E le o Hero Hero

Toa e le o ni toa: Mataupu 5 O le "Taua o le Pepelo" Saunia e David Swanson

E LE FAIA FAʻAALIGA

Na faamamaluina e Pericles i latou na maliliu i le taua i tafatafa o Atenai:

"Ua ou nofo i le maoae o Atenai ona ou te manao e faaali atu ia te oe o loo matou finau mo se taui e maualuga atu nai lo i latou oe le fiafia i nei avanoa, ma ia faavaeina e ala i faamaoniga faamaonia o le lelei o nei alii o loo ou faamanatuina nei. O la latou viiga sili ona maualuga na uma ona tautalagia. Aua i le faalauteleina o le aai ua ou faalauteleina ai i latou, ma o tagata e pei oi latou o latou amioatua na avea ai o ia ma mamalu. Ma le toʻaitiiti o tagata Hellene e mafai ona taʻua e uiga ia i latou, o a latou galuega pe a fuaina i le paleni ua maua tutusa ma lo latou lauiloa! Ou te talitonu o le oti e pei oi latou, o le fua moni lea o le taua o le tagata; atonu o le faaaliga muamua lea o ona uiga lelei, ae o soo se mea lava latou te faamaufaailogaina. Auā e oʻo lava ia i latou e le faʻavalea i isi auala e mafai ona latou ole atu ma le amiotonu i le malosi na latou tau ai mo lo latou atunuu; ua latou soloiesea le leaga ma le lelei, ma ua sili atu le aoga o le setete e ala ia latou auaunaga a le malo nai lo le latou manua ia latou mea na faia.

"E leai se tasi o nei alii na faaaluina e le tamaoaiga po o le le mautonu e faamavae le fiafiaga o le olaga; e leai se tasi oi latou e tuu ese le aso leaga i le faamoemoe, o le natura i le mativa, o se tamaloa, e ui lava ina mativa, atonu o le ai ai se aso e mauoa ai. Peitai, latou te manatu o le faasalaga oo latou fili na sili atu ona suamalie nai lo nei mea uma, ma e le mafai ona latou pauu i se mafuaaga sili ona tamalii, latou te filifili i le lamatia oo latou ola ina ia faamamaluina ma le mamalu, ma ia tuua le malologa. Na latou faamavae e faamoemoe i lo latou avanoa le maua o le fiafia; ae i le feagai ai ma le oti na latou filifili e faalagolago ia i latou lava. Ma ina ua oo mai le taimi na latou mafaufau ai e tetee ma mafatia, nai lo le lele ma faasaoina o latou ola; Na latou sosola ese mai le upu le faaaloalo, ae i luga o le malae na tutumau ai o latou vae, ma i se taimi vave, i le maualuga o lo latou tamaoaiga, na latou feoti ai mai le vaaiga, ae le o lo latou matatau, ae o lo latou mamalu. "

Aperaamo Lincoln na faamamaluina i latou na maliliu i le taua i le itu i matu:

"E fa ma le fitu tausaga talu ai na aumaia ai eo tatou tama i lenei konetineta, o se malo fou, na fananau mai i Liperate, ma sa tuuto atu i le manatu e tutusa tagata uma. O le taimi nei o loo tatou punouai i se taua tele faalemalo, e tofotofoina pe o lena malo, po o soo se atunuu ua maitaga ma ua tuuto, e mafai ona tumau umi. Ua tatou feiloai i se taua taua o lena taua. Ua matou o mai e faapaia se vaega o lena fanua, o se nofoaga malolo mulimuli mo i latou oe na tuuina atu o latou ola ina ia ola lena nuu. E fetaui lelei ma tatau ona tatou faia lenei mea.

"Ae, i se tulaga sili atu, e le mafai ona tatou tuuto - e le mafai ona tatou faapaia - e le mafai ona tatou faapaiaina - o lenei eleele. O alii totoa, ola ma e ua oti, oe na tauivi iinei, ua faapaiaina, sili atu nai lo o tatou malosi le malosi e faaopoopo pe faaleagaina ai. O le lalolagi o le a le maitauina, pe manatua pea mea tatou te fai atu iinei, ae e le mafai ona galo le mea na latou faia iinei. E mo i tatou o ola, nai lo lea, ia tuʻuina atu iinei i le galuega e leʻi maeʻa lea na oʻo i ai i latou ua tau ai iinei, ua matua maoae lava le alualu i luma. E sili ia i tatou le tuuto atu iinei i le galuega tele o loʻo i ai io tatou luma - o nei tagata faʻamaonia ua tatou faʻalauteleina le tuuto i lena mafuaaga lea na latou tuuina mai ai le fuataga mulimuli o le faʻalotu - o le mea lea tatou te maumauaʻi ai e le tatau i nei tagata oti ona ua oti i se mea le aoga - o lenei malo, i lalo o le Atua, o le a toe fanauina se saolotoga-ma o lena malo o tagata, e tagata, mo tagata, o le a le fano mai le lalolagi. "

E ui lava e le o toe fai mai e le peresitene nei mea, ma afai e mafai ona latou fesoasoani e aua le talanoa e uiga i le oti, o le savali e tasi e aunoa ma le tautala i le aso. E viia fitafita i le lagi, ma o le vaega e uiga i lo latou lamatia o latou ola e malamalama e aunoa ma le taʻua. O le au faipule ua matua le fiafia lava e faapea e le o se mea masani ia i latou le maua o le lagona latou te tamoe i le malo. E sili atu le fiafia o Peresitene e avea ma Faauluuluga i le avea ma pule sili. O le muamua e mafai ona togafitia e pei lava o se atua, ae o le tagata mulimuli o se taʻutaʻu pepelo ma pepelo.

Ae o le mamalu o le au aoao ma peresitene e sau mai lo latou vavalalata ma le au le iloa ae totoa mamalu. Aʻo le manaʻo tele o tagata tetele latou te fesiligia a latou tulafono, latou te manaʻomia naʻo le fautua atu o lea fesili e aofia ai faitioga a le 'autau poʻo le faʻaalia o masalosaloga e uiga i le le manuia o le' au. O le mea moni, o taua lava latou e fai lelei lava e faʻafesootai i latou lava ma fitafita. O le mamalu o fitafita atonu e maua uma mai i le ono mafai ona fasiotia i latou i se taua, ae o le taua lava e na o le mamalu lava ona o le i ai o le au fitafita solofanua - e le o ni fitafita faapitoa, ae o le au totoa na tuuina atu le taulaga sili ao leʻi -oloaina e le tuugamau o le fitafita le iloa.

E tusa lava pe o le a le mamalu sili e mafai e se tagata ona manao e ave i fafo ma fasiotia i se taua a se tagata, o le ai ai taua. Na tusia e Peresitene John F. Kennedy i se tusi i se uo se mea e le mafai ona ia faia i se tautalaga: "E i ai le taua seia oo i le aso mamao e fiafia ai le tagata tetee faamaoni i le igoa ma le mamalu e pei ona faia e le fitafita i aso nei." Ou te fia lena faamatalaga o se mea laitiiti. E tatau ona aofia ai i latou e mumusu e auai i se taua e tusa lava pe latou te talia pe leai foi le tulaga o le "tagata tetee lotofuatiaifo." Ma e tatau ona aofia ai i latou e tetee atu i le taua i fafo atu o le militeli, e aofia ai le malaga atu i nofoaga faamoemoeina o pomu i poloaiga e avea ma "talipupuni a tagata."

Ina ua tuuina atu ia Peresitene Barack Obama se Nobel Peace Prize ma fai mai o isi tagata e sili atu ona talafeagai, sa vave ona ou mafaufau i nisi. O nisi o tagata totoa ou te iloa pe na latou faalogo i ai ua mumusu e auai i a tatou taua i le taimi nei pe taumafai foi e tuu o latou tino i totonu o le taua o le masini taua. Afai latou te fiafia i le igoa tutusa ma le mamalu e pei o le toa, o le a tatou faalogo uma e uiga ia i latou. Afai latou te matua faʻaaloalogia, o nisi oi latou o le a faatagaina e tautatala mai e ala ia tatou televise ma nusipepa, ma ao lei umi se taua, o le a le toe i ai.

Fuaiupu: O LE A LE HERO?

Sei o tatou vaʻavaʻai atili i le tala o le lototoa a le militeli na tuʻuina mai ia i tatou e Pericles ma Lincoln. O Random House o loʻo faʻamatalaina se toa e pei ona mulimuli mai (ma faʻamatalaina le toa i le ala lava e tasi, suia i le "tamaitai" mo le "tagata"):

"1. o se alii e iloga le lototele ma le gafatia, e faamemelo i ana galuega totoa ma uiga taua.

"2. o se tagata o ia, i le manatu o isi, ei ai uiga totoa po o ua faia se galuega totoa ma ua manatu o se faataitaiga po o se mea lelei: O ia o se toa i le lotoifale ina ua ia faasaoina le malelemo.

"4. Faʻasolopito masani.

"A. o se tagata e foliga mai e pei o le Atua ma le manuia lea na masani ona faamamaluina e avea o se paia. "

Lototele po o le gafatia. Galuega taua ma uiga lelei. E i ai se mea e sili atu iinei nai lo le na o le lototele ma le totoa, na o le feagai ma le fefe ma mea matautia. Ae o le a? O se toa e manatu o se faʻataʻitaʻiga poʻo se mea lelei. E manino lava o se tasi na oso i luga ma le lototele i fafo o se faamalama 20-tala o le a le fetaui ma lena faauigaga, tusa lava pe o lo latou totoa o le totoa e pei o le toa. E manino lava o le lototoa e tatau ona manaʻomia le lototoa o se ituaiga e manatu tagata e avea ma se faʻataʻitaʻiga mo i latou lava ma isi. E tatau ona aofia ai le taʻutaʻu ma le manuia. O lona uiga, o le toa e le mafai ona avea ma toa; e tatau foi ona lelei ma agalelei. O le oso i fafo o se faamalama e le agavaa. O le fesili, pe o le fasioti ma le oti i taua e tatau ona agavaa ma agalelei. E leai se tasi e masalosalo o le lototoa ma le totoa.

Afai e te tilotilo atu i le "toa" i le lolomifefiloi, i le ala, o le ae mauaina le "lototele" ma le "toa." O le faauigaga a le Ambrose Bierce's Devil's Dictionary o le "toa" e pei

"O se vaega o fitafita o le valea, tiute, ma le faamoemoe o le tagata taalo.

'Aisea ua e tu ai?' na oso ai le taʻitaʻi o le vaevaega i Chickamauga, o le na faʻatonuina se moliaga: 'agai i luma, le alii, i le taimi e tasi.'

'O le lautele,' o le tala lea a le taitaiau o le au faatupu vevesi, "Ua ou talitonuina o soo se isi lava faaaliga o le toa i aʻu 'au, o le a latou aumaia i latou i le fetaui ma le fili.'"

Ae pe o le a sili atu le lelei ma le agalelei pe faataumaoi ma valea le taua? Bierce na avea o ia ma fitafita a le militeli i Chickamauga ma na sau ese ma le le fiafia. I le tele o tausaga mulimuli ane, ina ua mafai ona lolomiina tala e uiga i le Taua a le Malo lea e le susulu i le mamalu mamalu o le militani, na lolomi ai e Bierce se tala e taʻua o le "Chickamauga" i le 1889 i le San Francisco Examiner lea na mafua ai ona auai i sea taua e foliga mai o amioga sili ona leaga ma leaga e mafai e se tasi ona faia. O le tele o fitafita ua latou faamatalaina tala tutusa faapena.

E fiailoa lena taua, o se mea e masani ona taʻua o se mea mataga ma mataʻutia, e tatau ona agavaa ai ona tagata auai mo le mamalu. Ioe, e le tumau le mamalu. Faʻasalaga faʻasalaga vevesi i totonu o la tatou sosaiete. O le mea moni, i le tele o mataupu na tusia i le va o le 2007 ma le 2010, o fitafita na foliga mai ua talafeagai ma le tino ma le mafaufau ma taliaina i totonu o le militeli, na faia "mamalu," ma leai se talafaamaumau o faafitauli tau mafaufau. Ma, i le taimi na manua ai, o ia lava fitafita soifua maloloina muamua na maua i se maʻi o le tagata ua i ai muamua, ua lafoaia, ma faafitia le togafitiga mo o latou manuʻa. O se tasi o fitafita na lokaina i totonu o se pusa faʻailoga seia maeʻa ona malilie e sainia se faʻamatalaga e iai sona maʻi muamua - o se taualumaga a le Taitaifono o le House Veterans Affairs Committee o le "faʻasauā."

Faʻamalosia tiute o fitafita, o mea moni, e le o togafitigaina e le militeli poʻo le sosaiete faʻapitoa ma faʻaaloalogia. Ae o le tala faasolopito, o le "fitafita" o se tagata amio mama ona o lona naunau e sola ese ma maliu i le ituaiga o fasioti tagata fasioti tagata lea e masani ona auai ai. O na mea tauvalea faʻamaʻi faʻamaʻi ma le mafaufau o le tele o. . . lelei, o le tele o se mea e laʻititi nai lo se ant: latou te tau. Ma e sili atu i latou nai lo tatou.

Fuaiupu: O AI TOTONU O HEROES TOO?

O tau e totogi ai taua ma le taua tele ma le tele o le faʻalapotopotoga ma le le mautonu, ma le mea tatou te taʻua o le "toa." Latou te matua faamaoni i le mafuaaga i se auala e le mafai ai e tagata agaalofa ona faʻafetaui: "E pei o le i ai o se fuʻa a Amerika ia te oe i le taimi na fanau mai ai, "na taʻu atu ai e le fomaʻoti ma le tagata photojournalist Mark Moffett i le mekasini a Wired. O aneti o le a fasi isi auvae e aunoa ma le pisa. Aneti o le a avea ai le "taulaga sili" e aunoa ma le faatuai. Aneti o le a faʻaauau a latou misiona nai lo le tu e fesoasoani i se tagata manua.

O vailaʻau o loʻo o atu i luma, o le mea latou te fasioti ai ma feoti muamua, o tagata sili ona vaivai ma vaivai. Ua ositaulagaina i latou e fai ma vaega o se laasaga manumalo. "I nisi o vaegaau a au, e mafai ona i ai le faitau miliona o 'au e faʻaaogaina e alu i luma i se vaega tele e oʻo atu i le 100 futu le lautele." I se tasi o ata o Moffett, lea e faʻaalia ai "le marauder ant in Malaysia, o loʻo faʻapipiʻiina nisi o le vaivai vaivai i le afa i se vaitau sili atu o le fili ma manulele uliuli. "O le a le tala a Pericles i le falelauasiga?

"E tusa ai ma Moffett, atonu tatou te aʻoaʻoina se mea se tasi pe lua mai le faʻafefea ona tau taua e loi. Mo le tasi, o loʻo faʻatautaia e 'autau loi e ui lava i le le lava o le faʻatonuga. " Ma e leai foi ni taua e ono maeʻa e aunoa ma ni pepelo: "E pei o tagata, e mafai e loi ona taumafai e faʻaoso fili i pepelo ma pepelo." I se isi ata, "lua loi feagai ma se taumafaiga e faʻamaonia lo latou silisili - lea, i lenei loi ituaiga, ua filifilia i le maualuga o le tino. Ae o le loi atamai i le itu taumatau o loʻo tu i luga o le maʻaaʻa ina ia maua se inisi mautu i luga o lana nemesis. ” E faʻamaonia e le faʻamaoni Ape?

O le mea moni, o loi o ni toa tuuto e mafai foi ona latou tauina taua a le malo lea e fai ai sina tauiviga i le va o North ma Saute foliga o le lakapi lakapi. O lapisi faʻapipiʻi, Ichneumon eumerus, e mafai ona tuiina se ofaga o loi ma se faʻamalamalamaga oona e mafua ai ona fetauaʻi loi i se taua faalemalo, afa le ofaga faʻasaga i le isi afa. Vaʻai faalemafaufau pe ana fai na matou se vailaʻau mo tagata, o se ituaiga o talavai-malosi Fox News. Afai tatou te faia le atunuʻu, e ono avea uma le au tau ma toa pe naʻo le afa o latou? O toa le loi? Ma afai latou te le o faia, mafuaʻaga ona o mea o latou faia po o le mama ona o mea latou te mafaufauina e uiga i mea o latou faia? Ma faʻapefea pe a fai o le fualaʻau latou te manatu ai o loʻo lamatia o latou ola mo le manuia o le lumanaʻi olaga i le lalolagi pe ia puipuia le puipuiga o le puipuiga mo le temokalasi?

Fuaiupu: VAEGA PLUS

O fitafita e masani ona pepelo, aua o le sosaiete atoa ua pepelo i, ma - i se faaopoopoga - e na o le au faitafita e mafai ona pepelo ia te oe. E masani ona talitonu fitafita latou te i ai i se misiona mamalu. Ma e mafai ona latou faʻamalosi tele. Ae e mafai foi e leoleo ma afi afi i auala tali tutusa, mo faʻamoemoe taua ae itiiti ifo le mamalu ma le hoo-ha. O le a le lelei o le lototele mo se galuega faʻaleagaina? Afai e te talitonu sese o loʻo e faia se mea taua, o lou lototoa - Ou te manatu - e faʻalavelave. Ma atonu foi o le toa e aoga e faataitai i isi tulaga. Ae o oe lava e le mafai ona avea ma se faʻataʻitaʻiga poʻo se mea lelei. O a outou amioga o le a le lelei ma agalelei. O le mea moni, i se masani masani ae faʻaogaina uma le gagana tautala, e mafai ona e faʻauʻuina le faitioina o se "tagata palauvale."

A o osofia e le au faatupu faalavelave le vaalele i fale ia Setema 11, 2001, masalo sa latou sauā, fasioti tagata, maʻi, le fiafia, solitulafono, valea, ma le toto, ae o le mea na masani ona valaau i le televise a Amerika o le "matataʻu." E faigata le o le mea moni, e ala i lo latou totoa, atonu o le a le mafuaʻaga na oʻo ai i le tele o failauga na oʻo atu i le faʻafeagai. "Bravery" ua malamalama o se mea lelei, o lea o le fasioti tagata fasioti tagata e le mafai ona lototetele, o le mea lea o le fefe. Ou te mateina o le mea lenei o mafaufauga. E tasi le tasi o le televise na te le taʻalo.

"O i matou o le tagata matamuli," o le tala lea a Bill Maher, ma malilie faatasi ma se malolo na fai mai o tagata 9-11 fasioti tagata e le o ni tagata matataʻu. "O loʻo osofaʻi mai afi mai le lua maila maila. O le le fefe lena. Nofo i le vaalele pe a oʻo i le fale. Taʻu le mea e te manaʻo i ai. Aua le fefe. E saʻo oe. "Na le mafai e Maeli ona puipuia le fasioti tagata. Na o le puipuia o le Igilisi. Na leiloa lana galuega.

Le faafitauli ou te manatu Na iloa e Aeda ua tatou maua le totoa mamalu ona o ia lava e aunoa ma le taofi e iloa ai tatou te le o lona uiga. O lona uiga o le satini fofo. O le militeli e manao i fitafita e pei o ni fitafita, o fitafita o le a mulimuli i poloaiga, e oo lava i poloaiga e ono fasiotia i latou, e aunoa ma le taofi e mafaufau i se mea mo i latou lava, e aunoa ma le malolo mo se isi mea e mafaufau pe o mea e sili ona taua pe leaga. Matou te leiloa e aunoa ma le lototoa. Matou te manaʻomia e faʻafeiloaʻi ai ituaiga uma o mea lamatia e le mafai ona alofia, ae leai se mafaufau e leai se aoga o le totoa ma sili atu ona leaga, ma e mautinoa e le o le lototoa. O mea tatou te manaʻomia o se mea e sili atu nai lo le faʻaaloalo. O la tatou faʻataʻitaʻiga ma le tagata lelei e tatau ona avea ma se tasi e naunau e faʻaalu mea lamatia pe a manaʻomia mo mea ua ia fuafuaina ma le faʻaeteete ina ia avea ma auala lelei i le lelei. O la tatou sini e le tatau ona faʻamaasiasi i isi vaega uma o le lalolagi, e oʻo lava i faʻasalaga vevesi, e ala i le le mafaufauina o faʻataʻitaʻiga o mea iti laiti. "O le 'toa,'" na tusia ai Norman Thomas,

"Pe o le malo manumalo po o le malo na faʻatoʻilaloina, na faʻasalaina i le talia o le faʻamalosi ma se ituaiga o usiusitai tauaso i taitai. I le taua, e leai se filifiliga i le va o le usitai atoatoa ma le faalumaina. Ae o se malo lelei e faalagolago i le mafai e alii [ma tamaitai] ona pulea i latou lava e ala i faiga ia ogatasi le faamaoni ma faitioga aoga. "

E i ai mea lelei e uiga i le faʻatauvaʻa: lototele ma le le manatu faapito; lotogatasi o le vaega, ositaulaga, ma le lagolago mo uo a se tasi, ma - a itiiti ifo i le mafaufau o se tasi - mo le lalolagi maualuga; tulaga faaletino ma faalemafaufau; ma le adrenaline. Ae o le taumafaiga atoa e aumaia le mea sili mo le sili ona leaga e ala i le faʻaaogaina o uiga sili ona tamalii o le amio e tautua ai pito sili ona leaga. O isi vaega o le olaga faamiliteli o le usiusitai, sauā, taui, faanoanoa, sauā, fefe, fefe, manua, mafatiaga, mafatiaga, ma le oti. Ma o le sili o nei mea o le usiusitai, aua e mafai ona tau atu i isi uma. O tulaga faamiliteli na faʻaleleia e talitonu o le usiusitaʻi o se vaega o le faʻatuatuaga, ma o le faʻatuatua i mea silisili e mafai ona e maua sauniuniga tatau, faia sili atu o se iunite, ma nofo saogalemu. "Alu ese lena maea i le taimi nei!" Ma e puʻeina oe e se tasi. Le itiiti ifo i le toleniga. O le tasi o loo alaga mai le tasi inisi mai lou isu: "O le a ou soloia le fola i lau avega faanoanoa, fitafita!" Ae e te ola. Le itiiti ifo i le toleniga.

O le mulimuli i poloaiga i se taua, ma le feagai ai ma fili e manaʻo ia oe ua oti, o le mea moni e mafua ai ona e fasiotia, e tusa lava pe na e faʻamalosia e amio pei o le leai. Ae o le a. Ma oe pele ia te oe o le a faatafunaina. Ae o le militeli o le a taavale solo e aunoa ma oe, i le tuʻuina o sina tinoitupe i totonu o taga o auupega, ma le faia o le fia miliona o tagata e sili atu ona auai i vaega taufaʻatau Amerika. Ma afai o lau au fitafita i aso nei o le faʻafefeina o tagata ese e aunoa ma le lamatiaina o lou oe lava ola, aua e te faia e oe lava ia e mafai ona e ola filemu ma mea na e faia, pe o le a alu se isi mafaufau o oe o se toa. E le o se toa; e le o le totoa po o le lelei, ae le gata i le lua.

Fuaiupu: O SE ALAMANUIA AUAUNAGA

O Iuni 16, 2010, o le Palemene Chellie Pingree o Maine, o le, e le pei o le toatele o ana uo, sa faalogologo atu i ona sui auai ma tetee atu i nisi faatupega o taua, na fesiligia ai le Susuga a David Petraeus i le Komiti o Komiti o Auupega a le Fale:

"Faafetai . . . General Petraeus mo le matou mafutaga i le asō ma mo lau auaunaga tele i lenei atunuu. Matou te matua talisapaia lena mea, ma ou te fia fai atu i le aufono le tele o loʻu talisapaia o le galue malosi ma le ositaulaga oa matou 'au, aemaise lava le sui o le setete o Maine, lea o loʻo i ai se vaega maualuga o tagata na galulue i le militeli, ioe, tatou te faafetai mo a latou galuega ma a latou osigataulaga ma, ioe, o le taulaga oo latou aiga. . . .

"Ou te le ioe ia te oe i luga o le manatu o lo matou faaauau pea o le militeli i Afghanistan e faamalosia moni ai lo matou saogalemu faaleatunuu. Talu mai le osofaʻi o fitafita i Aferika i Saute ma Aferika i sasaʻe, na tatou vaaia na o le faateleina o le malosi o faiga sauā, faatasi ai ma se malo le lelei ma le le lelei o Afghan. Ua ou talitonu o le faaauau pea i lenei osofaiga ma le faateleina o le maualuga o au a Amerika o le ai ai le iuga lava e tasi: o le tele o Amerika ua maliliu, ma o le a tatou le latalata atu i le manuia. I loʻu manatu o tagata Amerika e tumau pea le masalosalo o le faaauau pea ona tuu o latou atalii ma afafine i se auala lamatia i Aferika e aoga le tau e totogi, ma ou te manatu ua i ai mafuaaga lelei latou te lagona ai lena lagona. E foliga mai o le faateleina o le militeri i Aferika i Saute ma Aferika i sasae ua mafua ai le faateleina o le le mautonu, faateleina le saua, ma le toatele o tagata ua maliliu. . . . "

O lenei mea ma sili atu o vaega uma o le fesili amata a le au fono, o le fesiligia o le fono e masani ona sili atu le tele o le tautala mo le lima minute na tuʻuina atu e le tagata nai lo le faatagaina o le molimau e tautala. Na faaauau pea e Pingree ona toe taʻua faamatalaga molimau e faapea, a oso ese mai fitafita a Amerika mai eria i Aferika, e mafai e taitai o le lotoifale ona sili atu ona tetee atu i le Tali Tali - o lana mea faigaluega sili ona faigaluega o le galuega a Amerika. Na ia sii maia le amepasa a Rusia o le sa masani i le Soviet Union i le taimi muamua o Afghanistan i lona fai mai o le Iunaite Setete na faia nei mea sese uma lava ma o loo agai i luma e faia ni mea fou. Ina ua uma ona faaalia e Petraeus le le atoatoa, e aunoa ma le tuuina mai o ni faamatalaga fou, na faalavelave Pingree:

"Mo le fiafia i taimi, ma ou te iloa o le a ou tamoe mai iinei, o le a ou fai atu ou te talisapaia ma ou talisapaia mai le amataga e te le ioeina. Sa ou manao e tuu ese le lagona iina ou te manatu o le faateleina o le popole o le lautele o le atunuu e uiga i le tau, le maumau o ola, ma ou te manatu tatou te popole uma lava i le leai o so tatou manuia, ae faafetai tele mo lau auaunaga. "

O le taimi lena, na osooso ai Petraeus e faamatala mai e manao o ia e aluese mai Aferika, na ia faasoa uma atu popolega a Pingree, ae na ia talitonu o le mea na ia faia na faaleleia ai le saogalemu o le atunuu. O le mafuaaga na matou i ai i Afghanistan na "matua manino lava," o lana tala lea, e aunoa ma le faamalamalamaina o le a. Fai mai Pingree: "O le a ou toe fai atu: Ou te talisapaia lau auaunaga. Ua i ai so tatou feeseeseaiga i lenei tulaga. "

O le "fesiligia" a Pingree o le mea pito sili ona latalata lea na tatou vaai i ai i le Konekeresi - ma e seasea lava - i se faʻasalalauga o manatu o le toʻatele o tagata lautele. Ma e le na o le talanoa. Na tulituliloa e Pingree e ala i le palota e faasaga i le faʻatupeina o se faʻaola i Afghanistan. Ae ua ou siiina lenei faafesuiaiga ina ia mafai ona faasino atu se isi mea. A o molia le Susuga a le Susuga a Petraeus i le mafua ai ona fasiotia alii talavou ma tamaitai Amerika ona o le leai o se mafuaʻaga, mafua ai le fasiotia o tagata Aferika i le leai o se mafuaaga, o le taofia o Afghanistan ma le faaitiitia oi tatou nai lo le saogalemu, o le Pulepule o Pingree na mafai ona faafetai atu i le tolu taimi mo lenei "auaunaga." Huh?

Tatou faʻamaonia se malamalamaaga loloto. Taua e le o se auaunaga. O le ave o aʻu lafoga lafoga, ma i le toe foʻi atu e fasioti tagata le sala ma lamatia loʻu aiga i le tulaga e ono le mafai ai, e le o se auaunaga. Ou te le lagonaina le auauna atu i se gaioiga faapena. Ou te le fesili mo lena mea. Ou te le lafoina se siaki faaopoopo i Uosigitone e fai ma faʻamatalaga e faʻaalia ai loʻu agaga faafetai. Afai e te manaʻo e auauna atu i tagata, e sili atu le poto masani o galuega nai lo le auai i le masini masi - ma o se ponesi e mafai ona e ola ma faʻafetai i au auaunaga. O le mea lea o le a ou le taʻua ai le mea e "auauna atu" ai le Matagaluega o Taua poʻo tagata e faia "auaunaga ma alii ma tamaitai" po o komiti e faamoemoe e vaavaaia le mea moni latou te faʻailoaina komiti "aufaigaluega". O mea matou te manaʻomia o komiti tautua e le faʻafefeteina, ma e matou te manaʻomia i latou i le igoa ma le mamalu na tusia e Kennedy e uiga i. O le Matagaluega o Puipuiga e tapulaa i le puipuiga moni o se tala ese.

Fuaiupu: E TATAU ONA TATOU TAGATA

I le taimi o taua talu ai nei, ua le mafai e le au peresitene ona latalata i soo se malae, pe afai ei ai ni malae, e tusa lava pe o le mea moni e pei ona faia e Lincoln, pe oo foi i le falelauasiga i le fale, po o le faatagaina foi o mea pueata e pueina ai tino e toe foi mai i pusa ( se mea faasaina i le taimi o le au peresitene o George W. Bush), poo le tuuina atu foi o lauga e taʻua ai e ua oti. E i ai lauga e le uma e uiga i mafuaaga taua o taua ma e oo lava i le totoa o le au. Ae peitai, o le autu o le oti, o le mafuaaga, e mafua mai i taimi uma.

Na taʻua e Franklin Roosevelt i luga o le leitio "E toʻasefulu tasi alii totoa ma le faamaoni o lo matou Neivi na fasiotia e le au Nasis." Na faafoliga o Roosevelt e osofaʻia e le militeri Siamani le USS Kearny e aunoa ma se lapataiga. O le mea moni, o le auvaa atonu o le toa tele, ae i le umi o le talanoaga a Roosevelt, semanū latou te taʻumamaina le le mautonu e tutū atu i luma aʻo mafaufau ia latou lava pisinisi i luga o se vaa faʻatau. O le a le tele o le lototoa ma le faamaoni o le a manaʻomia?

I lona faʻafetai, i se faʻamatalaga le masani ai o le taua na aofia ai, na taʻua mulimuli ane e Roosevelt le taua o le a oʻo mai:

"O le faasologa o lisi o fitafita o le a mautinoa e tele. Ou te matua lagonaina le atuatuvale o aiga uma o alii i totonu oa matou auupega ma aiga o tagata i aai ua pomaina. "

Peitai, e leʻi faia e le FDR ni falelauasiga o fitafita. Lyndon Johnson sa aloese mai le autu o le taua na maliliu, ma sa na o le toalua ni falelauasiga na auai ai mai le sefulu o afe o fitafita sa ia faatonuina e maliliu. Nixon ma peresitene e toalua Sa auai uma Bush i le tele o falelauasiga o fitafita na latou auina atu e feoti.

Ma, e leai se aoga e fai atu ai, e le faʻaaloalogia e peresitene ia tagata na le afaina Amerika o latou taua. Afai o le "faasaolotoina" o se atunuu e manaomia ai le "ositaulagaina" o ni nai tagata Amerika ma nai le selau afe tagata, aisea e le faanoanoa ai na tagata uma? E tusa lava pe e te manatu na tauamiotonuina le taua ma faia nisi mea e le mafaamatalaina, e le tatau ea i le faamaoni ona iloa le ua maliu?

Na asiasi atu Peresitene Ronald Reagan i se fanuatanu o Siamani ua maliliu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O lana filifiliga o le taunuuga o feutagaiga ma le peresitene o Siamani o le sa iloa e mafai ona asiasi atu Reagan i le nofoaga o se nofoaga sa i ai muamua i le tolauapiga. Fai mai Reagan, ao lei faia le malaga, "E leai se mea sese i le asiasi atu i lena fanuatanu lea o loo i ai na alii talavou o ni tagata afaina i le Nazism. . . . O i latou na afaina, e pei lava foi o tagata na aafia i nofoaga o faasalaga. "Pe o latou? Na fasiotia fitafita Nazi i le taua? Pe faalagolago i luga pe latou te talitonu o loʻo latou faia se mea lelei? E faʻalagolago i le matutua na latou i ai ma o le a le pepelo na taʻu atu ia i latou? Pe e faʻalagolago pe na latou faigaluega i luga o se malae poʻo se nofoaga o le tolauapiga?

Ae faapefea le taua a Amerika? E i ai le miliona miliona tagata Iraqis e faʻamaonia faʻamaonia ma le 4,000 Amerika tagata faʻamalosi? Pe o uma uma na aafia i le 1,004,000? Po oi latou na osofaia tagata na afaina ma i latou oe na osofaia tagata fasioti tagata? Ou te manatu o loʻo i ai moni lava le avanoa mo nisi faʻagasolo iinei, ma o soo se ituaiga o fesili e sili ona taliina e tusa ai ma se tagata patino, ma e oʻo lava i lena taimi e mafai ona sili atu ma le tasi le tali. Ae ou te manatu o le tali faaletulafono - o i latou e auai i se taua malosi o taua o tagata fasioti tagata, ma le isi itu oe ua afaina - e maua i se vaega taua o le tali lelei. Ma ou te manatu o se tali lea e sili atu ona saʻo ma maeʻa le tele o tagata latou te iloa.

O Peresitene George W. Bush, faatasi ai ma se peresitene asiasi mai fafo o le setete, na faia se fonotaga a le aufaasālalau i le maota tele na ia faaigoa o lana "ranch" i Crawford, Texas, i le aso Aokuso 4, 2005. Na fesiligia o ia e uiga i le 14 Marines mai Brook Park, Ohaio, o le na faatoa maliu i se poma i auala i Iraq. Fai mai Bush,

"O tagata o Brook Park ma tagata o le aiga oe ua maliliu, ou te faamoemoe e mafai ona latou maua le mafanafana i le mea moni e faitau miliona o latou tagatanuu o loo tatalo mo i latou. Ou te faamoemoe latou te maua foi le mafanafana i le malamalama o le osigataulaga na faia i se galuega taua. "

I le lua aso mulimuli ane, na fasiotia ai Cindy Sheehan, le tina o se fitafita Amerika i Iraki i 2004, na tolauapi i fafo o le faitotoa i le fanua o Bush i se taumafaiga e fesili atu ia te ia po o le a le mea taua i le lalolagi. E afe ma afe tagata na auai ia te ia, e aofia ai sui o le Veterans for Peace i lana konafesi na ia talanoa ai ae faatoa malaga atu i Crawford. Na tuuina mai e le aufaasālalau le tele o le tosina atu mo vaiaso, ae e lei taliina Bush e le fesili.

O le tele o peresetene e asiasi i le Tuugamau o le Leoleo e Leloaloa. Ae o fitafita na maliliu i Gettysburg e le manatuaina. Matou te manatua na manumalo le North i le taua, ae e leai ni a matou tagata taitoatasi po o mafaufauga faʻapitoa o fitafita taʻitoʻatasi na avea ma se vaega o lena taua. O fitafita e toetoe lava a le iloa uma, ma o le tuugamau o le Unknown o loʻo suitulaga ia i latou uma. O se vaega lea o taua sa i ai e tusa lava pe na tautala Pericles, ae atonu e le o iai i le taimi o taua ma tafega o le Middle Ages, po o Iapani i le vaitau o samurai. Pe a tau le taua ma pelu ma ofutau - taugata taugata e fetaui ma na o tagata elisi e faʻamalosi i le fasioti ma le leai se isi mea - atonu e lamatia o latou ola mo na o latou lava mamalu.

Fuaiupu: O LE TUSI MA LE TUSI E ONA I LE TUSI PAIA

Ina ua avea le "tamalii" e faatatau i na o latou tofi taua faapea foi ma uiga na faamoemoeina mai ia i latou, o le au fitafita uma e sili atu nai lo se pulu i totonu o se masini taua. Na suia lena mea i fana, ma auala na aʻoaʻoina ai tagata Amelika mai tagata o le atunuu ma faigaluega faasaga i Peretania. O le taimi nei, soo se tamaloa mativa e mafai ona avea ma toa tau, ma o le a tuuina atu ia te ia se pine po o se sikola i le tulaga o le tamalii. "O se fitafita o le a tauivi umi ma faigata mo sina lipine lanu," o le tala lea a Napoleon Bonaparte. I le Faʻamasinoga Faʻa-Falani, e te leʻi manaʻomia se aiga; e mafai ona e tau ma maliu mo se fuʻa a le malo. E oʻo mai i le taimi o Napoleon ma le US Civil War, e te leʻi manaʻomia se faʻamalosi poʻo se atamai e avea ai ma se toa sili. E tatau ona e ave lou nofoaga i se laina umi, tu ai iina, ma o nisi taimi e faafoliga e fana lau fana.

O le tusi a le Cynthia Wachtell War No More: O le Antiwar Impulse in American Literature 1861-1914 o loo faamatala ai se tala e uiga i le tetee atu i le taua e faatoilaloina ai le taufaasese a le tagata lava ia, o le faia o le tusipasi, le faasalaina o le pisinisi lolomiina, ma le le lautele o le lautele, ma faatuina o ia lava o se filo ma le ituaiga o pepa Amerika (ma le tifaga) talu mai lena taimi. O se tala, i se vaega tele, o tagata o pipii atu i manatu tuai o le tamalii taua ma mulimuli ane amata ona tuu i latou eo.

I tausaga e agai atu i ma aofia ai le Taua a le Lalolagi, o le taua - toetoe lava o le faauigaga - e le mafai ona teena tusitusiga. I lalo o le faatosinaga mamafa a Sir Walter Scott, o le taua na tuuina mai e avea o se taumafaiga lelei ma le alofa. O le oti na valiina i ni leo malulu o le moe manaomia, o le natura matagofie, ma le mamalu o le tauvalry. O manuʻa ma manuaga na le i maua. O le fefe, le fiafia, valea, le ita ma isi uiga e matua taua lava i le taua moni e leʻi i ai i lona fatu fatuga.

"E tele naua lima o Sir Walter i le faia o le tagata i Saute, e pei ona i ai muamua ao le i faia le taua," o le tala lea a Mareko Twain, "o ia o se mea tele na mafua mai i le taua." O uiga i le itu i matu sa foliga tutusa ma le ituaiga i Saute. "Afai e mafai e le North ma Saute ona malilie faʻatasi i le taimi o taua," na tusia e Wachtell,

"Sa latou faigofie maliega e uiga io latou manaʻoga tusitusi. E tusa lava pe o latou lagolagosua sa i ai i le Confederacy poo le Iuni, na mananao le au faitau e faamautinoa o latou atalii, tuagane, ma tama sa taaalo i ni vaega i se taumafaiga taua na fiafia i ai le Atua. O tusitala taʻutaʻua taua i luga o se gagana vavalalata e uiga i lagona o lagona tiga, faanoanoaga, ma le ositaulaga. O le le mautonu ma le manino o faʻamatalaga o le taua na le taliaina. "

O le mamalu o le taua sa taatele i le mea na taʻua e Phillip Knightley o le "tausaga auro" mo tagata taua, 1865-1914:

"I le au faitau i Lonetona po o Niu Ioka, o taua mamao i nofoaga ese e foliga mai e le moni, ma o le Golden Golden style of war reporting - i mea e moli ai fana, pu aiona, o tauiviga tauivi, o le lautele o le totoa, o fitafita e malolosi, ma O a latou bayoneta e fai ai galuega a le fili - na na ona faaopoopo i le le malamalama o se tala manaia tele. "

O loʻo tatou ola pea i lenei tusi faʻatautaia faʻataʻitaʻiga i aso nei. E faanatinatiina le eleele e pei o se zombie, e pei lava o le foafism, faafitia o le lalolagi atoa, ma le sauā. E foliga mai o le faʻafefe faʻafefe o le aulotu mo Tavita Petraeus e mautinoa lava pe a fai e tau i le pelu ma se solofanua nai lo le kesi ma le televise televise. Ma e tutusa lava le leaga ma leai se aoga e pei o le taimi na o atu ai fitafita o le Taua Muamua a le Lalolagi ina ia feoti i le faatoaga mo lea:

"Na manatua uma e itu uma ia mamalu anamua, e faʻaaoga ai le faʻataʻitaʻiga o le fitafita toa e faʻaalia le taua o se faʻamalositino i le mamalu faʻalegata ma le taʻitaʻiga a le Atua, aʻo faʻaaogaina tekonolosi faʻaonapo nei e tau ai se taua o le faʻamaonia. I le Taua o le Taua, na amata ia Iulai 1916, na osofaia e le au Peretania laina laina o le fili mo le valu aso, ona agai lea i luga mai luga o le tauau i luga o le tauau. Siamani masini masini fasiotia le 20,000 oi latou i le aso muamua. Ina ua mavae le fa masina na pauu le au a Siamani i ni nai maila i le tau o 600,000 Allied ua maliliu ma 750,000 Tiamani ua maliliu. I le faatusatusa atu i feteenaiga colonial e masani ai malosiaga uma o le malo, o le oti oti i itu uma e lua e maualuga lava. "

Ona o le taua o le taua i le faagasologa o taua, e pei lava ona latou faia ao le i tatalaina, o tagata Peretania, Farani, Siamani, ma mulimuli ane le Iunaite Setete, latou te leiloa lelei le atoaga o tagata na aafia i le Taua Muamua a le Lalolagi fafo. A na latou i ai, atonu latou te taofia.

Fuaiupu: O LE MATAFAIO LE MATUA

E oo lava i le faapea mai ua tatou faʻamalosia le taua, o le tuʻuina lea o se mea manaia i luga o mea, ae le na o le faia o faaiuga o taua e le le mafai ona iloa. Talu mai le Taua a Vietnam, ua faʻavaivaia ai e le Iunaite Setete le faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga a le militeli na faʻaaogaina i tagata uma. Ae tatou te faʻaaluina le faitau piliona o tālā i le faʻafaigaluegaina, faʻaleleia tupe a le militeri, ma ofoina atu le sainia o pusa seʻia oʻo lava i tagata e "auai ma le lotomalie" e ala i le sainia o konekarate e mafai ai e le militeli ona sui ia faaupuga i le loto.

Afai e manaʻomia nisi 'au, ia na o le tuʻuina atu o konekarate o mea e te maua. Manaomia nisi mea e sili atu? Faʻasolemole le Puipui a le Atunuu ma auina atu tamaiti i le taua na sainia o latou manatu o le a latou fesoasoani i afaina o le afa. E le lava? Totogi konekarate mo felauaiga, kuka, faamamaina, ma fausiaina. Tuu fitafita e avea ma fitafita mamā o la latou galuega e tasi o le fasioti tagata, e pei lava o faifeau anamua. Boom, ua e faaluaina le numera o lou malosi, ma e leai se tasi na te vaʻavaʻai sei vagana ai le auvaʻa.

Ae manaʻomia nisi tagata fasioti tagata? Faʻataʻitaʻitauina ni tagata faʻatau. Faʻasalaga tagata mai fafo. E le lava? Faʻaalu le faitau afe o tala i luga o tekinolosi e faʻatele ai le mana o tagata taitoatasi. Faʻaaoga vaalele e leʻi faʻaaogaina ina ia leai se tasi e afaina ai. Folafola atu i tagata faimalaga o le a avea i latou ma tagatanuu pe a latou auai. Suia tulaga faʻapitoa mo le lisiina: ave faʻamalosi, sili atu, sili atu le soifua maloloina, ma le itiiti o le aʻoga, faʻamaumauga solitulafono. Faia ni aʻoga maualuluga e tuʻuina atu i le tagata suʻesuʻe ni taunuʻuga o le suʻega o aʻoaʻoga ma faʻamatalaga faʻamatalaga a tamaiti aoga, ma folafola atu i tamaiti o le vasega e mafai ona latou tulituliloaina a latou vaega filifilia i totonu o le lalolagi ofoofogia o le oti, ma o le ae auina atu i latou i le kolisi pe a latou ola - hey, leai se mea. Afai latou te puipuia, ua amata ona tuai. Faʻamatu i vitio vitio i le faʻatauina o faleoloa. Auina atu le au faipule masani i totonu o le aʻoga e faʻamafanafana ai tamaiti e oʻo i le manatu o le faamaoni ma le faʻamaoni ma le faamaoni i le fuʻa. Faʻaalu 10 faʻapitoa tupe i le suʻeina o fitafita fou ao matou faʻaaluina le aʻoaʻoina o tamaiti taitoatasi. Fai se mea, soo se mea lava, nai lo le amataina o se ata.

Ae o loʻo i ai se igoa mo lenei faiga o le aloese mai se ata masani masani. Ua taʻua o se ata o le mativa. Talu ai ona e le fiafia tagata e auai i taua, oi latou o loʻo i ai isi matata faigaluega e masani lava ona filifilia isi filifiliga. O i latou o loʻo vaʻaia le militeli o se tasi oa latou filifiliga, na o le pau lava le latou fana i aʻoga i kolisi, poʻo a latou auala e tasi e sosola ese ai mai o latou olaga faigata o le a sili atu ona maua. E tusa ai ma le Not Your Soldier Project:

"O le toʻatele o fitafita fitafita e maua mai i lalo ifo-ogatotonu o tupe maua.

"I le 2004, 71 pasene o tagata piliki uliuli, 65 pasene o tagata Latino, ma le 58 pasene o tagata papaʻe paʻepaʻe na maua mai i lalo ifo-ogatotonu o tupe maua.

"O le pasene o tagata tauva oe sa masani ona faauu i le aoga maualuga na paʻu mai le 86 pasene i le 2004 i le 73 pasene i le 2006.

"[E le o taʻua e le au faigaluega] le faigata o le kolisi e faigata ona oʻo mai - naʻo le 16 pasene o le aufaigaluega na faʻamaonia le fa tausaga o le militeli na maua tupe mo aʻoga. Latou te le o fai mai o tomai faigaluega latou te folafola atu o le a le faʻafefe atu i totonu o le lalolagi moni. Naʻo le 12 pasene o tamaʻitaʻi matutua ma le 6 pasene o tamaʻitaʻi matutua na faʻaaogaina tomai na aʻoaʻoina i le militeli ia latou galuega oi ai nei. Ma o le mea moni, latou te faʻaleagaina le lamatiaga o le fasiotia ao i ai i le tiute. "

I se tusiga 2007, na taʻua e Jorge Mariscal le auiliiliga a le Associated Press e faapea "toetoe o le tolu-vaefa o le [US] fitafita na fasiotia i Iraki na sau mai taulaga ia o le tupe maua i lalo ifo o le atunuu. E sili atu ma le afa na maua mai i taulaga lea o le pasene o tagata o loʻo nonofo i le mativa ua paʻu i le tulaga lautele. "

"Atonu atonu e le o se mea e ofo ai," na tusia ai e Mariscal,

"O le Polokalame a le Army GED Plus, lea e mafai ai e tagata talosaga e leai ni tipiloma a le aoga maualuga ona talosagaina ao latou faamaeaina se tusi faamaonia a le aoga maualuga, e taulaʻi atu i totonu o taulaga.

"Pe a faia e le autalavou faigaluega i la latou kolisi i le lotoifale, latou te masani ona fetaiai ma le au fitafita militeli o galulue malosi e faavaivaia i latou. 'E te le alu i se mea iinei,' o le tala lea a le aufaigaluega. 'O lenei nofoaga o se iuga oti. E mafai ona ou ofo atu ia te oe. ' Aʻoaʻoga a le Pentagon-e pei o le RAND Corporation o le 'Recruiting Youth' i le Kolisi a le Kolisi: Faʻamatalaga o Faʻamatalaga ma Faiga Faʻavae mo le Lumanai '- talanoa manino e uiga i le Kolisi e pei o le numera tasi o le tauvaga mo le tauvaga a le autalavou. . . .

"E le o tagata tauva uma, ioe, o loʻo aʻafia e manaʻoga tau tupe. I totonu o tagata faigaluega i lanu taitasi, e masani ona masani tu masani o le tautua faamiliteli ma fesootaʻiga i le va o le tautua ma tulaga aloaia o le tama. Mo nuu e masani ona faailogaina o 'fafo,' pei o Latinos ma Asians, o loo i ai le uunaiga e auauna atu ina ia faamaonia ai o le tasi o le 'American.' Mo tagata fou mai fafo, o loʻo i ai le faʻaogaina o le mauaina o le tulaga nofomau poo le sitiseni. O le malosi o le tamaoaiga, e ui i lea, o se uunaiga le mafaafitia. . . . "

Ua malamalama Mariscal e tele foi isi faʻaosofia, e aofia ai le naunau e faia se mea aoga ma taua mo isi. Ae na ia talitonu o na tuʻinanauga agaalofa ua faʻaaogaina:

"I lenei tulaga, o le manao ia" faia se eseesega, "i le taimi lava e tuu ai i totonu o le meafaigaluega a le militeri, o lona uiga e mafai e tagata talavou Amelikeri ona fasiotia tagata le sala pe avea foi ma ni tagata leaga ona o mea moni o le taua. Ave le faataitaiga leaga a Sgt. Paul Cortez, o le na faauu i le 2000 mai le Aoga Maualuga Tutotonu i le taulaga o Barstow, Calif., Na auai i le Vaegaau, ma auina atu i Iraq. I le masina o Mati 12, 2006, na ia auai i le faʻataʻitaʻiga a le teineitiiti o le teineitiiti Iraqi 14 ma le fasiotia o ia ma lona aiga atoa.

"Ina ua fesiligia e uiga ia Cortez, sa faapea mai se tasi o lau vasega: 'Na te le faia lava se mea faapena. Na te le afaina lava se tamaʻitaʻi. O le a le mafai lava ona ia lavea se tasi pe e sii foi lona lima i le tasi. O le tauivi mo lona atunuu o se mea e tasi, ae le o le taimi e sau ai i le faimalaga ma le fasioti tagata. E le o ia. ' Sei o tatou talia le tautinoga 'e le o ia.' Ae ui i lea, ona o se faasologa o mea e le mafaamatalaina ma le le mafaamatalaina i totonu o le tala o se taua e le tusa ai ma le tulafono ma le le mama, 'o le mea lena na avea ai o ia. I le aso Fepuari 21, 2007, na tautino atu Cortez i le faʻatagaina ma le fa o le faʻasalaga o felony. Na taʻusalaina o ia i nai aso mulimuli ane, na faasalaina i le ola i le falepuipui ma se olaga atoa i lona lava tino. "

I se tusi 2010 ua taua o le Casualty Gap, Douglas Kriner ma Francis Shen e tilotilo i faʻamatalaga mai le Taua Lona II o le Lalolagi, Korea, Vietnam, ma Iraq. Na latou iloa e na o le Taua Lona II a le Lalolagi o se galuega talafeagai, ae o isi taua e tolu na mafua ai ona le talafeagai mai tagata Amerika vaivai ma leai se aoga, ma tatalaina ai se "gaogao na tupu" na tupu tele i Korea, toe i Vietnam, ae toe i ai i le O le taua i Iraq, ao le au fitafita na suia mai le lauiloa i le "volenitia." Na taua foi e le au tusitala se sailiiliga e faaalia ai e faapea o tagata Amelikeri latou te iloa lenei tulaga faaletonu, latou te le lagolagoina le taua.

O le fesuiaiga mai le taua na mafua mai i le mauoa i le taua na muamua lava i le matitiva, o se tasi e matua le malie lava ma e le o atoatoa. Mo le mea e tasi, oi latou o loʻo i tulaga sili ona maualuga o malosiaga i le militeli o le a sili atu ona sau mai ni tulaga taua. Ma e tusa lava po o le a le latou talaaga, o le au ofisa sili o le a le mafai ona vaai atu i taua matautia. O le taʻitaʻiina o le taua i le taua, e le o le auala e toe galue ai, sei vagana ai o tatou mafaufauga. Na vaʻaia uma e le peresetene o Bush la latou faʻatagaga aloaia i luma o palota a tagata lautele pe a latou tau taua - e le itiiti ifo i le taimi na fou ma taua ai taua. Aua le manatu na tauina e nei peresitene a latou taua mai le Ofisa oval Oval. O se tasi o taunuuga o lenei mea, oi latou o faia faaiuga ia e sili ona ola ai le ola e sili atu ona le mafai ona iloa le oti oti latalata, pe ua uma ona vaai i ai.

Vaega: O LE AIR-CONDITIONED NIGHTMARE

O le uluai Peresitene Bush na vaai i le Taua Lona Lua o le Lalolagi mai se vaalele, ua mamao ese mai le oti, e ui lava e le o mamao atu ia Reagan na aloese mai le alu i le taua. E pei lava o le mafaufau i fili o ni tagata e sili atu le faigofie ona fasioti ia i latou, o le afaina oi latou mai le maualuga i le lagi e sili atu ona faigofie le mafaufau nai lo le auai i se naifi po o le fanaina o se tagata faalata o loo fusi mata i autafa o le puipui. Na alofia e Peresitene Clinton ma Bush Jr. le Taua a Vietnam, Clinton e ala i avanoa aoga, Bush e ala i le avea ma atalii o lona tama. E leʻi alu Peresitene Obama i le taua. O Peresitene Peresetene Dan Quayle, Dick Cheney, ma Joe Biden, e pei o Clinton ma Bush Jr., na aloese mai le ata. Na alu puupuu le Peresetene Al Gore i le Taua a Vietnam, ae o ia o se tusitala o le taua, e le o se fitafita na vaai i le taua.

E seasea lava ona filifili se tagata e faitau afe afe tagata maliliu o le a latou iloa le tupu. I le aso Aokuso 15, 1941, ua leva ona fasiotia e le au Nasis le tele o tagata. Ae o Heinrich Himmler, o se tasi o le au fitafita sili i le atunuu o le o le a vaavaaia le fasiotia o le ono miliona tagata Iutaia, e lei vaai lava i se tasi na maliu. Na ia talosaga e matamata i se fana i Minsk. Na faatonuina tagata Iutaia e oso i totonu o se lua i le mea na latou fana ai ma ufiufi i palapala. Ona fai atu lea o nisi e oso i totonu. Na fanafana ma ufitia. Himmler na tu tonu i tafatafa o le matamata, seia oo ina sasaa mai se mea mai le ulu o se tasi i lona peleue. Na liliu o ia ma liliu ese. Sa fai atu le taitai o le lotoifale ia te ia:

"Vaʻai i mata o tagata i lenei Kommando. O le a le ituaiga o mulimuli tatou te aʻoaʻoina iinei? Soo se mea e teu ai pe o se mea leaga! "

Na taʻu atu e Himmler ia i latou e faia lo latou tiute e tusa lava pe faigata. Sa ia toe foi i le faiga o ia mai le mafanafana o se kesi.

Fuaiupu: SAUNIA E TE KI LE PELE PEA?

O le fasioti tagata e sili atu le faigofie nai lo le. I le gasologa o le talafaasolopito, ua lamatia ai e tagata o latou lava olaga e aloese mai le auai i taua:

"Ua sosola ese tagata mai o latou atunuu, tautua umi le falepuipui, tafe mai vae, fana i lalo vae po o le faasinoupuina o tamatamailima, gasegase tauvalea po o le valea, pe, pe a mafai ona latou gafatia, ona totogi atu lea e tau i lo latou tulaga. 'O nisi e tosoina o latou nifo, o nisi tauaso, ma isi ua latou gauai atu ia i matou,' na faitio ai le kovana o Aikupito i lana tagata faigaluega i le amataga o le seneturi sefuluiva. Ma o le le talitonuina o le tulaga ma le faila a le autau a Prussia i le seneturi lona sefuluvalu, na faasaina ai e le tusi lesona a le militeli le tolauapi latalata i se togavao po o se vaomatua. O le a mafai ona liu suavai le 'au i totonu o laau. "

E ui lava o le fasiotia o tagata e le o ni tagata soifua e faigofie tele i le toatele o tagata, o le fasiotia o tagata soifua o se tasi e ese mai le masani o le olaga o se tasi e aofia ai le nonofo faatasi ma tagata e tele aganuu ua atiae faiga masani e suia ai se tagata masani i se toa, ma o nisi taimi e toe foi mai pe a maeʻa se taua. O Eleni anamua, Aztec, Saina, Yanomamo Indians, ma Scythians na latou faaaogaina foi le ava malosi po o isi vailaau e fesoasoani ai e fasiotia.

E toalaiti lava tagata e fasiotia i fafo o le militeli, ma o le toʻatele oi latou o tagata matua faʻalavelave lava. James Gilligan, i lana tusi Violence: Toe mafaufauga i se National Epidemic, ua faamaonia le mafuaaga o le fasioti tagata po o le sauā e pei o le maasiasi loloto ma le faalumaina, o se manaoga naunautai mo le faʻaaloalo ma le tulaga (ma, matua alolofa ma tausi) matua malosi na o le fasiotia ( ia lava ma / poʻo isi) e mafai ona faʻamafanafanaina le tiga - poʻo le, le leai o se lagona. Afai e matua maasiasi se tagata i ona manaoga (ma le maasiasi), tusi ai Gilligan, ma pe a ia le vaaia ni tali e le talafeagai, ma a le lava le malosi e lagona ai le alofa po o le tausalaina po o le fefe, o le taunuuga e mafai ona avea ma se vevesi. Ae a pe afai o le sauā o le amataga lea? Ae faʻapefea pe afai e te faʻafesoʻotaʻi tagata soifua soifua maloloina e aunoa ma le mafaufau? E mafai ona avea le taunuuga o se tulaga faalemafaufau e foliga tutusa ma le tagata o ia o loʻo faʻaulufaleina i totonu e fasioti?

O le filifiliga e auai i le vevesi i fafo atu o le taua e le o se mea lelei, ma e masani ona aofia ai mafaufauga leaga, e pei ona faamatala mai e Gilligan e ala i le iloiloina o uiga o solitulafono lea na faaleagaina ai e tagata fasioti tino o latou tino po o latou lava tagata. "Ua ou talitonu," na ia tusia ai,

"O lena uiga faatupu vevesi, e tusa lava pe foliga mai e leai sona mafaufau, e le mafaamatalaina, ma le mafaufau, o se tali malamalama i se tulaga e mafai ona iloagofie ma mautinoa; ma e tusa lava pe foliga mai e mafua mai i le 'manatu saʻo' o le tagata lava ia, o le taunuuga mulimuli o se faasologa o le le lelei, faaleagaina o le tagata lava ia, ma mafaufauga le iloa e mafai ona suesueina, faailoaina, ma malamalama ai. "

O le vaeluaina o tino, pe o le a lava le mea e tosoina ai i tulaga taitasi, o se faiga e masani ona taatele i taua, e ui o le tele lava o le auai i tagata e le o mananao e fasioti tagata ao lei auai i le militeli. O le tele o ata taua o le taua mai le Taua i Iraq na faaalia ai tino ma vaega o le tino ua faʻaaogaina ma faʻaalia i totonu, faʻapipiʻiina i luga o se ipu e pei o le cannibals. O le tele o nei ata na auina atu e fitafita Amerika i luga o le upega tafaʻilagi o loʻo faʻatau atu ponokalafi. E foliga mai, o nei ata na vaai i ai o ni ata mataga tau. E foliga mai, na faia i latou e tagata na fiafia i taua - ae le o le Himmlers poʻo le Dick Cheneys e fiafia e auina atu isi, ae o tagata na fiafia moni i le i ai iina, o tagata na sainia mo tupe a le kolisi po o mea tauvaga ma na aʻoaʻoina e avea ma sociopathic fasioti tagata.

O Iuni 9, 2006, o le militeri Amerika sa fasiotia Abu Musab al-Zarqawi, na ia pueina se ata o lona ulu maliu, feosofi atu i ni vaega tetele, ma faaali i totonu o se faavaa i se konafesi a le au tusitala. Mai le auala na fausia ai, o le ulu na mafai ona fesootai i se tino pe leai foi. E foliga mai o lenei mea e le gata o le faamaoniga o lona maliu, ae o se ituaiga o tauimasui mo le vavae ese o tagata Amerika-al-Zarqawi.

O le malamalama o Gilligan i mea e mafua ai sauāga e sau mai le faigaluega i falepuipui ma falemaʻi o le mafaufau, ae le o le auai i taua, ae le o le matamata i le tala fou. Na ia fautua mai o le manino manino mo le sauaga e masani ona sese:

"O nisi tagata e manatu o tagata faomea ua faaauupegaina latou te faia a latou solitulafono ina ia mafai ai ona maua se tupe. Ma o le mea moni, o nisi taimi, o le auala lea latou te faʻamaonia ai a latou amio. Ae a e nofo i lalo ma talanoa ma tagata oe faia pea lava ia solitulafono, o le mea e te lagona o le, 'Ou te lei faaaloalo tele i loʻu olaga e pei ona ou faia muamua ina ua ou fanaina se fana i se tasi,' pe, 'E te le' Talitonu pe o le a le tele o lou faaaloalo e te mauaina pe ai ai sau fana e faasino i foliga o nisi tagata. ' Mo alii oe na ola mo se olaga atoa i le ola ai o le faalumaina ma le le fiafia, o le faaosoosoga e maua vave le faaaloalo i lenei auala e mafai ona sili atu lona tau nai lo le tau o le alu i le falepuipui, po o le oti. "

E ui lava o faiga sauā, a itiiti mai i le lalolagi faitele, atonu o le faʻavalevalea, ae o Gilligan o loʻo fautua mai ni auala manino e mafai ona puipuia pe faʻamalosia ai. Afai e te manao e faateleina le sauāga, na ia tusia, o le ae faia laasaga nei na faia e le Iunaite Setete: Faʻateleina pea le tele o tagata ma sili atu ona mamafa; aloese mai fualaau faasaina e taofia ai le saua ma le faaletulafono ma faasalalauina i latou e faaosofia ai; faʻaaoga lafoga ma faiga faʻavae tau tamaoaiga e faʻalauteleina ai mea faʻaleagaina i le tamaoaiga ma tupe maua; faafitia aʻoaʻoga leaga; faʻaauauina le faʻaleagaina; maua ai faafiafiaga e faʻamalosia ai faiga sauā; ia maua vave auupega matautia; faʻateleina le faʻamalosia o tiute faʻafefealoai o alii ma tamaitai; faʻamalosia le faʻaituau i le faʻafeusuaiga; faʻaaoga le faʻasauā e faʻasalaina tamaiti i le aʻoga ma i le fale; ma le leai o se galuega e matua maualuga lava. Ma aisea e te faia ai lena mea pe talia ai? Masalo ona o le toatele o tagata afaina o le sauā e matitiva, ma oe matitiva e masani ona faatulaga ma talosagaina a latou aia tatau pe afai latou te le fefefe i solitulafono.

Gilligan e tilotilo i solitulafono mataga, aemaise lava le fasioti tagata, ona liliu atu ai lea o lona mafaufau i la tatou faiga o faasalaga sauā, e aofia ai le maliu oti, fusi o falepuipui, ma le taofia toatasi. Na ia silasila i le faasalaga faʻasalaga o le ituaiga lava o sauāga le tonu e pei o solitulafono o loʻo faʻasalaina. Na ia vaaia le malosi o le tulaga ma le mativa e pei o le faia o le tele o mea leaga, ae na te le laugaina le autu o le taua. I faʻasalalauga faʻasalalau Gilligan na faʻamalamalama manino ai na te faʻavae le taua i lona talitonuga o le sauā, ae i se tasi nofoaga na ia tetee ai i le faʻaumatia taua, ma e leai se mea na te faʻamatalaina ai le auala e mafai ai ona faʻaaogaina lona talitonuga.

O taua e faia e malo, e pei lava o la tatou faiga faamasinoga amiotonu. E tutusa o latou aʻa? E lagona ea e fitafita ma tagata faʻatau ma tagata fai konekarate ma ofisa pule le faʻalumaina ma le faalumaina? E i ai le taua o le taua ma le toleniga a le militeli o le manatu lea ua le fiafia le fili i le fitafita o le a tatau nei ona fasiotia e toe maua lona mamalu? Pe o le faalumaina o le sergent srill ua faamoemoe e faia se tali e toe faasaga i le fili? Ae faʻafefea sui o le au fono ma peresitene, ofisa lautele ma auupega Ofisa Sili o Pulega, ma le aufaasālalau faʻasalalau - oi latou e filifili moni lava e fai se taua ma faia? E le oi ai so latou maualuga maualuga o le tulaga ma le faaaloalo i le taimi nei, e tusa lava pe latou te ono o atu i faiga faapolokiki ona o lo latou naunautai faapitoa mo sea manatu? E le o iai ni faʻamatalaga e tele, e pei o tupe maua, tupe faʻatau, ma palota manumalo i le galuega iinei, e tusa lava pe tele ni tala a le Project for New American Century e uiga i le lototele ma le puleaina ma le puleaina?

Ae faapefea e uiga i tagata lautele lautele, e aofia ai uma na o le taua e lagolagoina le taua? O faʻamatalaga taatele ma mea e faapipii ai meaʻai e aofia ai: "O nei lanu e le taufetuli," "Fiafia e avea o se Amerika," "Aua le toe faʻavaivai," "Aua nei tipi ma tamoe." E leai se isi mea e sili atu le faʻalogo pe faʻapusa nai lo se taua o se togafiti po o se lagona, e pei ona i ai i le "Taua a le Lalolagi i le Terror," lea na faalauiloaina e pei o le tauimasui, e ui lava o tagata muamua ia na tauva i ai le tauimasui ua maliliu. E manatu tagata o lo latou faamaualuga ma le taua o le tagata lava ia e faalagolago i le tauimasui e maua i le pomu pusa i Afghanistan seia oo lava ina leai se tasi e tu e tetee i le pule a Amerika? Afai o lea, o le a le o se mea lelei le faʻamatala atu ia i latou o na ituaiga mea e mautinoa lava tatou te le saogalemu. Ae faapefea pe afai o tagata e naunau e faʻaaloalogia latou te iloa o ia amioga e faʻaleagaina ai lo tatou atunuu pe ulagia, pe o loʻo taʻalo e le malo mo valea, o tagata Europa e maualuga atu le ola o se taunuuga o le le tuʻuina uma oa latou tupe i taua, pe o se peresetene pei o le Afghanistan o Hamid Karzai o loʻo toesea ni atopaʻu o tupe a Amerika?

Po o le a lava, o isi suʻesuʻega e maua ai e na o le lua pasene o tagata e fiafia moni lava i le fasioti tagata, ma e matua mafatia lava le mafaufau. O le faamoemoe o le aʻoga a le militeli o le faia lea o tagata masani, e aofia ai ma le taua o le taua, i totonu o sosaiete, i le taua o le taua, ia latou faia i le taua mea o le a vaʻaia o le mea sili ona leaga e mafai ona latou faia i se isi lava taimi po o nofoaga. O le auala e mafai ai ona aʻoaʻoina vave tagata e fasioti i taua, o le faʻataʻitaʻiina lea o le fasioti tagata i aʻoaʻoga. Faiga e faʻapipiʻi i le oti, pepese "O le toto e tupu ai le mutia!", Ma fanaina faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma tulimataʻi tagata, o le a fasiotia i le taua pe a latou fefefe mai o latou mafaufau. Latou te le manaʻomia o latou mafaufau. O a latou manatu e faʻaaogaina. Fai mai Dave Grossman, "Na o le pau lava le mea e iai le faʻamoemoe e aʻafia ai le ogatotonu, ma e na o le pau lea o le mea e aʻafia ai se taifau: tulaga faʻapitoa ma le faʻamalosia o mea."

"O le mea lea e faʻaaogaina pe a faia e tagata aʻoga afi ma vaalele a le vaalele e faʻafetaui i tulaga faʻafuaseʻi faʻafuaseʻi: faʻamalamalama saʻo le faaosofiaga o le a latou feagai (i totonu o se fale mumū poʻo se vaʻalele vaalele) ona faʻasolosolo ai lea o le tali na manaʻomia i lena mea faʻaola. Faʻamatalaga-tali, faʻaosofia-tali, faʻaosofia-tali. I le faʻalavelave, pe a fefefe nei tagata mai a latou mea, latou te tali saʻo ma latou teu ola. . . . Matou te le tauina atu i tamaiti aʻoga mea e tatau ona latou faia i le tulaga o le afi, matou te faʻatonuina; ma a latou fefefe, latou te faia le mea saʻo. "

E naʻo le malosi ma le lelei fuafuaina fuafua e mafai ai ona aumaia le toʻatele o tagata e fasioti. E pei ona tusia e Grossman ma isi, "i le gasologa o le talafaasolopito o le toʻatele o tamaloloa i le malae o le taua latou te le taumafai e fasioti le fili, e oʻo foi i le faasaoina oo latou lava ola po o olaga oa latou uo." Ua matou suia lena.

Fai mai Grossman, o le faʻataunuʻuina o faiga sauā i ata tifaga, taaloga vitio, ma isi a tatou aganuʻu o se sao tele i le faʻamalosia o le lalolagi ma na te taʻusalaina, tusa lava pe fautuaina i ni auala sili atu e mafai ai e le militeli ona fausiaina ia taua. A oi ai Grossman i le pisinisi o le faufautua o fitafita ua afaina i le fasiotia, ua ia fesoasoani i le faia o le tele o le fasioti tagata. Ou te le manatu o ana faaosoosoga e matua matautia lava pei o lena mea. Ou te manatu na o lona talitonu o le fasioti tagata o le a avea ma malosiaga mo le lelei e ala i se tautinoga o taua e lona atunuu. I le taimi lava e tasi na te fautuaina ai le faʻaitiitia o le faʻamalosia o faʻasauā i le aufaasālalau ma i taaloga a tamaiti. E leai se mea i totonu o le fasioti tagata na te taʻua ai le mea le mautonu e faapea o le aufaasālalau malosi e puʻeina le vevesi e le o taua, e tatau foi ona faafaigofieina galuega a le au faitautusi ma tagata aʻoga.

I le 2010, o moliaga a le au faatupu filemu na faamalosia ai le Vaegaau e tapunia se mea na ia taʻua o le Nofoaga Autu o Taua, lea sa i ai i se faleoloa faataufale Pennsylvania. I le ogatotonu, na faia e tamaiti le taua-simulating taaloga vitio e aofia ai le faʻaaogaina o mea totino moni a le militeli na faʻapipiʻiina i ata vitio. Na ofo mai e le au faigaluega le fesoasoani fesoasoani. Na faia e le Vaegaau lenei mea mo tamaiti laiti e le tusa ai ma le tulafono, ma le talitonu o le a faʻaleleia le toe faʻaleleia mulimuli ane. O le mea moni, isi auala tatou te aʻoaʻoina ai tamaiti o le sauāga e mafai ona lelei ma aoga e aofia ai le faʻaauauina o le faʻaaogaina o taua lava ia ma le faʻaaogaina o faʻataunuʻu a le malo i totonu o la tatou faiga faʻafaʻamasinoga o soligatulafono.

I le masina o Aokuso 2010, na taumafai ai se faamasino i Alabama e taumafai se tagata mo le solitulafono o le taufaamatau i luga o le upega tafaʻilagi Facebook e faia le fasioti tagata fasioti tagata e pei o se fana fana na fasiotia ai le 32 tagata i Virginia Tech. O le faasalaga? Sa tatau ona auai le alii i le militeli. Fai mai le Vaegaau o le a ave ia te ia ina ua uma ona alu ese o ia. "O le militeli o se mea lelei, lelei mo oe," o le tala lea a le faamasino ia te ia. "Ou te fai atu o se taunuuga talafeagai," na malilie i ai le loia a le tamaloa.

Afai ei ai se fesootaʻiga i le va o vevesi i fafo atu o taua ma totonu, pe afai o le lua e le o ni mea e le fesoʻotaʻi faʻatasi, atonu o le a manatu le tasi e vaʻai i luga o fuainumera o faiga sauā mai fitafita o taua, ae maise lava mai i latou ua feagai ma le feagai ai ma, feagai ma taua i le eleele. I le 2007, na faʻatuina atu e le Ofisa o Justice Statistics se lipoti, e faʻaaoga ai le 2004 faʻamaumauga, i luga o le au matutua i falepuipui, ma faasilasila atu:

"Faatasi ai ma alii matutua i le faitau aofaʻi o le US i le 2004, o le au fitafita o le afa e foliga mai e le o ni fitafita e falepuipui (630 pagota i 100,000 veterans, pe a faatusatusa i pagota 1,390 i le 100,000 non-veteran US residents)." E foliga taua, Ua ou vaai i le upusii e aunoa ma le mea na sosoo ai:

"O le eseesega e tele lava ina faamatalaina e le matua. O le lua vaetolu o tamaʻitaʻi matutua i le US, e tusa ma le 55 tausaga, pe a faatusatusa i le 17 pasene o tagata le taualoa. O le fua faatatau o nei alii matutua matutua (182 per 100,000) e maualalo ifo nai lo i lalo o le 55 (1,483 per 100,000). "

Ae e le o taʻuina mai ia i tatou pe tele pe itiiti foi le faʻafalepuipuiina o le au matutua, e le tele le vevesi. O le lipoti ua taʻu mai ai o le tele o na tagata matutua na falepuipui o le a molia i solitulafono sauā nai lo le faamasinoga mo tagata ua le falepuipui, ma e na o se toaitiiti lava o na tagata matutua na falepuipui o loo i ai i taua. Ae e le o taʻuina mai ia i tatou pe o alii poʻo tamaitai sa i ai i taua, e sili atu pe itiiti ifo foi e ono faia ni solitulafono sauā nai lo isi i la latou tupulaga.

Afai o le fuainumera o solitulafono na faaalia ai le faateleina o le solitulafono solitulafono e tagata taua o le taua, e leai se faipule e fia manao e tumau i se faiga faaupufai mo se taimi umi o le a naunau e lolomiina. I le masina o Aperila 2009, na lipotia mai e nusipepa e faapea o le FBI ma le Matagaluega o Homeland Security na latou fautuaina a latou tagata faigaluega oeo loo vaavaai atu i alii sili ona papaʻe ma "militane / malo-tagatanuu o le vaega pito i fafo" e taulai atu i fitafita mai Iraq ma Afghanistan. O le mafuaʻaga o le toʻasā e le mafai ona sili atu le tele o le afi na fautuaina e le FBI e taulai atu i luga o tagata paʻepaʻe e pei o tagata masalomia o ia vaega!

Ioe e foliga mai e le fetaui le auina atu o tagata e faia se galuega mataga ma ia faia se faʻaituau e faasaga ia i latou pe a toe foi mai. Vaega o Veterans 'ua tuʻufaʻatasia mo le faʻailoaina o ia ituaiga faʻaituau. Ae o fuainumera o vaega e le tatau ona manatu o ni mafuaʻaga mo le le talafeagai o togafitiga o tagata taʻitoʻatasi. Afai o le auina atu o tagata i le taua e mafua ai ona lamatia le fuainumera o fuainumera, e tatau ona tatou iloa, aua o le auina atu o tagata i le taua o se mea e mafai ona tatou filifili e taofi le faia. E leai se tasi o le a iai i soʻo se tulaga lamatia o le togafitia o le au fitafita i le le talafeagai pe a le toe i ai ni tagata matutua.

I le Iulai 28, 2009, le Washington Post sa tamoe i se tusiga na amata:

"O fitafita na toe foi mai Iraq ina ua maeʻa ona latou galulue faatasi ma Fort Carson, Colo., O le tetee i le au fanafana ua faaalia ai se maualuga tele o amioga faasolitulafono io latou fale, ma faia ai se fasiotiga ma isi solitulafono na faia e fitafita e taofiofi ai le amio pulea ma o vaega o le fasioti tagata e le mautonu i le taimi o lo latou faimalaga faigata, e tusa ai ma se suesuega e ono masina i le nusipepa a Colorado Springs Gazette. "

O solitulafono na faia e nei fitafita i Iraki e aofia ai le fasiotia o tagata lautele i se taimi vave - i nisi o tulaga i le avanoa lautele - e faaaoga ai le fanaina o fana i avetaavale, uunai tagata i alalaupapa, utaina o auupega i pusa tuusao, le faaaogaina o fualaau faasaina, ma mutilating bodies o Iraqis. Solitulafono na latou faia i le toe foi mai i le fale na aofia ai le faʻafeusuaiga, faʻaleagaina i totonu o aiga, fana, puʻupuʻu, kidnappings ma suicides.

E le mafai ona tatou faʻaopoopoga i le militeli uma mai se mataupu e aofia ai le 10 veterans, ae o le manatu o le militeli lava ia e talitonu o faafitauli faʻafitauli o le taua i le taimi nei "atonu na faʻalauteleina ai le lamatiaga" o tagata tautaua e fasioti tagata i totonu o le lalolagi faitele o le fasioti tagata e le toe faamemelo.

O le tele o suʻesuʻega e faʻataunuʻu ai e faapea, o le au veterans o loʻo mafatia i le faʻafitauli o le faʻamaʻaloga post-traumatic (PTSD) e sili atu ona latou faia ni faiga sauā nai lo le au veterans e le o mafatia mai le PTSD. O le mea moni, oi latou o loʻo mafatia i le PTSD o le a sili atu foi ona avea ma i latou na vaai i le tele o taua. Sei vagana ua maua e le au vetegata mafatia le maualalo o faiga sauā nai lo tagata lautele, o tagata matutua i luga o le fuainumera e tatau ona maualuga.

E ui e faigata ona oʻo mai faʻamaumauga i luga o le fasioti tagata, ae sili atu ona maua avanoa i latou e pule i le ola. I le taimi o lenei tusitusiga, o le militeri a le US ua le toe i ai ni ola i le ola nai lo le taua, ma o na fitafita na vaai i le taua o loo pule i le ola i se tulaga maualuga atu nai lo i latou e leai. O le Vaegaʻau na tuʻuina atu le fuainumera o le suimui mo fitafita o loʻo galue malosi i le 20.2 i le 100,000, maualuga atu nai lo le US, e tusa lava pe fetuunai mo le itupa ma tausaga. Ma o le pulega a Veterans i le 2007 na mafua ai le ola pule mo le au fitafita Amerika o le na tuua le militeli i le 56.8 sili ona matagofie mo 100,000, sili atu nai lo le fuainumera o le pule o le ola i soo se atunuu i luga o le lalolagi, ma sili atu nai lo le fuainumera o le fasiotia o tane i fafo atu o Belarus - o le nofoaga lava lea na matauina ai e Himmler le fasioti tagata fasioti tagata. Na taʻua e le mekasini o le taimi i le aso o Aperila 13, 2010, e ui - e ui lava i le mumusu o le militeli e ioeina - o se tasi o mea na mafua ai, ma le ofoofogia, atonu o se taua:

"O le aafiaga i le taua lava e mafai foi ona i ai sona sao. 'O le taua e faateleina ai le fefefe e uiga i le oti ma le mafai ona pule i le ola,' o le tala lea a Craig Bryan, o se tasi o le au suʻesuʻeina o le mafaufau o le University of Texas, na ia faʻatalanoaina ia ofisa o le Pentagon ia Ianuari. O le tuufaatasiga o le faʻafefe o taua ma le sauniuni i fana e mafai ona lamatia ai se tasi e mafaufau e pule i le ola. E tusa ma le afa o fitafita na latou fasiotia i latou lava, latou te faʻaaogaina auupega, ma o le numera e oʻo i le 93 pasene i totonu oi latou o loʻo faʻaaogaina i totonu o vaega o taua.

"Bryan, o se tagata e pule i le ola lea na tuua talu ai nei le Ea Air Force, na fai mai ai le vaegaʻau o loo i totonu o se puʻe-22. 'Matou te aoaoina a matou au tauʻave e faʻaaoga malosi sauā ma osofaʻiga, e taofia ai le malosi o lagona i le feagai ai ma faʻalavelave, e faʻafefe ai tiga faaletino ma faalelagona ma ia foia le fefe i le manua ma le oti,' o lana tala lea i TIME. Aʻo manaʻomia mo le taua, 'o nei uiga e fesoʻotaʻi ma le tele o aʻafiaga mo le ola.' O lea tulaga e le mafai ona faʻaaogaina 'e aunoa ma se aʻafiaga e aʻafia ai le malosi o le tauʻaʻa a la tatou' au, 'o lana faʻaopoopoga lea. 'O sui o le aufaigaluega, faigofie lava, sili atu ona mafai ona latou fasiotia i latou lava e ala i le taunuuga o a latou aoaoga faalegaluega.' "

O le isi mea na mafua ai le leai o se malamalama manino e uiga i le taua o le taua. O fitafita i se taua e pei o le Taua i Afghanistan e leai se faavae lelei e talitonu ai i mea matautia latou te feagai ma faia e faʻamaonia e se isi mea sili ona taua. Pe a le mafai e le sui o le peresetene i Aferika ona fesootai atu le mafuaʻaga o le taua i le au senators, e mafai faapefea ona faamoemoe fitafita? Ma faʻapefea ona ola le tasi i le fasiotia e aunoa ma le iloa o le a?

Fuaiupu: VETERANS E LE MAFAI ONA MAUA

O le mea moni, o le toʻatele o tagata matutua o loʻo taufetuli i taimi faigata e le pule i le ola. O le mea moni, o le au fitafita i le Iunaite Setete - oi latou uma e "lagolago i le fitafita" lauga a le au mauoa ma le malolosi e ui lava - e matua le tutusa lava le leai o se fale. E le o le mea moni, o le militeli, e taulai atu i le fesoasoani i fitafita e avea ma tagata e le o ni fitafita ia o latou faia suiga muamua. Ma o le sosaiete e le o le loto atoa-e faʻamalosiau le au veterans ia talitonu oa latou gaioiga na tauamiotonuina.

O Vietnam War veterans na faʻafeiloaia ma le tele o le ulagia ma le faalumaina, lea na afaina tele ai o latou mafaufau. Na masani ona faʻafeiloaʻi le toʻatele o fitafita o le Taua i Iraki ma Afghanistan i le fale ma le fesili "E te faʻapea o loʻo taua pea le taua?" O lena fesili e ono le afaina pe a taʻu atu i se tagata na latou faia le fasioti tagata, ae o se mamao mai faamamafaina le taua ma le taua o mea na latou faia.

O le taʻuina atu o le a le mea e sili ona fesoasoani i le au veterans 'soifua maloloina o le mafaufau, o mea uma e tutusa, o se mea ou te fia faia. Ae le o le mea o loʻo ou faia i lenei tusi. Afai o le a tatou o ese atu i tua atu o taua o le a ala i le atiina ae o se aganuu o le agalelei sili atu e aloese mai le sauā, tauimasui, ma le sauā. O tagata e nafa ma taua o loʻo i le pito i luga, o loʻo talanoaina i le mataupu e ono. O le faʻasalaina oa latou solitulafono o le a taofia ai le taua i le lumanaʻi. O le faʻasalaina o le au fitafita o le a le taofia le taua i le mea itiiti. Ae o le feʻau e manaʻomia e faʻasalalau ai lo tatou sosaiete, e le o se tasi o faʻafetai ma le agaga faʻafetai mo solitulafono sili ona leaga tatou te faia.

O le fofo, ou te manatu e le o le viia pe faʻasalaina tagata matutua, ae ia faʻaali atu ia i latou agalelei aʻo latou tautala i le mea moni e manaʻomia e taofi le faia o le tele o nei mea. E mafai foi ona maua e le au vetela ma le non-veterans le soifua maloloina ma le maualuga o le tausiga o le mafaufau, tausiga o le soifua maloloina, avanoa faaleaoaoga, avanoa faigaluega, tausiga o fanau, taimi malolo, galuega mautinoa, ma le litaea pe a tatou tuu le lafoai uma oa tatou punaoa i taua. O le tuʻuina atu o veterans ma na vaega autu o se olaga fiafia faʻale-aganuʻu, atonu o le a sili atu nai lo le faapaleniina o soʻo se faʻafitauli latou te lagona i le faʻalogoina o faitioga o taua.

Matthis Chiroux o se fitafita Amerika na musu e faʻapipiʻi atu i Iraq. Fai mai a ia, sa nofo o ia i Siamani ma sa ia faauo atu i le tele o tagata Siamani, o nisi na latou taʻu atu ia te ia o le mea na faia e lona atunuu i Iraq ma Afghanistan o le fasioti tagata. Fai mai Chiroux o lenei mea na matua faatiga ai ia te ia, ae na ia mafaufau i ai ma galue i ai, ma atonu o le a faasaoina ai lona ola. Ua ia faafetai nei, o lana tala lea, i nisi tagata Siamani lototele na naunau e faatiga ia te ia. O le mea lenei i le faatiga i tagata!

Ua ou feiloai i le tele o le au fitafita o le Taua i Iraki ma Afghanistan oe ua latou maua le mafanafana ma le toomaga i le avea ma tagata tetee i taua tonu na latou tau ai ma, i nisi tulaga, ua avea ma tagata tetee oe le toe fia tau. Veterans, ma e oo lava i fitafita galue malosi, e le tatau ona avea ma fili o tagata faatupu filemu. E pei ona faailoa mai e le Kapeteni Paul Chappell i lana tusi The End of War, e masani lava ona i ai se vaelua tele i le va o tulaga faataʻitaʻi. O fitafita o loʻo faia le fiafia fiafia i le fasia o tagata leaga ma le au faatupu filemu o le feanu i luga o le au matutua ua mamao ese (pe atonu e latalata atu nai lo le mea latou te mafaufau i ai), ae o le avefeau auai ma le taua o le taua e sili atu ona latalata vavalalata ma sili atu ona tutusa nai lo le vavaeeseina i latou. O se pasene taua o tagata Amelika, ma e oʻo lava i se pasene taua o tagata o le filemu, galulue mo auupega gaosi ma isi faʻaulufalega o le alamanuia tau.

E ui o fitafita e sili atu ona faigofie le fasioti mai se mamao ma ni ataliʻi poʻo le faʻaaogaina o le vevela ma le vaʻaia o le po, e taʻalo ai i se taʻaloga vitio lea latou te le o vaʻai ai i latou na afaina, o le au faipule faʻapolokiki na latou auina atu i latou i taua o se isi laasaga aveeseina ma maua ai se taimi sili atu le faigofie e aloese mai lagona o le tiutetauave. O le a se isi mea e mafai ona tatou malamalama ai i se tulaga lea e faitau selau sui o le Maota o Sui o le "tetee" ma "faitio" o taua ae o loo latou teuina le faatupeina? Ma o le toatele oi matou o tagata lautele o loʻo toe laasia se laasaga muamua.

Ua leva ona maua e fitafita le faigofie ona fasioti i le faʻaaogaina o se meafaigaluega e manaʻomia ai le sili atu ma le toʻatasi le tagata e faʻaaoga, faʻasalalau le tiute. Tatou te mafaufau i le auala lava e tasi. E faitau selau miliona tagata e le o faia ni faiga malosi e taofi ai nei taua, e mautinoa lava e le mafai ona molia aʻu mo le toilalo tutusa, saʻo? O le mea aupito itiiti e mafai ona ou faia, aʻo ou tuleia aʻu agai atu i le malosi o le tetee, o le alofa lea i tagata oe i le tele o mataupu na o atu i le militeli i le leai o isi filifiliga na ou maua, ma ia sili atu i luga oi latou uma oe maua le lototele ma le lototoa i totonu o le o le militeli e lafoai a latou auupega ma mumusu e fai mea ua taʻuina atu ia i latou, pe maua ai foi le poto e tautala ai i se taimi mulimuli ane faanoanoa e uiga i mea ua latou faia.

FUAFUA: TAGATA TALI

O pepelo na taʻuina e amataina taua, e aofia ai i taimi uma ni tala mataʻina, ma talu mai le fausiaina o le fale tifaga, o tala o fitafita totoa na maua iina. O le Komiti mo Faʻamatalaga a le Malo na maua ai ata umi-e pei o le tuʻuina atu o nei lauga 4-minute pe a suia ia kene.

"I le Unbeliever (1918), na faia faatasi ma le lagolago a le US Marine Corps, o Phil ma le malosi ma le malosi e iloa ai o le 'faamaualuga o le vasega e leaga' ao ia vaavaai atu i lana avetaavale ua oti i le taua, maua le faatuatua ina ua vaai i se ata o Keriso o savali i luga o le malae, ma le fiafia i se teine ​​Peleti Pele e le mafai ona sola ese mai i le fasefulu a se tagata ofisa Siamani. "

DW Griffith's 1915 film O le Fanau mai o se Atunuu e uiga i le Taua ma le Toe Fausiaina na fesoasoani e amataina se taua i luga o tagata popoto, ae o lona Loto o le Lalolagi i le 1918, na faia faatasi ma le fesoasoani a le militeri, na aoaoina ai tagata Amerika o le Taua Muamua a le Lalolagi e uiga i le laveaiina ma le lototoa o tagata le sala mai i lima o le tiapolo.

Mo le Taua Lona II o le Lalolagi, na fautuaina ai e le Ofisa o War Information fautuaga, toe iloiloina ia tusitusiga, ma talosagaina ia vaʻaia ni vaaiga mataʻutia, faʻaaogaina le pisinisi ata tifaga e faʻaalia ai le taua. Na faʻauu foi e le Vaegaau Frank Capra e maua ai ni ata tifaga e fitu. O lenei faiga masani, o le mea moni, sa faaauau pea i le taimi nei ma le au taamilosaga a Hollywood e masani ona gaosia ma fesoasoani mai le militeri Amerika. O fitafita i nei tala ua faʻaalia o ni toa.

I le taimi o taua moni, e fiafia tele le militeli e faamatala tala mataʻutia o tagata moni-toa o le olaga. E leai se mea sili atu mo le faʻafaigaluegaina. Na o ni nai vaiaso i totonu o le Taua i Iraki, o le aufaasālalau a le US, i le uunaiga a le militeli ma le White House, na amata ona tuuina atu le faaogaina o faamatalaga i le tala e uiga i se tamaitai tamaitai e igoa ia Jessica Lynch o le na faapea na pueina i le taimi o se feeseeseaiga tetee. ona laveaʻiina loa lea. O ia uma o le tamaitai heroine ma le teine ​​i le mafatia. O le Pentagon na taufaasese pepelo o Lynch o le paʻu ma le pulufana, ma ua paʻu i luga o lona moega falemaʻi ma fesiligia. Na faafitia e Lynch le tala atoa ma faitio na faaaoga e le militeri ia te ia. I le aso o Aperila 24, 2007, Lynch na molimauina i luma o le Komiti o le Komiti o le Vaaiga ma le Toefuataiga a le Malo:

"[Ina ua uma laʻu pueina], o tala o le lototoa maoae na taʻuina atu. O le fale o loʻu matua i Wirt County na osofaʻia e le aufaasālalau uma le toe faia o le tala e uiga i le teineitiiti Rambo mai mauga na alu ifo i lalo e tau. E le saʻo. . . . Ua ou le mautonu lava pe aisea ua latou filifili ai e pepelo. "

O se tasi o fitafita na auai i le taotoga na iloa tala sese ma na saunoa i le taimi na "faia ai se tifaga" o le militeri o Pat Tillman. Sa avea o ia ma se lakapi soka ma sa lauiloa ma le lauiloa se konekarate e tele miliona miliona tala soka ina ia mafai ai ona auai i le militeli ma faia lona tiute lotonuu e puipuia ai le atunuu mai tagata faatupu faalavelave leaga. O ia o le fitafita sili ona taʻutaʻua i totonu o le militeli Amerika, ma le televise telefoni a Ann Coulter na taʻua o ia o se "Amerika muamua - mama, mama, ma alii e pei lava o se alii Amerika."

Sei vagana ua le toe talitonu o ia i tala na taʻitaʻia ai o ia, ma ua le toe vivii atu Ann Coulter ia te ia. I le masina o Setema 25, 2005, o le San Francisco Chronicle na lipotia mai na faitioina e Tillman le taua a Iraki ma na ia faatulagaina se fonotaga ma le taitai taua o Noam Chomsky ina ia toe foi mai i Aferika, o faamatalaga uma na faamauina mulimuli ane e le tina o Tillman ma Chomsky . E le mafai e Tillman ona faʻamaonia ona na maliu o ia i Afghanistan i le 2004 mai tolu puʻupuʻu i le muaulu i se laina puupuu, o fana na fanaina e se Amerika.

O le White House ma le militeli na iloa o Tillman na maliu mai le mea e taʻua o le afi agalelei, ae na latou taʻu pepelo i le aufaasālalau na maliu o ia i se feeseeseaiga tetee. Na iloa e taʻitaʻiʻau sinia le mea moni ma na faʻamaonia le tuʻuina atu ia Tillman o le Silver Star, o le Purple Heart, ma le faʻaleleia o le galuega, o mea uma e faavae i lona maliu e tau le fili.

O tala faʻaalia e luʻitauina ai le manatu o toa totoa o loʻo taʻuina atu foi. O le tala a Karen Malpede O le valoʻaga e faʻaalia ai se tagata faʻasalaga o le taua i Iraq. Films pei o le Vanu o Ellah o loʻo faʻaalia ai le leaga o lena taua i fitafita, ma faʻaalia ai lo latou talitonuga o mea na latou faia o le faʻafeagai lea o le totoa. Green Zone o loʻo faʻaalia ai se fitafita ua iloa e le o toe mamao, o le Taua i Iraq na faavae i pepelo.

Ae leai se manaʻoga e liliu i talafatu poʻo le fatuina o tala e faʻaalia ai fitafita pei o latou moni. O mea uma e manaʻomia o le talanoa ia i latou. E toatele, ioe, o loo lagolagoina pea le taua ina ua uma ona latou i ai. E sili atu le lagolagoina o le manatu masani o taua ma le mitamita i mea na latou faia, e tusa lava pe i ai a latou faitioga i le taua taua na latou avea ai. Ae o nisi ua avea ma fili taufaasese o taua, ma toe faamatala mai o latou aafiaga ina ia aveesea ai tala masani. Sui o Iraki Veterans Against the War na faapotopoto i tafatafa o Washington, DC, ia Mati 2008 mo se mea na latou taua "Winter Soldier." Na latou saunoa i upu nei:

"Na ia matamata i le taitaiau lea na ia tuuina mai ia i matou le poloaiga e fanaina soo se tasi i luga o le auala fanaina ni tamaitai matutua se toalua sa savavali ma aveina fualaau faisua. Na ia fai atu na fai atu le taitaiau ia te ia e fana le fafine, ma a ia teena, na tafana i latou e le taitaiau. O le mea lea, ina ua amata le fanaina o le gataifale i tagata i taavale e leai se isi na lagona ua taufaamatau, na ia mulimuli i faataitaiga a lona taitai. "- Jason Wayne Lemieux

"Ou te manatua se tasi tamaitai o savali ane. Sa ia tauaveina se ato lapoa, ma foliga mai o ia o agai mai ia i matou, o lea na ma susuluina ai o ia i le Mark 19, o se faletalimalo matala, ma pe a mautu le pefu, na matou iloaina o le taga sa tumu i meaʻai. Sa taumafai o ia e aumai a matou meaai ma matou feosofi i lalo. . . .

"O se isi mea na uunaia ai i maʻua e fai, toetoe lava o se moli ma se mea e gaoioi ai, o le taofiofi o auupega, pe o laʻu taamilosaga lona tolu, paʻu lau. Matou te aveina nei auupega poʻo suo ma i matou aua afai matou te lavea faʻafuaseʻi se tagata lautele, e mafai lava ona matou tosoina le auupega i luga o le tino, ma avea i latou e pei o se osofaiga. "- Jason Washburn

"Ou te manao e amata i le faaali atu ia te oe o se vitio a le Ofisa Sili o Pulega a le Kamupani Kilo. E lua itula le umi na matou maua ai le afi, ma na le umi se taimi, ae na ia lagonaina lava le manaomia o le faaseeina o se fana e lima selau pauna i le itu i matu o Ramadi. - Jon Michael Turner

Ua faaalia i le vitio le fiafia o le tagata ofisa ina ua maea le osofaiga a le fana: "Ou te manatu ua na ona ou fasiotia o le afa o le faitau aofaʻi o le itu i matu o Ramadi!"

"I le aso o Aperila 18, 2006, sa i ai laʻu uluai faʻamaonia le fasioti tagata. O ia o se tagata sala. Ou te le iloa lona igoa. Ou te taʻua o ia o le 'Fat Man.' I le taimi o le faalavelave, na ia toe savali i lona fale, ma na ou fanaina o ia i luma o lana uo ma lona tama. O le taamilosaga muamua na le fasiotia o ia ina ua uma ona ou lavea ia te ia i le ua. Mulimuli ane, na amata ona tagi ma tilotilo sao mai i oʻu mata. Sa ou tilotilo atu i laʻu uo sa ou i ai i le meli, ma sa ou fai atu 'Ia, e le mafai ona ou faatagaina lena mea e tupu.' Na ou toe aveina se isi fana ma ave o ia i fafo. O le toe vaega o lona aiga na ave ese o ia. E fitu tagata Iraq na latou tauaveina lona tino.

"Na matou faamalo uma lava ina ua maeʻa ona matou fasiotia muamua, ma na tupu lena mea ia te aʻu. Na faʻamalosia aʻu e le taʻitaʻi o aʻu kamupani. O le tagata lava lea e tasi na ia taʻua o soʻo se tasi na te fasiotia muamua e ala i le sasaina o ia i le oti, o le a faʻailoa mai se aso e fa aso pe a matou toe foʻi mai Iraki. . . .

"Ou te faamalie atu mo le inoino ma le faatafunaga lea na ou aafia i tagata le sala. . . . E le o aʻu o le monkoso sa ou i ai muamua. "- Jon Michael Turner

E tele isi tala faʻapenei, ma o le mea na foliga mai toa, o le taʻuina atu ia latou, ae le o mea na latou taʻuina. E le masani ona tatou faʻalogo i mea o mafaufau i ai fitafita. E pei ona le amanaʻiaina le lautele o tagata i Uosigitone, DC, o fitafita e sili atu foi ona le amanaʻiaina. E seasea lava ona tatou vaʻai i palota o mea e talitonu i ai 'au. Ae i le 2006, a o talanoa peresetene ma sui o le konekeresi i le taua "mo fitafita" na maua ai se suʻesuʻega e 72 pasene o fitafita a Amerika i Iraki na manaʻo le taua na faamutaina ae le i faia le 2007. O se pasene sili atu foi, 85 pasene, na talitonu sese o le taua na "E toe taui ma sui mo Saddam i le 9-11 osofaiga." O le mea moni Saddam Hussein e leai sona sao i na osofaʻiga. Ma o le 77 pasene na talitonu o se mafuaʻaga tele mo le taua o le "taofi Saddam mai le puipuia o al Qaeda i Iraq." Ioe e leai se al Qaeda i Iraki seʻia oʻo i le taua na fausiaina. O nei fitafita talitonu o le taua o lo o taoto, ma na latou mananao lava e uma le taua. Ae o le toʻatele o latou e leʻi tuʻuina i lalo a latou meatau.

Pe o lo latou auai i se taua malosi e maua se pasese ona ua pepelo i latou? Ia, e mautinoa lava e sili atu ona tuʻuaia i luga o le au palota sili e tatau ona tali atu. Ae e sili atu le taua nai lo le taliina o lena fesili, ou te manatu, o loʻo puipuia ai pepelo i le lumanaʻi i tagata tauva i le lumanaʻi. O le agai atu i lena faaiuga e tatau ona aumaia le upumoni e uiga i taua ua tuanai. O le mea moni lenei: o le taua e le i ai ma e le mafai ona avea ma se tautua. E le o le lototoa. E maasiasi. O se vaega o le iloaina o nei mea moni o le a aofia ai le aveesea o le uiga o le lototoa mai fitafita. Pe a fai e taofi pepelo e le aufaipolokiki ua tau i taua - o se masani masani, ma o se mea na maua i le 2010 se sui sui a le senatorial - ma amata ona pepelo e le o faia, o le a tatou iloa o loo tatou alualu i luma.

O le isi faailoga o le alualu i luma e foliga faapenei:

"O Iulai 30, [2010], e tusa ma le 30 fitafita fitafita, fitafita, aiga militeli, ma le au lagolago na faia se tauaofiaga i fafo atu o faitotoa o Fort Hood [lea na toe auina atu ai fitafita ua mafatia i le PTSD i le taua] ma se fuʻa tetele na faʻatonuina e Colonel Allen, o le pule o le 3rd ACR [Armored Cavalry Regiment], lea e faitauina 'Col. Allen. . . Aua le Fausia Faigafita Loto! ' Na faʻaalia foi e le au faʻataʻitaʻi pepa palota e faitauina:

'Taʻu le' apamemea: Faʻasiʻu laʻu asini! '

ma

'Latou te pepelo, tatou te oti!'

"O le faʻataʻitaʻiga na i ai i le mea autu autu mo le faavae, o le mea lea o le fia afe o GI galulue ma o latou aiga na pasia e le faʻaaliga. E toatele na auai ina ua latou vaaia le faatinoga. O le vaega tele o leoleo fitafita na lafoina taavale ma fitafita e taufaamataʻu i le au failotu, ma fefefe i le tuputupu ae o le gaioiga. "

O se tasi Tali

  1. Pingback: Google

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana