Smrtonosno za okoliš i klimu: Vojna i ratna politika Sjedinjenih Država

Autor Reiner Braun, oktobar 15, 2019

Zašto sistem oružja istovremeno ugrožava ljude i okolinu?

Izvještaj 2012-a iz Kongresa SAD-a utvrdio je da je američka vojska najveći pojedinačni potrošač naftnih derivata u SAD-u, a time i u svijetu. Prema nedavnom izvještaju istraživača Neta C. Crawforda, Pentagonu je potrebno 350,000 barela nafte dnevno. Radi boljeg konteksta ekstremiteta ovoga, emisije stakleničkih plinova Pentagona u 2017-u bile su 69 miliona više nego Švedska ili Danska. (Švedska ima 50.8 miliona tona, a Danska 33.8 milion tona). Veliki dio tih emisija gasova sa efektom staklene bašte pripisan je operacijama letenja američkih zračnih snaga. Zastrašujući 25% sve potrošnje nafte u SAD-u koristi isključivo američka vojska. Američka vojska je najveći klimatski ubojica. (Neta C. Crawford 2019 - Upotreba goriva u Pentagonu, klimatske promjene i troškovi rata)

Od početka takozvanog "rata protiv terorizma" u 2001-u, Pentagon je izbacio 1.2 milijardi tona stakleničkih plinova, prema izvještajima iz Watson Institute.

Više od 20 godina, globalni sporazumi iz Kjota i Pariza o ograničavanju emisija CO2 izuzeli su vojsku od inače dogovorenih zahtjeva za izvještavanjem o emisiji CO2 zbog uključivanja u ciljeve smanjenja, posebno od strane SAD-a, država NATO-a i Rusije. Očigledno je da globalna vojska može slobodno emitirati CO2, tako da stvarne emisije CO2 iz vojske, proizvodnje naoružanja, trgovine naoružanjem, operacija i ratova mogu ostati skrivene do danas. „Američki zakon o slobodi“ SAD krije važne vojne informacije; što znači da su Njemačka jedva dostupne informacije uprkos zahtjevima lijeve frakcije. Neki su predstavljeni u članku.

Šta znamo: Bundeswehr (vojska Njemačke) proizvodi 1.7 miliona tona CO2 godišnje, Leopardov 2 rezervoar troši 340 litara na cesti, dok manevrira u polju oko 530 litara (jedan automobil troši oko 5 litara). A Tajfun borac mlaz troši između 2,250 i 7,500 litara kerozina po satu leta, sa svakom međunarodnom misijom dolazi do povećanja troškova za energiju koji iznose više od 100 milijuna eura godišnje i emisije CO2 na 15 tona. Studija slučaja Bürgerinitiativen gegen Fluglärm aus Rheinland-Pfalz i Saarland (Građanske inicijative protiv buke aviona iz Rajneland-Pfalz i Saarland) utvrdio da je jednog dana jula 29^th, 2019 borbeni avioni iz Vojske SAD-a i Bundeswehra letjeli su sati leta 15, trošeći 90,000 litre goriva i proizvodeći 248,400 kilograme CO2 i 720kg dušikovih oksida.

Nuklearno oružje zagađuje okoliš i prijeti ljudskom postojanju.

Mnogi naučnici smatraju da se prva eksplozija atomske bombe u 1945-u smatra ulaskom u novo geološko doba, antropocen. Atomska bomba Hirošime i Nagasaki bila je prvo masovno ubistvo zbog pojedinačnog bombardiranja, ubivši više od 100,000 ljudi. Dugoročni efekti decenija zaraženih radioaktivnim područjima značili su da su stotine tisuća ljudi umrle od posljedica povezanih bolesti. Oslobađanje radioaktivnosti od tada može prirodno biti smanjeno polu-životom radioaktivnih elemenata, u nekim slučajevima se to događa tek nakon više desetljeća. Zbog brojnih testova nuklearnog oružja sredinom 20. Stoljeća, na primjer, okeansko dno u Tihom okeanu zasuto je ne samo plastičnim dijelovima, već i radioaktivnim materijalima.

Upotreba čak i malog dijela današnjih arsenala nuklearnog oružja, koji su službeno namijenjeni da budu "odvraćajući faktori", pokrenula bi trenutnu klimatsku katastrofu ("atomsku zimu") i dovela do propasti cijelog čovječanstva, kažu naučnici. Planeta više ne bi bila nastanjiva za ljude i životinje.

Prema 1987 Brundtland Report, nuklearno oružje i klimatske promjene dvije su vrste samoubojstva planeta, pri čemu su klimatske promjene 'sporo nuklearno oružje'.

Radioaktivna municija ima trajne efekte.

Uranska municija korišćena je u ratovima za Koalicija predvođena SAD-om protiv Iraka u 1991-u i 2003-u i u NATO-ovom ratu protiv Jugoslavije u 1998-u / 99-u. Tu se ubrajao nuklearni otpad s preostalom radioaktivnošću, koji se atomizira u mikročestice prilikom udaranja ciljeva na vrlo visokim temperaturama, a zatim se široko distribuira u okoliš. U ljudima ove čestice ulaze u krvotok i uzrokuju ozbiljna genetska oštećenja i rak. Ovo informacije i reakcije na njih utihnule su, iako su dobro dokumentovane. Ipak, to je još uvijek od najvećih ratova i okolišnih zločina našeg vremena.

Hemijsko oružje - danas je zabranjeno, ali dugoročni učinci na životnu sredinu se nastavljaju.

The efekti hemijskog oružja su dobro dokumentovani, poput upotrebe senfa u Prvom svjetskom ratu, ubijajući ljude 100,000-a i otrovali velike površine zemlje. Vijetnamski rat u 1960-ovima bio je prvi rat koji je ciljao prirodu i okoliš. Američka vojska koristi uporan agent Orange kako bi uništila šume i usjeve. Na ovaj način bilo je spriječeno korištenje džungle kao skrovišta i zaliha protivnika. Za milione ljudi u Vijetnamu to je dovelo do bolesti i smrti - do danas se u Vijetnamu rađaju djeca s genetskim poremećajima. Ogromne površine veće od Hessen-a i Rhenland-Pfalza u Njemačkoj pošumljene su do danas, a zemlja je ostavila neplodna i uništena.

Vojne letove.

Zagađivači u zraku, zemlji i podzemnim vodama stvoreni vojnim zrakoplovima su operirana NATO zrakoplovnim gorivom. Oni su vrlo kancerogeni zbog posebnih aditiva kancerogenim zagađivačima zraka.

I ovdje je zdravstvena opterećenja vojska namjerno pokrivena. Većina vojnih aerodroma kontaminirana je upotrebom PFC hemikalija koje se koriste za gašenje požara pjenom. PFC je gotovo nerazgradiv i na kraju infiltrira podzemnu vodu s dugoročnim učinkom na zdravlje ljudi. Za sanirati vojno zagađena mjesta, širom svijeta se procjenjuje najmanje nekoliko milijardi američkih dolara.

Vojna potrošnja sprečava zaštitu okoliša i tranziciju energije.

Pored direktnih opterećenja okoliša i klime od strane vojske, velika potrošnja na oružje oduzima i puno novca za ulaganja u zaštitu okoliša, obnovu okoliša i energetsku tranziciju. Bez razoružanja neće postojati međunarodna klima za suradnju koja je preduvjet globalnih napora za zaštitu okoliša / zaštitu klime. Njemačka vojna potrošnja službeno je postavljena na gotovo 50 milijardi od strane 2019. S naglim rastom eura, očekuje se da će taj broj povećati na oko 85 milijardi u skladu s njihovim 2% cilja. Suprotno tome, u obnovljive izvore energije u 16 uloženo je samo 2017 milijardi evra. Proračun Haushalt des Umweltministeriums (Odjel za okoliš) u svijetu vrijedi 2.6 milijardi eura, ovaj jaz se još više dijeli sa ukupno više od 1.700 milijardi američkih dolara za vojnu potrošnju, a Sjedinjene Države su usamljeni vođa. Da bi se spasila globalna klima i samim tim čovječanstvo, mora se napraviti jasan zaokret, favorizirati globalne ciljeve održivosti za globalnu pravdu.

Rat i nasilje zbog sigurnosti carskih resursa?

Globalna eksploatacija sirovina i njihovog transporta zahtijeva imperijalnu politiku moći da zaštiti pristup fosilnim resursima. SAD, NATO, a sve više i EU koriste vojne operacije kako bi uspostavili svoje izvore i rute opskrbe brodskim tankerima i cjevovodima. Ratovi su i vode se (Irak, Afganistan, Sirija, Mali) Ako se potrošnja fosilnih goriva zamijeni obnovljivom energijom, koja se može generirati uglavnom decentralno, eliminira potrebu za vojnim naoružanjem i ratnim operacijama.

Globalno rasipanje resursa moguće je samo uz vojnu politiku moći. Proizvodnja i prodaja proizvoda za globalna tržišta dovode do rasipanja resursa, također zbog inflatornog rasta transportnih pravaca, što dovodi do sve veće potrošnje fosilnih goriva. Da bi države otvorile kao tržište globalnih proizvoda, one su također stavljene pod vojni pritisak.

Štetne za okoliš subvencije iznose 57 milijardi eura (Umweltbundesamt) i 90% onečišćuje okoliš.

Bijeg - posljedica rata i uništenja okoliša.

Ljudi širom svijeta bježe od rata, nasilja i klimatskih katastrofa. Sve više ljudi je u bijegu širom svijeta, sada više od 70 miliona. Uzroci su: ratovi, tiranija, degradacija okoliša i učinci klimatskih promjena koje su u mnogim dijelovima svijeta već znatno dramatičnije nego u srednjoj Europi. Oni koji čine život opasnim putem za bijeg u Europu su vojno zadržani na vanjskim granicama i Mediteran su pretvorili u masovnu grobnicu.

zaključak

Sprečavanje ekoloških katastrofa, sprečavanje daljnjih nadolazećih klimatskih katastrofa, kraj takozvanih društava za rast i zaštita mira i razoružanja dvije su strane iste medalje, koja se naziva globalnom pravdom. Ovaj se cilj može postići samo velikom transformacijom (ili čak konverzijom) ili, drugačije rečeno, revolucionarnom promjenom vlasništva - promjenom sistema umjesto klimatskim promjenama! Nezamislivo još jednom mora biti zamislivo suočeno s izazovima.