VAŠINGTON, Avgust 28 (RIA Novosti), Ljudmila Černova - Raspoređivanje snaga NATO-a u nove baze u Istočnoj Evropi otvara nove mogućnosti za beskrajni rat i neprijateljstva, izjavila je Njujork direktorica Nuklearnog mirovnog fonda (NAPF) Alice Slater za RIA Novosti.
Uznemirujuća sablja koja je udarila od šefa NATO-a Andersa Rasmussena to je najavio NATO po prvi put će rasporediti trupe u Istočnoj Evropi od završetka Hladnog rata, izgraditi "akcioni plan spremnosti", ojačati vojne kapacitete Ukrajine tako da "u budućnosti vidite vidljivije prisustvo NATO-a na istoku", dok povlače ruske snage poziv na predstojeći sastanak NATO-a u Velsu, "otvara nove mogućnosti za beskrajni rat i neprijateljstva", rekao je Slater.
Generalni sekretar NATO-a rekao je evropskim novinarima da će taj savez rasporediti svoje snage u Istočnoj Evropi kao odgovor na tekući sukob u Ukrajini i da će se suprotstaviti prijetnji koju Rusija nameće bivšim sovjetskim baltičkim republikama.
„Ironično je da u ovom trenutku istorije kada toliko ljudi i nacija širom svijeta priznaju stotu godišnjicu nesretnog posrtanja naše planete u Prvi svjetski rat, velike sile i njihovi saveznici ponovo izazivaju nove opasnosti tamo gdje vlade izgleda budite mjesečarenje prema restauraciji starih Hladni rat - rekao je Slater.
"Naboj sukobljenih informacija emitira se u raznim nacionalnim i nacionalističkim medijima s alternativnim verzijama stvarnosti koje izazivaju i potpiruju nova neprijateljstva i rivalstva preko nacionalnih granica", dodao je stručnjak.
Direktor nevladinih organizacija primetio je da, sa SAD i Rusijom u posedu više od 15,000-a od nuklearnog oružja 16,400 na svetu, čovečanstvo ne može da priušti da stoji i dozvoli takve konfliktne poglede na istoriju i da se suprotstavljene procene činjenica na terenu može dovesti do vojnog sukoba između velikih sila i njihovih saveznika.
„Iako tužno priznajemo traumu koju su pretrpjele zemlje istočne Evrope iz godina sovjetske okupacije i razumijemo njihovu želju za zaštitom NATO vojnog saveza, moramo se sjetiti da je ruski narod tokom Drugog svjetskog rata izgubio nacističke žrtve od 20 miliona ljudi napadi i razumljivo su zabrinuti zbog širenja NATO-a na njihove granice u neprijateljskom okruženju ”, objasnila je.
"To, uprkos obećanjima Gorbačovu kada se zid mirno srušio i Sovjetski Savez okončao okupaciju Istočne Evrope nakon Drugog svjetskog rata, da se NATO neće širiti na istok, izvan inkorporacije Istočne Njemačke u taj zahrđali hladnoratovski savez", Slater dodano.
„Rusija je izgubila zaštitu Ugovora o protu balističkim projektilima iz 1972. godine, koji su SAD napustile 2001. godine, i s oprezom promatra raketne baze koje se metastaziraju sve bliže svojim granicama u novim državama članicama NATO-a, dok SAD odbija ponovljene napore Rusije za pregovore o ugovor o zabrani oružja u svemiru ili prethodni zahtjev Rusije za članstvo u NATO-u ”, zaključio je Slater.
Njemački Der Spiegel izvijestio je u nedjelju da su se Poljska, Latvija, Litvanija i Estonija osjećale ugroženima ruskom intervencijom u Ukrajini i strahuju od onoga što su opisali kao rusku agresiju.
Planirano je da se članice NATO-a sastanu u Walesu kako bi razgovarale o odgovoru alijanse Rusiji, koju optužuje za miješanje u ukrajinske poslove.
Uoči samita NATO-a krajem naredne sedmice, četiri zemlje su pozvale vojni blok da spomene Moskvu kao potencijalnog agresora u svom saopćenju na vrhu.
Stalna misija Rusije pri NATO-u izjavila je u ponedeljak za RIA Novosti da Moskva ne planira da učestvuje ni u kakvim aktivnostima tokom samita NATO-a u Velsu.
