Matou te Manaomia Pomu Mea'ai, ae le o Pomu Faaniukilia

Saunia e Guinness Madasamy, World BEYOND War, Me 7, 2023

E pei ona tatou iloa lelei, ua taufaamatau Rusia e faaaoga auupega faaniukilia e taofia ai isi atunuu mai le faalavelaveina o osofaiga a Ukraine. Sa i ai foi lipoti na faatonuina ai e le Peresetene Putin le faia o sauniuniga mo le faaaogaina pe a tupu se faalavelave faafuasei. O le taufaamataʻu o auupega faaniukilia a Rusia e le o se mea faatauvaa.

O le mafuaaga o le fefe ona o Rusia o loʻo i ai le numera tele o auupega faaniukilia i le lalolagi. Ua lipotia mai e iva atunuu o loo i ai le tele o auupega faaniukilia. O nei atunuu e tusa ma le 12,700 au faaniukilia. Ae o Rusia ma Amerika e 90% o auupega faaniukilia a le lalolagi. O nei mea, e 5,977 auupega faaniukilia a Rusia, e tusa ai ma fuainumera na faamatuu mai e le Federation of American Scientists (FAS), o se faalapotopotoga o loo vaavaaia le teuina o auupega faaniukilia. O le 1,500 o nei mea ua maeʻa pe o loʻo faʻatali le faʻaumatia. Mai le 4,477 o totoe, e talitonu le FAS o le 1,588 o loʻo faʻapipiʻiina i luga o auupega faʻapitoa (812 i luga o fana faʻapolopolo, 576 i luga o faʻaulu faʻataʻavalevale, ma 200 i luga o faʻavae pomu). 977 auupega faʻapitoa ma isi 1,912 auupega o loʻo faʻapolopolo.

O le FAS o loʻo faʻatatauina o le US o le ai ai 5428 auupega faaniukilia. E tusa ai ma le FAS, o le 1,800 o le aofaʻi o 5,428 faʻatoʻaga faʻanatura o loʻo faʻapipiʻiina i auupega faʻapitoa, o le 1,400 o loʻo faʻapipiʻiina i luga o faʻauʻu polo, 300 i luga o faʻavae pomu i le US, ma le 100 i luga o le ea i Europa. E 2,000 e iai le talitonuga o loo teuina.

E le gata i lea, e tusa ma le 1,720 ua maeʻa le aoga o loʻo taofia i le puipuiga a le Matagaluega o Malosiaga ma o loʻo faʻatali le faʻaumatia, e tusa ai ma lipoti.

A maeʻa Rusia ma Amerika, o Saina o loʻo i ai le tele o faʻaputuga o auupega faaniukilia, e tusa ma le 350 faʻaulu faaniukilia. O Saina e 280 fana fa'ato'a fa'ata'atia i le lau'ele'ele, 72 u'a fa'ato'a fa'aola i le sami ma 20 pomu faaniukilia kalave mo latou fa'aoga. Ae o loʻo iai foʻi lipoti o Saina o loʻo faʻateleina le faʻalauteleina o ana auupega faaniukilia. E tusa ai ma se lipoti a le Pentagon i le 2021, ua fuafua Saina e siitia ana auupega faaniukilia i le 700 i le 2027 ma le 1,000 i le 2030.

Faatasi ai ma le US, Farani ua manatu o le atunuu sili ona manino e uiga i auupega faaniukilia. O le fa'aputuga a Falani e tusa ma le 300 a'upega faaniukilia ua fa'aletonu mo le sefulu tausaga talu ai. Na taʻua e le Peresetene muamua o François Hollande i le 2015 na faʻapipiʻi e Farani ni auupega faaniukilia i luga o faʻaulu faʻapolopolo faʻataʻitaʻiina i lalo o le sami ma le faʻaogaina o le ASMPA.

Falani e tusa ma le 540 auupega faaniukilia i le 1991-1992. Na taʻua e le Peresetene Farani muamua Nicolas Sarkozy i le 2008 o le 300 o auupega faaniukilia o loʻo i ai nei o le afa o le maualuga o le Cold War.

E tusa ma le 225 auupega faaniukilia a Peretania. E tusa ma le 120 o i latou nei ua sauni e faʻapipiʻi i luga o le vaʻalele-faʻalauiloaina ballistic missiles. Ua fuafuaina e le FAS lenei numera e faʻavae i luga o faʻamatalaga avanoa lautele ma talanoaga ma ofisa o Peretania.

E le'i fa'amatu'uina atu le tele sa'o o fa'aputuga faaniukilia a Peretania, ae i le 2010 na ta'ua ai e le Failautusi o le Va i Fafo William Hague i lena taimi, o le aofa'i o fa'aputuga faaniukilia i le lumana'i e le tatau ona sili atu i le 225.

E tele taumatematega e uiga i le faaputuga faaniukilia a Isaraelu, ae e talitonu o loo i ai i le va o le 75 ma le 400 auupega faaniukilia. Ae peitai, o le fua faatatau sili ona faatuatuaina e itiiti ifo i le selau. E tusa ai ma le FAS, e 90 auupega faaniukilia. Ae e leʻi faʻataʻitaʻiina e Isaraelu, faʻasalalau faʻalauaʻitele, pe faʻaaogaina moni lava se malosi faaniukilia.

Ua alualu i luma Korea i Matu i le atinaʻeina o ana auupega faaniukilia. Ae o le FAS e le talitonu ua mafai e Korea i Matu ona atiaʻe se auupega faaniukilia atoatoa e mafai ona faʻapipiʻiina i luga o se polo ballistic mamao. O Korea i Matu e oʻo mai i le taimi nei na faʻatautaia suʻega faaniukilia e ono ma faʻataʻitaʻiina ni fana polo.

Latou te faʻatusatusaina atonu na lava mea na gaosia e Korea i Matu e fausia ai le 40 i le 50 auupega faaniukilia, ma e mafai ona fausia ai le 10 i le 20 auupega.

Ae ui i lea, o le FAS lava ia o loʻo manino mai o le numera saʻo o auupega faaniukilia o loʻo umia e atunuu taʻitasi o se mealilo a le atunuʻu ma atonu e le saʻo faʻamaumauga na tuʻuina atu.

Ua fa’ailoa mai fo’i, o lo’o popole ta’ita’i o atunu’u e lua, ina ne’i avea le fete’ena’iga fa’apolokiki a Initia-Pakistan ma avea ma taua faaniukilia, lea e fa’afefe ai tagata lautele. Initia ma Pakisitana e 150 auupega faaniukilia taitasi. E oʻo atu i le 2025, latou numera o le a le itiiti ifo i le 250 taʻitasi. Fai mai tala fa'atatau, afai e iai se taua i lo latou va, e 1.6 i le 3.6 crore tone o soot (tama'i carbon carbon) o le a sosolo i le ea.

O auupega faaniukilia e iai le malosi e faʻateleina ai le vevela o le ea. A maeʻa aso talu ona pa, e 20 i le 25% le itiiti ifo o le susulu o le la i le lalolagi. O le i'uga, o le a iai se fa'aitiitiga i le 2 i le 5 tikeri i le vevela o le ea. 5 i le 15% o meaola o le gataifale ma le 15 i le 30% o laʻau i le eleele o le a mate.

E mafai ona faʻamaonia e faapea afai o atunuu uma e lua e iai ni pomu faaniukilia ma le malosi o le 15 kilotons pe a faʻatusatusa i le sili atu i le 100 tone na faʻaaogaina i Hiroshima, 50 i le 150 miliona tagata o le a feoti pe a latou faʻaogaina auupega faaniukilia.

O Rusia, o le uluai malosiaga faaniukilia i le lalolagi, na ia fausia le uluai masini faaniukilia opeopea i le lalolagi. O le vaa e 140 mita le umi ma le 30 mita le lautele e mafai ona gaosia le 80 megawatts o le eletise.

E ui o le Arctic region i le lautele o loʻo i ai i se faʻalavelave faʻaleagaina, o le faʻafefeteina o le malosiaga faaniukilia i totonu o le itulagi ua avea ma se isi taufaamatau. Ua fefefe saienitisi taʻutaʻua, afai e le manuia le fale faaniukilia i soo se auala, o le a tupu ai se tulaga sili atu ona leaga i le Arctic nai lo Chernobyl.

Ma e le taliaina e le malo o Rusia o le faateleina o le mining i le Arctic region ma le fesoasoani a le laau o le a atili ai ona faigata le paleni o le itulagi.

E le taliaina e taʻitaʻi o auala o loʻo faia e Initia, Pakisitana, Amerika ma Rusia i le faʻatoʻaga faaniukilia o loʻo i ai se aafiaga leaga tele i le siosiomaga o le lalolagi. E tatau ona o mai taʻitaʻi o le lalolagi e faasaʻo o latou tulaga i lenei itu.

A o taumafai malo pe taumafai e avea ma malosiaga faaniukilia, o maliu ona o le matelaina ua faateleina, aemaise lava i atunuu Aferika.

O le mea lea, ou te aioi atu i taʻitaʻi o le lalolagi e faʻapotopotoina le tele o pomu taumafa, lea o le a faʻaumatia ai le fiaʻai i o outou atunuu, nai lo le faʻaputuina o se aofaiga tele mo auupega faaniukilia. Ou te talosaga atu foi i taitai uma o le lalolagi e sainia le feagaiga i luga o le faasaina o auupega faaniukilia e laveai ai lo tatou lalolagi ona e na o le tasi le lalolagi.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana