Bezbednost bez rata

Militarizam nas je učinio manje sigurno, i nastavlja to činiti. Nije koristan alat za zaštitu. Ostali alati su.

Studije u prošlom stoljeću su pronašli da su nenasilni alati učinkovitiji u opiranju tiraniji i ugnjetavanju i rješavanju sukoba i postizanju sigurnosti nego nasilje.

Bogate militarističke zemlje poput Sjedinjenih Država smatraju svoje vojnike globalnom policijom koja štiti svijet. Svet se ne slaže. Sa velikom marginom ljudi širom sveta smatraju SAD najveća prijetnja miru.

Sjedinjene Države mogle bi se lako pretvoriti u najomiljeniju naciju na zemlji sa mnogo manjim troškovima i trudom, prestankom svoje "vojne pomoći" i obezbjeđivanjem ne-vojne pomoći. umjesto toga.

Zamah vojno-industrijskog kompleksa djeluje pomoću efekta čekić-ekser (ako je sve što imate - čekić, svaki problem izgleda poput čavla). Potrebna je kombinacija razoružanja i ulaganja u alternative (diplomatija, arbitraža, međunarodno provođenje zakona, kulturna razmjena, saradnja s drugim zemljama i ljudima).

Najooružanije države mogu pomoći u razoružanju na tri načina. Prvo, razoružajte - djelomično ili u potpunosti. Drugo, prestanite prodavati oružje mnogim drugim zemljama koje ga same ne proizvode. Tokom iransko-iračkog rata 1980-ih, najmanje 50 korporacija dobavljalo je oružje, od kojih najmanje 20 za obje strane. Treće, pregovarajte o sporazumima o razoružanju s drugim zemljama i dogovorite inspekcije koje će provjeriti razoružanje svih strana.

Prvi korak u rješavanju kriza je prestanak njihovog stvaranja. Prijetnje i sankcije i lažne optužbe tokom godina mogu stvoriti zamah za rat koji je pokrenut relativno malim činom, čak i nesrećom. Poduzimanjem koraka za izbjegavanje izazivanja kriza može se uštedjeti mnogo truda.

Kada se sukobi neizbježno pojave, oni se mogu bolje rješavati ako se ulažu u diplomatiju i arbitražu.

Potreban je pošten i demokratski međunarodni pravni sistem. Ujedinjene nacije treba reformirati ili zamijeniti međunarodnim tijelom koje zabranjuje rat i omogućava jednaku zastupljenost svake nacije. Isto važi i za Međunarodni krivični sud. Ideja koja stoji iza toga je tačna. Ali ako progoni samo taktiku, a ne pokretanje ratova, i ako progoni samo Afričane i samo Afrikance koji ne sarađuju sa Sjedinjenim Državama, to slabi vladavinu zakona, a ne proširuje je. Potrebna je reforma ili zamjena, a ne napuštanje.

Resursi sa dodatnim informacijama.

15 Responses

  1. Samo nekoliko zapažanja

    1. Pitajte reprezentativni uzorak ljudi u svakoj zemlji

    Volite li rat?
    Želite li rat?
    Da li smatrate da postoji alternativa ratu?

    Odgovori koje ćete dobiti na prva 2 pitanja su predvidljivi, na treći manje.

    2. Eliminisanje rata ima neke veoma velike posledice
    Ekonomije zavise od rata da bi ljudima dali potrošačku robu i usluge koje žude ili trebaju?
    Nacionalizam postaje zastario i lišava mnoge ljude njihovog osjećaja pripadnosti naciji / kulturi i njihovoj navodnoj garanciji sigurnosti
    To podrazumeva drastičnu promenu načina razmišljanja i ponašanja u gotovo svakoj osobi na svakom kontinentu
    Ona osporava način na koji se ljudi upravljaju i oduzima vlast vladama
    Ona mijenja čitavu psihopatiju ljudskog ponašanja naviknutog na sukob, nasilje i povraćaj kao način rješavanja sporova
    I još mnogo toga

    3. Pre nego što se dovoljno ljudi ubedi da čak i zabave rat

    a) više egalitarne alternative dominantnom ekonomskom sistemu (neoliberalni kapitalizam) koje ne stvaraju endemsko siromaštvo moraju biti razrađene i objašnjene u terminima koje ljudi mogu razumjeti.

    b) Obrazovni sistemi širom svijeta moraju biti mnogo otvoreniji i široko zasnovani na vještinama kritičkog razmišljanja, refleksije, komunikacije, empatije, razumijevanja i samoupravljanja. Oni će takođe morati imati jaku međunarodnu komponentu koja povezuje djecu i odrasle sa drugima širom svijeta.

    c) Uobičajene prijetnje životu na zemlji kao što su klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti, zagađeni oceani, zrak i kopnene mase morat će doseći svijest običnih ljudi kako bi imali osjećaj borbe protiv zajedničkog globalnog uzroka.

    d) Svjetske religije će morati da prestanu da se takmiče jedni sa drugima za pristalice i da će morati da prestanu sa ispiranjem mozga u ranoj dobi da je njihov jedini mogući put kroz život.

    e) Potrebno je kontrolisati rast populacije ljudi. Ljudska rasa je već na neodrživom nivou na ovoj maloj stijeni koja prolazi kroz prostor.

    4. Od njih b) je ključ. Potrebno je da se poveća kapacitet svih ljudskih bića da misle za sebe i da se zauzmu za mir. Ako buduće generacije očiste nered koji je naša generacija stvorila, obrazovanje, ili preciznije ljudsko učenje, morat će im dati mentalne alate za obavljanje posla.

    Ali to su sve dugoročnija rješenja. U kratkoročnom i srednjoročnom periodu treba uložiti sve napore da se obezbijedi i emituje niz inspirativnih i praktičnih smjernica o alternativama ratu, te da se izgradi međunarodna grupa građana za mir. UN čini sve što je u njegovoj moći, ali kada njen najveći doprinosnik odnese svoj doprinos UNESCO-u kako bi zadovoljio jednu od naj ratobornijih zemalja Bliskog istoka, ona ima male šanse za uspjeh.

    1. Bok Norman, slažem se s većinom vaših stavova, iako mislim da promjena javnog mnijenja protiv rata stiže prije nego što mislite ... Počinjemo da pronalazimo zamjene za sve one nepravedne sisteme koje imamo godinama. (Pogledajte Globalni sigurnosni sistem)

      ... takođe, jedan komentar na dio (e), "Porast ljudske populacije trebat će kontrolirati." Henry George je na to sasvim dobro odgovorio napomenuvši da se, za razliku od drugih vrsta, ljudi ne reproduciraju do beskonačnosti u idealnim uvjetima. Stope nataliteta kod ljudi niže su u regijama u kojima su ljudi bolje osigurani, a veće u regijama u kojima su ljudi loše osigurani. Prenaseljenost uopće nije problem, nakon što suradnja počne zamijeniti konkurenciju kao našu glavnu društvenu vrijednost.

      Štoviše, što se tiče „Već je ljudska rasa na neodrživom nivou“. Henry George primjećuje da na Zemlji ima mnogo više hrane i prostora nego što bismo mogli koristiti. Problem je nepravedna distribucija. Kao primjere napominje da je za vrijeme gladi u Irskoj, Indiji, Brazilu itd. Iz tih zemalja izvožena ogromna količina hrane! Nije da im je ponestalo hrane, već da se oni koji kontroliraju distribuciju nisu bavili dijeljenjem ljudima, već onima koji će platiti najviše cijene.

Ostavite odgovor

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

Vezani članci

Naša teorija promjene

Kako okončati rat

WBW filmski festival 2024
Antiwar Events
Pomozite nam da rastemo

Mali donatori nas vode dalje

Ako odaberete da dajete stalni doprinos od najmanje 15 USD mjesečno, možete odabrati poklon zahvale. Zahvaljujemo se našim stalnim donatorima na našoj web stranici.

Ovo je vaša prilika da ponovo zamislite a world beyond war
WBW Shop
Prevedi na bilo koji jezik