Winnie Mandela Blew Failauga i luga o Faiga Taufaaleaga Faʻatau

Saunia e Terry Crawford-Browne, World BEYOND War

O le maliu o Winnie Madikezela-Mandela, o le moliaga a le peresitene muamua o Jacob Zuma ma Falani Faletupe Thomson CSF / Thint / Thales ma faiga paga, ma le 25th aso faamanatu o le fasiotiga a Chris Hani ua tuufaatasia e aumaia le taufaaleaga a le itu i Saute i Aferika i Saute i le toe faafouina o le taulaiga.

Faʻatasi ai ma nei mea na tupu, o le faʻasaʻolotoina vave o le tusi a Evelyn Groenink Faʻaleagaina e taulaʻi muamua pe o le Falemeli faalilolilo na aʻafia mo le fasioti tagata i le 1989 o le sui a le ANC i Paris, Dulcie Setema. O Setema ua tautevateva i luga o le vevesi o feusuaiga a Farani ma Aferika i Saute e atiae auupega o le neutron lea o le a fasiotia ai tagata ae tuua ai atinae tetele tau le tamaoaiga?

Pe na iai ni elemene i totonu o le ANC faʻaulufalega ua maeʻa fefaʻatauaʻiga i le lumanaʻi ona faʻafeagaiga konekarate ma Thomson CSF? O le "faufautua tau tupe" a Zuma, o Shabir Shaik, na faamaonia lona moliaga i le 2005 o le faafaigofieina o tupe totogi mo Zuma, ma sa faasalaina i le 15 tausaga i le falepuipui. O Thomson CSF o se faamaumauga umi o faiga piʻopiʻo ma e oo lava i le fasioti tagata, e pei ona manino i se mataupu i Taiuani, i le fua o le eclipses o lima i Aferika i Saute.

Peitai, e leʻi molia Zuma. O le tau o le 16 i le taimi nei (ma le 783) e faasaga ia Zuma o tupe e faʻaofi mai, faʻamalositino, faʻasalalau ma le taufaasese, ua na o se toe amataina i le 2018 o lena mataupu e faasaga ia Shaik lea e leʻi tulituliloaina ona o faʻalapotopotoga faʻapolokiki i totonu o le ANC.

O se loia muamua mo Thomson CSF (lea ua igoa nei o Thales), na matua le fiafia, na molimau i le Komisi Faamasino a le Komisi i le Economic Crime ia Fepuari na ia faalua ona malaga faatasi ma Zuma i le Pale Elysee i Pale. Sa talimalo ai Zuma e Perekene Jacques Chirac ma Nicholas Sarkozy, oi latou uma sa naunau e tatau ona paʻu i suesuega a Aferika i Saute faasaga i le kamupani Farani.

O le lōia, o Ajay Sooklal, na ia taʻu atu foi i le Komisi Faamasino e faapea, ina ua uma ona tofia e Zuma le Komisi Suesue a le 2011, na ia valaauina Sooklal e faatonu o ia e aua nei taʻu atu i le Komisi e totogi e le Farani ia 2009. Na tofia e le Zuma le Komisi aua (talu ai na ia logoina sui sinia o le ANC) o le a le toe i ai le mataupu na ou aumaia faasaga ia te ia i le Faamasinoga Faavae i le 2010.

O loia a Zuma e le mafai ona toe faʻaaogaina le tele o molimau e faasaga i BAE / Saab faʻatasi ai ma le Falemeli Siamani ma le Submarine consortia. Na faamaonia e le Komisi o le Sosaiete se mamao. O lana ripoti na faʻamaonia i le 2016 na maua ai e leai se faʻamaoniga o faiga paʻu e fesoʻotaʻi ma le taulimaina o auupega, ma na vave ona faʻateʻaina ae o se isi taumafaiga a le ANC i le tapunia. E pei ona faaalia e Norman Moabi i le 2013, o le Faamasino Willie Seriti na tuliloaina le "mataupu lona lua e taofia le Terry Crawford-Brownes o lenei lalolagi."

