obamina administracija već odvlači pažnju u Sjedinjenim Državama od procesa OEWG, rekao je Gerson.
„Slično, iako Obama može potaknuti stvaranje komisije za „plavu vrpcu“ koja bi dala preporuke o finansiranju nadogradnje nuklearnog oružja i sistema za isporuku od trilijuna dolara kako bi se osiguralo pokriće za smanjenje, ali ne i okončanje ove potrošnje, sumnjam da će potez da se okonča američka doktrina prvog udara, koju navodno razmatraju i visoki zvaničnici administracije.”
Kada bi Obama naredio da se prekine doktrina američkog prvog udara, to bi ubacilo kontroverzno pitanje u predsjedničke izbore, a Obama ne želi učiniti ništa da potkopa kampanju Hillary Clinton suočena s opasnostima Trumpovih izbora, on raspravljao.
“Dakle, opet, pritiskom i objavljivanjem CTBT rezolucije, američka javnost i međunarodna pažnja će se odvratiti od neuspjeha da se promijeni doktrina borbe protiv prvog udarnog rata.”
Osim zabrane nuklearnih proba, Obama također planira proglasiti politiku nuklearne „bez prve upotrebe“ (NFU). Ovo će ojačati opredjeljenje SAD-a da nikada neće koristiti nuklearno oružje osim ako ga protivnik ne oslobodi.
U saopćenju objavljenom 15. augusta, Azijsko-pacifička liderska mreža za nuklearno neproliferaciju i razoružanje, “ohrabrila je SAD da usvoje nuklearnu politiku “bez prve upotrebe” i pozvala pacifičke saveznike da je podrže.”
Prošlog februara Ban je požalio što nije bio u mogućnosti da postigne jedan od svojih ambicioznijih i neuhvatljivijih političkih ciljeva: osigurati stupanje na snagu CTBT-a.
„Ove godine se navršava 20 godina otkako je otvoreno za potpisivanje“, rekao je, ističući da je nedavna nuklearna proba Demokratske Narodne Republike Koreje (DNRK) – četvrta od 2006. – bila „duboko destabilizirajuća za regionalnu sigurnost i ozbiljno podriva međunarodne napore u neširenju."
Sada je vrijeme, ustvrdio je, da se učini posljednji pritisak da se osigura stupanje CTBT-a na snagu, kao i da se postigne njegova univerzalnost.
U međuvremenu, države bi trebale razmotriti kako ojačati trenutni moratorij na nuklearne testove, savjetovao je on, “tako da nijedna država ne može koristiti trenutni status CTBT-a kao izgovor za izvođenje nuklearnog testa”.
