Taua e le o ni tulafono

Taua e le faʻatulafonoina: Mataupu 12 O le "Taua o le Pepelo" Saunia e David Swanson

E LE MAFAI LE AGAGA

O se mea faigofie, ae o se mea taua, ma se tasi e le amanaiaina. E tusa lava pe e te manatu pe leai foi se taua patino o le amiolelei ma le lelei (ma ou te faʻamoemoe o le ae le mafaufau pe a maeʻa ona faitau muamua mataupu 11) o le mea moni o loʻo tumau pea o taua e le tusa ai ma le tulafono. O le puipuiga moni a se atunuu pe a osofaia o le tulafono, ae na o le mea lava e tupu pe a osofaia muamua se isi atunuu, ma e le tatau ona faaaogaina e avea o se osofaʻiga i se taua lautele e leʻo faʻaaogaina.

E leai se aoga e fai atu, e mafai ona faia se finauga mataga lelei mo le filifilia o le tulafono o le tulafono i tulafono a pule. Afai oi latou o loʻo i ai le malosi e mafai ona faia soo se mea latou te fiafia i ai, o le toatele oi tatou e le fiafia i mea latou te faia. O nisi tulafono e matuai le tonu lava pe afai e tuuina atu i tagata masani, e tatau ona solia. Ae o le faatagaina oi latou e pulea se malo e auai i le malosi ma le fasioti tagata i le le usitaʻia o le tulafono, o le faʻatagaina lea o le faʻaititia o le faʻaleagaina, talu ai e le sili atu le faʻaleagaina. O se mea e malamalama ai o tagata e lagolagoina le taua o le a le amanaiaina pe "toe faʻamatala" le tulafono nai lo le suiga lelei o le tulafono e ala i le tulafono, ae e le o se mea e le mafai ona faʻamalosia.

Mo le tele o tala Amerika, e talafeagai mo tagatanuu ona talitonu, ma e masani ona latou talitonu, o le US Constitution na faasaina ai le taua o le taua. E pei ona matou vaai i le mataupu e lua, na tautino mai e le Konekaresi le 1846-1848 War i Mekisiko "ua le tatau ma le le aloaia ona amataina e le peresitene o le Iunaite Setete." Na tuuina mai e le Congress se tautinoga o le taua, ae mulimuli ane talitonu na pepelo le peresitene ia i latou . (O Peresitene Woodrow Wilson o le a mulimuli ane auina atu fitafita e tau ma Mekisiko e aunoa ma se tautinoga.) E le foliga mai o le pepelo lea na manatu le Congress e le o se mea sese i 1840s, ae o le lafoaia o se taua le taua po o le taua.

E pei ona lapataia e le Loia Sili le alii Peter Goldsmith le Palemia Peretania o Tony Blair i le masina o Mati 2003, "O le osofaiga o se solitulafono i lalo o tulafono faava o malo lea e avea ma se vaega o le tulafono a le atunuu," ma o le mea lea, "osofaiga faavaomalo o se solitulafono ua amanaia e le tulafono lautele ia molia i totonu o faamasinoga a Peretania. "O tulafono a Amerika na afua mai i le tulafono masani a Peretania, ma o le US Supreme Court e amanaia ai muamua ma tu masani e faavae i luga. O tulafono a Amerika i 1840s na latalata atili i ona aʻa i le tulafono masani a Peretania nai lo le Tulafono a Amerika i aso nei, ma le tulafono faaletulafono e leʻi atiaeina lautele, o lea na masani ai mo le Konekeresi ona fai le tulaga o le lafoaia o se taua e le tatau ai e le tusa ai ma le tulafono e aunoa ma le manaomia ona avea sili atu ona patino.

O le mea moni, ao le i tuuina atu i le Konekeresi le malosiaga faapitoa e folafola ai le taua, ua tuuina atu e le Faavae i le Konekeresi le malosiaga e "faamatala ai ma faasalaina Piracies ma Felafolafono na faia i luga o le Sami, ma Solitulafono e faasaga i le Tulafono a Malo." o le a foliga mai o le Iunaite Setete o ia lava e tatau ona tausisia e le "Tulafono o Malo." I le 1840s, e leai se sui o le Fono Aoao o le a taumafai e fautua mai e le noatia le United States i le "Tulafono o Malo." I lena taimi i le talafaasolopito, o lona uiga o tulafono faavaomalo faaleaganuu, lea na umi ai ona avea le osofaʻiga o se taua malosi ma taua ogaoga o le solitulafono.

O le mea e laki ai, o lenei ua tatou fusia faʻasalalauga lautele e faʻasaina faʻamalosi taua taua, tatou te le toe mateina le mea o loʻo taʻua e le US Constitution e uiga i le taua. O le mataupu VI o le Faavae ua manino ona faapea mai:

"O lenei Faavae, ma tulafono a le Iunaite Setete o le a faia i le Tulieseina o ia mea; ma o feagaiga uma na faia, po oe tatau ona faia, i lalo o le Pulega a le Iunaite Setete, o le a avea ma Tulafono Sili o le Fanua; ma o Faamasino i totonu o Setete uma o le a noatia i ai, soʻo se mea i totonu o le Faavae po o tulafono a soʻo se Setete i i latou e ese mai ai. "[faatusilima faaopoopo]

O le mea lea, afai e faia e le Iunaite Setete se feagaiga e taofia ai le taua, o le taua o le a le tusa ai ma tulafono i lalo o le tulafono sili o le fanua. O le mea moni, na faia e le Iunaite Setete lenei mea, pe a ma le faalua, i feagaiga o loo tumau pea i aso nei o la tatou tulafono maualuga: le Kellogg-Briand Pact ma le Malo o Malo Aufaatasi.

Fuaiupu: TATOU TE TUSIA LE ATUA I 1928

I le 1928, le Senate a le Iunaite Setete, o le fale lava lea e tasi i le aso lelei e mafai nei ona maua le tolu pasene o ona sui e palota e faasaga i le faatupeina o taua po o le faaauauina, na filifilia 85 i le 1 e fusifusia ai le Iunaite Setete i se feagaiga lea o loo i ai pea o le a tatou "taʻusalaina le toe foi atu i taua mo le fofoina o feeseeseaiga faavaomalo, ma lafoaia, o se mea faigaluega o faiga faavae a le atunuu i [a tatou] sootaga ma" isi atunuu. O le Kellogg-Briand Pact. Na te taʻusalaina ma teena uma taua. Na teena e le Failautusi o le Setete o Amerika, Frank Kellogg, se talosaga a Falani e faatapulaaina ai le vavao i taua o le osofaiga. Na ia tusi atu i le falematalo Falani pe afai o le feagaiga,

". . . na faʻatasi ma faʻamatalaga o le upu 'tagata sauā' ma faʻamatalaga ma agavaa e faʻamaonia pe a faʻamaonia e malo le alu i taua, o lona aafiaga o le a matua faʻavaivaia ma o lona aoga taua o se faʻamaoniga o le filemu na toetoe lava a faʻaumatia. "

Na sainia le feagaiga ma lona taofi i taua uma na aofia ai, ma na malilie i ai le tele o atunuu. Na faʻatagaina Kellogg le Nobel Peace Prize i le 1929, o se taui ua uma ona fesiligia e ana faʻasalaga na muamua atu ia Theodore Roosevelt ma Woodrow Wilson.

Ae ui i lea, ina ua faʻamaonia e le Senate a le Senate le konekarate, na ia faaopoopoina ni avanoa se lua. Muamua, o le a le noatia le Iunaite Setete e faamalosia le feagaiga e ala i le faia o se mea e faasaga ia i latou na solia. Lelei. E sili atu le lelei. Afai e faʻasaina le taua, e foliga mai o se malo e mafai ona manaʻomia e alu i taua e faʻamalosia ai le faʻasa. Ae o auala tuai o le mafaufau e mate malosi, ma o le lafoaia e sili atu le tiga nai lo le faamasaa toto.

Ae peitai, o le lua reservation, e ui i lea, o le feagaiga e le tatau ona solia ai le aia a Amerika mo le puipuia o ia lava. O le mea lea, o iina, o le taua na tausia ai se vae i le faitotoa. O le saʻo masani e puipui ai oe lava ina ua osofaʻia, sa faʻasaoina, ma o se puʻe na faia na mafai ona tupu ma o le a le tatau ona faalauteleina.

A osofaia soʻo se malo, o le a puipuia e ia lava, sauā poʻo seisi foi. O le afaina i le tuʻuina o lena tulafono i le tulafono e pei o Kellogg, o se faʻavaivaia o le manatu o taua e le tusa ai ma le tulafono. E mafai ona faia se finauga mo le auai o Amerika i le Taua Lona II a le Lalolagi i lalo o lenei reservation, mo se faataitaiga, e faavae i luga o osofaiga a Iapani i Pearl Harbor, e tusa lava po o le a le ita ma le manao e osofaia. O le taua ma Siamani e mafai ona tauamiotonuina e osofaʻiga a Iapani faapea foi, e ala i le vavalalata o le faalauteleina o le galo. E ui lava i lea, o taua o le osofaʻiga - o le mea lea ua tatou vaʻaia i mataupu na muamua atu o le tele o taua a Amerika - o le solitulafono lea i le Iunaite Setete talu mai le 1928.

E le gata i lea, i le 1945, na avea ai le Iunaite Setete o se pati i le Malo o Malo Aufaatasi, lea o loo tumau pea ona faamalosia i aso nei o se vaega o le "tulafono sili o le laueleele." O le Iunaite Setete o le malosiaga lea i lalo o le foafoaga a le UN Charter. E aofia ai laina nei:

"O Sui Usufono uma e tatau ona foia a latou feeseeseaiga faavaomalo e ala i auala filemu i se faiga e le lamatia ai le filemu ma le saogalemu faava o malo, ma le amiotonu.

"E tatau i Sui Usufono uma ona taofia a latou sootaga faava o malo mai le taufaamatau po o le faaaogaina o le malosi e faasaga i le amiotonu o le atunuu po o le tutoatasi faaupufai o so o se setete, po oi so o se isi lava faiga e le ogatasi ma Faamoemoega o Malo Aufaatasi."

O le a foliga mai o le fou lea o le Kellogg-Briand Pact ma se uluaʻi taumafaiga i le fausiaina o se tino faʻamalosia. Ma o lea. Ae o le UN Charter e aofia ai tuusaunoaga e lua i lona vavao i taua. Muamua o le puipuia o le tagata lava ia. O se vaega lenei o le Mataupu 51:

"E leai se mea i totonu o le Taiala i le taimi nei o le a faaleagaina ai le aia tatau a le tagata lava ia po o le puipuia o le tagata lava ia pe a tulai mai se osofaiga faaauupegaina e faasaga i se Sui Usufono o Malo Aufaatasi, seia vagana ua faia e le Fono Puipuia faiga tatau e tausia ai le filemu ma le saogalemu faava o malo."

O le mea lea, o le UN Charter o loʻo i ai le tutusa masani masani ma le vaʻaia e le US Senate ua tuʻuina atu i le Kellogg-Briand Pact. E faaopoopo ai foi se isi. Ua faamanino mai i le Taiala e faapea o le UN Security Council e mafai ona filifili e faatagaina le faaaogaina o le malosi. O lenei mea e faʻavaivaia ai le malamalama o taua e le tusa ai ma le tulafono, e ala i le faia o ni taua i le tulafono. O isi taua o le taimi lea, e mautinoa lava, e faʻamaonia i luga o tagi o le faʻamaonia. Na tusia e le au tusiata o le osofaʻiga a 2003 i Iraki ua faatagaina e Malo Aufaatasi, e ui lava na le ioeina e Malo Aufaatasi.

Na faʻatagaina e le Fono a le UN Security Security le Taua i Korea, ae na o le USSR na faʻapopoleina ai le Fono Puipuia i le taimi lea, ma na faʻaalia pea le malo o Kuomintang i Taiwan. O malosiaga i Sisifo na taofia ai le amepasa o le malo fou fou a le malo o Saina mai le nofo nofoa o China e avea ma sui tumau o le Fono o Puipuiga malu, ma o le au Rusia na latou taupulepule i le Fono e tetee. Afai na auai le au Soviet ma le au Saina, e leai se auala e mafai ai e Malo Aufaatasi ona avea vaega i le taua na iu ai ina faaleagaina le tele o Korea.

E foliga mai e talafeagai, e moni, le faia o tuusaunoaga mo taua o le puipuia o ia lava. E le mafai ona e taʻu atu i tagata ua faasaina i latou ona toe tau i tua pe a osofaia. Ae faʻapefea pe afai na osofaia i latou i le tele o tausaga pe sili atu foi i le taimi muamua ma ua nofoia e se malo mai fafo poo le colonial e tetee atu io latou loto, e ui lava e aunoa ma se sauaga talu ai nei? E toʻatele e manatu o taua o le saolotoga o le atunuʻu e avea ma faʻaopoopoga faaletulafono o le aia tatau e puipuia ai. O tagata o Iraq po o Afghanistan latou te le leiloa a latou aia tatau e toe tau ai pe a lava tausaga e alu, a latou? Ae o se malo i le toafilemu e le mafai ona faʻasalaina faaletulafono i le tele o seneturi-po o le fia afe tausaga-o faʻasalaga faʻavae faʻavae e mafua ai taua. O le tele o atunuu o loʻo i ai nei le taua a le US e le mafai ona lolovaia faaletulafono Washington. E le o mafuaaga mo le taua ma Jim Crow. O le le maua o le amio e le sili atu ona lelei i le foia o le tele o le le tonu; e na o le pau lea o filifiliga faaletulafono. E le mafai e tagata ona "puipui" i latou lava i taua i soo se taimi latou te mananaʻo ai.

O mea e mafai e tagata ona fai o le toe tau i tua pe a osofaia pe nofo. Aumai lena avanoa, aisea e te le faia ai se tuusaunoaga - e pei ona i ai i le UN Charter - mo le puipuiga o isi, laiti atunuu e le mafai ona puipuia i latou lava? E le gata i lea, o le United States na saoloto mai Egelani i se taimi ua leva, ma na o le pau lava le auala e mafai ai ona faaaoga lenei mafuaaga e avea o se 'alofaga mo taua, pe afai e "faasaoloto" isi atunuu e ala i le faatoilaloina oo latou pule ma nofoia. O le manatu o le puipuia o isi e foliga mai e matua malamalama tele, ae - pei lava ona valoia e Kellogg - o le taamilosaga e taitai atu ai i le le mautonu ma le le mautonu e mafai ai ona tele ni tuusaunoaga i le tulafono sei vagana ua oo mai se manatu lea e foliga mai e le o manatu le manatu.

Ae o loo i ai pea. O le tulafono o le taua o se solitulafono. E lua ni tuusaunoaga vavalalata i le UN Charter, ma e faigofie tele e faʻaalia ai soʻo se taua faapitoa e le fetaui ma ni tuusaunoaga.

I le aso Aokuso 31, 2010, ina ua faatulagaina Peresitene Barack Obama e faia se tautalaga e uiga i le Taua i Iraq, na tusia e le failautusi Juan Cole se tautalaga na ia manatu e ono manao iai le peresitene, ae leai, na ia tuuina atu:

"Uso Amerika, ma tagata Iraki o loo matamata i lenei tautalaga, ua ou sau iinei i lenei afiafi e le folafola atu se manumalo po o le faavauvau i se faatoilaloina i luga o le malae, ae ia faatoese atu mai le pito i lalo o loʻu loto mo se faasologa o amioga le tusa ai ma tulafono ma le matua le atoatoa faiga faavae na tulituliloaina e le malo o le Iunaite Setete o Amerika, i le tetee i le tulafono a Amerika, feagaiga faava o malo, ma manatu lautele o Amerika ma Iraqi.

"Na faavaeina le Malo Aufaatasi i le 1945 ona o se faasologa o taua matautia o le faatoilaloina ma le tali atu ia i latou, lea na maliliu ai le 60 miliona tagata. O lona faamoemoega o le aloese lea o osofaiga le mautonu, ma o lana faʻailoga na faʻamaonia mai ai e ono mafai ona faʻaalia i taua i le lumanaʻi ni mafuaaga se lua. O le tasi o le puipuiga manino o le tagata lava ia, pe a osofaia se atunuu. O le isi o loʻo i ai faʻatagaga a le Fono a Malo Aufaʻatasi mo Puipuiga.

"Ona o le osofaia e Farani, Peretania, ma Isaraelu i Aikupito i le 1956 na solia ai aiaiga o le Malo o Malo Aufaatasi, na faasalaina ai e Peresitene Dwight D. Eisenhower le taua ma faamalosia ai le au fitafita ina ia toesea. Ina ua foliga mai o Isaraelu atonu e taumafai e pipii atu i ana mea vevesi na le maua, o le Sinai Peninsula, Peresitene Eisenhower na alu i le televise ia Fepuari 21, 1957, ma lauga atu i le malo. O nei upu na tele lava ina taofia ma galo i le Iunaite Setete o aso nei, ae tatau ona latou tafe mai i le tele o seneturi ma seneturi:

"'Afai e ioeina e Malo Aufaatasi e mafai ona foia feeseeseaiga faavaomalo e ala i le faaaogaina o le malosi, o le a tatou faaleagaina le faavae tonu o le faalapotopotoga, ma lo tatou faamoemoe aupito sili o le faatuina o se faatulagaga moni o le lalolagi. O le a avea lena ma mala mo i tatou uma. . . . [E tusa ai ma manaoga o Isaraelu e iai nisi tulaga e tatau ona faʻatinoina ao le i faʻataʻapeina le Sinai, na fai mai le peresitene o ia] "o le a le faamaoni i tulaga maualuga o le ofisa maualuga na e filifilia ai au pe afai ou te ofoina atu le faatosina a le Iunaite Setete i le manatu e faapea o se malo e osofaia le isi tagata e tatau ona faʻatagaina e faʻamaonia tuutuuga mo le vaʻaia. . . . '

"'Afai e le faia e le [Fono Aufono a le Malo o Malo Aufaatasi], pe afai e talia le le amanaiaina o ana tautinoga faifaipea e valaau ai mo le aveeseina o le au osofaiga, o le a faamaonia ai le le manuia. O lena toilalo o le a avea ma se osofaʻiga i le pule ma le faatosinaga a Malo Aufaatasi i le lalolagi ma faamoemoega na tuuina e tagata i totonu o Malo Aufaatasi o se auala e ausia ai le filemu ma le amiotonu. '"

Eisenhower na faasino i se mea na tupu na amataina ina ua avea Aikupito ma tagatanuu o le Suez Canal; Na osofai e Isaraelu Aikupito i le tali atu. Peretania ma Farani na faʻafoliga e laa i totonu ona o pati i fafo na popole o le finauga a Aikupito-Isaraelu e ono lamatia ai le sopoia fua i totonu o le alavai. O le mea moni, na fuafuaina e Isaraelu, Farani, ma Peretania le osofaʻiga faʻatasi a Aikupito, na malilie uma o le a osofai muamua Isaraelu, faʻatasi ai ma isi malo e lua o loʻo faʻataʻitaʻia na latou taumafai e taofi le taua. Lenei faʻaalia ai le manaʻomia mo se faʻavaomalo faʻavaomalo faʻalapotopotoga tino (o se mea e le avea Malo Aufaatasi muamua ae o se aso mafai) ma le manaʻoga mo le atoa faʻatapulaʻaina taua. I le faaletonu o Suez, o le tulafono na faamalosia ona o le tamaititi sili ona toatele i luga o le poloka na taumafai e faamalosia. Ina ua oʻo mai e faʻatafunaina malo i Iran ma Kuatemala, sifi ese atu mai taua tetele i faiga faalilolilo e pei ona faia e Obama, na ese le vaaiga a le Peresetene Eisenhower i le taua o le faamalosia o tulafono. Ina ua oʻo mai i le osofaʻiga a Iraki i le 2003, sa leʻi sauni atu Obama e faʻapea o le solitulafono o le osofaʻiga e tatau ona faʻasalaina.

O le National Strategy Strategy na lomia e le White House i le masina o Me 2010:

"O nisi taimi e mafai ai e le au fitafita ona puipuia lo tatou atunuu ma au uo pe faʻasaoina le tele o le filemu ma le malupuipuia, e aofia ai le puipuia o tagata o loʻo feagai ma se faʻalavelave agaalofa agaalofa. . . . E tatau i le Iunaite Setete ona faʻasaʻo le aia tatau e galulue faʻatasi pe a talafeagai e puipuia lo tatou malo ma a tatou mea e fiafia i ai, ae o le a tatou saili foi e tausisi i tulaga faatonuina e pulea ai le faaaogaina o le malosi. "

Taumafai e taʻu atu i leoleo i le lotoifale o le a vave ona e alu i se solitulafono sauā, ae o le ae saili foi e tausisi i tulaga faatonuina e pulea ai le faaaogaina o le malosi.

Fuaiupu: TATOU TE TAITAI I TULAFONO TULAFONO I 1945

E lua isi pepa taua, tasi mai le 1945 ma le isi mai le 1946, na taulimaina taua o le osofaiga o solitulafono. O le muamua o le Taiala a le Komisi Faamasino Faʻamasinoga Faʻavaomalo i Nuremberg, o le ofisa lea na faʻatautaia taʻitaʻi o le taua a Nazi mo a latou solitulafono. O solitulafono na taua i totonu o le tulafono o le "Solitulafono e faasaga i le filemu," "solitulafono tau taua," ma "solitulafono faasaga i tagata." Solitulafono "faasaga i le filemu" ua faauigaina o "fuafuaga, sauniuniga, amataga po o le tauina o se taua o le osofaiga, O le tausaga na sosoo ai, o le Taiala a le Komisi Faamasino Faʻamasinoga Faʻava-o-malo mo le mamao i Sasaʻe (o le faamasinoga o le taua a Iapani. tagata solitulafono) faʻaaogaina le uiga tutusa. O nei seti o tofotofoga e lua e tatau ona i ai le tele o faitioga, ae o le tele foi o viiga.

I le tasi itu, latou te faʻamalosia le faʻamasinoga amiotonu. Na latou o ese mai le lisi o solitulafono na molia ai nisi o solitulafono, e pei o le pomuina o tagata lautele, lea na auai ai foi le aufaigaluega. Ma latou le mafai ona molia le au uo mo isi solitulafono lea na molia ai tagata Siamani ma Iapani ma tautau mo. O le US General Curtis LeMay, o le na faatonuina le fanaina o Tokyo, na ia faapea mai "Ou te manatu afai na leiloloa le taua, semanu ou te tofotofoina o se solitulafono tau. O le mea e lelei ai, sa matou i ai i le itu manumalo. "

O le faamasinoga na fai mai latou amataina moliaga i le pito i luga, ae latou tuuina atu le Emperor o Iapani puipuiga. O le Iunaite Setete na tuuina atu le puipuiga i le sili atu i le 1,000 Nazi saienitisi, e aofia ai nisi oe na tausalaina i le sili ona matautia solitulafono, ma aumaia i latou i le Iunaite Setete e faaauau a latou suesuega. General Douglas MacArthur tuuina Iapani microbiologist ma le lutena aoao o Shiro Ishii ma tagata uma o ana siama siama vaega o le puipuiga i le fesuiaiga mo siama taua taua mafua mai i tagata tofotofoina. Na aʻoaʻo e Peretania mai soligatulafono a Siamani na latou molia pe faʻafefea ona toe faʻatutu ni nofoaga o faʻasalaga i Kenya. Na faʻapipiʻi e Falani le faitau afe o SS ma isi fitafita Siamani i totonu o a latou Foreign Legion, ma e tusa o le 'afa o legionnaires o loʻo tau ma le taua tele a Falani i totonu o Indochina, e leai lava seisi mea na totoe o le fitafita Siamani mai le Taua Lona II a le Lalolagi, ma faiga faʻasaua. o le Siamani Gestapo na lautele faʻaaoga i tagata Farani na taofia i le Algerian War of Independence. O le Iunaite Setete, o loʻo galulue faʻatasi foʻi ma le au Nasi, na salalau ia lava faiga i Latina Amerika. I le maeʻa ai ona fasiotia o le Nazi mo le tatalaina o pusa vai e lolovaia ai le laufanua o Dutch, na faaauau ai loa e le Iunaite Setete ona pomuina ia pa i Korea ma Vietnam mo lea lava faamoemoe.

Na sau mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, Edgar L. Jones mai le Taua Lona Lua o le Taua, ma na faateia ai o ia e iloa o tagata aloaʻia i lo latou aiga na manatu maualuga i le taua. "E pei lava o le toatele oi matou i fafo," na tusia e Jones, "Ou te masalosalo pe ana toatele tagata matou te talitonu o tagata i le fale o le a amata fuafua mo le isi taua aʻo leʻi mafai ona matou toe foi atu i le fale ma talanoa e aunoa ma le faasalaina o lenei mea." le ituaiga pepelo lea na mafua ai le taua o faamasinoga solitulafono:

"E le o fitafita uma Amerika, po o le tasi le pasene o la tatou 'au, na faia ma le loto i ai ni faʻalavelave le mautonu, ma e mafai foi ona fai atu mo tagata Siamani ma Iapani. O manaoga o le taua na mafua ai le tele o solitulafono e taʻua o solitulafono, ma o le toatele o isi e mafai ona molia i le faavauvau faalemafaufau lea na tupu mai i taua. Ae matou te faalauiloaina mea leaga uma a le au tetee ma le amanaiaina o le amanaiaina oo matou lava vaivaiga o le amio mama i taimi o le le fiafia.

"Ua ou fesili i tagata tau, mo se faataitaiga, pe aisea ua latou - pe moni foi, aisea tatou te faatutuina ai le mumusu o fitafita i se auala na tutu ai le taua a fitafita fili, ina ia fegesegese ma le tiga, nai lo le oti atoa ma le vevela atoa o le susunuina suauu. Pe ona latou te ita tele i le fili? O le tali e masani lava, 'Leai, matou te le ita i na tamaʻitaʻi leaga; tatou te 'inoʻino i le Atua atoa ma e tatau ona tatou faia i se isi tagata.' O le mea lava lea e tasi, na tatou faaleagaina ai tino o le fili ua oti, tipi ese o latou taliga ma tataʻi ese o latou nifo auro mo ni mea faamanatu, ma tanumia i latou io latou gutu, ae peitai o le solia o tulafono mama uma e oo atu i totonu-e le o faamatalaina malo o le taua o le mafaufau. "

I le isi itu, e tele naua le faʻafetai i faʻataʻitaʻiga a le au Nazi ma Iapani. O le pepelo e le faʻamalosi, e mautinoa e sili atu ona faʻasalaina nisi o taua taua nai lo le leai. O le toʻatele o tagata na faʻamoemoe e faʻataunuʻuina e le faʻamasinoga se tulafono masani lea e mulimuli ane faʻamalosia tutusa mo solitulafono uma e faasaga i le filemu ma solitulafono o taua. O le Sui Faafoe Moliaga i Nuremberg, le faamasinoga a le Faamasinoga Maualuga a Robert H. Jackson, na saunoa i lana saunoaga amata:

“O le lagona masani o tagata ua faatonuina ai le tatau ona taofia le tulafono ma le faasalaga o nai soligatulafono laiti e tagata laiti. E tatau foi ona oʻo atu i tamaloloa o loʻo latou mauaina le paoa tele ma latou faʻaaoga tatau ma tuʻufaʻatasia e faʻatutu ni gaioiga leaga e le tuua ai se fale i le lalolagi e leʻo aʻafia. O le Charter o lenei Komisi Faamasino o loʻo molimauina ai le talitonuga o le tulafono e le gata i le puleaina o amioga a tamaloloa, ae e oʻo foi i taʻitaʻi, e pei ona taua e Lord Chief Justice Coke ia King James, 'i lalo o le… tulafono.' Ma seʻi ou faamanino atu e ui lava o lenei tulafono na muamua faaaogaina faasaga i Siamani faatupu vevesi, o le tulafono e aofia ai, ma afai e auauna atu i se aoga aoga e tatau ona faasalaina le osofaʻiga e soʻo se isi malo, e aofia ai ma na o loo nonofo iinei i le faamasinoga. "

Na faaiʻuina e le faamasinoga e faapea o le taua o le taua "e le na o se solitulafono faava o malo; o le solitulafono sili ona maualuga faava o malo, e ese mai na o isi solitulafono tau solitulafono lea e aofia ai i totonu ia te ia lava le leaga o mea leaga uma. "Na molia e le faamasinoga le solitulafono sili o le osofaiga ma le tele o soligatulafono laiti na mulimuli mai ai.

O le faʻamoemoega o le faʻamasinoga faʻavaomalo mo solitulafono tau solitulafono e leʻi ausia, o le mea moni. O le Komiti o Faamasinoga a le Mālō o Amerika na aofia ai se moliaga o le osofaʻiga faasaga ia Peresitene Richard Nixon mo le faʻatonuina o le pomu faalilolilo ma le osofaʻiga a Kemupotia i ana ata tusitusi. Nai lo le aofia ai o na moliaga i le faʻasalaga mulimuli, e ui i lea, na filifili le Komiti e taulalata atu i luga o le Watergate, telefoni, ma le inoino i le Fono Aoao.

I le 1980s Nicaragua sa talosagaina le Faamasinoga Faava o Malo (ICJ). O lena faamasinoga na faapea mai ua faatulagaina e le Iunaite Setete le vaega fou o le fouvale, o le Contras, ma le totoina o faletua o Nicaragua. Na maua ai na amioga e fai ai le osofaiga faavaomalo. Na taofia e le United States le faamalosia o le faamasinoga e Malo Aufaatasi ma o lea na taofia ai Nicaragua mai le mauaina o soo se taui. O le Iunaite Setete na o ese mai le pulega a le Faamasinoga a le Lalolagi mo Solitulafono Faava o Malo, ma le faamoemoe ia mautinoa o le a le toe faia ni gaoioiga a le US i le faamasinoina o se tagata le faaituau lea e mafai ona pulea lelei ai lo latou tulaga faaletulafono po o solitulafono.

Talu ai nei lava, na faatuina ai e le Malo Aufaatasi faamasinoga mo Yugoslavia ma Rwanda, faapea foi ma faamasinoga faapitoa i Sierra Leone, Lepanona, Cambodia, ma Timor East. Talu mai le 2002, o le International Criminal Court (ICC) ua molia solitulafono solitulafono e taitai o atunuu laiti. Ae o le solitulafono o le osofaiga na avea ma solitulafono maualuga mo le tele o tausaga e aunoa ma le faasalaina. Ina ua osofaia e Iraki Kuwait, na tulieseina e Iraki le Iraki ma faasalaina malosi ai, ae ina ua osofaʻia e le Iunaite Setete ia Iraki, e leai se malosi malosi e ulufale ai ma toe faaleleia pe faasalaina le solitulafono.

I le 2010, e ui lava i teteega Amerika, na faatuina ai e le ICC lana pulega i luga o solitulafono o le osofaiga o le lumanai. O a ituaiga o mataupu o le a faia, ma aemaise lava pe o le a alu i le maeʻa o malo mamana e leʻi auai i le ICC, o malo o loʻo umia le veto malosiaga i Malo Aufaatasi, e tumau pea ona iloa. O le tele o solitulafono tau solitulafono, e ese mai i solitulafono ogaoga o le osofaiga, na faia i tausaga talu ai nei e le Iunaite Setete i Iraki, Afghanistan, ma isi nofoaga, ae o nei solitulafono e le i molia e le ICC.

I le 2009, na faʻamaonia e le faamasinoga Italia le faʻamaonia o le 23 Amerika, o le toʻatele oi latou o tagata faigaluega a le CIA, mo a latou matafaioi i le faoa o se alii i Italia ma auina atu o ia i Aikupito e faʻasalaina. I lalo o le mataupu faavae o pulega lautele mo solitulafono sili ona leaga, lea ua taliaina i le faatupulaia o numera o atunuu i le salafa o le lalolagi, na faailoa ai e le faamasinoga faa-Sipaniolo le taupulepule Chilea Augusto Pinochet ma le susuga a 9-11 Osama bin Laden. O le faamasinoga lava lea faa-Sipaniolo na ia taumafai e molia sui usufono o le pulega a George W. Bush mo solitulafono o taua, ae sa faamanuiaina malosi Sepania e le pulega a Obama e tuu le mataupu. I le 2010, o le faamasino na aofia ai, Baltasar Garzón, na aveesea mai lona tulaga ona o lona faʻaaogaina o lona malosi e ala i le suʻesuʻeina o le fasioti tagata poʻo le leai o ni sili atu nai lo le 100,000 tagata lautele i lima o tagata lagolago o Gen. Francisco Franco i le 1936-39 Spanish Civil War ma o uluai tausaga o le pulega a Franco.

I le 2003, na faʻatuina ai e se loia i Belgium le faitioga e uiga ia Gen. Tommy R. Franks, o le ofisa o le US Central Command, o loʻo molia ai solitulafono tau i Iraq. O le Iunaite Setete na vave ona faamataʻuina le aveeseina o le ofisa autu o NATO mai Peleseuma pe afai e leʻi aveesea e lena atunuu lana tulafono e faatagaina ai faamasinoga o solitulafono mai fafo. O moliaga na faʻatuina faasaga i ofisa o Amerika i isi atunuu Europa ua oʻo i le taimi nei ua le mafai foi ona oʻo i le faamasinoga. O mataupu tau le va o tagata na aumaia i totonu o le Iunaite Setete e tagata na afaina ai ma isi solitulafono o taua na agai i luma faasaga i tagi mai le Matagaluega o Faamasinoga (i lalo o le taitaiga a Peresitene Bush ma Obama) o soo se ituaiga o tofotofoga o le a avea ma lamatiaga i le saogalemu o le atunuu. I le masina o Setema 2010, o le Faamasinoga Lona Iloiloga Lona Iva o Talosaga Apili, na malilie faatasi ai ma lena talosaga, na lafoina ai se mataupu na aumai e faasaga i le Jeppesen Dataplan Inc., o se lala o Boeing, mo lana matafaioi i le "faaliliu" o pagota i atunuu na latou sauaina ai.

I le 2005 ma le 2006 ao avea le Republicans ma sui i Congress, o sui o le Congress Congress Democratic Party, na taitaia e John Conyers (Mich.), Barbara Lee (Calif.), Ma Dennis Kucinich (Ohaio) na uunai malosi mo se suesuega i pepelo na osofaia le osofaiga faasaga i Iraq. Ae talu mai le taimi na manumalo ai le Democrats i le tele o Ianuari Ianuari 2007 e oʻo mai i le taimi nei, e leai se isi faʻamatalaga o le mataupu, e ese mai i le komiti Senate ua faʻateʻaina lana lipoti umi.

I Peretania, i le eseesega, e leai ni "fesili" e amataina i le taimi na le maua ai "auupega o le tele o le faafanoga", faaauau pea i le taimi nei, ma atonu o le a faalautele atu i le lumanai. O nei suʻesuʻega ua faʻatapulaʻaina ma i le tele o faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻamaonia lelei o paʻepaʻe. Latou te leʻi aafia i moliaga faasolitulafono. Ae o le mea moni na latou faia moni lava. Ma oi latou na saunoa i se mea itiiti, sa viia ma faamalosiau ina ia toe tautala teisi atu. O lenei tau ua maua mai ai-o tusi uma lava, o se 'oa taualoa na faʻalauiloa ma faʻasalalau pepa, ma faʻasalaga molimau molimau. Ua ia vaaia foʻi le aveʻesea o fitafita mai Iraq mai Peretania. I le eseesega, e le 2010 i Uosigitone, e masani lava mo tagata filifilia e vivii atu i le 2007 "luga" ma tauto atu latou te iloa o Iraq o le a avea ma "taua lelei" i taimi uma. I le tulaga tutusa, o Peretania ma nisi o isi atunuu o loo sailiili a latou matafaioi i le ave faamalosi o tagata, falepuipui, ma le faaoolima, ae le o le Iunaite Setete e lei - ua faatonuina e le Peresetene Obama le Loia Sili ina ia aua nei molia i latou e sili ona taua, faʻataʻitaʻiga o se meatotino.

Fuaiupu: AISE PE AFAI O LE TALAFAASOLOPITO O LE LALOLAGI LATALA LE TULAFONO?

O le polofesa o le saienisi faaupufai, Michael Haas na lolomiina se tusi i le 2009 o le ulutala o loo faaalia ai mea na aofia ai: George W. Bush, War Criminal? O le Noataga a le Bush Bush mo 269 War Crimes. (O le 2010 tusi a le tusitala e tasi e aofia ai Obama i ana moliaga.) O le numera tasi i le lisi o le 2009 a Haas o le solitulafono o le osofaʻiga faasaga ia Afghanistan ma Iraq. Haas e aofia ai isi solitulafono e lima e fesootaʻi ma le le faʻasalaina o taua:

War Crime #2. Lagolagoina o Taliga i se Taua Faitele. (Lagolagoina o le Northern Alliance i Afghanistan).

War Crime #3. Taufaʻatau Taufaʻatau Taufaʻatau.

War Crime #4. Fuafuaga ma le Saunia mo se Taua o le Faʻamasinoga.

War Crime #5. Taupulepulepulega leaga i le Taua o le Wage.

War Crime #6. Tala Fou mo le Taua.

O le faalauiloaina o se taua e mafai foi ona aafia ai le tele o soliga o tulafono i totonu o aiga. O le tele o ia solitulafono e fesoʻotaʻi ma Iraq o loʻo auiliiliina i le 35 Article of Impeachment and the Case for Prosecuting George W. Bush, lea na lomia i le 2008 ma aofia ai ma se folasaga na ou tusia ma 35 tusitusiga o le impeachment na taua e le faipule o Dennis Kucinich (D., Ohio. ) tuuina atu i le Konekeresi. E leʻi usitaia e Bush ma le Konekeresi le Tulafono o Malosiaga o le Taua, lea e manaʻomia ai se faʻapitoa ma le faʻatagaina o taua mai le Konekeresi. E leʻi usitaʻia e Bush tuʻutuʻuga ole faʻatagaga le manino na faʻasalalau e le Konekeresi. Nai lo lena na ia tuuina atu se lipoti tumu i pepelo e uiga i meatau ma fusi i le 9-11. O Bush ma lana aufaigaluega sa pepelo i taimi uma i le Konekeresi, o se solitulafono i lalo o tulafono eseese e lua. I lea, e le gata o taua o se solitulafono, ae o taua pepelo o se solitulafono foi.

Ou te le faʻamoemoe e piki Bush. E pei ona taʻua e Noam Chomsky e uiga i le 1990, "Afai e faaaogaina tulafono a Nuremberg, o le a taʻalo uma le peresitene o Amerika Amerika." Na taʻua e Chomsky o le Susuga Tomoyuki Yamashita na tautau mo le avea ma taʻitaʻi sili o le au Iapani oe na faia mea leaga i le atu Filipaina i le taimi mulimuli o le taua pe a leai se fesootaiga ma i latou. E tusa ai ma lena tulaga, o le tala lea a Chomsky, e tatau ona e tautau i peresitene uma o Amerika.

Ae, na finau a Chomsky, e tatau ona e faia tutusa tusa lava pe laʻititi tulaga faatonuina. Na lafo e Truman ni pomu atomic i luga o tagata. Truman "na amata ona faatulaga se taua tele o le tetee atu i osofaiga i Eleni lea na fasiotia ai le tusa ma le selau ma le ono afe tagata, 60,000 tagata sulufai, o le isi ono sefulu afe pe na faatigaina tagata, faiga faaupufai ua motusia, pule o le itu-lima. Na o mai Amerika ma ave. "Na faatoilaloina e Eisenhower malo o Iran ma Kuatemala ma osofaia Lepanona. Kennedy osofaia Cuba ma Vietnamese. O Johnson sa fasia tagata tau i Indochina ma osofaia le Dominican Republic. Nixon osofaia Cambodia ma Laos. Ua lagolagoina e Ford ma Carter le osofaʻiga a Initonesia i East Timor. Reagan na faʻatupeina solitulafono tau i Amerika Tutotonu ma lagolagoina le osofaiga a Isaraelu i Lepanona. O faataitaiga nei na faia e Chomsky mai luga o lona ulu. E tele isi, o le tele o nei mea na taʻua i totonu o lenei tusi.

FUAFUAGA: O PERESITENE E LE MAFAI ONA FAʻAALIA LE VAEGA

O le mea moni, o Chomsky blames presidents mo taua o le osofaʻiga aua na latou faʻalauiloaina. Ae peitai, o le faavae, o le tatalaina o se taua o le matafaioi a le Konekeresi. O le faʻaaogaina o le tulaga o Nuremberg, poʻo le Kellogg-Briand Pact - na faʻamaonia aloaia e le Senate - i le Congress lava ia o le a manaʻomia ai le tele o maea poʻo, pe a sili atu i le faasalaga oti, le tele o falepuipui.

Seia vagana ua faia e Peresitene William McKinley le uluai failautusi o le aufaasālalau a le au peresitene ma faasalalau i le au lomitusi, o le Fono Aoao e pei o le ogatotonu o le malosiaga i Uosigitone I le 1900 McKinley na faia se isi mea: o le mana o peresetene e auina atu fitafita e tau faasaga i malo i fafo e aunoa ma le faamaoniga a le malo. Na auina atu e McKinley ni fitafita 5,000 mai le Atu Filipaina i Saina e faasagatau atu i le Feteenaiga a le Failautusi. Ma na ia alu ese mai ai, o lona uiga e mafai e peresitene o le lumanai ona faia foi faapena.

Talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ua maua e peresitene malosiaga tetele e faagaoioia i le faalilolilo ma fafo atu o le vaavaaiga a le Fono Aoao. Na faaopoopo atu e Truman i le ofisa o le peresitene le CIA, le Faufautua o le Puipuiga mo le Atunuu, le Polokalame a le Ea, ma le auupega faaniukilia. Kennedy na faʻaaogaina ni fausaga fou na taʻua o le Polokalame Fesoasoani Faʻatonu a le Vaega Faapitoa, Komiti 303, ma le Vaega a le Atunuʻu e faʻamalosi malosiaga i totonu o White House, ma Green Berets e faʻatagaina ai le peresitene e faʻatautaia galuega faʻapitoa. Na amata ona talosagaina e le Peresetene le Palemene ina ia faailoa atu se setete o faalavelave tutupu faafuasei a le atunuu e pei o se iuga e faataamilo i le manaoga o se tautinoga o le taua. O Peresitene Clinton, e pei ona matou vaai i le mataupu e lua, na faaaogaina le NATO o se taavale mo le alu i taua e ui lava i le tetee a le malo.

O tulaga na siitia ai malosiaga taua mai Congress to the White House na taunuu i se tumutumu fou pe a fesiligia e Peresitene George W. Bush loia i totonu o lana Matagaluega o Faamasinoga e tusia ai se mealilo faalilolilo o le a togafitia e pei o le tauaveina o le malosi o le tulafono, manatuaina o le toe faauigaina o tulafono moni o lona uiga o le faafeagai o le mea na latou malamalama i ai e fai. I le Oketopa 23, 2002, Loia Sili Lagolago Jay Bybee na sainia se itulau 48-itulau i le fautuaga a le peresitene Alberto Gonzales ua taʻua o le Pule a le Peresetene i lalo o le Tulafono a le Atunuu ma le Tulafono Faavaomalo e Faaaoga ai le Malosi Faaupuga e faasaga ia Iraq. O lenei tulafono faalilolilo (pe valaau i le mea e te manaʻo i ai, faʻamanatuina o se tulafono) faʻatagaina soʻo se peresitene e faia toʻatasi le mea na taʻua e Nuremberg "solitulafono sili ona maualuga i le lalolagi."

O le memo a Bybee e tautino mai ai o se peresitene ei ai le mana e faʻailo ai taua. Vaitaimi. Soo se "faatagaga e faʻaaoga ai le malosi" e pasia e le Konekarate ua faʻamanuiaina e le mafaamatalaina. E tusa ai ma le kopi a Bybee o le US Constitution, e mafai e le Konekeresi ona "tuuina atu ni faaaliga aloaia o taua." E tusa ai ma laʻu tala, ua i ai i le Congress le malosiaga "e taua ai le taua," faapea foi ma malosiaga uma e fesootai i ai. O le mea moni, e leai se mana faʻaalia aloaia i soo se mea i laʻu kopi o le Faavae.

Bybee faʻateʻaina le Tulafono o Malosiaga Taua e ala i le taʻua o le veto a Nixon nai lo le faʻatalanoaina o le tulafono lava ia, lea na pasia ai veto a Nixon. Bybee na tusia tusi na tusia e Bush. Na ia taʻua foi se faamatalaga o le Bush, o se faamatalaga na tusia e suia ai se tulafono fou. Bybee e faalagolago i tagata ua mavae na fatuina e lona ofisa, le Ofisa o Fautuaga Faaletulafono i le Matagaluega o Faamasinoga. Ma ua ia faalagolago tele i le finauga e faapea na faia e Peresitene Clinton mea faapena. Mo le lelei, na ia taʻua Truman, Kennedy, Reagan, ma Bush Sr., faatasi ai ma le manatu o le amepasa a Isaraelu e uiga i se tautinoga a le UN e taʻusalaina ai se osofaiga matautia a Isaraelu. O mea matagofie uma nei, ae e le o ni tulafono.

Fai mai Bybee, i le tele o tausaga o auupega faaniukilia "puipuiga mo le puipuia o le tagata lava ia" e mafai ona tauamiotonuina le lafoaia o se taua faasaga i soo se atunuu e mafai ona maua ai ni maso, e tusa lava pe leai se mafuaaga e manatu ai o le a faaaogaina e lena malo e osofaia oe:

"O le mea lea, matou te matauina e tusa lava pe o le a le mea e osofaia ai e Iraq lava le Iunaite Setete ma le WMD, pe o le a faʻafeiloaʻi atu se auupega i tagata faatupu faalavelave mo lo latou faʻaogaina i le Iunaite Setete, sa matua maualalo lava, o le maualuga maualuga o le leaga o le a O le mea e tupu, e tuʻufaʻatasia ma le faʻatapulaʻaina o le avanoa o le avanoa ma le mea e ono mafai ai, pe a tatou le faʻaaogaina le malosi, o le a faʻateleina le taufaamatau, e mafai ona taʻitaʻia ai le Peresetene e faʻamaua e tatau ona faia le gaioiga e puipuia ai le Iunaite Setete. "

Aua le manatu i le tikeri maualuga o le afaina o le "galuega a le militeri" e maua, po o lona manino le tulafono. O lenei faʻamanatuga e faʻamaonia ai se taua o le osofaʻiga ma solitulafono uma ma le faʻaleagaina o le malosi i fafo atu ma i le fale na faʻamaonia e le taua.

I le taimi lava e tasi na manatu ai ia peresetene le mana e faʻasese ese ai tulafono o taua, latou te tautatala faalauaitele e lagolagoina i latou. Na taʻua e Harold Lasswell i le 1927 o se taua e mafai ona sili atu le maketiina i "tagata tuusaoloto ma tagata ogatotonu" pe afai e afifiina e pei o le faʻamaoniaina o tulafono faava o malo. Na taofia e Peretania le finau mo le Taua Muamua a le Lalolagi i luga o le faavae o le fiafia faaletagata lava ia ina ua latou mafai ona finau e tetee atu i osofaiga a Siamani o Peleseuma. Faʻatulaga e Falani se Komiti mo le Puipuiga o Tulafono Faʻavaomalo.

"O le au Siamani na mafua ona o le tele o le alofa mo tulafono faavaomalo i le lalolagi, ae na vave ona maua e mafai ona faila se pupuu mo lē ua molia. . . . O tagata Siamani. . . na latou iloa ai o loo latou tauivi mo le saolotoga o le sami ma aia tatau a nuu laiti e fefaatauai ai, e pei ona latou manatu ua talafeagai ai, e aunoa ma le gauai atu i faiga taufaamatau a le au Peretania. "

Na fai mai le au fai latou te tau mo le faasaolotoina o Peleseuma, Alsace, ma Lorraine. Na fai mai tagata Siamani o loo latou tau mo le faasaolotoina o Aialani, Aikupito, ma Initia.

E ui lava i osofaiga a Iraq i le leai o se faatagaga UN i le 2003, na fai mai Bush o loo osofaʻia ina ia faamalosia se iugafono a le UN. E ui lava i le tauivi ma se taua toetoe lava o le au fitafita US, ae sa faaeteete Bush e faafoliga o galue o ia i totonu o se tuufaatasiga faavaomalo faavaomalo. O nei taʻitaʻi e naunau e faʻalauiloa le manatu o le tulafono faʻavaomalo ao solia, ma lamatia ai le lamatiaina oi latou lava, e ono fautua mai ai le taua latou te tuʻuina atu i le manumalo i le taimi nei mo le taua fou, ma lo latou talitonuga e faapea o le taimi e amata ai le taua e leai se tasi e toe foi mai ia suʻesuʻe ma le totoa pe na faapefea ona tupu.

Fuaiupu: O LE TULAGA FAʻAMATALAGA A LE TAGATA

O le Hague ma Geneva Feagaiga ma isi maliega faava o malo lea e avea ai le Iunaite Setete o se pati e taofia ai solitulafono ia e masani lava ona avea ma vaega o soo se taua, e tusa lava po o le a le tulafono o le taua atoa. O le tele o nei nonogatupe ua tuu i le US Code of Law, e aofia ai solitulafono o loo maua i Feagaiga i Sineva, i le Feagaiga e faasaga i le Tigā ma isi Tauagafau, Tiga Faaletino po o le Faalumaina o Togafitiga poo le Faasalaga, ma i tauaofiaga e faasaga i mea tau vailaau ma meaola. O le mea moni, o le tele o nei maliega e manaʻomia ai le sainia o atunuu e pasia tulafono a le aiga e faia ai aiaiga o feagaiga o vaega taʻitasi a le atunuu lava ia. Na avea seia oo i le 1996 mo le Iunaite Setete e pasia le Tulafono o Solitulafono o le War Crimes e tuuina atu ai le 1948 Geneva Conventions le malosi o US Federal Law. Peitai, e tusa lava pe o gaoioiga e faasaina e konekarate e le i faia ni solitulafono faaletulafono, o le feagaiga o loo avea pea ma vaega o le "Tulafono Maualuga o le Laufanua" i lalo o le Faavae o le Iunaite Setete.

Na faailoa e Michael Haas ma tusia pepa solitulafono a le 263 e faaopoopo atu i osofaiga, lea na tupu i le taimi nei o le taua i Iraq, ma vaevaeina i latou i vaega o "amio o le taua," "togafitiga o pagota," ma le "amio a le galuega mulimuli ane. "O se faʻataʻitaʻiga masani o solitulafono:

War Crime #7. Le le mafai ona mataituina le tutoatasi o se falemaʻi.

War Crime #12. Faʻamasinoga o Neutral Countries.

War Crime #16. Faʻalavelave Faʻaleagaina Tagata Faʻasalalau.

War Crime #21. Faaaogaina o Uranium Meaalofa.

War Crime #31. Faʻamasinoga Faʻamasinoga.

War Crime #55. Tigā.

War Crime #120. Tuua o le Aia tatau i Fautuaga.

War Crime #183. Faʻasalaga o Fanau i Totonu o le Tausaga o Tagata Matutua.

War Crime #223. Le mafai ona Puipuia Journalists.

War Crime #229. Faʻasalaga Atoa.

War Crime #240. Faʻasalaga o meatotino tumaoti.

O le lisi o faʻasauā e ō mai i taua, e umi, ae e faigata ona mafaufau i taua e aunoa ma i latou. O le Iunaite Setete e foliga mai o loo agai atu i le itu o taua e le tauasoina e ni taotoga e taofiofia, ma le taumateina o le fasioti tagata na faia e vaega faapitoa i lalo o le pule faalilolilo a le peresitene. O ia taua e mafai ona aloese mai le tele o solitulafono taua, ae o latou lava e le tusa ai ma le tulafono. O se lipoti a Malo Aufaatasi i le masina o Iuni 2010, na faaiuina e faapea, o osofaiga a le US drone i Pakisitana e le tusa ai ma le tulafono. Na faaauau pea osofaiga a le drone.

O le faamasinoga na faatoai atu i le 2010 e le Nofoaga Tutotonu mo Aia Tatau Faavae (CCR) ma le United States Liberties Union (ACLU) na luitauina le faiga masani o fasioti tagata Amerika. O le finauga na tuʻuina atu e le au tagi le taulai atu i le aia tatau i le faagasologa. O le White House na ia faia le aia tatau e fasiotia ai Amerika i fafo atu o le Iunaite Setete, ae o le a faia e aunoa ma le molia o tagata Amerika i soo se solitulafono, tuu i latou i le faamasinoga, poo le tuuina atu ia i latou avanoa e puipui ai i latou lava mai moliaga. CCR ma le ACLU na taofia e Nasser al-Aulaqi e aumai ai se faamasinoga e tusa ai ma le faaiuga a le malo e faatagaina le fasiotia o lona atalii, le tagata Amerika o Anwar al-Aulaqi. Ae na faasilasila e le Failautusi a le Matagaluega o Tupe a Anwar al-Aulaqi o se "tagata ua taua faapitoa i le lalolagi," lea na avea ai o se solitulafono mo loia e tuuina atu ai sui mo lona manuia e aunoa ma le mauaina muamua o se laisene faapitoa, lea na le i ai i le malo i le taimi o lenei tusitusiga faʻatagaina.

I le 2010, na faʻaalia ai e le Congressman Dennis Kucinich (D., Ohio) le tulafono e faasa ai le fasiotia o tagata Amerika. Talu ai, i loʻu iloa, o le Konekeresi e le i oʻo lava i lena taimi na pasia ai se pati se tasi na le lagolagoina e Peresitene Obama talu ona ulufale atu o ia i le White House, e ono le mafai e lenei tagata ona talepe lena tafega. E le lava le malosi o tagata lautele e faʻamalosia ai ia suiga.

O le tasi mafuaaga, ou te masalomia, ona o le le lava o le mamafa o se talitonuga faifai pea i mea faa-Amerika. Afai e faia e le peresitene, ia sii mai le saunoaga a Richard Nixon, "o lona uiga e le o se tulafono." Afai e faia e lo matou malo, e tatau ona faaletulafono. Talu ai o fili i totonu oa tatou taua o ni tagata leaga, e tatau ona tatou lagolagoina le tulafono, pe sili atu foi i le lagolagoina o le amiotonu amiotonu o se ituaiga.

E faigofie ona tatou vaʻaia le mea na faia e tagata i itu uma o se taua e le mafai e la latou itu ona faia se mea sese. O le a sili atu lo tatou iloa o lo tatou malo, e pei o isi malo, e mafai ona faia mea sese, e mafai moni lava ona fai mea tonu, matua sese - e oo lava i soligatulafono. O le a sili atu lo tatou faʻaopoopo e faʻamalosia le Fono Faitulafono e taofi le faʻatupeina o taua. O le a sili atu lo tatou taumafai e avea ma tagata taua e ala i le faia o le taua ma le taimi nei o tagata taua.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana