O le a le mea e sili ona leaga nai lo o se taua faanatinati?

Saunia e Kent Shifferd

O le a se mea e sili atu lona leaga nai lo o se taua faanatinati? O le oge faaniukilia ina ua maeʻa le taua faanatinati. Ma o fea o le a ono tulaʻi mai ai ni taua faanatinati? O le tuaoi o Initia ma Pakisitana. O atunuʻu uma e lua o loʻo faʻaauupegaina, ma e ui lava o a latou auupega e "laʻititi" faʻatusatusa i le US ma Lusia, e matua mataʻutia lava le oti. Pakisitana e tusa ma le 100 auupega faaniukilia; Initia pe tusa o le 130. Na latou tauina ni taua se tolu talu mai le 1947 ma o loʻo finau malosi mo le faʻatonutonuina o le Kashmir ma mo aʻafiaga i Afghanistan. E ui na teʻena e Initia le faʻaaogaina muamua, mo soʻo se mea e aoga, e leʻi faʻapea Pakistan, ma folafola mai a tupu le toʻilaloina o le tele o malosiaga masani a Initia o le a muamua osofaʻi loa i meatau faaniukilia.

Saber rattling e taatele. Na taʻua e le Palemia o Pakistan, Nawaz Sharif, o le taua lona fa e mafai ona tupu pe a le foia le mataupu Kashmir, ma na tali le Palemia Initia, Manmohan Singh, o Pakistan "e le taitai ona manumalo i se taua i loʻu olaga atoa."

O se faʻataunuʻuina o Saina ua leva ona osofaia Initia e mafai ona vave aʻafia i se feeseeseaiga i le va o fili e toʻalua, ma o Pakisitani o loʻo iʻu i le avea o se tagata le manuia i le state¾a atinae ma e sili atu le lamatia mo se aumalaga a le auupega o auupega.

Ua valoia e le au atamamai se taua faanatinati i le va o Initia ma Pakisitani o le a fasiotia ai le tusa o le 22 miliona tagata mai le pa, paʻu o le afi, ma afā. Peitai, o le oge i le lalolagi atoa na mafua mai i se "faatapulaa" o taua faanatinati o le a mafua ai le lua piliona maliu i le 10 tausaga.

E saʻo, o se oge faʻanatinati. O se taua e faʻaaogaina ai e laʻititi ifo ma le afa o a latou meatau, e mafai ai ona siitia le tele o le eleele i le 'ea, ma mafua ai le malulu o le tau. O sea tulaga na iloa i tuanaʻi talu mai le 1980s, ae leai seisi na fuafuaina le aʻafiaga o faʻatoʻaga.

Ole aofaʻi o le a ufitia ai le tele o vaega o le eleele, maualalo le vevela, vaitau o le tuputupu aʻe, faʻafuaseʻi ona totoina-o le tele o le vevela o le vevela, faʻafefe o timuga ma e le faʻamalolo mo le 10 tausaga. I le taimi nei, o se lipoti fou e faavae i luga o nisi o suʻesuʻega sili ona atamamai o loʻo faʻaalia ai mea leaga o le seleselega o le a mafua ai ma le numera o tagata o le a lamatia i le leai o se meaʻai ma le matelaina.

O faʻataʻitaʻi a le komipiuta o loʻo faʻaalia ai le paʻu o saito, araisa, sana, ma soybeans. O le aotelega o gaosiga o faʻatoʻaga o le a paʻuʻu, afaina ai latou maualalo i le tausaga lima ma faʻasolosolo ona toe faʻaleleia i le tausaga sefulu. O sana ma soybeans i Iowa, Ilinoi, Indiana ma Missouri o le a afaina i le averesi o le 10 pasene ma, i le tausaga lima, 20 pasene. I Saina, o le sana o le a paʻu i le 16 pasene i le sefulu tausaga, araisa i le 17 pasene, ma le saito i le 31 pasene. E ono iai foʻi faʻafitauli a Europa.

Ua atili ai ona leaga le aʻafiaga, ua lata i le 800 miliona tagata le lava taumafa i le lalolagi. E naʻo le 10 pasene le paʻu i le aofaʻi o latou kalori e ono lamatia ai i latou mo le fia 'aʻai. Ma o le a matou faʻaopopoina selau miliona o tagata i le lalolagi faitau aofai i le isi uluaʻi luasefulu tausaga. Naʻo le nonofo faʻatasi ma matou o le a manaʻomia le selau miliona o isi taumafataga nai lo le taimi nei tatou gaosia. Lona lua, i lalo o tuutuuga o se taua faanatinati-mafuaʻaga taumalulu ma le oge tele, o i latou e i ai o le a potopoto. Na matou vaʻaia lenei mea ina ua paʻu le gaosiga o le oge i le lua tausaga talu ai ma le tele o atunuʻu o loʻo faʻatau atu i fafo, ua le toe faʻatau atu. O le faʻaletonu o le tamaoaiga i maketi o meaʻai o le a ogaoga ma o le tau o meaʻai o le a alu i luga e pei ona i ai i lena taimi, ma tuʻuina ai meaʻai o loʻo avanoa mai le oʻo atu i ai le miliona. Ma o le a mulimuli mai oge o faʻamaʻi faʻamaʻi.

"Fua Nuclear: Lua Piliona Tagata e ono lamatia?" o se lipoti mai le lalolagi atoa lalolagi o fomaʻi sosaiete, le Faʻavaomalo Fomaʻi mo le Puipuia o Nuclear Taua (Nobel Peace Taui mauaina, 1985) ma a latou Amerika soofaatasi, Fomaʻi mo Social Tiutetauave. E i luga ole laiga ihttp://www.psr.org/resources/two-billion-at-risk.html    Latou leai se toʻese faaupufai e olo. Pau a latou popolega o le soifua maloloina o tagata.

O le a lau mea e fai? Pau lava le auala e faʻamautinoa ai ia tatou lava o le a le tupu le faʻalavelave a le lalolagi o le auai lea i le gaioiga a le lalolagi e faʻatamaia nei auupega o faʻatafunaga tele. Amata ile Tauvaga Faʻavaomalo e Faʻamutaina Auupega Nuclear (http://www.icanw.org/). Na matou faʻamutaina le pologa. E mafai ona tatou aveʻesea mea mataʻutia o le faʻafanoga.

+ + +

Kent Shifferd, Ph.D., (kshifferd@centurytel.net) o se tusitala faʻasolopito na aʻoaʻoina talaʻaga o le siʻosiʻomaga ma amio lelei mo le 25 tausaga i le Wisconsin Northland College. O ia o le tusitala Mai le Taua i le Filemu: O Se Taiala mo le Tausaga selau (McFarland, 2011) ma o loʻo faʻataʻitaʻia e PeaceVoice.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana