O loʻo matou talosagaina Charlottesville e alu ese mai i auupega ma gaioiga

Talosagaina Charlottesville VA e alu ese mai taua

Saunia e David Swanson, Fepuari 28, 2019

Charlottesville, Virginia, e leʻi tuʻuina i lalo ona faʻatagata faʻailoga tagata (o mea uma o loʻo i ai le vevesi poʻo se isi lava mea). Charlottesville e leʻi faʻasaina fana mai faʻasalalauga lautele. E tu'ua'ia le fono faitulafono a le setete i ia mataupu uma e lua ma le tele o isi mataupu. Ae o le Aai o Charlottesville o loʻo i ai a tatou tala lautele e teu faʻafaigaluega i auupega, ma e matua mafai lava ona suia lena mea.

I lenei tulaga, atonu e faigata ona maua ni alofaga. O Charlottesville ua faʻamama i le taimi ua tuanaʻi mai Sudan ma Aferika i Saute.

Ua pasia e le Aai ni iugafono i taua ua mavae e tetee ai ma uunaia le Konekeresi e aveese tupe mai le militarism i manaoga o tagata ma le siosiomaga. Ae o le Aai o loʻo faʻapipiʻiina a tatou tupe i kamupani o auupega o loʻo faʻaaogaina a latou auupega i taua faʻaleagaina o le siosiomaga lea e le foliga "paʻepaʻe" le toʻatele o tagata afaina - ma e masani ona faʻaaogaina i itu uma e lua o na taua.

Ma o le Aai o loʻo i ai a tatou tupe o loʻo teu faʻafaigaluega i kamupani suauʻu fossil - o le mea tonu lava lea na fai mai ai le Faufautua mo le Puipuiga a le Atunuu John Bolton o le a manuia mai le faatoilaloina o le malo o Venesuela.

O le Aai e atoatoa ona mafai ona faʻatuina se faiga faʻavae o le le faʻatupeina i kamupani o auupega - o se faiga faʻavae e aofia ai soʻo se kamupani na gaosia fana na aumai e tagata iinei ia Aokuso 2017. E matua mafai lava ona faʻaumatia mai kamupani suauʻu fossil.

O isi taulaga o loʻo pasia foi faiga faʻapena. E iai tulafono a le US Congress mo le taliaina o talosaga mai malo i le lotoifale ma le setete. O tulafono na tusia e se tama e igoa ia Thomas Jefferson, atua o Charlottesville. E matua talafeagai lava mo le tatou Fono a le Aai e fai ma sui o tatou i se tulaga maualuga atu ma le itiiti ifo o sui o le malo pe faia se gaioiga i se mataupu faaleatunuu po o le lalolagi atoa. Ae o le mataupu lea i le lotoifale. O le vevesi o le tau e tupu iinei i Charlottesville e pei o isi mea uma. O sauaga fana e tupu iinei. O a'afiaga o aganu'u taua e tupu iinei. Ma o le tatou tupe lea tatou te talanoa ai.

E le itiiti ifo ma le lua kamupani o loʻo i ai tupe a Charlottesville o loʻo faʻatau atu i Saudi Arabia ma lana taua i Yemen, o le faʻalavelave sili ona leaga o tagata soifua na vaaia i le tele o tausaga. E le o se mea lea e palota ai tagata o Charlottesville, ae e le'i fesiligia lava i matou. O lea la, matou te ofo atu o matou manatu.

Charlottesville e tatau ona faia se faʻataʻitaʻiga mo isi taulaga e mulimuli ai. O lo tatou paneta lea ua lamatia. O le TV i le lotoifale inisiua o le matou taumafaiga e talosagaina le Aai e aveese. Matou te fuafua e aumai le mataupu i le City Council i le aso 4 o Mati. E toatolu sui tauva mo le City Council i lenei tausaga, ma le tele o faalapotopotoga ua faamaonia. O le lisi o tagata fa'amaonia o lo'o i DivestCville.org e pei o le ata lea o le iugafono:

O le mea lea, o kamupani o auupega a Amerika o loo aumaia ai auupega matautia i le tele o faiga sauā i le salafa o le lalolagi [1], ma o kamupani o Charlottesville o loo i ai nei ni tupe a le malo e aofia ai Boeing ma Honeywell, o ni kamupani autu o le Saudi Saudi Arabia matautia tau faasaga i tagata o Yemen;

O le mea lea, o le pulega a le malo o loʻo i ai nei ua taʻua le suia o le tau o le tau, siitia le US mai le maliega o le tau o le lalolagi, ua taumafai e taofia le faasaienisi o le tau, ma galue e faʻaleleia le gaosiga ma le faʻaaogaina o le mafanafana-mafua ai le taʻavale, ma le mamafa i luga o le taulaga, o le itumalo, ma malo o le setete ina ia avea ma taitai taitai i le tau mo le manuia o le soifua manuia o tagatanuu ma le soifua maloloina o le lotoifale ma le siosiomaga;

O LE MEA, o le militarism o se sao tele i suiga o le tau [2], ma ua fautuaina e le Aai o Charlottesville le US Congress to invest less in militarism and more in the protection of human and environmental needs [3];

AOFEA, o le 'aʻai a Charlottesville lava ia teu tupe faʻafaigaluega e tatau ona faʻataʻitaʻiina suiga na ia faʻamalosia i le Fono Aoao;

AISEA, o le faaauau pea i le taimi nei o suiga o le tau o le a mafua ai le maualuga o le vevela o le 4.5ºF e le 2050, ma tau ai le tamaoaiga o le lalolagi $ 32 trillion tala [4];

AISEA, o le taʻi lima tausaga o le vevela i le Virginia na amata ai le faateleina ma le mausali o le amataga o le 1970s, e siitia mai le 54.6 degrees Fahrenheit ma i 56.2 degrees F i le 2012, ma o le Piedmont ua iloa le maualuga o le vevela i le fua faatatau o 0.53 tikeri F i le sefulu tausaga, lea o le a avea le vevela o Virginia ma vevela e pei o Carolina i Saute e 2050 ma pei o le North of Florida e 2100 [5];

O LE MEA, na tusia e le au atamamai i le Iunivesite o Massachusetts i Amherst o tupe faaalu a le militeli o se tamaoaiga e le o se galuega-o le foafoaga, ma o le teufaafaigaluegaina i isi vaega e aoga tele [6];

O LE MEA, o faitauga satelite o loʻo faʻaalia ai laulau vai i le lalolagi atoa, ma sili atu ma le tasi i totonu o tolu itumalo i le Iunaite Setete e mafai ona feagai ma se "maualuga" poʻo le "ogaoga" aʻafiaga o le vai ona o suiga o le tau i le ogatotonu o le 21st seneturi, e sili atu i le 3,100 counties e ono feagai ma "nisi" lamatiaga o le le lava o le vai fou [7];

AISEA, o taua e masani ona tauivi ma auupega a le US ua faia i itu uma [8];

O LE MEA, o galu vevela ua mafua ai le tele o oti i le Iunaite Setete nai lo isi mea uma o le tau (afā, lologa, uila, uila, taʻavale, ma isi) faʻatasi ma sili atu nai lo maliu uma mai faiga faatupu faalavelave, ma o se tagata 150 faʻatau i le Iunaite Setete o le a maliu mai le vevela vevela i aso uma o le taumafanafana e le 2040, ma toetoe lava o le 30,000 faʻafefe o le vevela i tausaga taʻitasi [9];

O LE MEA, o tupe faʻafaigaluega a le malo i totonu o kamupani o loʻo faia ni auupega o taua e lagolagoina ai le faʻaaogaina o le tau a le malo tele i luga o ia lava kamupanī, o le tele o ia mea e faalagolago i le malo tele e avea ma o latou tagata muamua;

O LE MEA, i le va o 1948 ma 2006 "faʻalavelave faʻafuaseʻi mea tutupu" na faʻateleina le 25% i Virginia, ma aʻafiaga i le faʻatoaga, o se fuaitau ua faʻaalia e faaauau pea [10], ma o le maualuga o le lalolagi atoa e maualuga lona lua futu i le pito o le seneturi, ma le siitia i luga o le talafatai o Virginia i le vave vave i le lalolagi [11];

AISE, o kamupani o auupega e mafai e Charlottesville ona faia e le o le teu faafaigaluegaina i le gaosia o auupega na aumai i Charlottesville i le aso Aokuso 2017;

AUA, e tatau ona tipiina e le 45% le 2030% e le 2050 ma le zero e le 2.7 ina ia faʻamafanafana i le sini o le 1.5 ºF (12 ºC) e faʻatatau i le Paris [Agreement XNUMX];

O LE MEA, o suiga o le tau o se lamatiaga ogaoga i le soifua maloloina, saogalemu ma le soifua manuia o tagata o Charlottesville, ma le American Academy of Pediatrics ua lapatai mai o suiga o le tau e lamatia ai le ola maloloina ma le saogalemu o tagata, ma e matua vaivai le fanau, ia ave "vave, galuega sili" o se "amio le tonu i tamaiti uma" [13];

O LE MEA, o le fua o le tele o fana i le Iunaite Setete o le maualuga lea i soo se mea i le atinaʻeina o le lalolagi, e pei ona faaauau pea ona seleseleina e le au gaosi tagata le tele o tupe maua mai le faamasaa toto e le manaomia ona tatou teu faafaigaluega a tatou tupe a le malo;

AFAI, o faiga faʻavae a le Aai e mafai ona feteenai ma le tautinoga a le Aai i le tulaga tutusa ma le amiotonu;

MA AE, o le faitau selau o tagata ua aioi atu i le Aai e faia le mea nei [14];

UA MAFAI ONA LĒ TUPU, e faapea o le Fono a le Aʻai o loʻo faʻaalia manino lona teteʻe i le teuina o tupe a le Aʻai i totonu o soʻo se vaega o loʻo aʻafia i le gaosiga o suāuu poʻo le gaosia poʻo le faʻafouina o auupega ma auupega, tusa lava pe masani pe faʻataunuʻu, ma e aofia ai le gaosiga o auupega lautele, ma filifili ai o le a avea ma Faiga faavae a le Alaga e tafe mai i ia ituaiga; ma

PE A LĒ TUSIA, e faapea o le Pulega a le Aai e taʻitaʻia soo se tagata ma tagata uma e galulue e fai ma sui o le Atinaʻeina o le Auai a le Auai e faʻamalosia aiaiga o lenei Resolution; ma

IA TATAU LĒ TUTUPU, e faapea o lenei Faaiuga o le a avea ma aiaiga o le Nofoaga Autu ma e tatau ona atoatoa ma faamamaluina pe a uma ona ave e le Fono a le Aai.

1. Rich Whitney, Truthout, Set. 23, 2017, “US Provides Military Assistance to 73 Percent of World's Dictatorships” https://truthout.org/articles/us-provides-military-assistance-to-73-percent-of-world-s-dictatorships/

2. World BEYOND War, “Ua Mata'utia e Taua lo Tatou Siosiomaga,” https://worldbeyondwar.org/environment

3. World BEYOND War, “Aai o Charlottesville na pasia le iugafono e talosagaina ai le Konekeresi e Faatupeina Manaoga o Tagata ma le Siosiomaga, ae le o le Faalautelega o le Militeri,” Mati 20, 2017, https://worldbeyondwar.org/city-charlottesville-passes-resolution-asking-congress-fund-human-environmental-needs-not-military-expansion

4. “Ta’ita’ia le Tapula’a 1.5°C: Fa’amanuiaga ma Avanoa,” e le

Polokalama Atinae a Malo Aufaatasi, Nov 16, 2016. http://www.undp.org/content/undp/en/home/librarypage/climate-and-disaster-resilience-/pursuing-the-1-5c-limit—benefits-and-opportunities.html

5. Stephen Nash, Virginia Climate Fever: Le Faʻafefea ona Suia e le Mafanafana o le Lalolagi o Tatou Aai, Shorelines, ma Vaomatua, University of Virginia Press, 2017. https://www.upress.virginia.edu/title/4501

6. Political Economy Research Institute, “The US Employment Effects of Military and Domestic spending priority: 2011 Update,” https://www.peri.umass.edu/publication/item/449-the-u-s-employment-effects-of-military-and-domestic-spending-priorities-2011-update

7. “O suiga o le tau e ono faateleina ai le tulaga lamatia o le le lava o le suavai i le faitau selau o itumalo o Amerika i le 2050,” https://www.sciencedaily.com/releases/2012/02/120215143003.htm

8. Faataitaiga e aofia ai taua a Amerika i Suria (https://www.latimes.com/world/middleeast/la-fg-cia-pentagon-isis-20160327-story.html ), Iraq (https://www.nbcnews.com/news/world/isis-weapons-arsenal-included-some-purchased-u-s-government-n829201 ), Libya (https://www.nytimes.com/2012/12/06/world/africa/weapons-sent-to-libyan-rebels-with-us-approval-fell-into-islamist-hands.html ), le taua a Iran-Iraq (http://articles.latimes.com/1987-06-18/news/mn-8000_1_gulf-war ), le taua o fualaau faasaina Mekisiko (https://fas.org/asmp/library/publications/us-mexico.htm ), Taua Lona Lua a le Lalolagi (https://www.amazon.com/Trading-Enemy-Charles-Higham/dp/0760700095/ref=sr_1_1?s=books&ie=UTF8&qid=1463760561&sr=1-1&keywords=Trading+with+the+enemy ) ma le tele o isi.

9. “Ua faasolo ina vevela o tatou aai—ma ua fasiotia tagata,” saunia e Alissa Walker, https://www.curbed.com/2018/7/6/17539904/heat-wave-extreme-heat-cities-deadly

10. Nash, op. cit.

11. “O le suiga o le tau ua faatelevaveina le si'itia o le suasami na maua i le vaitaimi o le mita maualuga," e RS Nerem, BD Beckley, JT Fasullo, BD Hamlington, D. Masters, ma GT Mitchum. PNAS Fepuari 27, 2018, 115 (9) 2022-2025; lomia i luma o le lomiga Fepuari 12, 2018 https://doi.org/10.1073/pnas.1717312115https://www.pnas.org/content/115/9/2022

12. “Faamafanafanaina ole Lalolagi ole 1.5°C, Ose Lipoti Faapitoa a le IPCC; Aotelega mo Faiga Faavae.” Oketopa 2018. https://report.ipcc.ch/sr15/pdf/sr15_spm_final.pdf

13. “Global Climate Change and Children’s Health,” saunia e Samantha Ahdoot, Susan E. Pacheco, ma The Council on Environmental Health. Pediatrics, Nov 2015, Vol 136 / Faʻamatalaga 5, o se Lipoti Faʻapitoa mai le American Academy of Pediatrics. http://pediatrics.aappublications.org/content/136/5/e1468

14. https://diy.rootsaction.org/p/cvilledivest

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana