Eminentni istoričari i aktivisti Adam Hochschild, David Hartsough, Daniel Ellsberg i Jackie Cabasso okupljaju se u javnoj biblioteci na panel diskusiji o svijetu bez rata.
(Fotografija ljubaznosti)
Stotinu godina nakon što su Sjedinjene Države objavile rat Njemačkoj i ušle u Prvi svjetski rat, i 50 godina nakon što je velečasni Martin Luther King izrazio protivljenje ratu u Vijetnamu, San Francisco Public Library će sazvati panel o izvodljivosti sveta bez rata. U četvrtak, maj 25, Daniel Ellsberg - Zviždač koji je privukao svetsku pažnju na Pentagonove papire - dolazi zajedno sa istoričarima Adam Hochschild (Za kraj svim ratovima: Priča o lojalnosti i pobuni, 1914-1918), I Jackie Cabasso, izvršni direktor Pravne fondacije Zapadne države i supredsjedatelj Ujedinjenih za mir i pravdu.
World Beyond War suosnivač i aktivista David Hartsough će moderiratiSećanje na prošle ratove ... i sprečavanje sledećih, “Koji uključuje razgovore od 12 do 15 minuta od svih sudionika, uključujući Hartsough, nakon čega slijedi period pitanja i odgovora. Uzimajući u obzir da dvostruki užasi oblaka gljiva i koncentracionih logora Drugog svjetskog rata istiskuju rovove izmučene štakorima u javnoj mašti, zašto bi se odlučili za taj raniji sukob?
"Taj rat je nekakav šablon za mnoge druge koji su se desili od tada", kaže Hochschild SF Weekly. “Zemlje misle da će odlazak u rat riješiti problem, i da će rat biti kratak, pobjeda će biti brza, žrtve će biti niske - i gle, gle, ispada drugačije po svim tačkama.
"Bilo je mnogo istih obrazaca, očekivanje brze pobede je bilo kada je George W. Bush napao Irak, a mi se još uvek borimo", dodaje on. "Čini se da pobjeda koju smo trebali imati još nije pobijeđena."
Dok je Drugi svjetski rat imao gotovo Ratovi zvijezda- jasna linija razgraničenja između dobra i zla, moralne podele Prvog svetskog rata su bile složenije, čineći je boljim pretečom današnjih neprestanih konfrontacija. S obzirom na rakete koje je Trumpova administracija pokrenula u Siriji bez zvaničnog objavljivanja rata od strane Kongresa - da ne kažemo ništa o višestrukim, istovremenim kazalištima za borbu sa bespilotnim letjelicama - postalo je teško povući crte između kraja rata i mira. Identitet neprijatelja takođe može biti mutan.
„Strašno je teško izabrati ko su dobri momci i loši momci u Siriji“, kaže Hochschild. "Imate strašnog diktatora koji vodi ovo mjesto, ali među snagama koje su usmerene protiv njega je Islamska država - i nisam siguran da bi bilo bolje da oni preuzmu vlast."
Ovaj etički mrak doprinosi magli koja se suočava sa američkom javnošću. Snažna većina zemlje želi mir, kaže Hartsough, ali se ipak gotovo refleksno okupljamo oko zastave. Jedino rešenje je očigledno: moć ljudi.
„Ljudi širom svijeta otkrili su moć nenasilnog djelovanja kako bi se oduprli vladama koje ne predstavljaju narod“, kaže Hartsough, navodeći nedavne demonstracije koje su srušile korumpiranu vladu u Južnoj Koreji. “To je stvar koju smo vidjeli u Ženskom martu, kada su milioni ljudi bili na snazi. To je veoma važan početak. Mora biti održiv otpor kao što je bio u pokretu za građanska prava. ”
Južna Koreja je možda isterala Predsednik Park Geun-hye preko uticaja uticaja, curenja, pa čak i asocijacija na navodni kult, ali to je zveckanje sabljom sa Severnom Korejom koje postavlja svet na ivicu. Hochschild i Hartsough se slažu da je rat između SAD-a i režima u Pjongjangu unutar mogućnosti.
"Mislim da je, u bliskoj budućnosti, opasnost od rata sa Sjevernom Korejom vrlo vruća", kaže Hartsough. "Ali Sjeverna Koreja je u suštini rekla:" Gledajte, ako Sjedinjene Države i Južna Koreja potpišu mirovni sporazum sa Sjevernom Korejom i priznaju naše pravo da živimo u miru s vama ... mi ćemo prestati i odustati od naših nuklearnih programa. " Trebali bismo ih uzeti na to. "
Strogo govoreći, kada govorimo o oružanim sukobima u poslijeratnom svijetu, ponavljamo kontradikciju u terminima. "Posleratni" se obično odnosi na period posle 1945-a, na kraju krajeva, a ne na razdoblje nakon zabrane samog rata. Ipak, Hochschild je oprezno optimističan u pogledu perspektive svijeta koji je zaista poslijeratni.
"Mislim da je to onaj za koji još treba da radimo, i jedina stvar koju uzimam ohrabruje je to što još nije bilo još jednog svjetskog rata od 1945-a", kaže on. "Mislim da će ljudska rasa, ako je još uvijek oko jednog milenijuma od sada, ljudi gledati unazad sve vrijeme koje je proteklo od 1945-a i reći - barem do 2017-a" - onih primitivnih ljudi koji su razvili atomske i hidrogenske bombe, u ratu nije postavio još jednu.
"To je stvarno dostignuće, mislim", dodaje Hochschild. "Koliko će trajati, ne znam."
Sjećanje na prošle ratove. . . i Sprečavanje sljedećeg, Četvrtak, maj 25, 6-8 pm, u Glavnoj biblioteci Koret Auditorium, 100 Larkin St. Free; sfpl.org.
