Deset pitanja vanjske politike za američke predsjedničke kandidate

Stephen Kinzer, July 25, 2019

Iz Bostonskog globusa

Ako tražite smele ideje o budućoj američkoj ulozi u svetu, nemojte se upuštati u ovonedeljne debate među demokratskim kandidatima za predsednika. Prva runda debata je pokazala da moderatori neće postavljati duboka pitanja o vanjskoj politici. To je u redu sa većinom kandidata koji ne žele da se bave takvim pitanjima. Gledaocima ostaje malo više od turobnog ponavljanja klišea i ritualnog osude navodnih neprijatelja.

Ova sezona rasprava odražava deprimirajuću činjenicu američkog političkog života. U Sjedinjenim Američkim Državama je moguće provesti mnogo godina u politici i uzdići se na visoke pozicije, a da nikada ne razmišljate ozbiljno o vanjskoj politici. Ovo samo-nametnuto neznanje bilo bi žalosno u bilo kojoj zemlji. U SAD je to posebno opasno. Akcije koje poduzimamo ne utiču samo na našu vlastitu sigurnost, već i na svakodnevni život ljudi širom svijeta. Milioni napreduju ili pate u zavisnosti od toga šta Kongres, Bela kuća i Pentagon odlučuju od dana do dana. Šta bi onda trebalo da odluče? Kako bi se Sjedinjene Države trebale nositi s ostatkom svijeta? Čak i kada biramo svog sledećeg predsednika, retko postavljamo ova bukvalno zemljotresna pitanja.

Kandidati su dio problema. Jedini koji je uglavnom fokusiran na spoljnu politiku, Tulsi Gabbard, borio se da provali u svijest birača. Ve} ina drugih ustaje stra {ne spoljne politike, ali o ~ igledno nemaju duboko razmatrani pogled na svijet. Elizabeth Warren je sjajan primjer ove slijepe točke. Ona očigledno ima oštriji i analitičniji um od većine svojih rivala, ali izgleda da ga nije primijenila na vanjsku politiku. Ona je poznata, na primer, kao refleksivna pristalica Izraela, i čak je pohvalila izraelsku invaziju 2014-a i okupaciju Gaze. Ipak, prije nekoliko tjedana, ona je bila pritisnuta od strane birača kako bi podržala okončanje te okupacije i odgovorila: "Da, da, pa sam tamo."

To je zvučalo kao preokret. Je li? Nemojte očekivati ​​da ćete to saznati gledajući debatu.

Jedini predsjednički kandidat najvišeg ranga, koji izgleda spreman govoriti o vanjskoj politici, također je jedini koji ima dosljedan stav: Bernie Sanders. On se uporno protivi američkoj vojnoj intervenciji i projektima promjene režima, i obećava da će okončati naše strane ratove. Slažem se s njim ili ne, jasno je da je Sanders ozbiljno razmišljao o globalnim pitanjima i razvio dosljedan pogled na to što bi američka vanjska politika trebala biti.

Bez obzira na to koliko većina kandidata ima neznanja o spoljnoj politici, ili koliko željno žele da izbegnu diskusiju o tome, oni nisu pravi krivci u ovim debatama. Veći problem su moderatori. Mreže biraju moderatore koji instinktivno prihvataju ideju američke hegemonije i voljno služe kao lutkice trbuhozboraca za našu stalnu ratnu mašinu. Kandidati ne daju otvorene odgovore na provokativna pitanja o svjetskim pitanjima, jer moderatori ne postavljaju takva pitanja.

Kakva bi bila ta pitanja? Evo nekih očiglednih koje bi, ako ih se pita, moglo pomoći biračima da saznaju šta kandidati stvarno misle o svijetu i mjestu Amerike u njemu.

■ Predsjednik Jimmy Carter ustvrdio je da su Sjedinjene Države „najratobornija nacija u istoriji svijeta“. Je li to istina? Ako ne, zašto toliko ljudi širom svijeta vjeruje?

■ Naš rat u Afganistanu postao je najduži u američkoj istoriji. Hoćete li se obvezati da ćete povući sve američke trupe do kraja svog prvog mandata?

■ Sjedinjene Države uvele su nove sankcije protiv Iran i Venecuela koji prouzrokuju veliki bol za obične ljude. Da li je u redu da Sjedinjene Države učine da porodice trpe kako bi postigle politički cilj?

■ Kako možemo izbjeći sukob s Kinom?

■ Gotovo 2 miliona građana Gaze živi pod najtežom svjetskom okupacijom, bez slobode putovanja, razvoja svoje ekonomije ili slobodnog govora. Izrael tvrdi da bezbednost zahteva od njega da nastavi ovu okupaciju. Da li je to opravdano ili bi se okupacija trebala okončati?

■ Sjedinjene Države održavaju gotovo 800 strane vojne baze. Britanija, Francuska i Rusija imaju ukupno oko 30-a. Kina ima jednu. Da li SAD treba 25 puta više stranih baza nego ove druge sile u kombinaciji, ili možemo prepoloviti broj?

■ Ako vjerujemo da vlada druge države brutalizira svoj narod i djeluje protiv američkih interesa, trebamo li nastojati oslabiti ili srušiti tu vladu?

■ Da li biste završili vojne manevre u blizini ruskih granica i tražili načine za saradnju ili je Rusija naš nepomirljivi neprijatelj?

■ Naše vojne snage sada kontroliraju jedna trećina Sirije, uključujući i veliki dio obradivog zemljišta i energetskih resursa. Da li treba da nastavimo ovu okupaciju ili da se povučemo i dozvolimo ponovno ujedinjenje Sirije?

■ Da li je moguće platiti nacionalno zdravstveno osiguranje i druge opsežne programe koje podržava većina demokrata bez većih rezova u našem vojnom budžetu?

Sva ova pitanja vode do najdublje teme, koja je u američkoj politici samo tabu: mir. U našem modernom dobu, ne prolazi ni jedan dan bez pretnji, osuđivanja, sankcionisanja, napada, bombardovanja ili zauzimanja neke strane zemlje. Sukob i konflikt oblikuju naš pristup svijetu. To čini ova najvažnija pitanja koja se traže od bilo kog kandidata za predsjednika Sjedinjenih Država: Da li je vječni rat naša sudbina? Da li je mir moguć? Ako jeste, šta ćete učiniti kako biste ga približili?

Stephen Kinzer je viši asistent na Watson institutu za međunarodne i javne poslove na Univerzitetu Brown.