O Zuma ua avea nei ma peresitene lona lua o Aferika i Saute ina ia aveesea mai le tofi ona o faiga paga e faatatau i le taulimaina o lima. O Peresitene Thabo Mbeki na faaalia i le 2008 e pei o le mauaina o se taufaatauaiga e sui ai le Siamani Submarine Consortium, lea na ia tuuina atu R2 miliona i Zuma ma le R28 miliona i le ANC.

O Mbeki na vavalalata e pei o 1995 i le avea ai ma sui o le malo Siamani ma ThyssenKrupp lea, e tusa ai ma se tasi na avea ma amepasa Siamani i Aferika i Saute oe na sasaa mai ia te au, na "fuafuaina i tau uma" ina ia manumalo ai i konekarate tau.

O le fasioti tagata ia Hani i le masina o Aperila 1993 na toetoe lava a taofia le faagasologa i le faatemokalasi. O mafuaʻaga mo lona fasioti tagata e leʻi suʻesuʻeina ma le loto i ai, e aofia ai le Truth and Reconciliation Commission. O le solitulafono na vave ma faigofie ona molia i luga o tagata sinasina e toʻalua. Na faʻasalaina i latou i le oti, ae o faasalaga na tuʻuina atu i le nofosala i le falepuipui ina ua faʻaumatia e le Aferika i Saute le faʻasalaga mamafa.

O suesuega a Groenink i le maliu o Hani ua foliga mai ua faamaonia ai lana fafine ua maliu lana tane, o Limpho, o le fasioti tagata o Janusz Walus e le na o ia. O le au failautusi a Peretania na tuuaia e faigaluega i le vaaiga o le "salu," ma tagata sailiili na faatonuina foi e le amanaia sootaga a Walus i le au faatau lima o Rhodesia o John Bredenkamp.

O Peretania ua i ai seneturi o le poto masani i gaoioiga sese-flag, e aofia ai le faalēaogāina o faiga piʻopiʻo e faaleaga ai atunuu. O Lonetona o loʻo avea pea ma tupe faʻasalaga faʻasalaga o le lalolagi, ua toe faʻamaonia e Panama ma parakalafa mulimuli ane Parakalafa.

O le aufaipolokiki Europa ma vaegaau o le vaega na lolofi atu i Aferika i Saute ina ua maeʻa le 1994 ona o le tasi lima i lo tatou filemu filemu mai le apartheid i le faigamalo faapolokiki, ae o le gasolo malosi o auupega i le isi. I le solia o le osofaiga a le UN e faasaga i le apartheid i Aferika i Saute, ua leva ona latou sauniuni e faatau atu auupega i le malo a le ANC e le manaomia e le atunuu ma e le mafai ona gafatia.

E tusa ai ma le 40 pasene o faiga faʻasalalau faʻavaomalo, ma e tusa ai ma le "saogalemu o le atunuʻu" o malo o Europa e leai se faʻasalaga e uiga i le faʻaaogaina o mea taufaasese e maua ai konekarate i totonu o le "lalolagi tolu" atunuu. O le mea moni, o 160 itulau o faʻamatalaga mai le Ofisa o le Fraud Fraud ma le Scorpions faʻamatalaga ma pe aisea na totogi ai e BAE le taufaasese o le £ 115 miliona e faʻamaonia ai ana konekarate, o ia na totogi ai mea taufaasese, ma faʻamaumauga tau tupe i Aferika i Saute ma fafo.

O na faʻatauga a le BAE e faʻaalia ai Bredenkamp o se tasi o tagata sili ona faamanuiaina. Na avea foi o ia ma sui o le MI6. E sili atu le manaia o fautuaga a le ANC talu ai ona ua tuuaia Hani e faʻaalia le [taimi nei] tuai o Joe Modise ma fesoʻotaʻiga ma Peretania. O lena Modise mulimuli ane i le 1998 na faʻafeiloaia e avea ma sui o le BAE ma le mea na ia taʻua o lana "filifiliga e le taugata ma le faʻaaliga mamao" ua lelei ona tusiaina.

Na tofia aʻu i le 1996 e le Archbishop Njongonkulu Ndungane e fai ma sui o le Ekalesia Anglican i le Palemene Defense Review, i le mea o loʻo i ai le Palemene White Defense, na matou fai mai sui o le sosaiete faʻasalalau o le faʻaleagaina o le mativa o le saogalemu i Saute Aferika. E pei foi ona ioeina e le militeri, e leai se taufaamatau a le militeli mai fafo e mafai ona faamaonia ai le tele o tupe faaalu i auupega.

O le taulimaina o lima na mafua mai i le leai o se mea e maua e le R30 piliona e faaalu i luga o auupega o le a maua ai le R110 piliona i luga ma le fatuina ma fatu ai galuega 65 000. Ina ua faatonuina e le Palemene ma le Suetusi Sili le vaʻaia o konekarate o aitalafu, na puipuia i latou i le faʻamalologa faʻamaonia o konekarate e "le faalauaiteleina."

O faʻasalaga sa i ai ma e faʻasalalau faavaomalo e pei o se taupulepulega a le auupega o lima, faatasi ai ma le taufaasese a le au faipolopolo amiovalea, e sosola ese mai le au fai lafoga i kamupani uma e lua ma atunuu e mauaina. O le mea e maofa ai, latou te leʻi faʻatalanoaina.

O Winnie Madikezela-Mandela o se tasi o le Komiti o le Puipuiga a le Palemene. I taimi na ou feiloai ai ia te ia, sa ou maua o ia e le gata ina matagofie ma matagofie. Ae sili atu ona taua, sa matua malosi lava lana popolega e faapea o nei tupe faaalu e le itiiti ifo nai lo le faalataina o le tauiviga e faasaga i le apartheid e ala i le toe faafoi mai o le ANC ave faapagota. Ina ua mavae lona maliu, na fai mai le Archbishop Desmond Tutu i lana faamalo ia te ia:

"Sa musu o ia e punou i le nofosala i le falepuipui o lana tane, o le faʻalavelave faifaipea o lona aiga e ala i le malupuipuia, faʻalavelave, faʻasalaga ma le faʻatulaʻia. O lona tetee malosi na matuai musuia lava ia te aʻu, ma i augatupulaga o le au faatupu faalavelave. "

Na logoina aʻu i le 1998 o le BAE na faʻaaogaina le faʻataʻamolesaga i sui o le Palemene a le ANC i luma atu o le palota a le 1999, ma sa faia lea e ala i ni fefaʻatauaʻiga a le au Suetena se toʻalua. Sa ou talosaga i le malo o Peretania e saili, ma na faatonuina Scotland Yard ia faia. I le taimi mulimuli, na ou iloa ai e le o se tulafono faasolitulafono le tulafono a Peretania e faʻatau ai tagata ese, ma o le mea lea e leai se solitulafono mo Sikotilani Yard e suʻesuʻe ai. Ma i Siamani, o na mea taufaasese e oo lava i lafoga-toesea o se "pisinisi aoga aoga."

E pei ona tusia e Andrew Feinstein i lana tusi Ina ua mavae le Vaega, e le gata na faamalosia e Trevor Manuel ia te ia e tuu le suesuega a le SCOPA i le auupega, ae na ia tautino mai:

"Matou te iloa uma lava JM [pei o Joe Modise sa lauiloa]. E ono mafai ona i ai ni mea i totonu o le fefaʻatauaiga. Ae afai ei ai, e leai se tasi na te tatalaina. E le o latou valea. Tau lava ina ia pepelo. Ia taulai atu i mea tau tekinolosi, lea sa lelei. ' Na ou tali atu na i ai foi faafitauli i itu tau tomai faapitoa, ma lapatai mai afai matou te leʻi oʻo i lalo o le fefaʻatauaʻiga i le taimi nei, o le a toe foʻi mai e faʻafeiloaʻi matou - o se manatu na ou faʻaalia pea i totonu o le ANC.

O se isi tagata sinia o le NEC o le NEC na valaauliaina aʻu i lona fale i se tasi Aso Sa. Aʻo nofo i fafo i le susulu o le la, sa ia faamalamalama mai ia te au o le a ou le 'manumalo i lenei mea'.

'Aisea e le fai ai?' Sa ou manao.

Aua na matou maua tupe mai nisi o kamupani manumalo. O le a sou manatu na matou faʻatupeina le filifiliga 1999? "

Muamua o le tagata tetee (anti-apartheid activist) (o le Alii nei) Peter Hain na le faafitiina au i se isi itu ma tusitusia e faapea o loo i ai se faamaoniga o le faaleagaina o le BAE. Faʻaauauina le agai i luma i le 2010 pe a faʻaalia e le Swedish TV 4 o le au faipisinisi na faʻamalosia le faʻaaogaina o na mea faʻatauvalea na filifilia e fai ma taʻitaʻi o le Social Democratic Party. O ia o le palemia o Suetena, Stefan Lövren.

I se taimi puupuu ao lei filifilia le 1999, na fesoʻotaʻi mai aʻu e le au pulega atamai a le ANC oe na galulue ma Mandela. Sa taʻu mai e lo latou taitai ia te aʻu:

"Matou te taʻuina le mea o loʻo i ai le mea sese i le lima. Joe Modise ma le taʻitaʻiga a Umkhonto-we Sizwe vaʻavaʻai i galuega taulima ma isi konekarate a le malo o se avanoa e sui ai le Oppenheimers e avea ma tagata fou tupe. O le auupega e naʻo le pito i luga o le aisa e aofia ai foi le suauʻu, le toe faʻaleleiaina o lafoga, ala tetele, laisene avetaavale, Cell C, le atinaeina o le sami, le diamond ma le faʻatau faʻatau, faʻatau faʻatau ma tupe faʻaofi mai tupe. O le mea masani e faʻaaogaina ai le ANC i tua mo le puipuiga faʻapolokiki. "

O le mea lea, na ou tautala puupuu ai le Archbishop Ndungane e uiga i le talanoaga. Na ia talosagaina se suʻega o fesili i moliaga, ma faʻamaonia ai fautuaga e tatau ona taofi faʻatau oloa. A o Mbeki, ua avea nei ma Peresetene, na ia teena le talosaga a Ndungane, na ou faʻafeiloaia ai le ofisa o le ANC i Patricia de Lille, ona avea lea o se Sui Usufono o le Palemene mo le Pan Africanist Congress.

O le taulimaina o lima na tuuaia ai le toe totogi i le Modise mai Mbeki mo le aveesea o Hani mai finauga e avea ma sui o Nelson Mandela e avea ma peresitene o le atunuu. O Mbeki na faaleagaina ma le mautonu i le mana, lea na mafua ai ona ia feiloai ma Winnie Mandela o le na musu e gauai atu i ana faatonuga. I le isi itu, na ia faamatalaina o ia o le "le pisia!"

I lalo o le au peresitene o Mbeki, na vave ona faasolosolo malie le Palemene i totonu o se tusi paʻu. O le tuʻufaʻatasia o le mafaufau i atunuu faʻamalosi e tuʻuina atu e le ofisa lautele "o latou taimi e 'ai ai," na faʻaumatia faʻaleagaina ai e le au faimalaga a le ANC le siakiina ma paleni na faʻapipiʻiina ma le faʻaeteete i totonu o le Faavae.

O le amataga o ni nai masina mulimuli ane, o le faʻasalaga lea o le "Memorandum i le Patricia de Lille MP mai le 'MPC faʻapitoa o le ANC' (o le De Lille Dossier). Na faʻaaogaina ma le faʻaaogaina le kalama ma le sipelaga na faʻaalia ai ona tupuaga. O le vevesi lea na mulimuli mai na faaalia moni lava, ma le maofa. O Mbeki o le tagata e manatu mo le feutagaʻi ma lima, na fesiligia aʻu e Jayendra Naidoo pe na ou tusia. A o ou mafaufau loloto pe faapefea ona tali atu ia te ia, na ia faaauau: "Leai, na manino lava na tusia e se tasi e sili atu ona masani i se AK-47 nai lo se peni!"

O le ANC na faʻatautaia se tulimanu tulituliloa e siaki lalo ifo le "MPC Concerned." Na maua e De Lille le taufaamatau o le oti, aʻo le Au Epikopo Epungane ma aʻu na faʻaauau foi ona faʻaalia o latou faʻamatalaga. Sa matou teena. De Lille ma aʻu i le masina o Novema 1999 na faasilasilaina ua matou tuʻuina atu le faʻamaoniga o le faʻamaoni i le Faamasino Willem Heath mo lana iloiloga. O De Lille na laeiina se ofutino i le isi vaiaso fou o le Palemene na ia tautino mai "o lima o lima o loo i fafo mai oʻu lima."

O la matou faaiuga na lagolagoina e faalapotopotoga a le sosaiete ia na auai i le Iloiloga o Iloiloga, faatasi ai ma le Fono a le Aufono a le Ekalesia ma le Fonotaga a Epikopo Katoliko a le Katoliko. Na matou faailoa atu foi e na o le na o le faailoa atu o igoa i se komisi faamasino o le suesuega.

Na faʻatautaia e lima lima le auʻaunaga a le Kapeneta i le masina o Aokuso 1999 i le au faipule a le Kapeneta e faapea, o le taulimaina o le auupega o se manatu le mautonu lea e mafai ona taitai atu ai le malo i "faafitauli tau tupe, tamaoaiga ma le tamaoaiga." Na matauina e le suesuega le fesuiaiga o tupe ma isi lamatiaga, e aofia ai le le tuuina atu o aitalafu o aitalafu, ma fautuaina e faapea ole konekarate BAE / Saab Gripen konekarate e tatau ona faalēaogāina, poʻo le itiiti ifo o le tolopoina.

Aferika i Saute o loʻo faʻaauau pea ona faʻauʻu mai Isaraelu mai le vaalele a le 50 Cheetah, lea na faʻatau atu mulimuli ane i tau afi i Ecuador ma isi atunuu Latina Amerika. E manino lava le leai o se faʻamaoniga talafeagai mo le BAE / Saab ma isi faʻatau. Na na o le faatauina mai mo le taufaasese.

O le tuufaatasiga o BAE Hawk ma BAE / Saab Gripen konekarate na sili atu i le afa afa o lima. O le maliega a le 20 tausaga faʻaletupe Barclays Bank na sainia e Manuele ma faʻamaonia e le malo o Peretania e mafai ona faamatalaina o se "faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le taofiga o aitalafu i le lalolagi lona tolu." O le malo o Peretania o loʻo taofiofi le puleaina o "vaega auro" i le BAE.

I le faamautuina o maliega o nonogatupe ia te au ma maua mai Lonetona e moni lava, na ioeina ai e Manuele lava ia i le 2003 o la latou aitalafu e le mafai ona "afaina mo Aferika i Saute." I le faatusatusaga, o le Thomson CSF konekarate konekarate lea o le a avea ai Zuma ma Thales Mulimuli ane na feagai ma moliaga taufaasese o se itu o le aiga.

E leai se isi au fesootaiga ma Mandela seia oo i le 2011 ina ua ou valaauliaina o ia e molimau atu i le Russell Tribunal i Palesitina i Cape Town i ona aafiaga o le nofo i le apartheid Aferika i Saute. Na matuia faitioina au i le taimi o le aufaasālalau, ae leai se tasi i Aferika i Saute na sili atu lona agavaa nai lo le faamatalaina o solitulafono o le faailoga lotu. Ae paga lea sa tatau ona alu ese o ia mo mafuaaga maloloina, o lea na ou suitulaga ai ia Dr Allan Boesak.

O le "augasolo" na tauaveina le tauiviga e faasaga i le apartheid i le 1980s - Winnie Mandela, Tutu, Boesak aemaise lava - ae o loo momoe tagata ANC i Lusaka ma isi nofoaga ma ua latou moemiti pe faapefea ona latou faaoolima i Aferika i Saute i le taimi na latou pule ai.

O se tasi o mea sili ona leaga na faia ina ua mavae le 1990 o le United Democratic Front (lea sa avea ma nuu ma le faatemokalasi) na malilie e vavae ese pe a le tatalaina le ANC ua aveeseina (lea sa pito i lalo ma autocratic).

I le taufaamatau a Faamasino Seriti o le le amanaiaina, sa ou faʻaalia i le komiti Seriti i le 2014 o Winnie Mandela na avea ma taitai o na "MPC popole". O le mea na maofa ai, o le tautatala a le ANC na faʻamamaina au o se "pepelo pepelo." O le mea moni, O Mandela i lena lava aoauli na faʻamaonia ai le moni o loʻu faʻaalia i se telefoni i De Lille.

O le "De Lille Dossier" na mafua ai le palota lotogatasi a le Palemene ia Novema 2000 mo le tele o suʻesuʻega suʻesuʻega i le auupega o auupega, lea na siitia vave ai le pelesetene o Mbeki e faʻavaivaia ma faʻaleagaina. O le lipoti a le "Paʻepaʻe" soʻosoʻo tauau (JIT) lipoti - ae o le faamautuina o konekalate uma fefaatauaiga feagaiga na matua sese lava ma le le gaoia o tulafono - o le sili atu ma le fia iloa foi faʻamagaloina le Kapeneta o soʻo se mea sese.

I le ono vaiaso ao lumanai ai le laulau i le Palemene, sa logoina aʻu e le au pulega atamai a le ANC e faapea o le Modise na faia ma le loto i ai ae le oona ona o le "tagata oti e le mafai ona faamatalaina ni tala." I loʻu maofa tele, na maliu Modise e pei o le taimi faatulagaina.

O le falelauasiga o Modise, atonu, na ogatasi ma le faletua o Peresitene FW de Klerk, Marike, o le na fasiotia foi. Na tuuina atu e Mandela ia Sini Modise - o le na ia molia mo le maliu o Hani - ma i lena lava aoauli sa auai i le falelauasiga o Marike de Klerk.

I le avea ai o se tauvaga o taua, e le taumate na matua faaleagaina lava Mandela ona o ona aafiaga i le lototele e tetee atu ai i le maliu, e aofia ai le faaoosala na oo ia te ia. O le taua ma le matautia o taua e aʻafia ai tagata taʻutaʻua ma ē na afaina, ma e mafai ona avea augatupulaga e faʻamalolo. O le faaleagaina na faia e lima e taulimaina ai faiga faatemokalasi a le Malo i Saute i Aferika i Saute ua maoae tele.

O le uluai Peresetene o Peretania o Tony Blair na osofaia le sailiiliga a le Ofisa o le taufaasese a Peretania i le BAE i le totogiina o mea taufaasese i alii Saudi Arabia i luga o le mafuaaga sese o le "saogalemu o le atunuu," ae na mulimuli ane finauina e le BAE le US $ 479 miliona mai pulega Amerika. O loo feagai nei le BAE ma le Saudis i le faia o solitulafono taua i Yemen.

Afai o se faiga fou faʻapolokiki e tuʻuina atu i le faʻaumatiaina o le amioletonu o le a iu lava ina tulaʻi mai i lalo o le Peresetene Cyril Ramaphosa, ona faalēaogāina lea o na aitalafu taufaasese BAE (ma le toe faʻaleleia o tupe faʻataʻatia tele) o le a faʻaalia ai e moni lava o ia. I le faagasologa, o sea filifiliga o le a faʻaalia ma faʻaaloalogia le tele o saofaga na faia e Winnie Madikezela-Mandela i le faʻaaliaina o lima e faʻaleagaina.

E le gata o le leai o se faʻasalalauga i luga o faiga taufaasese, ae ua faamaonia e le au lima le tulafono faaletulafono e faapea "o le taufaasese e faʻamalamalama mea uma!"

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana