Aisea Drones e sili atu Mataʻutia nai lo Nuclear Auupega

Saunia e Richard Falk, World BEYOND War, Aperila 29, 2021

FAʻAFefe I Tulafono Faʻavaomalo ma Tulafono a le Lalolagi

O drones faʻafouina atonu o le auupega sili ona faigata na faʻaopoopoina i auupega o taua talu mai le pomu atomika, ma mai le vaaiga a le lalolagi order, ono iʻu ina sili atu ona mataʻutia i ona aʻafiaga ma aʻafiaga. Atonu o lenei e foliga mai o se le masani ai, faʻamataʻu, ma faʻateleina faʻamatalaga o popolega. I mea uma lava, o le pomu atomika i ana uluaʻi faʻaaogaina na faʻaalia ai lava na mafai ona faʻaleagaina atoa taulaga, faʻalauteleina le leitio radioactivity poʻo fea lava o le matagi na aveina ai, faʻafefe le lumanaʻi o le malo, ma e oʻo lava i le faʻaaupegaina faʻafefe o le ola o le ituaiga. Na matua suia lava le natura o taua taua, ma o le a faʻaauau pea ona osofaʻia le tagata i le lumanaʻi seʻia oʻo i le iʻuga o taimi.

Peitai, e ui lava i le le mafaufau ma taua taua o loʻo faʻamatalaina ai le le fiafia o taʻitaʻi faaupufai e galulue malosi agai i le aveʻesea o auupega faaniukilia, o se aupega e leʻi faʻaaogaina i le va o le 76 tausaga talu ona faʻatoʻa tatala mai i tagata le fiafia o le Hiroshima ma Nagasaki.[1] E le gata i lea, o le mauaina o le le faʻaaogaina sa avea pea ma faʻatulafonoina, ola mama, ma le faʻaeteete faʻamuamua o taʻitaʻi ma tagata faʻataʻitaʻi taua talu mai le muamua pomu na afaina ai le le mafaamatalaina Iapani na tupu na i ai i lena aso i na taulaga faʻatafunaina .

 

le poloaiga lona lua faʻagata faʻatulafonoina i le tele o tausaga faʻasolosolo e aloese mai taua faaniukilia, poʻo le itiiti ifo ia faʻaititia le lamatiaga o lona tupu, e ui lava mamao mai valea, ma ono le gafataulimaina mo se taimi umi, sa tusa ma le faʻatonutonuina ma le lalolagi oka faʻatonuga na suia e tautuaina le autu fiafia faʻasoa aia a setete teritori.[2] Nai lo le faapolopoloina o lenei taua auupega o le tele o faʻafanoga mo taua lelei ma taua manumalo a le militeri, o meatau faaniukilia na tele lava taofia i latou matafaioi e taofia ma faamalosia faamalosia diplomacy, lea e ui lava faasolitulafono, amio mama faafitauli, ma militeri masalosalo, manatu o le auivi o tele faavaomalo feteʻenaʻiga. e faʻatapulaʻa i feteʻenaʻiga a malo o malo teritori.[3]

 

O le faʻamalosia o nei faʻafitauli o fetuunaʻiga ia ua ausia e ala i maliega e taofi ai lima ma le le faʻaleleia. O le faʻatonutonuina o auupega e faʻavae i luga o aia a le auupega autu aupega malosi, le Iunaite Setete ma Lusia, saili le faʻateleina o le mautu e ala i le faʻatapulaʻaina o le aofai o meatau faaniukilia, muamua atu nisi faʻaleagaina ma taugata suiga fou, ma le aloese mai taugata 'auupega faiga e le faʻaaogaina ai se tele deterrent. poʻo le lelei faʻatinoina.[4] E faʻatusatusa i le puleaina o lima, o le le faʻatonuina o le tulafono e muaʻi faʻamalosia ma faʻamalosia ai le itu taumatau o le faʻatonuga a le lalolagi, faʻatulafonoina ai se lua faʻavae tulafono faʻatulagaina i luga o le tulafono ma faʻavaega o le tutusa o setete.

 

O le pulega le faʻatulafonoina na faʻatagaina se vaega laititi, lemu faʻalauteleina o setete e umiaina ma atiaʻe ni meatau faaniukilia, ma e oʻo lava i le faia o niukilia faʻamataʻu, a o faʻasaina le toega 186 poʻo setete mai le mauaina o latou, poʻo le mauaina foi o le faitotoʻa agavaʻa e gaosia ai niupega o meatau.[5] Lenei nonproliferation agavaʻa ua atili faʻaleagaina e fesoʻotaʻiga i geopolitics, faʻatupuina i luga tulaga faʻaluaina, filifilia filifilia, ma le faʻatulafonoina avea ma sui auai, e pei ona molimauina e le puipuiga taua mafuaaga na faalagolago i ai e faʻatatau i Iraq ma nei Iran, ma le mafanafana sone o le filemu faʻatasi ia Isaraelu lauiloa, ae le aloaʻia aloaʻia, auupega o meatau tau faaniukilia.

 

O lenei poto masani i meatau faaniukilia o loʻo taʻu mai ai le tele o mea e uiga i tulafono faʻavaomalo ma le faʻasologa o le lalolagi e faʻatulagaina ai se talaaga aoga mo le iloiloina o ituaiga eseese o luʻitau ma faʻafitauli taufaʻafefe e aliaʻe mai le vave o le atinaʻeina o militeri drones ma lo latou salalau atu i le silia ma le 100 atunuu ma le tele o malo tagata fai mea fai Muamua lava, o le le manaʻo ma / poʻo le le gafatia o malo tetele-o le Weststalia sisifo setete – e aveʻesea nei sili auupega o le tele faʻafanoga ma ausia se lalolagi e aunoa ma niukilia aupega e ui lava i a latou aʻafiaga apocalyptic. O le manaʻoga faaupufai manaʻomia e leʻi fausiaina lava, ma ua oʻo i le tele o taimi.[6] E tele faʻamatalaga na tuʻuina mai mo lenei le mafai ona aveʻese le tagata soifua a lenei Achilles Heal o le faʻatonuga a le lalolagi, e afua mai i le fefe i le kopi, le le mafai ona faʻaleaogaina le tekonolosi, le tagi o le sili atu le puipuiga pe a faʻamutaina ma faʻatautaia pulega faʻatusatusa i disarmament, a puipui faasaga i le tulaʻi mai o se fili leaga ma pule i le ola, o le onana o le malosiʻaga malosi, o le talitonuina e lagolagoina le lalolagi puleʻaga poloketi, ma le mamalu e sau ma le auai i le sili ona tutoatasi kalapu auai faatasi puleʻaga malo.[7]

 

Lona lua, aitia o le taofiofia ma le le faʻamalosia e mafai ona faʻafetauiina ma amio lelei ma mafaufauga na puleaina le tu masani o faiga faʻapolokiki o loʻo tumau pea le faʻamatalaina o le auala e mafaufau ai tagata maualuluga o le malo ma faʻagaioia i le talafaʻasolopito o le setete-centric lalolagi faʻavasega.[8] O tulafono faʻavaomalo e le aoga i le faʻatonutonuina o fuafuaga faʻataʻatitia ma amioga a setete malolosi, ae mafai ona masani ona tuʻuina faʻamalosi i luga o le tele o setete mo le manuia o geopolitical sini, lea e aofia ai faiga mautu.

 

Lona tolu, o tulafono faʻavaomalo o taua ua masani ona ofi ai auupega fou ma togafiti e faʻatagaina ai taua taua a le militeri i luga o le malo tutoʻatasi, ma le fetuutuunai e ala i le talosagaina o le 'saogalemu' ma le 'militeri manaʻoga' e aveʻese ese ai soʻo se faʻaletulafono ma amioga faʻaletonu ua i ai i le ala.[9] Lona fa, ona o le salalau o le le talitonuina, puipuia ai le calibrated e feagai ma sili ona leaga mataupu pe latalata sili ona leaga tulaga, o ia lava o se mafuaʻaga tele o le mautonu ma faʻalavelave faʻavaomalo. O nei vaega e fa o le lautele, e ui lava ina le lava le nuance ma faʻataʻitaʻiga, maua ai se malamalamaaga i tua atu pe aisea o taumafaiga i le tele o seneturi e faʻatonutonu ai le auala i taua, auupega, ma le amio o le feitagaʻi na i ai ni faʻanoanoaga faʻaiuga, e ui lava i le matua faatauanau atamai. finauga lagolagoina le sili atu ona faigata tapulaʻa luga o le taua faiga.[10]

 

 

FUAFUAGA FAʻAALIGA: CHIAROSCURO GEOPOLITICS[11]

 

O Drones, o ni auupega fou e tali atu i faʻamataʻuga tau le saogalemu i aso nei, o loʻo i ai le tele o foliga e foliga mai e faigata tele ona faʻatonutonu, pe a fua atu i feteʻenaʻiga faapolokiki o aso nei. E aofia ai ma mea taufaamataʻu na faia e tagata e le o ni setete, o atinaʻe o ni faiga faatupu faalavelave e le o ni setete ma ni tulaga faatupu faalavelave e ono lamatia ai le malosi o malo tetele, ma le le gafatia po o le le manaʻo foi o le tele o malo e puipuia le latou teritori mai le faaaogaina. e faʻalauiloa osofaʻiga faʻavaomalo i luga o le atunuʻu sili ona malosi Mai le vaaiga a le setete iloiloina ana militeli auala i totonu o le taimi nei tulaga lalolagi, drones foliga mai sili ona lalelei, ma le aoga faatosina mo le umiaina, atinaeina, ma le faaaogaina e sili mamao atu nai lo le fesoʻotaiga i meatau faaniukilia.

 

E le taugata tele Drones ia latou pepa o loʻo iai nei pe a faʻatusatusa i vaalele tau, e toetoe lava a latou aveʻesea uma ni aʻafiaga o tagata na osofaʻia, ae maise lava i taua e faʻatatau i tagata e le o ni setete, o gaioiga o le sami, poʻo setete mamao, o loʻo ia i latou le malosiaga e faalauiloa osofaiga ma le saʻo i totonu o le sili mamao ese nofoaga nanaina faigata mo eleele malosiaga e ulufale ai, e mafai ona latou taulai tonu i luga o le faʻavae o le faʻatuatuaina faʻamatalaga aoina e ala i le faʻaaogaina o vaʻavaʻa vaʻaia ma faʻateleina ogaoga lagona ma snooping agavaʻa, latou faʻaaogaina mafai ona avea faaupufai faʻatonutonuina e faʻamautinoa le taofiofia ma se fou fou o le faʻatatauina gaioiga e vets le talafeagai o sini i taualumaga o suʻesuʻega faia i tua atu o faitotoʻa tapunia, ma o tuʻusaʻoina afaina ma faʻatamaiaina e drones o miniscule pe a faʻatusatusa i isi metotia o counterterrorist ma eseese ituaiga o taua le tutusa. I lona iʻuga, aisea e le tatau ai ona avea le faʻaaogaina o drones o se amio lelei, faʻautauta, ma talafeagai ituaiga o taua o loʻo suia ai faiga faʻaterorisi a Amerika i se faʻataʻitaʻiga o le vaʻaia o feteʻenaʻiga ae le o le faitio ma faʻanoanoa ona o le faʻaleagaina o tulafono faʻavaomalo agaalofa a tagata?[12]

E lua feteʻenaʻiga tala, ma le tele o fesuiaʻiga mo taʻitasi, auiliiliina le taua normative (tulafono, amio lelei) lelei o drone taua, ma lona taua tele talu ai i le faʻatinoina o metotia o le faʻatulagaina o le fasioti tagata filifilia. I le tasi itu o le talanoaga, o 'fanau a le malamalama' o loʻo faʻapea o loʻo latou faia le mea sili latou te mafaia e faʻaititia ai le tau ma le fua o taua a o puipuia ai le sosaiete a Amerika mai le faʻatupu vevesi o le au faʻamataʻu o lo latou manulauti o le faʻaogaina o sauaga e fasioti le toʻatele tagata lautele pe a mafai. I le isi itu, o 'fanau a le pouliuli' o loʻo faʻaalia faʻamalosia i latou i amioga faʻasolitulafono o ituaiga sili ona leaga e fasioti tagata faʻapitoa, e aofia ai ma tagatanuʻu o Amerika, e aunoa ma se faʻatagaga o le tali atu mo mea sese o le faʻamasinoga ma le tele o osofaʻiga. I lona faʻataʻitaʻiga, o tala uma e lua o loʻo taua ai o se filifiliga faʻaeteete o le fasioti tagata i lalo o le pulega a le setete, na faʻatagaina ona faʻatulafonoina faʻasalaga e aunoa ma ni moliaga pe leai foi se faʻavaeina faʻamaonia poʻo le tali atu e tusa lava pe o le sini o se tagatanuu Amerika.[13]

O le faʻatusatusaga o le drone faʻaaogaina ma mea faaniukilia o loʻo aliali mai i lenei nofoaga, faʻapea foi. E leʻi i ai lava se taumafaiga e faʻamaonia le sao o le malo e mafai ona faʻatinoina e ala i le taufaamataʻu ma le faʻaaogaina o meatau faaniukilia, i tala atu o finauga faʻaosofia, e le mafai ona faʻailoa atu, o lo latou i ai lava na taofia le Cold War mai le avea ma Taua Muamua a le Lalolagi. O sea manatu, ina ia talitonuina uma, faalagolago i luga o le le gaoia talitonuga o lo latou moni faʻaaogaina o le a afaina ai itu uma, e aofia ai ma tagata faʻaoga, ae o le taufaamataʻu o le faʻaaogaina na mafai ona faʻamaonia e faʻavaivaia ai le ono avea ma faʻatupuina e se fili.[14] I se eseesega, ma drones, o le tulaga lelei mo le faʻatulafonoina o auupega e fesoʻotaʻi naʻo le faʻaaogaina moni pe a faʻatusatusa i isi auala o masani taua auala o le ea pomu poʻo osofaʻiga o le eleele.

“TAMAITI O LE Malamalama”

O tamaiti o malamalama mama o taua taua na tuuina atu i ai le tulaga aloaia e le saunoaga a le Peresetene Barack Obama, na talafeagai lelei, i le National Defense University, ia Me 23, 2013.[15] Na taula e Obama lana saunoaga i luga o le taʻiala na tuuina atu i le malo i le aluga o seneturi e lua lea na suia tele ai le natura o taua i le tele o taimi, ae foliga mai e le mafai ona faaleaogaina ai le faamaoni i le faavaeina o le malo i totonu o le Faavae, lea na avea ma la tatou tapasa i soʻo se ituaiga suiga. . . . O mataupu faʻavae faʻavae ua maeʻa taua uma, ma ua maeʻa taua uma. "

Faʻasaga i lenei talaʻaga, o Obama o loʻo faʻaauau pea le leaga le talanoaga tuufaasolo mai le Bush pelesetene, o le 9/11 osofaʻiga amataina a taua nai lo le fausiaina o se tele solitulafono. I ana upu, “Ose ese taua lenei o taua. Leai ni 'autau na o mai i le matou matafaga, ma o la matou militeli e le o le autu autu. Nai lo lena, o se vaega o tagata faatupu faalavelave na o mai e fasioti le tele o tagata lautele na latou mafaia. " E leai se taumafaiga e faʻafesagaʻi le fesili pe aisea o lenei faʻatupuina atonu e sili atu ona togafitia o se solitulafono, lea e ono galue faasaga i le faʻalauiloaina o le leaga i luma o 9/11 'faavavau taua' faasaga i Afghanistan ma Iraq. Ae ui i lea, ua ofo atu e Obama le le mafaufau, ma le saʻo, o le luʻi o le "faaogatasi a matou faiga faʻavae ma le tulafono."[16]

E tusa ai ma le faamatalaga a Obama, o le taufaamataʻu na faia e al-Qaeda i le sefulu tausaga talu ai, ua matua faaitiitia lava, e ui lava e le o mou atu, ma avea ai ma “taimi e fesili ai ia tatou lava fesili faigata — e uiga i le natura o mea taufaamataʻu o aso nei ma pe faʻafefea ona tatou feiloaʻi i ai.” Ae o le mea moni, o loʻo faʻaalia mai, o le faʻatupuina taua o lenei ituaiga o taua, e leʻo se manumalo i taua poʻo ni galuega i le teritori, ae o le faʻataunuʻuina i le 2011 o le taʻitaʻi al-Qaeda, Osama bin Laden, i se nofoaga e le o taua na matua taua lava. o se mea e lafi ai ma e laitiiti sona aoga i le lautele o le tetee a tagata faatupu faalavelave. Na faaalia e Obama le uiga o le alualu i luma i le tulaga mataina o igoa mai le lisi o fasioti tagata: "O aso nei, ua maliu Osama bin Laden, ma e faapena foi le toatele o ana taitai lutena." O lenei taunuʻuga e le o se iʻuga, e pei o taua ua tuanaʻi, o feteʻenaʻiga a le militeri, ae o se iʻuga o le le faʻatulafonoina o le fasiotia o polokalame ma faʻamalosi tino faʻagaioia solia aia silisili a isi setete leai latou maliega aloaia.

O le nofoaga lea na liliu ai le tautalaga a Obama i le finauga na afua mai i le faalagolago i drones, o lona faaaogaina na matua tupu tele lava talu ona sau Obama i le White House i le 2009. Na faamaonia e Obama i le le manino ma le le malamalama i upu "o faaiuga ua tatou o le faia nei o le a faʻamatalaina le ituaiga o malo-ma le lalolagi-tatou tuʻuina ia tatou fanau. . . . Lea la ua i ai Amerika i le fetaulaiga ala. E tatau ona tatou faʻamatalaina le natura ma le tulaga o lenei tauiviga, a leai o le a faʻamatalaina tatou. " I se taumafaiga e toe faʻafou le tauiviga e faʻasaga i le terorisi i le lalolagi atoa, ua ofo atu ai e Obama se gagana faʻamalieina e faʻaitiitia ai le gagana: ". . . e tatau ona tatou faʻauigaina a tatou taumafaiga e le o se 'taua i le lalolagi atoa i luga o le fefe,' ae o se faʻasologa o taumafaiga faifai pea, faʻatamaia e faʻaleaogaina fesoʻotaʻiga o tagata faatupu vevesi o loʻo taufaamataʻu ia Amerika. ” Peitai e leai se faʻamatalaga ua ofoina mai pe aisea ua aofia ai tauiviga mo le faʻatautaia o polokiki i nofoaga mamao e pei o Yemen, Somalia, Mali, e oʻo lava i Filipaina, o sone taua mai le vaaiga o le saogalemu o le atunuʻu seʻi vagana ua oʻo i le lalolagi atoa le taua o Amerika. atunuu uma i luga o le paneta. E mautinoa lava, o le faʻalauiloaina o le malosiʻaga a le militeri a Amerika i le mea e foliga mai o tauiviga e faʻatonutonu le olaga faaupufai i totonu o le tele o atunuʻu i fafo, e le o fausiaina ni mafuaʻaga i tulafono faʻavaomalo mo le sologa lelei o taua, poʻo le taufaʻamataʻu ma le faʻaaogaina o malosiaga faʻavaomalo.

E le faapea o Obama e le malamalama i nei popolega[17], ae o lona mausali le le fia suʻesuʻeina o le moni o mea o loo faia i le igoa o Amerika na avea ai lana ata pupula o taua taua ma mea taufaafefe ma taufaasese. Na taʻua foi e Obama e faapea, “[a] sa saʻo lava i feteʻenaʻiga ua maeʻa ona faʻaauupegaina, o lenei tekonolosi fou ua tulaʻi mai ai ni fesili loloto — e uiga i le tagata e faʻatatau i ai, ma aisea, e uiga i tagata lautele ua maliliu, ma le ono aʻafia i ni fili fou; e uiga i le faʻatulafonoina o ia osofaʻiga i lalo o le tulafono a Amerika ma tulafono faʻavaomalo; e uiga i le tali atu ma le ola mama. ”[18] Ioe, o nisi nei o faʻafitauli, ae o tali na tuʻuina mai e sili atu le lelei nai lo le le faʻatamaʻia o faʻafitauli faaletulafono ma le amio mama na laga. O le finauga taua na folasia i luma o le taua drone sa i ai Mataalia ma faaletulafono, ma e mafua ai ona laʻititi ni tagata maliliu nai lo isi auala militeri. O nei finauga e mafai ona maua i ni masalosaloga ogaoga e le mafai ona talanoaina i ni faaupuga mautu e talafeagai pe a fai o le mea moni na fai mai ai Obama e uiga i le faafesagai ma fesili faigata.[19]

O lona puipuia o tulaga faaletulafono o se mea masani i le aotelega o auala. Na tuʻuina atu e le Konekeresi le pulega lautele, toetoe lava le faʻatapulaʻaina le pule e faʻaaoga ai mana uma e manaʻomia e foʻia ai le taufaamataʻu na tatala ina ua maeʻa osofaʻiga a le 9/11, ma faʻamalieina ai i totonu o le atunuʻu manaʻoga faʻavae o le tuuʻeseʻeseina o malosiaga. I le tulaga faavaomalo, na tuuina ai e Obama ni finauga e uiga i le aia a le Iunaite Setete e puipuia ai o ia lava ae leʻi faapea ane, "Ma o se taua tonu lava lea - o se taua na faia i se fua faatatau, i se faaiuga mulimuli ane ai, ma mo ia lava." O iinei na mafai ai ona ia lāgā ni fesili masalosalo e uiga i osofaʻiga i le World Trade Center ma le Pentagon ua avea o ni 'gaioiga o taua' ae le o soligatulafono ogaoga e pei o 'solitulafono faasaga i tagata soifua.' E i ai isi auala e toe sulu ai i taua ma o loʻo iai le finau mo le puipuia o ia lava e faasaga i le fesootaiga o tagata faatupu faalavelave faavaomalo na al Qaeda na foliga mai na mafai ona suʻesuʻeina, tusa lava pe le taliaina, i le 2001. O sea toefaavasegaina o le puipuiga taumafaiga e pei o le 2013 mafai ona toe faʻatuina le fesili taua poʻo le, sili faʻatauvaʻa, faʻalauteleina le tali atu-faʻatupu faiga mai le taua i se taua i le lalolagi atoa e faʻatauaina soligatulafono felavasaʻi i luma i se moni felagolagomaʻi agaga va fealofani i se faiga faʻaaloalo i tulafono faʻavaomalo, aofia ai ma le UN Charter ..

Ua le mafai e Obama ona puʻeina sea avanoa. Nai lo lena, na ia tuuina mai se taufaasese lemu seti o tali i le autu faitioga faitele o drone taua o se manatu ma faiga. Fai mai Obama, e ui lava i le tuputupu aʻe o molimau e ese ai, o le drone use e taofiofia e "se faʻavae e pulea ai lo tatou faʻaaogaina o le malosiaga faʻasaga i tagata faatupu faalavelave - o loʻo finau pea i ni faʻatonuga manino, vaʻaia ma le tali atu ua faʻamaonia nei i le Peresetene Faʻataʻitaʻiga Faʻatonutonu." Na mulimuli mai tutusa laina ma laina na ave e John Brennan i se lauga i le Harvard Law School i le tausaga pe a ma le amataga. O Brennan sa avea ma pule sili a Obama i le tetee atu i faiga faatupu faalavelave. Na ia faamamafa le tuʻuina atu e le malo o Amerika i le tausisi pea i le tulafono ma tulaga faʻatemokalasi na maua ai le sosaiete a Amerika i ona foliga tulaga ese: "Ua ou atinaeina se loloto talisapaia mo le matafaioi o tatou tulaga faatauaina, aemaise lava le tulafono, tulafono i, tausia le tatou atunuu saogalemu. ”[20] Brennan, a o finau e faia mea uma e mafai ona faia e puipuia ai tagata Amerika mai nei taufaʻamataʻu mai fafo ma totonu faʻamautinoaina lana aʻoga faʻalogologo tulafono i se faiga e aofia ai le "tausisi i le tulafono" i galuega uma, ma faʻamatalaga manino o le " gaoioiga lilo. ” Ae o le mea o loʻo taua i inei e manino le aua le alo ese mai le faʻaaogaina o le malosi faʻasaina e tulafono faʻavaomalo, ae naʻo le mea lilo o lilo lea ua avea ma vaega tele o le 'taua i luga o le fefe' a Obama e le sili atu i le "pulega na tuuina mai ia i tatou e le Konekeresi. ” Faʻatasi ma le le gaoia o le mafaufau, Brennan faʻailoa le tulafono o tulafono naʻo aiga pulega faʻatulafono a e foliga mai e fetuʻunaʻi le faʻaaogaina o le malosi i atunuʻu eseʻese. Pe a oʻo mai i le talafeagai o tulafono faʻavaomalo, Brennan faalagolago i le tagata lava ia ma le tuʻufaʻatasia fausiaina o le agavaʻa talafeagai e finau ai e mafai ona faʻatatauina se tagata pe a vaʻaia o se taufaʻamataʻu tusa lava pe mamao mai le mea e taʻua o le 'taua taua,' o lona uiga , i soʻo se mea i le lalolagi e ono avea ma se vaega o le sone taua taua.[21] O sea tagi e matua taufaʻasese lava e pei o le drone faʻaaogaina i atunuʻu e pei o Yemen ma Somalia e le gata mamao mai le vevela taua; a latou feteʻenaʻiga e matua matua motusia lava, ma le mea e taʻua o le 'signature strikes' e togafitia o ni taulaʻiga tatau o tagata o loʻo masalomia lo latou vaʻaiga mai fafo.

O le mau a le peresetene o Obama e faapea, o drones e taulaʻi naʻo i latou e ono iai se taufaamataʻu, o le faaeteetega tele e alofia ai le faaleagaina o tagata lautele, ma o se faiga faapea e maua ai ni tagata e sili atu ona maliliu ma faatamaʻia nai lo le auala na muamua atu ai i ia taufaamataʻu na faalagolago i ai. le cruder tekonolosi o manned vaalele ma seevae i luga o le eleele. Na taua e Obama le le mautonu o le fesili pe o totonu o lenei tulafono le faʻatutuina o tagatanuʻu o Amerika o loʻo faʻatautaia a o nonofo i se atunuʻu mamao. Na faaaoga e Obama le mataupu a Anwar Awlaki, le faifeʻau Isalama, e faamatala ai le mafuaaga na mafua ai le faaiuga e fasioti ia te ia, ma faasino i ana fesootaiga ma le tele o taumafaiga faatupu faalavelave i le Iunaite Setete: ". . . pe a alu se sitiseni Amerika i fafo e tau le taua ma Amerika. . . sitiseni tatau ona le toe avea o se talita nai lo le sniper fanaina i lalo o se tagata mama le tatau ona puipuia mai se swat 'au. "[22] Peitai o sea faamatalaga e le tali atu ai i le au faitio pe aisea ao le i faia le fasioti tagata, e leai ni moliaga faasaga ia Awlaki na tuuina i luma o se ituaiga o faamasinoga ofisa, mafai ai se faamasinoga-tofia puipuiga, ina ia mautinoa o 'tatau ai gaioiga' i totonu o le vaega filifili i sini sa e le naʻo le paʻu faʻailoga mo le CIA ma le Pentagon fautuaga, ma e mautinoa lava aisea e le mafai ai ona i ai se maeʻa-facto faʻailoaina o molimau ma mafuaaga tatau.[23]

O se mea e sili ona faʻalavelave, talu ai e taʻu mai ai le leaga le faʻatuatua, o le le mafai e Obama ona aumaia le faʻafitauli sili ona faigata o se vaega o tagata talavou i se isi itu o Yemen nai lo le mea na paʻu ai le aliʻi o Anwar Awlaki. O le vaega faʻatulagaina aofia ai le tama a Awlaki 16-tausaga le matua, Abdulrahman Awlaki, tausoga, ma isi lima tamaiti a o latou sauniuni se tatala barbecue tatala i Oketopa 14, 2011, tolu vaiaso talu le drone fasiotia le tama o Abdulrahman. O le tamamatua o Abdulrahman, o se taʻutaʻua Yemeni o le sa avea ma minisita o le kapeneta ma o le peresetene o le iunivesete, na taʻua e uiga i ana taumafaiga le fiafia e luʻi i faamasinoga a Amerika le faalagolago i na ituaiga lisi ma le leai o le tali atu e oo lava i ia ogaoga mataupu. O le ituaiga mea lea na tupu e faʻailoa mai ai le mafuaʻaga o le aoga o drones i lalo o sea uliuli ao o le le talitonu. O le talavou Awlaki na foliga mai na afaina i le mea na faʻaigoaina i le militeli jargon o se 'saini saini,' o lona uiga, o se lisi na faia e aofia ai tagata filifilia ae o loʻo aofia ai se kulupu na mauaina e le au suʻesuʻe a le CIA poʻo le Pentagon ua lava na masalomia e faʻamaonia ai lo latou oti. aveʻesea. Ae maise lava, e leʻi taʻua lava e Obama le saini o lana saini i lana saunoaga, ma e le mafai ai foi ona tuʻuina le malo e faʻamutaina ia taumafaiga. O lenei mea e faʻaleagaina ai lana mau atoa e faʻapea o le faʻatutuina o se auala talafeagai e faia ai i lalo o lana lava taʻiala ma faia i se auala faʻautauta tele na faʻatapulaʻaina ai sini mo tagata taʻutaʻua 'maualuga le taua' faʻamataʻu tuʻusaʻo i le US puipuiga ma le faʻatulagaina o soʻo se osofaʻiga ina ia faʻaumatia i le lautele mafai ono le faʻaleagaina tagata lautele. O lenei ituaiga o fetuʻunaʻiga e taufaasese tusa lava pe taliaina i ana ia lava tuutuuga e pei o le osofaʻiga a le drone ma le taufaʻamataʻu e lo latou natura salalau loloto atuatuvalega i nuu atoa, ma o lea e tusa lava pe na o le tasi le tagata faʻatatauina e fasiotia pe manua, o le aʻafiaga o se teteʻe e lagona tele sili lautele i avanoa, ma mo se umi umi i le taimi. O le mataʻutia o le setete mataʻu e le maalofia lautele nai lo le naunautaʻi faʻatutuina o le faʻamoemoe faʻatagaina seʻi vagana o le tagata faʻamoemoeina o loʻo nofo i nofoaga tuʻufua.

E i ai isi mataupu e lua i le saunoaga a Obama e ao ona silasila totoa i ai. O lona autu tutotonu o se tasi o le ave faʻamuamua i le puipuia o tagata Amerika mai taufaʻamataʻu uma, e aofia ai ma le homegrown o le ituaiga ata mai e le Fort Hood fanaina ma Boston Marathon pomu, ae o loʻo ia faʻamaonia e leai se peresetene Amerika e tatau ona "faʻaauupegaina drones i luga o US eleele. ”[24] Muamua lava, e faʻapefea pe a iai se puipuiga poʻo se faʻamalosia tatau? Lona lua, e i ai le foliga mai faʻamaonia tuuina atu, le itiiti ifo ma le agamalu, i drone le faʻaaogaina, o lona uiga o le vaʻavaʻaia mai le ea o gaioiga i totonu o le lotoifale o tagata o loʻo masalomia.

O le auala a Obama e faʻailoa ai o Amerika diplomats o loʻo feagai ma faʻamataʻuga tau le puipuiga lea e sili atu nai lo isi tulaga o loʻo feagai ma isi atunuʻu e foliga masalomia, ma faʻamatalaina e faapea, "[t] o lona tau o le avea ma malo sili ona malosi o le lalolagi, ae maise lava o le taua o suiga na soloia ai le lalolagi Arapi. ” Faʻapea foi le le manino vaʻavaʻai le toe faʻatauaina i le sima: aisea ua faʻamavae ai Amerika diplomats? O latou faitioga tatau faʻasaga i le Iunaite Setete, lea afai e aveʻesea, o le a faʻaleleia atili ai le saogalemu o Amerika e sili atu nai lo le faia o amepasa i 'olo ma faʻataunuʻuina osofaʻiga drone i soo se mea i luga o le paneta na o le na o le le faʻamasinoina le sainia o le ofisa? O faʻamatalaga a le malo o Amerika ma faʻavaomalo fesoʻotaʻiga o nofoaga faʻamiliteli ma le auai o le sami e talafeagai ma suʻesuʻega faaletulafono o mea taufaamataʻu poʻo le faʻaaogaina o malosiʻaga faʻavaomalo? Faʻafefea le polokalame o le vaʻai mamao a le lalolagi ua faʻailoa mai i pepa a le malo na faʻatuina e Edward Snowden?

E le gata i lea, o tusitusiga e lelei, o isi taimi e faʻamalamalamaina ai, i la latou lava vavaeʻesega o talanoaga, seʻi vagana ma seʻi faʻatusatusa i tulafono mautu o faiga faʻavae, ia o loʻo ufitia i le pogisa, o lona uiga, ua le maua le malamalama. I leo faamalosiau, ina ua maeʻa ona saunia se mafuaaga mo le faaauauina o le taua, na matauina e Obama i le faaiuga o lana saunoaga o lenei taua "pei o taua uma, e tatau ona uma. O le mea lena e fautua mai ai le tala faasolopito, o mea na e manaʻomia e le tatou temokalasi. ” Na ia faʻaiʻuina i se lotonuu lotonuu faamalosia: "O le mea lena o tagata Amerika - e naunautai, ae le o le le mautonu." Na filifili e Brennan ni upu e toeititi lava tutusa i le faʻamutaina o lana tautalaga i le Harvard Law School: sili atu nai lo lena. O matou o tagata Amerika. ”[25] O le mea e faʻanoanoa ai ona o ni tusitusiga o ni togafiti taufaasese. O mea na matou faia i le igoa o le puipuiga o le mea tonu lava lea na fai mai Obama ma Brennan e le tatau ona tatou faia e tusa ai ma tulafono ma tulaga taua o le atunuu, ma o ia lagona na toe faia talu ai nei e Biden ma Blinken. O lenei aga a Amerika maualuga e faʻataua tulafono faʻavaomalo ua matua aveʻesea lava mai le faʻatinoina o tulafono mai fafo pe a oʻo mai i le 'saogalemu' poʻo le tele fuafuaga. Matou te taʻu ia i matou lava ma aʻoaʻo isi e au faʻatasi ma matou i le maitauina o se pulega-lalolagi pulea, ae o matou amioga faʻailoa mamanu faʻavae i luga o le pule faitalia ma faalilolilo.

“FANAU O LE POI”

Liliu atu i le counter-tala lea o le moni o drone taua o loʻo faʻaalia i se matua ese lava auala. E le faʻapea o lona uiga o le teʻena o le taua o taua, ae o loʻo finau mai, o ia togafiti ma lo latou faʻatinoina i le taimi nei, e leʻo lipotia lelei pe faʻamaoni foʻi, ma e pei ona faʻapea, e le mafai ona toe faʻalelei ma tulafono faʻavae poʻo tulafono faʻavaomalo poʻo le tumau o amioga tatau. O le aufaitio i le aʻoga lautele a Uosigitone e mafai ona sese ona o le manatu e leai se auala e toe faʻafetauia ai le faʻalagolago i drones i se faiga e maaleale i tapulaʻa o le tulafono ma le amio lelei ae le naʻo le mafaufau i auala leaga ma le mataʻutia. lea o drones sa i ai ma o loʻo faʻaaogaina e le US Government. I se isi faaupuga, afai o le autu sese o le pro-drone tamaiti o le malamalama aʻoaʻoga o le taofiofia le taulaʻi i luga o se tulaga faigata e le amanaʻiaina ai le i ai luitau na faia e le moni ma ono mafai ona faʻaogaina, o le fesoʻotaʻiga sese o le fanau o le pogisa tulaga o e faʻatapulaʻa a latou tala i le tulaga mautu e le amanaʻiaina le saogalemu puipuiga o loʻo faʻamalosia ai le faʻalagolago i drones ma a latou paʻaga i le vaega o 'faʻapitoa faʻagaioiga' ma se gafa e mafai ona maua i tua i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, pe a le o le muamua. O se tala talafeagai i luga o drones o le a aofia ai se synthes na faia ni faʻamatalaga o le saogalemu faʻamaoniga a o amanaʻia le masani ai feteʻenaʻiga o le faia o se leai se tuaoi taua nai lo le faʻauigaina o le taufaamataʻu o se tasi o leai ni tuaoi solitulafono, faʻapea foi ma le popole e uiga i le aʻafiaga o le faʻamaonia le faʻalagolago i robotic auala i feteʻenaʻiga pe a fai e motusia le fesoʻotaʻiga a tagata ma gaioiga o taua.

O lenei fetuunaiga i mea taufaamataʻu mai tagata e le o ni teritori, e mautinoa lava o le a le mea na faatatau i ai le faamatalaga a Dick Cheney, ina ua ia tuuina atu lona manatu e faapea, mo le Iunaite Setete ia toe maua le puipuiga i le post-9/11 lalolagi manaʻomia gaioiga i le 'itu pogisa.' O le aufaʻasalalau muamua o le 'fanau a le pouliuli' aʻoaʻoga na le faʻamamafaina i lo latou taliaina o lenei ata ma faʻaupuga faʻavae. Ioe, na faʻamatalaina e Cheney le lelei o le soli tulafono i le Setema 16, 2001 faatalanoaga i luga Feiloai i le Press Press: "E tatau foi ona tatou galulue, peitaʻi, o le itu pogisa, pe a e finagalo ai. E tatau ona tatou faʻaalu taimi i paolo o le atamai lalolagi. . . O le lalolagi lena e faʻagaioia e nei tagata, ma e taua ai la mo tatou ona faʻaaoga soʻo se mea tatou te mafaia, e faʻataunuʻu ai le tatou faʻamoemoe. "[26] O le uiga o lenei mea i le taimi moni o le faʻalagolago i le faʻasauā, nofoaga uli i atunuʻu mamao, ma fasioti lisi, ma le toʻesea o tulafono faʻatapulaʻaina poʻo le sauni e faʻamama talafeagai tulafono faʻatulafonoina latou mai foliga e faʻamaonia faiga faʻavae.[27] O lona uiga o le faʻamoemoe i luga o 'nofoaga uliuli' i se faʻasologa o faigauo atunuʻu o le a faʻatagaina ai le CIA ona faʻagaioia a latou lava nofoaga faʻapitoa e fesiligia ai le leai o ni tulafono faʻatonutonu a le atunuʻu, ma e leai foʻi ni fesili e fesiligia. Na taʻitaʻia ai i le 'maoaʻe le tuuina atu,' aveina masalosalo i malo o le a aafia i le sauaina i tua atu o le mea na taliaina ma le taliaina e pei o le 'faaleleia atili fesili' i lalo o le tuusao a Amerika lagolago. O foliga mautinoa a Donald Rumsfeld mo le faʻalauteleina o le Pentagon Faʻapitoa Avanoa Polokalame mo le Joint Special Operations Command (JSOC) o se vaega o le aloese mai le faʻalagolago tele i le CIA ona o le pogisa itu auala sa i ana upu na "loia i le oti."[28] A o le PBS TV pepa faʻamaumauga Faʻasologa faʻaalia ai lona taua o le taua i le mataʻu e fesoʻotaʻi ma le neoconservative o le peresetene o George W. Bush i le 2008, na ia filifilia le ulutala "Le Pogisa Itu," e pei ona faia e Jane Mayer i lana taufaʻasese faitioga o metotia faʻaaogaina e le Cheney / Rumsfeld tisaini o le tali a le malo i le 9/11.[29]  E le o se mea e ofo ai Cheney na oʻo lava ina foliga fiafia i le lafoina o foliga o le leaga i le lauiloa aganuʻu e ala i le Star taua amio a Darth Vader.[30]

E pei ona lauiloa i le taimi nei, 9/11 faafaigofieina se faaiuga muamua e Cheney ma Rumsfeld e taulaʻi taua taua i le pelesetene ma ia faatino Amerika malosiaga i le lalolagi atoa i luga o le faavae o le maeʻa Cold War avanoa avanoa ma faamuamua e aunoa ma le amanaʻia o le teritori tapulaʻa o pule silisili ese poʻo le taofiofia o tulafono faʻavaomalo. O la latou sini o le pulefaamalumalu i se fouvalega i mataupu faamiliteli lea o le a aumaia taua i le 21st seneturi, o lona uiga o le faʻaititia o meatau masani ma togafiti, lea na mafua ai le afaina ma le lotoifale faʻafeagai malo i le malosi malo faʻavae, ma le faʻamoemoeina i luga o tekonolosi ma togafiti faʻafouina o le a iai ni taʻotoga gafatia e faʻatoʻilaloina soʻo se fili i soʻo se mea o le paneta. 9/11 na muamua o se paso a o le neocon sili fuafuaga na fuafuaina e ausia vave ma taugofie manumalo faasaga i le tetee malo malo i luga o le faʻataʻitaʻiga o le Fua Taua i le 1991, ae ma le faʻateleina le naunau e fia faʻapolokiki mataʻutia i le faia o le ituaiga o faaupufai iʻuga e faʻaleleia ai le malo o Amerika. Ae o le mea e leʻi mafaufauina, ae ui i lea, ma avea le fefe i le tele o loto, o tagata autu o le malo, o le a avea ma tagata e le o ni setete o latou malosiaga na faʻasalalauina i le tele o nofoaga ma leai se ituaiga o teritori faʻavae e mafai ona faʻatatau i ai. taui ma sui (ma e pei o lea, e le noatia i le taofia) Fetuunaiga i lena ituaiga o le saogalemu taufaamatau o le mea na aumaia ai le pogisa itu auala i luma ma ogatotonu, ona o le tagata atamai na taua, o le autu tagata faatupu faalavelave mafai ona lalafi i soo se mea e aofia ai i totonu o le Iunaite Setete. Talu ai o lo latou auai na masani ona fefaʻasoaaʻi ma le faitau aofaʻi o le faitau aofai o tagata, o le a ono i ai le le faʻaituau i faiga faʻamalosi poʻo le saʻo e ala i le faʻatatauina o le fasioti tagata.

O iinei na faʻapitoa ai galuega, pei o le fasiotia o Osama Bin Laden, o ni faʻailoga, ma o taua a drone e masani ona avea ma togafiti ma auala e filifili ai. Ma o iinei o le tetee-faatupu faalavelave, e ui lava na ufiufi i se ofu o le pogisa, o ia lava avea ma matautia aloaia faasalaina ituaiga o tagata faatupu faalavelave. O le faaupufai faatupu vevesi e osofaʻia fale faitele e leʻo eseʻese lava ma le malo faʻagaioia le malo na te lafoa se drone pe alu i se fasioti tagata misiona, e ui lava o le 'au faʻamalosi e leai se tagi o le faʻatatauina o le saʻo ma mumusu e talia soʻo se matafaioi mo le le faʻaituʻau le fasioti tagata.

I le tali atu i le tikeri o le faaauauina faaalia e le au peresitene o Obama e ui lava i lona faalagolago i le 'fanau o le malamalama' lauga, saoloto tagata faitio na matele ina taulaʻi atu i le amioga o le setete pei ona iloga i lona faʻalagolago i pogisa itu auala. O tusitala e pei o Jeremy Scahill ma Mark Mazetti e talanoaina le tulaga na lagolagoina ai foliga taua o le lalolagi a Cheney / Rumsfeld, e oʻo foi i le taimi o le peresetene o Obama: o se taua i le paolo; o se malae o le lalolagi; mataʻituina o masalomia o loʻo faʻamatalaina e aofia ai soʻo se tasi, soʻo se mea; o se manatu faʻafuaseʻi o le taufaamatau lata mai o soʻo se tasi (e aofia ai tagatanuu Amerika) i totonu poʻo aunoa ma le atunuʻu; faʻateleina le faʻalagolago i drone strikes pei ona faʻatagaina e le pelesetene; ma le fasioti tagata fasioti e pei o le 'taua' na faʻamaonia e Obama e faʻasino i le faʻatinoina o Osama Bin Laden o le maualuga maualuga o lona manuia i le taua faasaga ia al-Qaeda ma ana au.

E i ai ni suiga i le faʻatinoina o le taua i luga o le terorisi: o le faʻamamafaina o loʻo ave i tagata e le o ni setete, ma o pulega-suia faʻagaioiga faasaga i le ita o le au faʻagaioiga o le a alofia pe a mafai; faʻasauā e pei o se togafiti e tuleia loloto i le pogisa, o lona uiga ua teʻena ae le aveʻesea. (eg finau-fafagaina feteʻenaʻiga i Guantánamo.) I se isi faaupuga, le fanau o le pouliuli pulea lava le 'moni' feteʻenaʻiga, matua faamautinoaina e Obama ogaoga tali atu i ia whistleblowers pei Chelsea Manning ma Edward Snowden. O le saolotoga o talanoaga a le fanau o le malamalama e faʻafilemuina ai le sosaiete a Amerika, ae aloese ai mai le taua o luitau o loʻo faʻatatau i tulafono faʻavaomalo ma le faʻasologa o le lalolagi e ala o metotia faʻaauau a le Obama faʻalatalata atu i se taua faifai pea i le tali atu i le 9/11 (o lona uiga, i le aso, Faʻamatala faʻapitoa le manatu o Cheney ose matua sese lava le faʻatauaina o le 'faʻaterorisi' o se solitulafono ae leʻo le 'taua.').

DRONES MA LE LUMANAI O LE LALOLAGI Poloaʻiga

O le felafolafoaiga tutotonu e uiga i taua taua e taulaʻi i mataupu o sitaili ma faiga faalilolilo, ma tuu i lalo mataupu o vailaʻau. O tamaiti uma o le malamalama (fai ma sui o le peresetene o Obama ma tagata lagolago lagolagosua) ma tamaiti o le pogisa (le Cheney / Rumsfeld cabal) o le le faʻamalosiʻau lagolago o le militeri faʻaaogaina o drones, le amanaʻiaina le faʻafitauli o ia meatau ma togafiti mai le vaʻaiga o tulafono faʻavaomalo ma le lalolagi. oka Ina ia faʻamamafaina lenei finauga, o faʻatomuaga faʻasino i auupega faaniukilia e talafeagai. Mo drones, o le manatu o le muamua faʻatapulaʻaina o drones faʻavae i luga o le faʻatapulaʻaina faʻatapulaʻaina ma le faʻaletonuina ia mautinoa le leai o se foliga mai i fafo atu o le lautele o le finauga. Tuuina atu le tulai mai o le le-setete faaupufai tagata gaioiga ma transnational agenda, o le militeri aoga o drones, ma. latou lima faʻatau gafatia, e matua tele lava soʻo se poloketi sailia a latou faʻasaina i lenei taimi o le a afuafua.

O le tulaga lava e tasi e faʻatatau i faʻatonuga lona lua e fesoʻotaʻi ma pule i luga o latou tufatufaina faʻatusatusa i le nonproliferation auala. Ua leva ona umiaina drones, o tekonolosi ua masani ai, o le maketi ua olaola, ma o le aoga faʻaaoga mo le tele o setete sili atu ona manatu o soʻo se malo taua poʻo ni tagata e le o ni tagata faʻatino ma le faʻamalosi faaupufai agenda o le a le mauaina le aoga e fesoʻotaʻi. ma le umiaina o drones, e ui lava o le faʻatutuina o osofaʻiga drones atonu e tuai mo se taimi puʻupuʻu faʻalagolago i le manatu o le puipuiga faʻamataʻu e malo eseese. O le mea lea, o le sili e mafai ona faʻamoemoeina mo lenei taimi o mautinoa malilie i luga o faʻatonuga e faʻatatau i le faʻaaogaina, o le a ono taʻua o le faʻatonuga lona tolu, e tutusa ma le auala na masani ai ona aʻafia ai le tulafono o taua i le faʻatautaia o taua i se faiga. e faigofie i le fesuiaʻiga o manatu o le 'militeri manaʻoga e pei o meatau ma togafiti togafiti aumaia suiga i le masani auala o taua.

O mataupu o le okaina o le lalolagi ua faapea foi ona aloese mai ai i le felafolafoaʻiga o talanoaga e uiga i le faaaogaina o drones, ma e leʻi taʻua lava i le saunoaga a Obama o Me 23rd, ma naʻo faʻailoaina le tuusao i le Cheney / Rumsfeld vaʻai i le post-9/11 laufanua o taua. I se faapuupuuga, o le togafitia o le 9/11 osofaiga o 'gaioiga o taua' nai lo 'solitulafono' e sili atu tumau taua nai lo osofaiga latou lava. E tau taitai atu ma le le mafaufau i le lalolagi o se taua o le lalolagi, ma i se taua e leai sona iʻuga moni e pei ona i ai i taua ua tuanaʻi. I lona faʻataʻitaʻiga, e tuʻuina atu i manatu o taua tumau, ma le fesoʻotaʻiga taliaina o le manatu e faapea o tagata uma, e aofia ai tagatanuu ma tagata o loʻo nonofo, o ni fili ono. O lenei manatu o faavavau taua na luʻitauina le finau e le faʻamalosiʻau a Biden e aveʻese 'au a Amerika mai Afghanistan i le maeʻa ai o le 20 tausaga o le taua ma le leai o se aoga i le faʻamanatuina o le 9/11. Na fautuaina e le itu taua faaupufai o le itu taumatau ma taitai o le militeli le tetee atu i se gaoioiga faapea, ma ua tuua ai e Biden le avanoa e toe fesuiaʻi ai ala i isi auala nai lo seevae i le eleele.

Talu ai o le faʻailoaina o le saogalemu tau faʻamataʻu e faʻatupuina e le atamai faʻaputuputuina, lea e faia faʻalilolilo, o le taua na tuuina atu i le puipuia o le atunuʻu ma lona faitau aofaʻi ua avatua i taʻitaʻi o malo ma ofisa le mafaamatalaina se laisene e fasioti, e faʻatulafonoina faʻasalaga-faʻasalaga tetele faʻasalaga e aunoa ma le faʻalavelaveina tatau Faagasologa laasaga o moliaga, moliaga, ma faamasinoga. A o alu le taimi, o lenei pulega pule o pulega a le malo talu ai ua avea ma tulaga masani faʻavaivaia uma le avanoa o le 'filemu' ma le 'temokalasi,' ma tatau faʻatulagaina 'le loloto setete' o se tulaga masani faʻataʻitaʻiina mo vaitaimi nei pulega. Afai e fesoʻotaʻi i le tuʻufaʻatasia o tupe faavae ma tupe i plutocratic mamanu o aʻafiaga, o le taunuʻu mai o fou fesuiaiga o le fascism avea toetoe lava a le maalofia, poʻo le a lava le foliga o le lalolagi atoa puipuiga.[31] I se isi faaupuga, drones faʻamalosia isi tulaga i le faʻasologa o le lalolagi e faʻaleagaina ai aia tatau a tagata, faʻamasinoga faʻavaomalo, ma le puipuiga o aia a tagata o le lalolagi atoa. O nei faiga e aofia ai le tele o teuga tupe faʻafaigaluega i totonu o lalolagi lilo pulega o loʻo vaʻavaʻaia olaga tumaoti o tagatanuʻu i le fale, o le tele o tagata i fafo atu, ma e oʻo lava i pulega faʻalemalo a malo i fafo atu i luga o se faʻavae e sili atu ona lautele ma faʻalavelave atu nai lo aʻoaʻoga masani. O pisinisi tumaʻoti e fiafia i le faʻateleina o auupega ma faʻatau atu i fafo atu e fausia ai setete / sosaiete soʻotaga e faʻamaonia ai le maualuga o paketi o puipuiga, faʻateleina ai le faʻamataʻuina o le puipuiga, ma lagolagoina ai le lalolagi i le militani faʻavaivaia atinae uma agai i nofoaga ma le filemu tumau.

DRONE WARFARE MA INTERNATIONAL LAW: O LE FAʻAFIAFIAGA E TOE FUA

E i ai ni maʻoti aʻafiaga o drone taua o loʻo avea ma faʻatiga i taumafaiga a tulafono faʻavaomalo e taofia ai le faʻaaogaina o le malosi ma faʻatonutonu ai le faia o taua. Nei na talanoaina e nisi 'fanau o malamalama' faitioga o le faʻavae faiga faʻavae e uiga i le lautele o le faʻatagaina le faʻaaogaina o drones. I le faʻataʻitaʻiga, drones e le luʻiina se se, ae naʻo a latou auala o le faʻatagaga ma tulafono o le faʻauai e faatatau i le faʻaaogaina.

Taofi i Taua

O se taumafaiga taua a le tulafono faavaomalo faaonapo nei o le faʻavaivaia lea o taua i taua e foia ai feteʻenaʻiga faavaomalo e aliae mai i le va o malo silisili ese. I le tele o itu, o lena gaioiga na alualu i luma i fegalegaleaiga i totonu o setete tele e tusa ma faava o malo taua e ese mai totonu taua. O le faʻatamaʻiaina o taua, o le faʻaitiitia o le taua o le faʻalauteleina o teritori, ma le tulaʻi mai o le lalolagi atoa faʻamautinoaina o lenei manatu o taua o se mulimuli mulimuli o se taua taunuʻuga o le sili ona lata mai o le setete-totonugalemu lalolagi oka. O sea ausia ua lamatia nei ona o le tulai mai o le le-setete fetauiga sauaga ma le tali atu e ala i drones ma malosiaga faapitoa o loo galulue e aunoa ma le amanaʻia o tuaoi. O le uiga o lenei mea o taua faavaomalo ua avea ma sili atu ona le toe aoga, ma o le taua faalemafaufau ua suia i le fou taua taua e le lalolagi setete faasaga i le-setete faaupufai gaioiga. Ma o nei taua, o loʻo faia tele i tua atu o le pupuni o le pupuni o le lilo, ma le maualalo lamatiaga o tagata afaina i le itu faʻalagolago i drone osofaʻiga, faia faʻafitauli i taua sili atu itiiti faʻafitauli i luma o le fale: le lautele e le tatau ona talitonuina, E mafai ona maua le faʻamaoniga a le Konekeresi i sauniga faalilolilo, ma e foliga mai e le o iai ni manuʻaga a le militeri a Amerika poʻo le anoanoaʻi o punaoa. Lenei itu-itu taua o le asymmetrical amio avea taugofie ma faigofie, e ui lava e le mo tagata lautele lautele i lalo o le vevesi vevesi o le taufaʻamataʻu vaega faaupufai. O lenei iloiloga e vave ona faʻaleagaina ona o le televave o le faʻateleina o auupega aupega, e aofia ai ma tagata e le o ni setete o loʻo avea ma fitafita faʻataʻitaʻi ma le faʻateleina o le atinaʻeina o tekonolosi fou.

I taimi lata mai nei, na faʻaaoga ai e Azerbajan osofaʻiga drones lelei faasaga i tane Armenia i le 2020 gāpā o le taua i totonu o Nagorno-Karabakh enclave. Na tali atu le au Houthis i le fesoasoani a Saudi Arabia i Yemen ma osofaiga matautia a drone ia Setema 14, 2019 i luga o le fanua o Khurais Suauʻu ma le tele o nofoaga e gaosi ai le suauu Aqaiq. E foliga mai o tagata taua uma i Sasaʻe tutotonu o loʻo i ai nei drones o ni vaega taua o a latou auupega faʻailo. E le masalomia lava, o se taufetuliga o lima e aofia ai ituaiga eseese o drones ua maeʻa ona amataina, ma e ono fiva, pe a le o lea.

Setete Faʻamataʻu

Sa i ai lava sina masani mo metotia o taua e aofia ai le faʻalagolago tele i le setete mataʻutia, o lona uiga, o le malosiʻaga faʻatatau i tagata lautele. O le pomu faʻaletulafono o pomu o Siamani ma Iapani 'aʻai i taimi mulimuli o le Taua Lona Lua a le Lalolagi o se tasi o sili ona oʻotia taimi, ae o le Siamani poloka o Soviet' aʻai, roketi fanaina 'aʻai Egelani, ma le faʻatupuina o taua i lalo o le sami e faasaga i vaʻa o loʻo ave taumafa ma fesoasoaniga agaʻi i tagata. sapalai i tagata lautele lautele o isi lauiloa faʻataʻitaʻiga. Peitai o le ituaiga o 'taua eleelea' na faia ina ua maeʻa le 9/11 na fusia le mataʻu a le setete e avea ma autu o le pogisa itu faʻataʻitaʻiga o le taumafaiga e faʻatamaia le al-Qaeda network, ma e moni lava faia le faʻaleagaina o le mea e taʻu o terror terror o le lalolagi poʻo le itulagi aapa E pei ona fautuaina e Amerika galuega i Yemen ma Somalia, o le manatu o le 'aapa lalolagi' ua suia e gaioiga faaauupegaina po o vaega ma le jihadist faasinomaga tusa lava pe o le lautele o a latou faanaunauga e gata i tuaoi o le atunuu, e leai se taufaamataʻu, lata mai po o se isi mea, ia Amerika le saogalemu o le atunuʻu pe a fai e afua i tu ma agaifanua faʻaupuga.

Lenei feeseeseaiga i le va o le tetee 'setete' au faatupu faalavelave 'o se sili ona leaga ituaiga o soligatulafono o lo o taofia ai le puipuia o le tulafono a o faapea mai o lo o aafia i ni ituaiga o sauaga o le aveʻesea tulafono faava o malo o lana tulafono masani. Seʻi vagana ua fusi e Cheney / Rumsfeld le taua lilo e ala i le fasioti tagata, e leʻi mulimuli le Iunaite Setete i le faʻatagaina e Isaraelu o le fefe e tau faasaga i le faʻaauupegaina o le tetee na amata mai i ata o faiga faʻavae a Isaraelu i se faʻatagaina o tulafono i 2000 (ina ua mavae tausaga o le faʻaleaogaina ). I se faʻaopopoga i le togafiti faʻaaogaina o se faiga faʻaterorisi e faʻavaivaia ai le fili, o loʻo iai foʻi le faʻamataʻuina o le sosaiete i lona atoaga o le nofoaga lea o osofaʻiga a tagata. O lona uiga, e le gata o le tagata faʻatulagaina poʻo le kulupu, ae o le poto masani o le i ai o sea drone, e mafua ai le popole tele ma le faʻalavelave tele i totonu o nuʻu na osofaia.[32]

 Fasioti tagata faamoemoeina

O tulafono faʻavaomalo o aia tatau a tagata ma tulafono faʻavaomalo o taua, e faʻasa ona faʻasalaga.[33] O le naunautaiga na faia e faapea o sea taulaiga e faaletulafono pe a fai o le taufaamatau e manatu o se tele ma lata mai, e pei ona fuafuaina e auala faalilolilo, e le noatia i le post-facto taualumaga o suesuega ma ono ono tali atu. O le faʻalagolago i se faiga mo le faʻatulafonoina o gaioiga e fesoʻotaʻi ma taua taua ma gaioiga faʻapitoa e lua ituaiga o faʻaleagaina o tulafono faʻavaomalo: (1) o loʻo tuʻuina atu i le fasioti tagata fasioti tagata i tua atu o le mafai ona ausia o le tulafono, ma faʻamoemoeina i le le toe iloiloina pule faitalia a le malo. ofisa, e aofia ai le faʻatauaina faʻatauaina o taufaʻamataʻu (o se mafuaaga tatau o se tasi lea o 'faʻatuatuaina matou'); ma (2) na matua 'aveʻesea ai le faʻasa i luga o le faʻamoemoeina o tagata lautele e le o auai i taua, ma i le taimi lava e tasi o loʻo faʻaleaogaina ai le tatau ona faia o finauga, o i latou ua molia i soligatulafono e agavaʻa i le manatu o le taʻumamaina ma aia tatau o le puipuiga.

O lona iʻuga, o le aganuʻu faʻavaomalo faʻaleaganuʻu i le va o le militeri ma tagata e le o ni fitafita ua faʻavaivaia ma le taumafaiga o aiā tatau a tagata e puipuia ai le mama o tagata lautele ua matua le amanaʻiaina. E le gata i lea, o le finauga autu o le fasioti tagata faʻatatau i le faʻamasinoga na faia faʻasolitulafono ma i le feagai ai ma le taufaamatau faʻamataʻu pei o le lagolagoina o le faʻamatalaga o le "agavaʻa" e le mafai ona toe iloiloina ona o le faalilolilo o loʻo siʻomia nei faʻaaogaina o drones, ma le taua tutoʻatasi suʻesuʻega o moni mamanu o faʻaaogaina e tusitala ma isi e le lagolagoina le malo tagi o le talitonuina amio. O lona uiga, tusa lava pe taliaina le finauga o le tulafono o taua ma aia tatau a tagata e tatau ona loloʻuina e faʻatatau i le lata mai o le taufaamatau o le puipuiga, e leai se faʻailoga o ia faʻafitauli sa i ai pe o le a maitauina i le faʻatinoga. O le fuafaatatau o le lata mai, tusa lava pe a faʻamatalaina i le faʻatuatua lelei, e taʻutaʻua tele i le mafaufau loloto.

Faalauteleina Puipuiga

O le finauga sili ona taua e tusa ai ma taua taua o le maua ai o le natura o le taufaamataʻu na faia e le au faatupu vevesi faaupufai tuliloaina faavaomalo agavaʻa ma tu i soo se mea ma soʻo se mea, e tatau ona faʻatagaina metotia muamua o ni vaega o le aia tatau o le puipuia o ia lava. O togafiti faʻataʻitaʻi e faʻavae i luga o le tauimasui i le mea e tupu ai le faʻamuta

le aoga, ma talu ai o le faʻaleagaina gafatia o tagata e le o ni setete o loʻo avea ma masalosalo tele taufaamatau i le filemu ma le saogalemu e oʻo lava i le sili ona malosi o setete, muamua osofaʻiga e tatau ma talafeagai. O ia mataupu e oʻo atu i le taufaamataʻu malamalamaaga, ma e pei ona faʻaaogaina e fesoʻotaʻi ma taua taua, faʻaleagaina ai le taumafaiga atoa e faʻatapulaʻa le faʻaogaina faʻavaomalo o le malosi i le faʻatutuina o le puipuiga o tagi e mafai ona iloiloina e uiga i le agavaʻa ma faʻatatau i faʻamoemoega faʻavae e pei ona faʻaalia i le Mataupu 51 o le UN Charter. O le naunautaʻiga autu o le Faavae o le faasaina i le mea e gata ai le mafai o le puipuiga o ia lava i lalo o tulafono faava o malo. O le lafoaʻina o lenei taumafaiga e fai ma sui o le le amanaʻiaina o le toe foi atu i se matua tatau lava i luma o le Taiala auala agai i taua i malo tutoʻatasi.[34]

O Le Mafuaʻaga O Le Maua Faʻatasi

O se vaega taua o le tulafono o taua o le manatu o muamua ma le taliaina o le toe faafoʻi mataupu faʻavae o le mea ua fai mai o se tulafono e se malo malosi e le mafai ona faʻafitia i se malo vaivai.[35] O le Iunaite Setete na faʻatuina se finauga ma se faʻataʻitaʻiga muamua e ala i le toe suʻesuʻe i le ea suʻesuʻega o meatau faaniukilia, le mafai ona faaleoina faitioga ina ua faʻataʻitaʻia e isi atunuʻu, e aofia ai Farani, Soviet Union, ma Saina a latou lava auupega, ma faʻatauaina le tonu o le toe suia. Na ia faia e ui lava i lena taimi na faia ai e isi atunuʻu suʻesuʻega o le vanimonimo o le Iunaite Setete na faʻatapulaʻaina ana lava suʻesuʻega i lalo o le eleele nofoaga ma le faʻaleagaina o le siosiomaga aʻafiaga.

Faʻatasi ai ma faʻataʻitaʻiga o le drone use, peitaʻi, o le lalolagi o le a vevesi pe a fai o le United States o loʻo faʻatulafonoina mo ana gaioiga ma drones e faia e isi setete poʻo polokiki gaioiga. Ua naʻo se malo faʻatonutonu a le Iunaite Setete e faʻatatau i le faʻaaogaina o le malosiʻaga e mafai ona fuafuaina i le lumanaʻi o se tulaga gafataulimaina o le lalolagi tulaga maopoopo, ma e pei o lea, o lona uiga o le teʻenaina o Westphalian manatu o le tutusa juridical o setete, pei faʻapea foi ma le aia a setete e tumau ai i le le faʻaituau e faʻatatau i feteʻenaʻiga latou te le o se pati. O le felafolafoaʻiga feololo ua matua aafia lava i se aganuu faaletulafono e manatu māmā i ai le ese mai Amerika. Faatasi ai ma le salalau o drone auupega o lenei ituaiga o filifiliga filifilia e toesea. Westphalian manatu o le faʻavae faʻavae i luga o malo tutoʻatasi manaʻomia le aofaʻiga disarmament o drones poʻo le faʻasalaga o lo latou faʻaaogaina i fafo atu o vaega taua.

Le Lalolagi Taua

I tulaga taua, o le Cold War na faaliliuina le lalolagi i se taua o le lalolagi, faatasi ai ma le CIA o lo o pulea galuega faalilolilo i atunuu i fafo o se vaega o le tauiviga faasaga i le salalau o le pulega faa-Komunisi ('toa e aunoa ma tuaoi' po o toniga). Ina ua maeʻa le 9/11 o lenei lalolagi atoa o feteʻenaʻiga na toe faʻafouina i se sili atu manino foliga, ma faʻatatau faapitoa i le saogalemu taufaamataʻu na faia e le al Qaeda network lea na faʻailoa mai e faʻavae i le tele o 60 atunuʻu. A o taufaamataʻu mai i nofoaga e le o ni teritori o faʻagaioiga, atamai lilo, mataʻituina mataʻituina, ma le faʻailoaina o tagata mataʻutia o loʻo ola i ni olaga masani i 'sela moe' i le lotolotoi o tagata lautele na avea ma faʻamuamua o le fiafia i ai. O malo mai fafo, aemaise lava Pakistan ma Yemen, na masalomia na faaosoina e tuuina atu a latou maliega maliliega mo drone osofaiga i totonu o la latou lava teritori, lea na avea ma autu o le ita tele faafitia ma tetee a le malo na fesiligia. O ituaiga ia o le 'maliega' na faaleagaina ai le tutoatasi o le tele o setete silisili, ma faatupuina ai le le talitonuina i sootaga i le va o le setete ma tagata. O loʻo aliaʻe ai foʻi ni fesili e uiga i le mea e ono taʻua o le 'representational legitimacy.' E fesiligia pe o lenei muffled ituaiga o le teʻena faʻatagaina aiaiga talafeagai talafeagai mo ia erosions o le tutoʻatasi faiga malo o malo tutoʻatasi.

O le mau a Amerika o loo i ai le filifiliga faaletulafono e faaaoga drones faasaga i sini e ono lamatia ai pe afai o le malo i fafo e le o mananao pe le mafai ona faia se gaioiga lava ia e aveese le taufaamatau, faatasi ai ma le mafuaʻaga faaletulafono presupposition o se malo ei ai se tiute e aua le faʻatagaina lona teritori e faʻaaoga e avea ma faʻalauiloa mo le vevesi i atunuʻu mamao. Peitai, o le mea ua manino, o le globalizing o feteʻenaʻiga, ma o taufaʻamataʻu ma tali, e le ogatasi ma le setete-centric faʻatulagaina o tulafono ma lelei pulega malo. Afai o le tulafono faʻatulafonoina o le a faʻaauau i lalo o nei aiaiga, e tatau ona faʻateleina i le lalolagi, faʻapea foi, ae e le lava le finau faʻapolokiki e faʻatuina ma faʻamalosia moni ai i le lalolagi atoa faʻagaioiga ma faʻalapotopotoga e i ai se pulega lelei.

O lona iʻuga, na o le pau lava isi auala e foliga mai o se pulega faʻa-geopolitical o ituaiga o loʻo manumalo ai nei, poʻo se pulega malo malo o le lalolagi e faʻafitia i le manino foliga o le mafaufau lelei o le toe tali atu ma le faʻamasino manatu o le tutusa o malo tutoʻatasi. E oʻo mai i le taimi nei, e leʻo faʻamautuina se tasi o nei auala i Westphalian world order pe o le a taliaina pe a folafola. Tele setete ono finau, ma mafuaʻaga, o le teritori o isi vaega setete o loʻo avea o se sulufaʻiga saogalemu mo fili. Cuba mafai ona tuʻuina i luma se finauga e tusa ai ma le Iunaite Setete, ma o le le tutusa o setete sili atu nai lo le taofiofia o le tulafono, e taofia ai le militeri Cuban faaaunuua gaioiga i Florida leai se osofaʻiga.

Taua e tasi le itu

O taua a Drone o loʻo faʻataunuʻuina ai le tele o togafiti o taua e toeititi lava leai se lamatiaga o le tagata mo le sili atu o le tekonolosi malosi ma faʻafaigata itu i feteʻenaʻiga, ma ua avea nei ma taʻutaʻua talu ai o metotia ma meatau na faʻaaogaina e Isaraelu ma le Iunaite Setete. O se faʻataʻitaʻiga o le tasi-itu taua na mafua ai ona suia avega o taua i le fili i le mea e gata ai le mafai. I se tulaga, o sea suiga e atagia mai ai le natura o taua o loʻo taumafai e puipuia se oe lava itu i le mea e mafai ai mai le oti ma le faʻafanoga, aʻo faʻatupuina le tele o mea faʻaleagaina i le isi itu. Ole mea e tulaga ese ile taimi lata mai nei ole osofaʻiga a le militeri male tetee atu i faiga faatupu faalavelave, o fale autu e lua ole taua, ole itu tasi a le aofai o tagata ua feoti. O se faʻasologa o gaioiga a le militeri o loʻo atagia mai ai lenei ata: Gulf War (1991); Taua a Kosovoovo (1999); Osofaiga a Iraki (2003); Taua a le Libya Libya (2011); ma faʻagaioiga a le militeri a Isaraelu faasaga ia Lepanona ma Kasa (2006; 2008-09; 2012; 2014). O le faʻateleina o le faʻaaogaina o drone osofaʻiga i Afghanistan o se faʻataʻitaʻiga taua o le tasi-itu taua, aveʻese uma le auvaʻa galulue auvaa mai le taua taua, faʻataunuʻuina osofaʻiga e ala i tulafono na tuʻuina mai mamao nofoaga tutoʻatasi ofisa (eg i Nevada). O le teenaina o le sauaina o se togafiti taliaina o taua poʻo le faʻamalosia o tulafono e atagia mai ai le tasi itu o le sootaga i le va o le tagata faʻasauā ma le tagata manua e avea ma amioga tatau ma faʻaletulafono e ese mai finauga saoloto finau o le faʻasauā e le aoga ma faʻatulafonoina.[36] O loʻo iai se faʻatusatusaga o tali i taua a drone, e aofia ai le finau saoloto o le ita tele ma le le fiafia o le faitau aofai o tagata i le drone osofaʻiga, e faʻamalosia ai le faʻalauteleina o le ituaiga faiga faapolokiki o loʻo faʻatutuina e le malo, faʻapea foi ma le faʻateʻaina o malo mai fafo.

Ioe, ma le salalau o drone auupega, o le lelei o le asymmetry e vave mou faʻavaʻa.

Taua Muamua a Drone

E ui o le aufaipolokiki ua pisi i le tali atu i le taufaamataʻu vave, o le au fai lima ma le Pentagon muamua fuafuaga o loʻo suʻesuʻeina tekinolosi tuaoi o taua taua. O nei tuaoi e tutusa ma tala faasaienisi tala o taua robotic ma ultra-sophisticated auupega, ma tele fasiotia masini. E i ai avanoa o vaʻalele vaʻalele e mafai ona faʻatautaia gaioiga faʻagaeʻetia ma le itiiti o le tagata faʻalapotopotoga, fesoʻotaʻi ma le tasi ma le isi e faʻamaopoopo ai le oti i luga o se fili, lea e ono faʻaauupegaina foʻi i le puipuia drones. O le faʻalagolago i drones i taimi nei o taua o taua o loʻo le maalofia aafiaga o le tuʻuina atu o le mafaufau i mea e mafai ona faia e faʻaleleia atili ai gaioiga ma ia atiaʻe fou militeri misiona. Pe o le tekinolosi malosiaga na faʻasaʻolotoina e mafai ona faʻatonutonu pe faʻatapulaʻaina foliga masalosalo, ma le toe faʻatusatusaga ma le malosiʻaga o le militeri faaniukilia e aoga. Ae e taua le manatua pea o drones e masani ona manatu i ai o ni meatau, e aofia ai ma tulafono ma amio mama mafuaʻaga, ae o le taimi nei o niupega aupega e togafitia e le mafai ona faʻaaogaina seʻi vagana e mafaufauina i le sili atu ola tulaga. O se atinaʻe talu ai nei ua faʻatupulaia ai le faʻateleina o le talanoa i le solia o tapu le masani ai i le faʻaaogaina o meatau faaniukilia ma le mamanu ma le atinaʻeina o taua faaniukilia ua fuafuaina mo le faʻaaogaina i lalo o eleele faaniukilia poʻo nival.

O SE FAʻAALIGA FAʻAIʻU

E fa laina o le faʻaiuga na aliaʻe mai lenei iloiloga atoa o le aʻafiaga o taua taua, e pei ona faʻatautaia e le Iunaite Setete, i tulafono faʻavaomalo ma tulafono a le lalolagi. Muamua, e le talafeagai le faʻateʻaina o drones mai le taua pe afai o le saogalemu o setete e faʻavae i luga o le militeri lava fesoasoani fesoasoani. I le avea ai o se auupega faiga, talu ai le taufaamatau o loʻo i ai nei na tuʻuina mai e le o ni setete faʻatino ma le manatuaina o le 9/11, drones ua avea ma taua taua. I soʻo se mea e tupu, o le tekinolosi malosi ma faʻatosina faʻamalosiaga e sili atu ona taofi le gaosiga ma le salalau o drones.[37] O lona iʻuga, o tulafono muamua faʻavaomalo faʻavaomaloina faʻatapulaʻaina o se le faʻatulafonoina faʻasaina o drones e pei ona faʻaaogaina e faʻatatau i meaola ma vailaʻau oona, ma fuafuaina e faʻatatau i niukilia aupega, e le talitonuina.

Lona lua, o le felafolafoaʻiga i luga o le tulaga faʻatulafonoina o taua taua na faia i totonu o se Amerika tulaga o mea e ono lamatia ai le seti muamua ma le mataʻutia o lumanaʻi tekonolosi atinaʻe ua faʻaaogaina laitiiti. O lenei felafolafoaiga ua atili ai ona le amanaʻiaina e ala i le faʻatautaia i le va o latou o le a lafoaʻia tulafono faʻavaomalo ma i latou na faʻalauteleina e tautua suiga suiga o le saogalemu a le atunuʻu o Amerika i fafo faiga faʻavae. I se isi faʻaupuga, o tulafono faʻatapulaʻaina e lafoa ese pe faʻamatalaina foi e faʻatagaina ai le drone ona faʻaaogaina o '' tulafono 'meatau.

Lona tolu, o le felafolafoaʻiga i luga o drones e foliga mai e le malamalama i le faasologa o le lalolagi i le fuataga o le fausiaina o se lalolagi taua ma faamalosia le maliega a malo mai fafo. O faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻatulagaina e ono faʻamoemoeina e le tele o tagata gaioiga i le lumanaʻi e tuliloaina sini e teteʻe atu i le faʻatumauina o tulafono faʻavaomalo. Drone tekonolosi ua maeʻa faʻateleina i le tele o 100 atunuʻu ma le anoanoaʻi tagata e le o ni setete.

Lona fa, o le opo mai o le setete mataʻu e tau faasaga i tagata e le o ni setete e avea taua ma ituaiga o fefefe, ma agaʻi atu i le faia o tapulaʻa uma o le malosi e foliga mai e le faʻatatau, pe a le o le valea.

E feteʻenaʻi ma lenei talaʻaga o le finau faʻafuaseʻi finau o loʻo tuʻuina atu i luma i le aʻafiaga o taua taua, ma e ono avea ma sili atu faʻatamaʻiaina o tulafono faʻavaomalo ma le lalolagi maopoopo nai lo taua faaniukilia. O sea finauga e le o faʻauiga e fautua mai ai o le faʻamoemoe i meatau faaniukilia o le a sili atu ona lelei mo le lumanaʻi tagata nai lo le taliaina o le manatu o le drone faʻaaogaina. E naʻo le fai mai o le taimi nei, i soʻo se tulaga, tulafono faʻavaomalo ma le lalolagi maopoopo ua mafai ona saili malo felagolagomaʻi o aiaiga talafeagai mo meatau faaniukilia na tausia le filemu, ae le mafai ona faia mo drones, ma o le a le mafai ona faia lea pe afai o le militeri manatu o le eleelea taua ua faʻatagaina e faʻatonutonuina le fausiaina o le puipuiga o le malo tulafono i le Iunaite Setete ma isi nofoaga. Ua fai si tuai, ma masalo e leai se aoga i taimi uma, e mafaufau ai i le le faʻateleina o pulega mo tekonolosi fou.

 

[*] O se lomiga faʻafouina o le mataupu lomia i totonu Marjorie Cohn, ed., Drones ma Fuafuaina le fasiotia (Northampton, MA, 2015).

[1] Ae vaʻai faʻamaoni suʻesuʻega e faʻaalia ai le mautinoa o le aloese mai taua faaniukilia sa sili atu o se mataupu o le laki nai lo le taofiofia tatau. Martin J. Sherwin, Taʻalo ma Amaketo: Nuclear Roulette mai Hiroshima i le Cuban Missile

Faʻalavelave, 1945-1962 (Knopf, 2020).

[2] I luga o le galueina o le setete-centric lalolagi faʻasologa, vaʻai Hedley Bull, The Anarchical Society: O se suʻesuʻega o le maopoopo i polokiki a le lalolagi (Columbia Univ. Press, 2nd ed., 1995); Robert O. Keohane, Ina ua maeʻa Hegemony: Galulue faʻatasi ma feeseeseaiga i le lalolagi polokiki tamaoaiga (Princeton Univ. Press, 1984); o le faʻatonuga o au o le lalolagi faʻatonuga o loʻo atagia mai ai le le tutusa o setete, ma le faʻapitoa vaega na faia e malo tetele; o le au faʻataʻoto o loʻo atagia mai ai le tulafono tutusa o le tutusa i totonu o setete o le faʻavae o le faʻavaomalo tulafono o tulafono. Muamua faʻatonuga taofiofi o le a aofia ai le faʻasaina o auupega o meatau ma le faʻasolosolo ma faʻamaonia le faʻamavaeina gaioiga na aveʻesea ai meatau faaniukilia. Mo faitioga o le le manuia o le diplomacy e ausia muamua-okaina taofiofi, vaʻai Richard Falk & David Krieger, The Path to Zero: talanoaga i mea mataʻutia faaniukilia (Paradigm, 2012); Richard Falk & Robert Jay Lifton, Auupega le Mafaʻamatalaina: O le mafaufau ma faaupufai mataupu faasaga i nukilisi (Basic Books, 1982); Jonathan Schell, The Fate of the Earth (Knopf, 1982); EP Thompson, I talaatu o le Cold War: O se taufetuliga fou o auupega ma le faʻatamaʻiaina o le malosiʻaga (Pantheon, 1982). Vaʻai foi Stefan Andersson, ed., I luga o le Nuclear Wea armas: Denuclearization, Demilitarization ma le le faʻaaogaina: Tusitusiga filifilia a Richard Falk (Cambridge University Press, 2019).  

[3] Mo faʻavae masani o le taofiofia aʻoaʻoga na faia se sao i le taimi o le Cold War, e oʻo foi ia John Mearsheimer, puipuia le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Mo le vaʻaiga a le lalolagi o loʻo lagolagoina na ose manatu faapolokiki, vaʻai Mearsheimer, Le Faalavelave o Malosiaga Faʻapolokiki (Norton, 2001); Vaʻai foi Mearsheimer, Toe foi atu i le Lumanai, Faʻamalumaluga Faʻavaomalo 15 (Nu.1): 5-56 (1990). E moni mo nisi tuʻufua laʻititi ma feololo setete, auupega aukilia e mafai ona faʻagaioia o se tutusa ma faʻafetaui le itu taumatau o le lalolagi faʻatonuga. O loʻo iai foʻi le sao o mea tau faʻaniukilia ile lamatiaga ole faʻafitauli na suʻesuʻeina e le tele o tusitala. vaʻai Alexander George & Willima Simons, eds., Tapulaʻa o le Faʻamalosi Tipiloma, (Westview Press, 2nd ed., 1994). O isi tusitala na latou unaʻia le mafaufau lelei i mea taufaafefe ina ia saili ai ni auala e faaaoga lelei ai le tulaga silisili o Amerika i mea tau faaniukilia. vaʻai Henry Kissinger, Auupega Nuclear ma Faiga faʻavae a le Va i Fafo (Doubleday, 1958); Herman Kahn, On Thermonuclear War (Princeton Univ. Press, 1960).

[4] O le pulega o lima, e ui lava i le mafuaaga o le pulega, na ia teena soo se faasaina i le muamua tetee filifiliga, ma mafua ai le masalosalo i le amio mama ma aoga sao o ia tulaga lua tapulaa.

[5] O le pulega le faʻatulafonoina, o loʻo atagia mai i le Nuclear Nonproliferation Treaty (NPT) (729 UNTS 10485), o se faʻataʻitaʻiga taua o le faʻatulagaina o tulaga, faʻatagaina ai naʻo malo tetele e taofiina aupega faʻaniukilia, ma o le vaega autu lea o faʻatonuga lona lua. E talafeagai le maitauina o le Faʻavaomalo Faʻamasinoga o le Faʻamasinoga i lana taua Advisory Opinion o le 1996 na faʻaalia le manatu i le tele o lona manatu o le faʻaaogaina o meatau faaniukilia e ono faʻatulafonoina, ae faʻatoa mafai pe a fai o le ola o le setete e ono talitonuina. I le mea e foliga mai o se mea le aoga, na lotogatasi faʻamasino i lo latou talitonuga o taua malosiaga aupega o loʻo i ai se aiaiga faʻatulafonoina i le Art VI o le NPT e faia ai ni feutanaiga ma le faʻaleagaina o le faʻatuatua, ma faʻailoa mai ai o se tulafono faʻatapulaʻaina e foliga mai e leai ni aʻafiaga o amioga. . O taua aupega faaniukilia, i luga atu o le Iunaite Setete, na togafitia lenei faamatalaga aloaia o le faia o tulafono faavaomalo e matua le taua i o latou uiga agaʻi i le matafaioi o mea faaniukilia i le puipuiga o le malo.

[6] O Peresetene Obama i le amataga o lona tofi peresetene na ia tuuina atu le faamoemoe ia i latou ua leva ona sailia le aveʻesea o auupega faaniukilia ina ua ia saunoa i le fiafia i se lalolagi e aunoa ma niupega faaniukilia, ae puipuia lona vaʻaiga faʻamatalaga ma agavaʻa agavaʻa na mafua ai le ono alualu i luma mamao. vaʻai Peresitene Barack Obama, saunoaga a Peresitene Barack Obama i Prague (Aperila 5, 2009); O le manatu faʻatauaina o le mafaufau o loʻo finau mai lava o le faʻamamaina o le malosiʻaga ose mea taua, ae le tatau ona tupu pe a fetaiaʻi ma feteʻenaʻiga faʻavaomalo. E leʻo faʻamaninoina le taimi e saʻo ai le taimi, o loʻo i ai le tulaga lelei o le faʻataʻitaʻiga muamua e faʻateʻaina ai le finauga lelei, faʻaletulafono, ma faʻapolokiki mo le faʻaumatiaina o niukilia. Mo se faʻamatalaga masani o sea vaʻaiga lautele lautele, vaʻai Michael O'Hanlon, Skeptic's Case mo Nuclear Disarmament (Brookings, 2010).

[7] Faatasi ai ma isi, vaʻai Robert Jay Lifton, Superpower Syndrome: Feteʻenaʻi a Amerika ma le lalolagi (Nation Books, 2002); mo le le fiafia i le faamaoniga o le malosiaga o le malosiʻaga o tulaga quo, vaʻai Joseph Nye, Nuclear Ethics (Free Press, 1986).

[8] E i ai ni itu taua e lua agaʻi i le masani ai i faiga faapolokiki a le lalolagi — o le agaifanua a Kantian o le le talitonu e uiga i tulafono faavaomalo, ae o le faamautuina o amioga faavaomalo, e feteenai ma le aga masani a Machiavellian o le fuafua lelei ma le manatu faapito amioga e teena ai le amio mama faapea foi ma le pulega faaletulafono i le amio a le setete. polokiki. O se aliʻi faʻaonapo nei o le auala a Machiavellian o Henry Kissinger, o se auala na faʻailoa ma le mitamita i Kissinger, Diplomacy (Simon & Schuster, 1994).

[9] E ui lava i le faʻateleina o lo latou auai i vaega uma o le olaga faʻavaomalo, o tagata e le o ni setete o loʻo tumau pea i fafo atu o le liʻo o Westphalian polokiki tagata faʻatapulaʻa e faʻatapulaʻa le avea ma totino i totonu o Malo Aufaatasi ma le tele o faʻavaomalo faʻalapotopotoga i tupu silisili.

[10] Mo manatu o tulafono faavaomalo agaalofa agaalofa ma le tulafono o taua e masani lava o ni masalosaloga saofaga i le soifua manuia o tagata ao latou taumafai e faia taua o se taliaina agafesootai faalapotopotoga, vaʻai Richard Wasserstrom, ed., Taua ma Amioga Mama (Wadsworth, 1970); Vaʻai foi Raymond Aron, Filemu ma le Taua: O se talitonuga o faʻavaomalo sootaga (Weidenfeld & Nicolson, 1966); Richard Falk, Tulafono Faʻatulafono i se Lalolagi Faʻasaua (Princeton Univ. Press, 1968).

[11] Chiaroscuro e masani ona faauigaina o le togafitia o le malamalama ma le pogisa i le valiina; i le uiga faʻaaogaina iinei e faʻasino i le eseesega o le malamalama ma le pogisa i manatu o le Amerika lalolagi matafaioi.

[12] O le taʻitaʻiga faaupufai o setete ua faʻatulafonoina e palota fua, tulafono ma le faʻatonutonu, atinaʻe e fuaina i le tuputupu aʻe, ma pulega faʻapolokiki agavaʻa, e aofia ai fesoʻotaʻiga ma tagata lautele, ma na o le lona lua i le faʻamaoni i tulafono ma le amiomama. O sea maitauga e sili atu ona saʻo pe a faʻaaogaina i tulafono i fafo, ma sili atu ai, pe a fai o se setete o taua e manumalo.

[13] Mo faʻaliga masani, vaʻai Reinhold Niebuhr, Tamaiti o Malamalama ma Tamaiti o le Pogisa (Scribners, 1960).

[14]  vaʻai Kissinger & Kahn, Note 2, o ai, faʻatasi ai ma isi, na finau i le Cold War, e manaʻomia ai le faʻaaogaina o meatau faaniukilia, e avea o se mea lelei i le Soviet Union i le puipuiga o Europa, ma le tau o le tagata ma le tino. Taua faaniukilia o se tau taliaina e totogi. Lenei faʻailoaina le sili atu na o realist mafaufau na sauni e o atu e fai ma sui o taʻiala sini.

[15] Peresitene Barack Obama, Saunoa le Peresetene i le National Defense University (Me 23, 2013) (tusitusiga na maua i le http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2013/05/23/remarks-president-national -defense-iunivesite).

[16] H. Bruce Franklin, Crash Course: Mai le Taua Lelei e oʻo i le Faʻavavau Taua (Rutgers University Press, 2018).

[17] Lisa Hajjar, Anatomy o le US Targeted Killing Policy, MERIP 264 (2012).

[18] Obama, luga tusi 14.

[19] Mo se faʻataʻitaʻiga, e leai se iloiloga o le faʻalavelaveina o sosaiete a ituaiga, e pei o Pakisitana, e ala i le faʻaaogaina o drones poʻo le 'blowback' i atunuʻu e pei o Pakistan mai mea e foliga mai i le lautele o ni soliga solia o le malo o le atunuʻu. Mo taua taua o le afaina o taua taua i luga o sosaiete ituaiga, vaʻai Akbar Ahmed, The Thistle ma le Drone: Faʻafefea ona avea le taua a Amerika i le terorisi ma taua i le lalolagi atoa i isalama ituaiga (Brookings Inst. Press2013); mo lautele iloiloga o blowback tau o le faʻamoemoe i drones, vaʻai Scahill, Dirty Wars: O le lalolagi o se malae (Nation Books, 2013); i laina tutusa, vaʻai Mark Mazzetti, Le Ala o le naifi: Le CIA, o se 'au tau, ma se taua i tuluʻiga o le lalolagi (Penguin, 2013).

[20] I luma o Brennan, o Harold Koh, o le Loia Fautua i le Failautusi o le Setete, o ia na faataatiaina se mafuaaga faaletulafono mo le faalagolago i drones i se saunoaga na tuuina atu i le American Society of International Law, Mati 25, 2010.

[21] John Brennan, Obama Administration Policies and Practices (Setema 16, 2012).

[22] Obama, luga tusi 14.

[23] vaʻai Jeremy Scahill i luga o le le tuuaia o al-Awlaki, Note 17.

[24] Obama, luga tusi 14.

[25] Supra tusi 19.

[26] Feiloaʻi ma le Tusitala: Dick Cheney (NBC televise faʻasalalau Setema 16, 2001), avanoa i http://www.fromthewilderness.com/timeline/2001/meetthepress091601.html.

[27] Mo tusitusiga ma faʻamatalaga e uiga i le faʻasauā i le taimi o le au peresitene o Bush, vaʻai David Cole, ed., The Torture Memos: Faʻamaonia le le mafaufauina (New Press, 2009).

[28] vaʻai Scahill, Faʻamatalaga 17, loc. 1551.

[29] Jane Mayer, Le Itu Pogisa (Doubleday, 2008); Vaʻai foi Laleh Khalili Taimi i Ata: Taofia i counterinsurgencies (Stanford Univ. Press, 2013).

[30] I lenei fesoʻotaʻiga, e taua le maitauina o Richard Perle, o le atamai faʻaalia i le liliputian lalolagi o neocons na taʻua o le 'alo o le pouliuli,' lea na togafitia i le aufaasālalau o se vaega malie, vaega opprobrium, ma se vaega mamalu i le vaʻaia o ana faatosinaga.

[31] Mo se auiliiliga i luga o nei laina, vaʻai Sheldon Wolin, Temokalasi Tuufaatasi: Managed Democracy and the Spectre of Totalitarianism (Princeton Univ. Press, 2008).

[32] Mo faʻamaumauga auiliili, vaʻai Ahmed, Faamatalaga 17.

[33] I le maeʻa ai o le fono a le Ekalesia ma Pike Congressional i le 1970s, o le faasologa o pulega maualuga na tuuina mai e le au peresitene Amerika mulimuli ane faasaina soʻo se fasioti tagata o se malo i fafo faaupufai. Silasila i le Executive Order 11905 (1976), 12036 (1978), ma le 12333 (1981) mo le tulafono aloaia. O le fasioti tagata Drone o loʻo avea ma vaega o taua nai lo o le fasioti tagata i le uiga o nei faʻatonuga pulega, pe o le tusa pe leai o faiga faʻavae e leʻi maeʻa ona talanoaina.

[34] O le sili atu ona saʻo, o le faʻalagolago i se filifiliga faʻaaoga tatau i taua o le toe foʻi lea i le tulaga o taua i polokiki a le lalolagi a o le i faʻatagaina le Kellogg-Briand Pact (e lauiloa foʻi o le Pact of Paris) i le 1928, lea e sili ona lauiloa mo lona " lafoaia o taua o se mea faigaluega o faiga faʻavae a le atunuʻu. "

[35] vaʻai David Cole, O se Laisene Natia e Fasioti Tagata, NYR Blog (Setema 19, 2011, 5:30 PM), http://www.nybooks.com/blogs/nyrblog/2011/sep/19/secret-license-kill/.

[36]  Mo faʻamatalaga auiliili, vaʻai Richard Falk, Faʻasauā, Taua, ma Tapulaʻa o le Loloto Faʻatulafonoina, in Le Iunaite Setete ma Faʻasauā: Fesili, Puʻupuʻu, ma le Sauaina 119 (Marjorie Cohn ed., NYU Press, 2011).

[37] Mo talanoaga aoga ma faʻamaumauga, vaʻai Medea Benjamin, Drone Warfare: Fasioti tagata i le mamao ese (Verso, rev. Ed., 2013).

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana