Manatu Tau Tamaoaiga Faʻailogaina se New Global Imperialism

New York Stock Exchange, Wall Street

Saunia e Peter Phillips, Mati 14, 2019

O suiga o le pulega i Iraq ma Libya, taua a Suria, Venezuela, faafitauli i Cuba, Iran, Rusia, ma Korea i Korea o loo atagia mai ai se puleaga fou o le lalolagi e pei o se malo autu o malo, e lagolago ai le fia miliona o tala o le tupe teufaafaigaluega. O lenei faatulagaga fou o le lalolagi maualuga o le laumua ua avea ma malo o le le tutusa ma le taofiofia.

O le 1% lautele, e aofia ai le 36-miliona miliona ma le 2,400 billionaires, faʻaaoga a latou tupe sili atu i pisinisi faʻapitoa e faʻatupeina e pei o BlackRock ma JP Morgan Chase. O le pito i luga o le sefulufitu o nei aofaʻiga o le faʻatupeina o tupe teufaafaigaluega e pulea le $ 41.1 trillion tala i le 2017. O nei kamupanī o loʻo faʻatupeina faʻatasi i le tasi ma le isi, ma e na o 199 tagata e puleaina e filifili pe faʻapefea ma pe o fea e teu ai tupe faavae o le lalolagi. O le tele o faafitauli o loʻo i ai le sili atu o tupe faavae nai lo avanoa e teu ai le saogalemu, lea e oʻo atu ai i le faʻatupeina o tupe teufaafaigaluega, faʻaititia le faʻaalu o taua, faʻasalalauina o le lautele o le atunuu, ma aʻafiaga e tatala ai ni tupe faʻafaigaluega fou e ala i suiga faʻapolokiki.

Malosiaga elites i le lagolagoina o tupe faʻaalu inivesi o loʻo tuʻufaʻatasia i se faiga o le faʻamalosia tuputupu aʻe. O le le manuia o le laumua e ausia ai le faaauauina pea o le alualu i luma e taitai atu ai i le tamaoaiga stagnation, lea e mafai ona iu ai i le atuatuvale, faletupe toilalo, tupe pau, ma tele le leai o ni galuega. O le Capitalism o se tamaoaiga o le tamaoaiga e le maalofia le fetuunaʻi ia lava e ala i le fesuiaʻiga, faaletonu o le tamaoaiga, ma le lotomafatia. Malosiaga elites ua saisaitia i totonu o le upega tafaʻilagi o le faʻamalosia le tuputupu aʻe e manaʻomia ai le faifai pea pulega faʻavaomalo ma le fausiaina o fou ma faʻalauteleina lava tupe teu faafaigaluega avanoa. O lenei faʻamalosia faʻamalosia avea ma se faʻaalia i le lalolagi atoa taunuʻuga o loʻo sailia pule atoa pule i itulagi uma o le lalolagi ma tala atu.

O le ono pasene o le 199 manava o le lalolagi atoa e pule mai i le US, faatasi ai ma tagata mai le luasefulu malo faʻaupuʻupega e faʻataʻoto le paleni. O nei pule faʻavae pule ma tagata e tasi o loʻo auai e auai malosi i vaega faʻavae o faiga faʻavae ma faigamalo. Latou te avea ma faufautua i le IMF, Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi, Faletupe a le Lalolagi, Faletupe Tutotonu Faavaomalo, Falemeli o le Falemeli, G-7 ma le G-20. O le toatele e auai i le World Economic Forum. O sui o le malo i le lalolagi e auai malosi i fono a faiga faʻavae faava-o-malo e pei o le Fono a le Tolusefulu, le Faʻatonu, ma le Fono a Atlantic. O le toʻatele o le aufaʻatasi a le US o loʻo avea ma sui o le Fono i Fefaʻatauaʻiga Faʻasalalau ma le Fefaʻatauaʻiga o Pisinisi i Amerika. O le mataupu pito i sili ona taua mo nei eletise malosiaga o le puipuia o tupe teufaafaigaluega, o le mautinoa o le aoina mai o aitalafu, ma le avanoa mo avanoa mo nisi faʻamatalaga.

O le puleʻaga o le lalolagi atoa ua latou iloa lo latou soifuaga o se numera laʻitiiti i le sami tele o tagata matitiva. O le 80% o le aofaʻi o le faitau aofaʻi o tagata o loʻo nonofo i lalo ifo o le sefulu tala i le aso ma le afa ola i le itiiti ifo ma le tolu tala i le aso. O le faʻavaeina o le tupe faʻavaomalo o le a avea ma tulaga faʻapitoa o le faʻapipiʻiina o tulafono a le malo, lea e faʻapogai ai le tele o tagata popoto i totonu o le lalolagi, o loʻo faʻamalosia e le lalolagi / tamaoaiga o pisinisi ma puipuia e le malo o le US / NATO. O lenei faʻauluuluga o le tamaoaiga e oʻo atu ai i se faʻalavelave o tagata soifua, lea e oʻo ai i le mativa, taua, matelaina, fevaevaeaʻiga lautele, faʻasalalau faʻasalalau, ma faʻaleagaga o le siosiomaga i tulaga e lamatia ai le lumanaʻi o tagata soifua.

O le manatu o le malo tutoatasi-malo-o setete ua leva ona avea ma taulaga sili i le tamaoaiga o tagata popoto. Ae ui i lea, o le lalolagi atoa ua tuʻuina se seti fou o manaʻoga i le kapeteni lea e manaʻomia ai faʻalapotopotoga faʻavaomalo e lagolago ai le faʻaauauina pea o le faʻateleina o le tupe maua lea ua faateleina i tua atu o tuaoi o setete taʻitasi. O le faaletonu tau tupe o le 2008 o se faʻamaoniga o le faiga faʻavaomalo o tupe faavae i le taufaʻatau. O nei taufaamatau e faʻamalosia ai le lafoaia o aia a le malo-atoa ma le faʻavaeina o se pulega faʻavaomalo o loʻo atagia mai ai manaoga fou o le lalolagi mo le puipuia o tupe faʻava-o-malo.

O faʻalapotopotoga i totonu o atunuʻu tetele e aofia ai matagaluega a le malo, malosiaga faʻafuaseʻi, ofisa faʻapitoa, faʻamasinoga, iunivesete ma faʻalapotopotoga o loʻo avea ma sui o malo, latou te amanaʻia le tele o tikeri e ova atu i tuaoi o malo a malo. O le iʻuga o le lalolagi atoa ua faʻaosofia ai se ituaiga fou o le lalolagi pulega faʻalelalolagi o loʻo aliali mai i le tuʻufaʻatasia o malo tutoʻatasi malo na auai i taimi ua tuanaʻi ma le taimi nei pulega suia suiga e ala i faʻasalaga, faʻalilolilo gaioiga, filifiliga tuʻufaʻatasi, ma taua ma malo le galulue faʻatasi - Iran, Iraq, Syria, Libya, Venesuela, Cuba, North Korea ma Lusia.

O le taumafai e faʻaipoipo i Venezuela o loʻo faʻaalia ai le faʻaogaina o laupepa faʻasalalauga faʻasalalauga faʻavaomalo i le amanaiaina o le au faʻatasi e tetee i le au peresitene o le aufaasālalau a Maduro. O se malo fou o le lalolagi o loo galue iinei, ma o le malo o Venezuela o loo faalēaogāina faalauaitele e le pulega a le malo o le malo, e le na o le pulea o le suauu a Venesuela, ae o se avanoa atoatoa mo le salalau o tupe teufaafaigaluega e ala i se pulega fou.

 O le salalau lautele o faʻasalalauga a le aufaʻasalalau o le pelesetene filifilia o Venesuela o loʻo faʻailoa mai ai o nei faʻasalalauga e ana ma o loʻo puleaina e tagata faʻataʻitaʻi mo le lalolagi aoao malosiaga. O faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasi i aso nei o loʻo uaʻi tele ma faʻavaomalo faʻavaomalo. O la latou sini autu o le faʻalauiloaina o oloa faʻatau atu ma faʻalauiloa-kapeteni faʻasalalauga e ala i le mafaufau pulea o manaʻoga o tagata, lagona, talitonuga, fefe, ma tulaga faatauaina. O faʻalapotopotoga a le aufaʻasalalau e faia lenei mea e ala i le faʻaaogaina o lagona ma le malamalama o tagata soifua i le lalolagi atoa, ma le faʻalauiloaina o faʻafiafiaga o se mea e faʻalavelave ai i le tutusa o le lalolagi.

Faʻailoaina o le lalolagi emepaea o se faʻaalia o faʻatauaina tamaoaiga, puleaina e ni nai selau tagata, o le sili taua taua mo temokalasi tagata agaalofa fesoasoani. E tatau ona tatou tutu i luga o le Universal Declaration of Human Rights ma luʻi le lalolagi emepaea ma ana malo fascist, faasalalauga pepelo, ma malo o malo.

 

Peter Phillips o se polofesa o faiga faaupufai i le Sonoma State University. Giants: The Global Power Elite, 2018, o lona 18th tusi mai le Seven Stories Press. Na te aʻoaʻoina vasega i mataupu tau polokiki faaupufai, sosaiete o le paoa, sosaiete o ala o faasalalauga, sosaiete o taupulepulega leaga ma sosaiete suesue. Na avea o ia ma faatonu o le Project Censored mai le 1996 i le 2010 ma o le peresetene o le Media Freedom Foundation mai le 2003 i le 2017.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana