Aisea ua Faʻalavelave ai Aferika i Saute i Solitulafono a Taua i Take?

Rheinmetall Puipuiga fale

Saunia e Terry Crawford-Browne, Novema 5, 2020

E ui lava e le atoa se tasi pasene o fefaatauaiga a le lalolagi, ae o le taua na fuafuaina e tusa o le 40 i le 45 pasene o faiga piʻopiʻo i le lalolagi atoa. O lenei faʻatusatusaga tulaga ese o le 40 i le 45 pasene e sau mai - o nofoaga uma - le Central Intelligence Agency (le CIA) e ala i le US Department of Commerce.    

O fefaatauaiga o auupega pepelo, e alu saʻo lava i le tumutumu - ia Prince Charles ma Prince Andrew i Egelani ma ia Bill ma Hillary Clinton ao avea o ia ma failautusi a le malo o Amerika i le pulega a Obama. E aofia ai foʻi, ma nai vaega tuusaunoaina, o sui uma o le US Congress tusa lava poʻo le a le vaega faaupufai. O le Peresetene Dwight Eisenhower i le 1961 na lapatai mai e uiga i taunuuga o le mea na ia taʻua "o le militeli-pisinisi-konekeresi nofoaga."

I lalo o faʻataʻitaʻiga o le "puipuia o Amerika saogalemu," selau piliona o tala ua faʻaalu i auupega le aoga. O le US ua leiloa taua uma na tau ai talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi e le afaina pe a na o le tupe e tafe atu ia Lockheed Martin, Raytheon, Boeing ma le faitau afe o isi auupega konokarate, faaopoopo i ai ma faletupe ma suauʻu kamupani. 

Talu mai le Taua a le Yom Kippur i le 1973, ua na o le US tala le tau o le suauʻu OPEC. O le lalolagi aafiaga o lenei e tele. E le gata o loʻo faʻatupeina e le vaega totoe o le lalolagi le taua a Amerika ma teuga tupe, ae faʻapea foi le afe o nofoaga faʻamiliteli a le malo o Amerika i le lalolagi atoa - o le latou faʻamoemoe ia mautinoa o le US e naʻo le fa pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi e mafai ona faʻatautaia le US militeri ma mea tau tupe. . O le 21 leneist seneturi fesuiaiga o le faailogalanu.

Na faʻaalu e le US le US $ 5.8 trillion i luga o meatau faaniukilia mai le 1940 seʻia oʻo i le iʻuga o le Cold War i le 1990 ma ua fuafuaina nei e faʻaalu se isi US $ 1.2 trillion e faʻafou ai latou.  Donald Trump fai mai i le 2016 o le a ia "faʻatafe le taufusi" i Uosigitone. Ae ui i lea, i le taimi o lana vaʻavaʻaiga a le peresetene, ua faʻaleagaina le taufusi i totonu o se pusa, pei ona faʻaalia i ona aao e feagai ma le au faʻasiasia o Saudi Arabia, Israel ma UAE.

O Julian Assange o loʻo falepuipui nei ile falepuipui maualuga i Egelani. Na feagai o ia ma le aveina atu i le US ma le falepuipui mo le 175 tausaga mo le faailoaina o le US ma Peretania taua i Iraq, Afghanistan ma isi atunuu ina ua mavae le 9/11. O se faʻataʻitaʻiga o tulaga lamatia o le faʻaalia o le pala o le pisinisi taua.   

I lalo o foliga o le "puipuiga o le atunuʻu," o le 20th seneturi na avea ma sili ona toto i le talafaasolo. Ua taʻu mai ia i tatou o le mea e faʻamatalaina faʻaopoopo e pei o le "puipuiga" ua naʻo inisiua. O le mea moni, o le taua pisinisi o i fafo-o-faʻatonutonu. 

O loʻo faʻaalu e le lalolagi i le taimi nei le tusa o le US $ 2 piliona i tausaga taʻitasi i sauniuniga o taua. O faiga piʻopiʻo ma aia tatau a tagata soifua e toeititi lava fesoʻotaʻi. I le mea ua taʻua o le "lalolagi lona tolu," ua iai nei le 70 miliona tagata sulufaʻi atu ma le sulufaʻi tagata e aofia ai ma leiloa augatupulaga o tamaiti. Afai o le "lalolagi muamua" e le manaʻo i tagata sulufaʻi, e tatau ona taofi le faʻatupuina o taua i Asia, Aferika ma Latina Amerika. E faigofie le vaifofo.

I se vaega o le US $ 2 piliona, e mafai e le lalolagi ona faʻatupeina le toe faaleleia o tau o suiga o le tau, faʻamamaina o le mativa, aʻoaʻoga, soifua maloloina, malosiʻaga faʻafouina ma faʻafitauli faʻanatinati o le "saogalemu o tagata". Ou te talitonu o le toe faʻafouina o tupe faʻaalu i taua e tatau ona avea ma faʻamuamua i le lalolagi i le vaitaimi o le mulimuli atu o Covid.

I le seneturi talu ai ma le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi i le 1914, na faamuamua ai e Winston Churchill le malepe o le Malo o Ottoman, lea na fesootai atu ia Siamani. O le suauʻu na maua i Peresia (Iran) i le 1908 lea na naunau le malo o Peretania e pulea. Na tutusa lelei le naunautaiga a Peretania e poloka Siamani mai le mauaina o faatosinaga i le tuaoi o Mesopotamia (Iraq), lea na maua ai foi le suauʻu ae leʻi faaaogaina.

O le maeʻa ai o le taua Versailles filemu feutanaiga ma le 1920 Treaty of Sevres i le va o Peretania, Farani ma Turkey aofia ai le amanaiaina o Kurdish manaoga mo se tutoatasi atunuu. O se faʻafanua na setiina tuaoi tuaoi o Kurdistan e aofia ai ma Kurdish e nonofo i Anatolia i sasaʻe o Turkey, o le itu i matu o Suria ma Mesopotamia faʻatasi ai ma itu sisifo o Peresia.

Na o le tolu tausaga mulimuli ane, na lafoa ai e Peretania na tautinoga i le Kurdish lava ia lava. O lona taulaiga i le soalaupuleina o le Feagaiga o Lausanne o le aofia ai le tua-Ottoman Turkey o se puipui puipuia faasaga i le komunisi Soviet Union. 

O le isi mafuaʻaga na aofia ai Kurds i fou na fausia Iraki o le a fesoasoani foi e faʻapaleni le numera numera o le Shias. O malosiʻaga a Peretania e gaoia le suauʻu i Sasaʻe tutotonu na ave le faʻamuamua nai lo le manaʻoga o Kurdish. Faʻapei o tagata Palesitina, na avea tagata Kurds ma tagata aʻafia i le pepelo ma le faʻamaoni a Peretania.

E oʻo atu i le ogatotonu o le 1930, ua sauni le pisinisi o taua mo le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O Rheinmetall na faavaeina i le 1889 e gaosia pulu mo le Emepaea o Siamani, ma sa matua faʻateleina i le taimi o le vaitaimi o le Nazi ina ua faamalosia le fiaafe o pologa Iutaia e galulue ma feoti i faleʻupega a Rheinmetall i Siamani ma Polani.  E ui lava i lena talaʻaga, Rheinmetall na faʻatagaina e toe amata lona gaosiaina o meatau i 1956.  

Turkey na avea ma sui faʻatulagaina sui o le NATO. Churchill sa apoplectic ina ua palota le Palemene temokalasi a Iran e avea ma tagatanuu o suauʻu Iran. Faatasi ai ma le fesoasoani a le CIA, na aveʻesea ai le Palemia Mohammad Mossadegh i le 1953. O Iran na avea ma mataupu muamua a le CIA e tusa ma le 80 mataupu o le "suiga o le pulega," ma na avea ai le Shah ma tusitala o Amerika i Sasaʻe tutotonu.  O loʻo iai pea ma iʻuga.  

O le Fono a le Malo Aufaatasi mo le Puipuiga i le 1977 na filifili ai o le faailogalanu i Aferika i Saute na avea ma taufaamatau i le filemu faavaomalo ma le saogalemu, ma tuuina atu se faamalosia faamalosia auupega. I le tali atu i ai, o le malo faʻaituau na faʻaaluina le selau piliona o rand i faʻasalaga.  

Isaraelu, Peretania, Farani, le US ma isi atunuʻu na faʻateʻaina le faʻamalologa. O na tupe uma na faʻaalu i meatau ma taua i Angola, na le mafai ona puipuia le apartheid, ae o le mea e malie ai, na vave tele lona pa'ū e ala i faʻaupuga faʻavaomalo faʻavaomalo. 

Faatasi ai ma le lagolagosua a le CIA, Faʻavaomalo Faʻailo Faʻalapotopotoga tuuina Aferika i Saute ma le tulaga-o le misia tekonolosi. Isaraelu saunia le tekonolosi mo auupega faaniukilia ma drones. I le feteʻenaʻi o tulafono uma a Siamani o loʻo faʻatau atu ai tulafono faʻatonutonu ma le UN arm embargo, na lafoina ai e Rheinmetall i le 1979 se fale atoa i Boskop i fafo atu o Potchefstroom. 

O le Iranian Revolution i le 1979 na soloia ai le pulega malo a Shah. I le sili atu ma le 40 tausaga mulimuli ane, o malo o le US o loʻo tumau pea le le mafaufau e uiga ia Iran, ma o loʻo naunau pea e "suia pulega." O le pulega a Reagan na amataina le valu tausaga o taua i le va o Iraq ma Iran i le vaitaimi o le 1980 i se taumafaiga e toe fesuiaʻi le fouvalega a Iran. 

Na faʻamalosia foi e le US le tele o atunuʻu - e aofia ai Aferika i Saute ma Siamani - e tuʻuina atu le anoanoaʻi o auupega o mea tau i Saddam Hussein's Iraq. I lenei mafuaʻaga, Ferrostaal avea ma soʻotaga o le taua taua a Siamani aofia Salzgitter, MAN, Mercedes Benz, Siemens, Thyssens, Rheinmetall ma isi e gaosia mea uma i Iraq mai faʻatoʻaga faʻalautele i roketi suauʻu, ma meatau oona.

I le taimi nei, o le fale gaosi Rheinmetall i Boskop sa galue faataamilo i le uati sapalaiina o fanafanua mo Saute Aferika na gaosia ma auina atu i fafo G5 auupega. O Armscor's G5 fanafanua na muai fuafuaina e se Kanata, Gerald Bull ma sa fuafuaina e aveina a le togafiti taua taua taua taua, poʻo ni isi itu, meatau. 

Ae le i amataina le fouvalega, na avane e Iran le 90 pasene o suauu a Aferika i Saute ae o nei sapalai na tipi i le 1979. Na totogi e Iraq le vaegaau a Aferika i Saute ma le suauʻu manaʻomia tele. O lena auupega-mo-suauʻu fefaatauaiga i le va o Aferika i Saute ma Irak e tusa ma le US $ 4.5 piliona.

Faatasi ai ma fesoasoani mai fafo (e aofia ai Aferika i Saute), Iraq e 1987 na faavaeina lana ia lava missile atinae polokalama ma mafai faalauiloa missiles mafai ona oo atu i Tehran. O Iraqis na latou faaaogaina auupega tau vailaau faasaga i tagata Irani talu mai le 1983, ae i le 1988 tatalaina i latou faasaga i le au Kurdish-Iraqis o Saddam na tuuaia i le galulue faatasi ma tagata Iran. Ua tusia e Timmerman:

“Ia Mati 1988, o paʻa gaoā o loʻo siʻomia ai le taulaga Kurdish o Halabja, na alalaga ma le pao o le pa. O se vaega o tusitala na agai atu i le itu o Halabja. I auala o Halabja, lea i taimi masani faitauga 70 000 tagata, na salalau ma tino o tagatanuu masani puʻeina ao latou taumafai e sosola ese mai se mala mataʻutia.

Na latou feʻaveaʻi ma le vaega o le hydrogen na fausia e le Iraqis ma le fesoasoani a se kamupani Siamani. O le sui sooupu fou o le oti, na faia i le kesi a le Samarra, e tai tutusa lava ma le kesi oona na faaaoga e le au Nazis e faaumatia ai tagata Iutaia i le silia ma le 40 tausaga talu ai. ”

O le vevesi i le lalolagi atoa, e aofia ai ma le US Congress, na fesoasoani e faʻaiʻuina lena taua. O le tusitala o Washington Post, Patrick Tyler o le na asiasi i Halabja ina ua faatoa uma le osofaiga, e tusa ma le lima afe o tagata Kurdish na feoti. Faʻamatalaga a Tyler:

“O le iʻuga o le tauvaga mo le valu tausaga e leʻi aumaia se filemu o Sasaʻe tutotonu. O Iran, pei o le toʻilaloina o Siamani i Versailles, o loʻo tausimaʻi le tele o faitioga faasaga ia Saddam, tagata Arapi, Ronald Reagan, ma Sisifo. Iraki na faamutaina le taua o se malosiaga faaitulagi faaauupegaina i nifo ma le le faatuaoia naunautaiga. ” 

Na fuafuaina e 182 000 Iraqi Kurds na maliu i le taimi o Saddam nofotupu o le fefe. Ina ua mavae lona maliu, o le Kurdish eria o matu Iraq na avea tutoatasi ae le tutoatasi. O le Kurds i Iraq ma Suria mulimuli ane avea ma faʻatatauina faapitoa o ISIS ia, o le mea moni, na faʻaauupegaina i gaoi US auupega.  Nai lo o le Iraqi ma US 'au, o le Kurdish peshmerga na mulimuli ane manumalo ai ISIS.

Ona o le maasiasi o talaaga a Rheinmetall i le vaitaimi o le Nazi, i le faaleaogaina o le UN arm embargo ma ona aafiaga i Saddam's Iraq, o loo tumau pea le faamatalaina e faapea o le malo i tua atu o le apartheid a Aferika i Saute i le 2008 na faataga Rheinmetall e ave se 51 pasene e faafoe ai le aiaina o meatotino i Denel Munitions, lea ua lauiloa nei o Rheinmetall Denel Munitions (RDM).

O le ofisa autu o le RDM o loo i le fale gaosi oloa i Somchem i Armscor i le Macassar area o Somerset West, o isi ana faleoloa e tolu o loo i Boskop, Boksburg ma Ueligitone. A o le Rheinmetall Puipuiga - Faʻailoga ma Fuafuaga, 2016 pepa faʻamaonia, Rheinmetall faʻatulagaina ana gaioiga i fafo atu o Siamani ina ia alo ese ai Siamani auupega faʻatau atu tulafono.

Nai lo le sapalai o Aferika i Saute lava "puipuiga" manaʻoga, tusa ma le 85 pasene o le RDM o gaosiga e mo auina atu i fafo. O le fofogaina i le Komisi o Suesuega a le Zondo ua faamautuina ai o Denel o se tasi o taulaʻiga autu a le au taupulepulega a le Gupta Brothers "seteteina le malo". 

I le faʻaopopoga i le tino faʻatau atu o auupega, RDM mamanuina ma faʻapipiʻi i ai auupega aupega i isi atunuʻu, aemaise e aofia ai Saudi Arabia ma Aikupito, e lauiloa uma i aia tatau a tagata. Defenceweb i le 2016 lipotia:

"Ua tatalaina e le Saudi Arabia's Military Industries Corporation se fale gaosi fale na fausia faatasi ma le Rheinmetall Denel Munitions i se sauniga na auai ai le Peresetene Jacob Zuma.

Na malaga atu Zuma i Saudi Arabia mo le aso e tasi i le aso 27 o Mati, e pei ona lipotia e le Saudi Press Agency, lea na lipotia mai na ia tatalaina le fale gaosimea faatasi ai ma le Sui o le Perenise o Prince Mohammed bin Salman.

O le fale fou i al-Kharj (77 kms i saute o Riyadh) e mafai ona gaosia 60, 81 ma 120 mm sima, 105 ma 155mm fana fana ma pomu vaʻalele mamafa mai 500 i le 2000 pauna. O le nofoaga e faʻamoemoe e gaosia ai le 300 atigi poʻo le 600 sima faʻataʻamilomilo i le aso.

O le nofoaga o loʻo faʻagaioia i lalo o le Saudi Arabian Military Industries Corporation ae na fausiaina ma le fesoasoani a le South Africa based Rheinmetall Denel Munitions, lea na totogi e tusa ma le US $ 240 miliona mo ana tautua. "

I le maeʻa ai o osofaʻiga a le militeri Saudi ma UAE i le 2015, na aʻafia ai le Yemen i le faʻalavelave ogaoga fesoasoani agaʻi i le lalolagi. O finauga a le Human Rights Watch i le 2018 ma le 2019, na finau e faʻapea o tulafono faʻavaomalo o atunuʻu o loʻo faʻaauau pea ona tuʻuina atu meatau i Saudi Arabia, o loʻo galulue faʻatasi i solitulafono o taua.

Vaega 15 o le National Conventional Arms Control Act o loʻo faʻapea mai ai o Aferika i Saute o le a le tuʻuina atu auupega i atunuʻu o loʻo sauaina aia tatau a tagata, i itulagi o loʻo feteʻenaʻi, ma i atunuʻu e faʻatamaʻia e malo faʻavaomalo. Maasiasi, o na aiaiga e le faamalosia. 

O Saudi Saudi Arabia ma UAE o tagata pito sili ona tele a le RDM seʻia oʻo i le ita o le lalolagi i le fasiotiga o le tusitala o Saudi, Jamal Khashoggi ia Oketopa 2019, na mafua ai le NCACC e "taofia" na oloa auina atu i fafo. E foliga mai e le o malamalama i le latou fetauiga ma Saudi / UAE i taua i Yemen ma le faaletonu o fesoasoaniga agaalofa iina, sa faitio le le fiafia le RDM e uiga i galuega ua leiloa i Aferika i Saute.  

I le fetaui lelei ma lena atinae, na faasaina ai e le malo o Siamani auupega ona auina atu i Turkey. O loo aafia Turkey i taua i Suria ma Libya ae faapea foi ma aia tatau a tagata soifua o le au Kurdish o Turkey, Syria, Iraq ma Iran. I le soliga o le UN Charter ma isi mea faigaluega o tulafono faʻavaomalo, Turkey i le 2018 na osofaia Afrin i le Kurdish eria o matu o Syria. 

Ae maise lava, na popole le au Siamani neʻi mafai ona faʻaaogaina auupega a Siamani e faʻasaga i tagata Kurdish i Suria. E ui lava i le ita o le lalolagi e aofia ai ma le US Congress, Peresetene Trump ia Oketopa 2019 na avatua ia Turkey le agai i luma e nofoia le itu i matu o Suria. Poʻo fea lava latou te nonofo ai, ua manatu le malo o Take o Kurd uma, o ni tagata faatupu faalavelave. 

O le Kurdish nuu i Turkey aofia aofia ai le 20 pasene o le faitau aofai o tagata. Faʻatatau i le 15 miliona tagata, o le sili ona tele ituaiga kulupu i le atunuʻu. Ae o le Kurdish gagana ua taofiofia, ma Kurdish meatotino ua faoa faamalosi. E faitau afe Kurd na lipotia mai i tausaga talu ai nei na fasiotia i fetauiga ma le au tau a Turki. O Peresetene Erdogan e foliga mai e iai ona faanaunauga e faʻamaonia o ia lava o le taʻitaʻi o Sasaʻe tutotonu ma isi tala atu.

O aʻu fesoʻotaʻiga i Macassar na lapataʻia aʻu ia Aperila 2020 sa pisi RDM i luga o se konekarate tele auina atu i fafo mo Turkey. Ina ia taui mo le taofia o le auina ese atu i Saudi Arabia ma UAE ae faapea foi i le tetee i le embargo a Siamani, RDM na sapalaiina auupega i Turkey mai Aferika i Saute.

Ona o matafaioi a le NCACC, na ou lapataia ai le Minisita o Jackson Mthembu, le Minisita i le Peresetene, ma le Minisita Naledi Pandor, le Minisita o Faava o Malo Fafo ma Galulue Faatasi. Mthembu ma Pandor, faʻatulagaina, o le nofoa ma le sui sui o le NCACC. E ui i le lokaina o vaalele a le Covid-19, e ono vaalele a le vaalele vaalele a le Turkish A400M na taunuu i le malae vaalele i Cape Town i le va o Aperila 30 ma Me 4 e siitia ai le malosiaga o le RDM. 

Naʻo aso mulimuli ane, na amata ai le osofaʻiga a Turkey i Libya. O Turkey foi o loʻo faʻaauupegaina Azerbaijan, lea o loʻo aʻafia nei i se taua ma Armenia. O tala tusia lolomiina i le Daily Maverick ma Independent Nusipepa na unaʻia ai fesili i le Palemene, lea na muaʻi faʻailoa ai e Mthembu na ia:

"Na latou le iloa ni mataupu e fesoʻotaʻi ma Turkey na laga i le NCACC, o lea na latou faʻaauau ai pea ona latou tuuto i le faʻamaonia o aupega na faʻatulafonoina faʻatulafonoina e soʻo se malo talafeagai. Peitaʻi, afai e lipotia ni aʻupega a Aferika i Saute i soʻo se itu e avea ai i Suria poʻo Libya, o se mea e sili ona lelei mo le atunuʻu le suʻesuʻeina ma saili pe faʻafefea ona latou o mai iina, ma o ai na faʻaleagaina pe faʻasesēina le NCACC. "

I ni aso mulimuli ane ai, na folafola ai e le Minisita o le puipuiga ma le militeri fitafita, Nosiviwe Mapisa-Nqakula o le NCACC taʻitaʻifono e Mthembu na faʻamaonia le faʻatau atu i Turkey, ma:

"E leai ni mea faʻalavelave i le tulafono e fefaʻatauaʻi ai ma Turkey e tusa ai ma la tatou gaioiga. I tulaga o aiaiga o le gaioiga, e iai lava taimi e suʻesuʻe ai ma le faʻaeteete ae e leʻi faʻatagaina. Mo le taimi nei e leai se mea e taofia ai matou mai le fefaʻatauaʻi ma Turkey. E leai foi ni lima faʻalava. "

O le faamalamalamaga a le amepasa a Turki e faapea o auupega e tatau ona faaaogaina mo na o le faataitaiina o toleniga e matua leai lava se aoga. E masalomia lava masalomia o le RDM auupega na faaaogaina i Libya i le taimi o le tetee a Turki faasaga ia Haftar, ma atonu foi faasaga ia Syrian Kurds. Talu mai lena taimi sa ou fesili pea lava pea mo faamalamalamaga, ae o loʻo filemu mai uma le Peresetene ofisa ma DIRCO. Ona o le piʻopiʻo e fesoʻotaʻi ma Aferika i Saute o faʻalavelave tau fefaatauaiga ma le fefaʻatauaiga o meatau, o le fesili manino lava e tumau: o a mea totogi na totogi e ai ma o ai e faʻatagaina ia vaʻalele? I le taimi nei, o loʻo i ai ni tala i totonu o le aufaigaluega RDM o loʻo fuafua Rheinmetall e tapunia ona ua poloka nei mai le auina atu i Sasaʻe tutotonu.  

Faatasi ai ma le faasaina e Siamani le faatau atu o lima i Turkey, o le Siamani Bundestag faatasi ai ma le UN ua faatulagaina faamasinoga lautele i le tausaga a sau e suesue pe faʻafefea e kamupani Siamani pei o Rheinmetall faʻasolosolo malie Siamani auupega faʻatau atu tulafono e ala i le sailia o gaosiga i atunuʻu e pei o Aferika i Saute lea o le tulafono o e vaivai le tulafono.

Ina ua talosagaina e le Failautusi Aoao a le UN António Guterres ia Mati 2020 mo le faamutaina o taua i Covid, o Aferika i Saute o se tasi o ana lagolago lagolago. O na malaga e ono Turkish A400M ia Aperila ma Me o loʻo faʻailoa mai ai le pepelo ma toe faia faʻafoliga i le va o Aferika i Saute o pulega faʻaletulafono ma tulafono ma mea moni.  

O loo faaalia ai foi feteenaiga, Ebrahim Ebrahim, o le sa avea ma Sui Minisita o le DIRCO, i le faaiuga o le vaiaso ua tuanaʻi, na tatalaina se ata e valaau ai mo le vave faasaolotoina o le taitai Kurdish o Abdullah Ocalan, o ia lea e taua i nisi taimi o le "Mandela o Sasaʻe tutotonu."

O le Peresetene o Nelson Mandela e foliga mai na ia ofoina atu le malo o Ocalan i Aferika i Saute. Aʻo agaʻi atu i Kenya i Aferika i Saute, na ave faʻamalosi Ocalan i le 1999 e ofisa sooupu a Turkey ma le fesoasoani mai le CIA ma le Isaraelu Mossad, ma ua falepuipui nei mo le ola i Turkey. E mafai ona tatou manatu o Ebrahim na faʻatagaina e le Minisita ma le Peresetene e faʻamatuʻu mai lena vitio?

Lua vaiaso talu ai ile faʻamanatuina ole 75th faamanatuina o le UN, Guterres toe faʻamatalaina:

“Tatou o mai faʻatasi ma iloa le tatou fetufaʻaiga vaʻai o se lalolagi sili atu ma le filemu ma le mamalu mo tagata uma. O le taimi lenei mo le faʻateleina o le unaʻia o le filemu e maua ai se taofi o le lalolagi. Ua amata ona tata le uati. 

O le taimi lenei mo le tuʻufaʻatasia o se mea fou mo le filemu ma le leleiga. Ma o lea ou te talosaga atu ai mo se taumafaiga faavaomalo ua alualu i luma - taitaia e le Security Council - ia ausia se lalolagi taofi taofi ae le i oo i le faaiuga o le tausaga.

E manaʻomia e le lalolagi se taofiofi o le lalolagi e taofi ai feteʻenaʻiga "vevela" uma. I le taimi e tasi, e tatau ona tatou faia mea uma e 'aloese ai mai se Cold War fou. "

O Aferika i Saute o le a taʻitaʻia le UN Security Council mo le masina o Tesema. E maua ai se avanoa tulaga ese mo Aferika i Saute i le maeʻa ai-Covid vaitaimi e lagolago ai le Failautusi Aoao vaʻaiga, ma ia fofo taimi ua tuʻufaʻatasi faiga faʻavae malo le manuia. Faiga piʻopiʻo, taua ma o latou iʻuga ua fai nei ua naʻo le sefulu tausaga o le tatou paneta e suia ai le lumanaʻi o tagata. Taua o se tasi o mafuaʻaga autu i le vevela o le lalolagi.

O le Akiepikopō Tutu ma epikopo o le Ekalesia Egelani e toe foi i tua i le 1994 na faatonuina le faasaina o le auina atu i fafo o meatau, ma le faaliliuina o le apartheid i Aferika i Saute i le vaitaimi o le faaauupegaina pisinisi i galuega faatino lautele. E ui lava i le fiasefulu piliona o rand sasaa mai lalo le alavai i le taimi ua tuanaʻi 26 tausaga, Denel e le mafai ona toe totogiina ma e tatau ona faʻateʻa loa. Faʻatasia, o le naunautaʻi i le world beyond war ua matua taua nei. 

 

Terry Crawford-Browne o World BEYOND War's Country Coordinator mo Aferika i Saute

O se tasi Tali

  1. O Aferika i Saute o loʻo taulamua i le faʻaogaina o faiga faʻasaʻo, ma i le vaitaimi o le Apartheid, sa avea aʻu ma suetusi mo le PWC (muamua Coopers & Lybrand) o loʻo aʻafia i le suʻeina o nei kamupani e aloese mai faʻasalaga. Na auina atu le koale i Siamani, e ala i vaega leaga o Ioritana, na lafoina i lalo o fuʻa a Columbian ma Ausetalia, tuusaʻo i le Rhineland. Sa fausia e Mercedes le Unimogs i fafo atu o Port Elizabeth, mo le vaega a le SA Defense i le faaiuga o le valusefulu tausaga, ma Sasol sa atiaeina le suauu mai le koale, ma tekinolosi Siamani. Ua i ai le toto o Siamani i o latou lima i le taimi nei i Iukureini, ma o le a ou le ofo lava pe a tatou le vaʻaia Aferika i Saute na gaosia le G5 o le tuʻuina atu o atigi Haz-Mat i Kyiv i se taimi umi. Ose pisinisi lea, ma e tele naua kamupani ua fa'agogo ona o tupe maua. O NATO e tatau ona nofotupu-ma afai e manaʻomia Peresitene Putin e faia, o le a ou le maua se moe.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana