Taua e Mafai Ona Faauma

E Mafai Ona Fa'ai'u Taua: Vaega I O le "Leai se Taua: Le mataupu mo le soloia" Saunia e David Swanson

I. E MAFAI ONA I'U TAUA

Sa Faaumatia le Faleofo

I le faaiuga o le seneturi sefuluvalu, o le toatele o tagata ola i luga o le fogaeleele sa taofia i le nofo pologa po o le pologa (tolu-kuata o le faitau aofaʻi o le lalolagi, o le mea moni, e tusa ai ma le Encyclopedia of Human Rights mai le Oxford University Press). O le manatu o le soloia o se mea e matua taatele ma umi e pei o le nofo pologa sa manatu lautele e faavalevalea. Sa i ai i taimi uma le pologa ma o le ai ai pea. E le mafai e se tasi ona fa'anaunau i ni lagona fa'atauva'a po'o le le amana'iaina o fa'atonuga a lo tatou natura fa'aletagata, e ui lava ina le fiafia. O lotu ma faasaienisi ma talafaasolopito ma mea tau tamaoaiga na faamoemoe uma e faamaonia ai le tumau o le nofo pologa, taliaina, ma e oo lava i le manaomia. O le iai o le pologa i le Tusi Paia Kerisiano ua faamaonia ai i le vaai a le toʻatele. I le Efeso 6:5 na faatonuina ai e St. Paulo pologa ina ia usiusitai i o latou matai faalelalolagi e pei ona latou usiusitai ia Keriso.

O le taatele o le nofo pologa na mafai ai foi ona maua le finauga e faapea, afai e le faia e se atunuu se isi atunuu, o le a faapea mai: “E moni, e ono tetee nisi o alii i le fefaatauaʻiga o pologa o se faiga lē alofa ma leaga,” o le tala lea a se sui o le Palemene o Peretania iā Me 23, 1777, "Ae sei o tatou mafaufau, afai e tatau ona faʻatoʻaina o tatou kolone, lea e naʻo tagata Aferika e mafai ona faia, e mautinoa lava e sili atu le tuʻuina atu ia i tatou o tagata faigaluega i vaʻa Peretania, nai lo le faʻatau mai Farani, Holani poʻo Tenimaka." Iā Aperila 18, 1791, na folafola atu ai e Banastre Tarleton i le Palemene—ma, e lē taumatea, na talitonu foʻi nisi iā te ia—e faapea “e leai se tetee a tagata Aferika i le fefaatauaʻiga.”

E o'o atu i le fa'ai'uga o le seneturi sefuluiva, na fa'atulafonoina le nofo pologa toetoe lava i so'o se mea ma vave ona fa'aitiitia. I se vaega, na mafua ona o le toʻaitiiti o tagata faʻamalosi i Egelani i le 1780s na amataina se gaioiga e faʻamalosia ai le soloia, o se tala lelei na faʻamatalaina i le Adam Hochschild's Bury the Chains. O se gaoioiga lea na faia ai le faamutaina o le fefaatauaʻiga o pologa ma le nofo pologa o se mafuaaga lelei, o se mafuaaga e ositaulagaina mo tagata mamao, le iloa e matua ese lava mai ia te ia lava. O se gaioiga o uunaiga a tagata lautele. E le'i fa'aaogaina faiga sauā ma e le'i fa'aogaina fo'i le palota. O le toatele o tagata e leai se aiā e palota ai. Nai lo lena, na ia faʻaaogaina ai le mea e taʻua o lagona faʻavalevalea ma le le amanaʻiaina o tulafono faʻapea o lo tatou natura faaletagata. Na suia ai le aganuu, o le mea moni, o le mea e masani ona faʻateleina ma taumafai e faʻasaoina o ia lava e ala i le taʻua o ia lava "natura faaletagata."

O isi mea na mafua ai le faaitiitia o le nofo pologa, e aofia ai le tetee o tagata ua faapologaina. Ae o lena tetee e le fou i le lalolagi. Faasalaga lautele o le nofopologa-e aofia ai ma auʻaunaga muamua-ma se tautinoga e le faʻatagaina lona toe foi mai: o se mea fou ma taua.

O na manatu na faasalalauina i ituaiga o fesootaiga tatou te mafaufau nei i aso anamua. E i ai nisi faʻamaoniga e faʻapea i lenei vaitau o fesoʻotaiga i le lalolagi i taimi uma, e mafai ona tatou faʻasalalau atu manatu lelei vave.

O lea la, ua leai se pologa? Ioe ma leai. E ui o le umiaina o se isi tagata ua faasaina ma ua ta'uleagaina i le lalolagi atoa, o loo i ai pea ituaiga o pologa i nisi nofoaga. E leai se fa'ailoga tu'ufa'atasi o tagata ua fa'apologaina mo le olaga, felauaiga ma fafaga ma sasa fa'aalia e o latou tagata, lea e mafai ona ta'ua o le "pologa masani." Ae paga lea, o le nofo pologa i aitalafu ma le nofo pologa i feusuaiga e natia i atunuu eseese. E i ai taga o pologa o ituaiga eseese i le Iunaite Setete. O loo i ai le galuega i le falepuipui, ma o le au faigaluega o ni fanau a tagata sa avea muamua ma pologa. E tele atu Aferika-Amerika i tua atu o pa po o lalo o le vaavaaiga e le faiga o faamasinoga tau solitulafono i le Iunaite Setete i aso nei nai lo Aferika-Amerika sa faapologaina i le Iunaite Setete i le 1850.

Ae o nei mea leaga faʻaonaponei e le faʻamaonia ai se tasi e faapea o le nofo pologa, i soo se ituaiga, o se mea tumau i lo tatou lalolagi, ma e le tatau. O le tele o tagata Aferika-Amerika e le o falepuipui. O le tele o tagata faigaluega i le lalolagi e le o faapologaina i soo se ituaiga o pologa. I le 1780, afai na e faʻatonuina le faʻapologaina o se tuusaunoaga i le tulafono, o se faʻalavelave e faia faalilolilo, natia ma faʻafefe i mea o loʻo i ai pea i soʻo se ituaiga, semanu e te manatu o se tagata valea ma valea e pei o se tasi e tuʻuina atu le atoatoa. aveesea o le pologa. Afai e te fautuaina le toe aumaia o le nofo pologa i se auala tele i aso nei, o le toʻatele o tagata o le a taʻusalaina le manatu o le tua ma le faʻafefe.

O ituaiga uma o le nofo pologa e le mafai ona faʻaumatia atoa, ma atonu e le mafai. Ae e mafai ona latou. Poʻo, i le isi itu, o le faʻapologaina faʻaleaganuʻu e mafai ona toe faafoi atu i le taliaina ma le faʻaleleia i le taʻutaʻua i se tupulaga poʻo se lua. Vaavaai i le vave faʻafouina i le taliaina o le faʻaaogaina o faʻasauā i le amataga o le luasefulu ma le tasi seneturi mo se faʻataʻitaʻiga o le auala na amata ai ona faʻagaoioia nisi o sosaiete ua toe faʻaleleia. Peitai, i lenei taimi, e manino i le tele o tagata o le nofo pologa o se filifiliga ma o lona soloia o se filifiliga-o le mea moni, o lona soloia o taimi uma lava o se filifiliga, tusa lava pe faigata.

Se Taua Lelei?

I totonu o le Iunaite Setete atonu e i ai se uiga masalosalo o nisi i le soloia o le nofo pologa e fai ma faʻataʻitaʻiga mo le soloia o taua ona sa faʻaaogaina taua e faʻaumatia ai le nofo pologa. Ae pe na tatau ona faʻaaogaina? E tatau ona faʻaaogaina i aso nei? Na faamutaina le nofo pologa e aunoa ma se taua, e ala i le faasaolotoina, i malo o Peretania, Tenimaka, Farani, Netherlands, ma le tele o Amerika i Saute ma le Atu Karipiane. O lena faʻataʻitaʻiga sa galue foi i Uosigitone, DC Slave o loʻo umia setete i le Iunaite Setete na teenaina, o le toʻatele oi latou e filifili le vavae ese. O le ala lena na alu ai le talafaasolopito, ma o le toatele o tagata semanu e matua ese lava le mafaufau ina ia le alu i se isi itu. Ae o le tau o le faʻasaʻolotoina o pologa e ala i le faʻatauina oi latou semanu e itiiti ifo nai lo le North na faʻaalu i le taua, e le faitauina mea na faʻaalu e le itu i Saute, ae le o le faitauina o le oti ma manuʻa, mutilations, manua, faʻaumatia, ma le tele o tausaga o le tiga o le a oʻo mai, a'o nofo pologa mo se taimi umi e toetoe lava a moni i mea uma vagana ai le igoa. (Vaai Tau o Taua Tele a Amerika, saunia e le Congressional Research Service, Iuni 29, 2010.)

Iā Iuni 20, 2013, na lomia ai e le Atalani se tala e taʻua “Leai, Lincoln Could Not Have 'Bought the Slaves'.” Aisea e le fai ai? Ia, e leʻi fia faatau atu e ana pologa. E matua'i moni lava. Latou te le'i faia, e leai lava. Ae o lo'o taula'i atu le Atalani i se isi finauga, o lona uiga semanu e taugata tele, e tusa ma le $3 piliona (i le 1860s tupe). Peitaʻi, afai e te faitau totoʻa-e faigofie ona misi-ua taʻutino e le tusitala e sili atu i le faaluaina le tau o le taua. O le tau o le faasaolotoina o tagata sa matua le gafatia lava. Ae o le tau-e sili atu i le faaluaina-o le fasiotia o tagata, e toetoe lava a le iloa. E pei o le fafagaina lelei o manaʻoga o tagata mo mea suamalie, e foliga mai o loʻo i ai se vaega tuʻueseese atoa mo tupe faʻaalu i taua, o se vaega e mamao ese mai faitioga poʻo le fesiligia.

O le manatu e le faapea na mafai e o tatou tuaa ona faia se filifiliga ese (latou te lei faia lava), ae o la latou filifiliga e foliga faavalevalea mai la tatou vaai. Afai o taeao tatou te ala aʻe ma iloa ai ua feita tagata uma ona o le mataʻutia o le toʻatele o tagata i falepuipui, faamata o le a fesoasoani le suʻeina o ni fanua tetele e fasioti ai e le tasi le isi i se numera tele? O le a le mea e fai i le soloia o falepuipui? Ma o le a le mea na faia e le Taua a le Malo ma le soloia o le nofo pologa? Afai-e matua feteenai ma le tala faasolopito-o le au pologa a Amerika na filifili e faamuta le nofo pologa e aunoa ma se taua, e faigata ona mafaufauina o se filifiliga leaga.

Se'i ou taumafai e matua'i fa'amamafaina le manatu lenei: o le mea o lo'o ou fa'amatalaina E LE'I tupu ma e le'i tupu, e leai se mea e latalata i le tupu; ae o lona tupu o se mea lelei. Ana faapea o tagata e ana pologa ma le au faipolotiki na matua suia o latou mafaufauga ma filifili e faamutaina le nofo pologa e aunoa ma se taua, semanu latou te faamutaina i le itiiti ifo o mafatiaga, ma atonu na sili atu ona faamutaina. Po o le a lava le tulaga, o le mafaufauina o le nofo pologa e aunoa ma se taua, e tatau ona tatou tilotilo i le tala faasolopito o isi atunuu eseese. Ma o le vaai faalemafaufau i suiga tetele ua faia i lo tatou atunuu i aso nei (pe o le tapunia o falepuipui, fatuina o le la, toe tusia o le Faavae, faafaigofieina o faatoaga gafataulimaina, faatupeina faalauaitele o palota, atinaeina o faasalalauga faatemokalasi, po o se isi lava mea—atonu e te le fiafia i se tasi o nei manatu. , ae ou te mautinoa e mafai ona e mafaufau i se suiga tele e te manaʻo ai) matou te le masani ona faʻaaofia i le Laasaga 1 “Suʻe fanua tetele e mafai ai ona fasioti le tasi ma le isi i le tele o a tatou fanau.” Nai lo lena, tatou te faase'e i le Laasaga 2 “Fai le mea e tatau ona fai.” Ma o lea e tatau ai.

O Le i ai e muamua i le Essence

I so'o se faifilosofia e fa'asoa le va'aiga a Jean Paul Sartre i le lalolagi e le mana'omia le fa'aalia o le soloia fa'apologaina o le nofo pologa ina ia fa'amaonia ai o le nofo pologa e filifili. O tatou o tagata soifua, ma mo Sartre o lona uiga ua tatou saoloto. E tusa lava pe faapologaina, ua tatou saoloto. E mafai ona tatou filifili e aua le tautala, aua le aai, aua le inu, aua le faia feusuaʻiga. A o ou tusia lenei mea, o le toatele o pagota sa auai i le fia aai i Kalefonia ma Guantanamo Bay ma Palesitina (ma sa latou fesootai le tasi i le isi). O mea uma e filifili, sa i ai i taimi uma, o le ai ai pea. Afai e mafai ona tatou filifili e le 'ai, e mautinoa lava e mafai ona tatou filifili e le auai i le taumafaiga tele, e manaʻomia ai le galulue faʻatasi o le tele o tagata, e faʻavae pe faʻatumauina le faʻavaeina o le pologa. Mai lenei vaaiga e manino lava e mafai ona tatou filifili e aua le faapologaina tagata. E mafai ona tatou filifilia le alofa lautele poʻo le 'ai tagata poʻo soʻo se mea tatou te manatu e talafeagai. E ta’u atu e matua ia latou fanau, “E mafai ona avea oe ma soo se mea e te filifili e avea ai,” ma e tatau foi ona moni le tulaga lava lea e tasi i le tuufaatasiga o fanau a tagata uma.

Ou te manatu o le vaaiga i luga, e foliga mai e valea, e matua saʻo lava. E le faapea o mea tutupu i le lumanai e le fuafuaina faaletino e mea ua tuanai. O lona uiga, mai le va'aiga a le tagata e le o se mea e iloa mea uma, e avanoa filifiliga. E le faapea e mafai ona e filifili e maua ni tomai faaletino po o ni taleni e te le o ia te oe. E le fa'apea e mafai ona e filifili pe fa'afefea ona amio le isi vaega o le lalolagi. E le mafai ona e filifili e maua se piliona tala pe manumalo i se pine auro pe filifilia e avea ma peresitene. Ae e mafai ona e filifili e avea oe ma ituaiga tagata e le maua se piliona tala ae o isi e matelaina, po o le ituaiga tagata e faia lena mea ma taulai atu i le umiaina o le lua piliona tala. E mafai ona e filifilia lau lava amio. E mafai ona e tuʻuina atu le manumalo i se pine auro poʻo le mauoa pe filifilia lau taumafaiga sili poʻo se taumafaiga afa pe leai se taumafaiga. E mafai ona avea oe ma ituaiga o tagata e usitaʻia poloaiga e le tusa ai ma le tulafono pe le mama, poʻo le ituaiga tagata e teteʻe ia i latou. E mafai ona avea oe ma ituaiga o tagata e faʻapalepale pe faʻamalosia se mea e pei o le nofo pologa poʻo le ituaiga tagata o loʻo tauivi e faʻaumatia e tusa lava pe lagolagoina e le toʻatele o isi. Ma talu ai e mafai ona tatou filifili taitoatasi e soloia, o le a ou finau atu, e mafai ona tatou filifili faatasi e soloia.

E tele auala e ono le ioe ai se tasi i lenei mea. Masalo, atonu latou te fautua mai, o se malosiaga mamana e taofia ai i tatou uma mai le filifilia faʻatasi o mea e mafai ona tatou filifilia taʻitoʻatasi i se taimi o le toʻafilemu manino. O lenei malosi e mafai ona avea o se ituaiga o le le mafaufauina o agafesootai po o se faatosinaga le maalofia a tagata faomea i luga o le malosi. Pe atonu foi o le mamafa o tauvaga tau tamaoaiga po o le toatele o tagata po o le le lava o punaoa. Pe atonu o nisi vaega o lo tatou faitau aofaʻi o loʻo mamaʻi pe faʻaleagaina i se auala e faʻamalosia ai i latou e faʻavaeina le faʻapologaina. O nei tagata taʻitoʻatasi e mafai ona tuʻuina atu le faʻavaeina o le nofo pologa i le isi vaega o le lalolagi. Masalo o le vaega o le faitau aofaʻi e faʻapologaina e aofia ai tane uma, ma e le mafai e fafine ona faʻatoʻilaloina le taʻitaʻiga a alii i le nofo pologa. Masalo o le pi'opi'o o le pule, tu'ufa'atasia ma le filifilia e le tagata lava ia o i latou e naunau e saili le pule, e le mafai ai ona alofia faiga fa'alemalo fa'aleagaina. Atonu o faatosinaga a le au fai polofiti ma le tomai o le au faasalalau ua le mafai ai ona tatou tetee atu. Pe atonu o se vaega tele o le kelope e mafai ona faʻatulagaina e faʻaumatia ai le nofo pologa, ae o isi sosaiete o le a toe faʻafoʻi mai le pologa e pei o se faʻamaʻi pipisi, ma faʻamutaina i le taimi e tasi i soo se mea o le a le mafai. Masalo e mautinoa lava e maua mai e le kapitalisme le pologa, ma e le maalofia le faiga faavae. Masalo o le faʻaleagaina o tagata e faʻatatau i le siosiomaga faʻanatura e manaʻomia ai le nofo pologa. Atonu o le faailogalanu po o le lotonuu po o le lotu po o le xenophobia po o le lotonuu po o le tulaga ese po o le fefe po o le matapeʻapeʻa poʻo le leai o se lagona alofa o ia lava e le maalofia ma faʻamaonia le nofo pologa tusa lava po o le a le faigata o lo tatou taumafai e mafaufau ma gaoioi i fafo mai ai.

O nei ituaiga o tagi mo le le maalofia e foliga mai e itiiti le tauanau pe a tuʻuina atu i se faʻalapotopotoga ua uma ona faʻaumatia, e pei o le nofo pologa. O le a ou tautala atu ia i latou i lalo e uiga i le faʻavaeina o taua. O nisi o nei aʻoaʻoga-o le faitau aofaʻi o tagata, le lava o punaoa, ma isi-e sili atu ona taʻutaʻua i tagata aʻoga o loʻo vaʻavaʻai atu i atunuu e le o Sisifo e avea ma punavai autu mo le faia o taua. O isi manatu, e pei o le faatosinaga a le mea na ta'ua e Peresitene Dwight Eisenhower o le vaega tau alamanuia faamiliteli, e sili atu ona lauiloa i le lotovaivai o le au faatupu filemu i le Iunaite Setete. E le o se mea e le masani ai, e ui i lea, o le faʻalogo i tagata lagolago o taua a le US o loʻo taʻua le manaʻoga e tau mo punaoa ma "agaiga o le olaga" o se faʻamaoniga mo taua na faʻaalia i luga o le televise o loʻo i ai ni faʻaosofiaga eseese. O le a ou faʻamoemoe e faʻamalamalama manino o tagi mo le le maalofia o le nofo pologa poʻo le taua e leai se faʻavae i le mea moni, poʻo fea lava faʻalapotopotoga latou te faʻaaogaina. O le talafeagai o lenei finauga o le a fesoasoani pe a tatou mafaufau muamua pe fia le tele o faalapotopotoga mamalu ua uma ona tatou tuua.

Feuiga toto ma Tu'uga

E leai se tasi i le Iunaite Setete o loʻo fuafua e toe faʻafoʻi feteʻenaʻiga toto, tauimasui le fasioti tagata o se tasi aiga e tagata o se aiga ese. O ia fasiotiga tagata sa avea o se faiga masani ma taliaina i Europa ma o loo taatele pea i nisi vaega o le lalolagi. O Hatfields ma McCoys ta'uta'ua e le'i toso le toto o le tasi ma le isi mo le silia ma le seneturi. I le 2003, na iu ai ina sainia e nei aiga Amerika e lua se maliega. O fete'ena'iga toto i totonu o le Iunaite Setete ua leva ona fa'aleaga ma teena e se sosaiete e talitonu e mafai ona sili atu ma ua sili atu ona lelei.

O le mea e faanoanoa ai, o se tasi o McCoy na aafia i le sainia o le maliega na faia ni faamatalaga e le lelei, a o tau le Iunaite Setete i Iraq. E tusa ai ma le Orlando Sentinel, "Reo Hatfield o Waynesboro, Va., Na sau ma le manatu o se folafolaga o le filemu. O le feʻau lautele e lafo atu i le lalolagi, na ia taʻua ai, pe a lamatia le saogalemu o le atunuʻu, e tuʻu ese e tagata Amerika o latou feeseeseaiga ma tutu faʻatasi. E tusa ai ma le CBS News, “Na fai mai Reo ina ua mavae le aso 11 o Setema, na ia manao e faia se faamatalaga aloaia o le filemu i le va o aiga e lua e faailoa ai afai e mafai ona foia le feeseeseaiga faaleaiga sili ona loloto [sic], e mafai foi e le atunuu ona lotogatasi e puipuia. lona saolotoga.” O le atunuu. E le o le lalolagi. "Puipuia le saolotoga" ia Iuni 2003 o le tulafono mo le "tau taua," e tusa lava pe o le taua, pei o le tele o taua, na faʻaitiitia ai lo tatou saolotoga.
Po ua tatou toe faia ea fete'ena'iga i totonu o aiga e pei o fe'ese'esea'iga a le atunu'u? Ua tatou taofia ea le fasiotia o tuaoi ona o puaa gaoia po o ni faitioga tuufaasolo ona o se malosiaga lilo e faamalosia ai i tatou e fasioti ua toe faasino atu i le fasiotia o tagata ese e ala i taua? Mata e alu Kentucky i le taua ma West Virginia, ma Indiana ma Ilinoi, pe a le mafai ona latou o atu e tau ma Afghanistan nai lo? E iu ina filemu Europa ia te ia lava ona o loʻo fesoasoani pea i le Iunaite Setete e osofaʻia nofoaga e pei o Afghanistan, Iraq, ma Libya? Pe le'i ta'uamiotonuina ea e Peresitene Siaosi W. Bush se taua ia Iraq i nisi o vaega e ala i le tuua'ia o le peresitene o Iraq na taumafai e fasioti le tama o Bush? E le o faia ea e le Iunaite Setete ia Cuba e pei o le Cold War e leʻi maeʻa tele ona o le le mautonu? Ina ua uma ona ia fasiotia se tagatanuu o Amerika e igoa ia Anwar al-Awlaki, pe na le toe auina atu ea e Peresitene Barack Obama se isi fana i le lua vaiaso mulimuli ane na fasiotia ai le atalii o Awlaki e 16 tausaga le matua, e lei faia lava ni tuuaiga i se mea sese? Afai—o se mea uiga ese e oo i ai—na tulituliloa le alii laitiiti o Awlaki e aunoa ma le faailoaina mai, pe afai o ia ma isi tagata talavou faatasi ma ia na fasiotia ona o le faatamala mama, e le o tumau pea ea le tutusa o le feitagai toto?

E mautinoa lava, ae o le tutusa e le o se mea tutusa. O fete'ena'iga toto, e pei ona sa i ai, ua mou atu mai le aganu'u a Amerika ma le tele o isi tu ma aga i le lalolagi. O fete'ena'iga o le toto, i se tasi taimi, na manatu e masani, masani, matagofie, ma tumau. Sa manaomia i latou e ala i tu ma mamalu, i le aiga ma le ola mama. Ae, i le Iunaite Setete ma le tele o isi nofoaga, ua leai. E tumau pea o latou fa'ailoga. O fete'ena'iga o le toto e toe aliali mai i se tulaga malu, e aunoa ma le toto, o nisi taimi e sui loia i fana fana. O fa'ailoga o fe'ese'esea'iga toto e fa'apipi'i atu i faiga fa'aonaponei, e pei o taua, po'o fa'alavelave fa'alavelave, po'o moliaga tau solitulafono ma fa'asalaga. Ae o feitaga'iga toto e le o totonugalemu o taua o lo'o i ai nei, latou te le fa'atupuina taua, o taua e le mulimuli i o latou manatu. E le'i liua le fete'ena'iga toto i taua po o se isi lava mea. Ua soloia. Sa i ai le taua i luma ma ina ua uma ona faʻaumatiaina le toto, ma e tele mea e tutusa ai ma feʻau toto aʻo leʻi faʻaumatia nai lo le mulimuli. O malo o loo tauina taua ua faia i totonu o le atunuu le faasaina o sauaga, ae ua na o le manuia o le faasaina pe a talia e tagata lana pule, lea ua ioe ai tagata e tatau ona tuu ese le toto. E iai vaega o le lalolagi e leʻi taliaina e tagata lenā mea.

Toto

O le toe faʻafouina o taʻaloga e foliga mai e itiiti ifo nai lo le toe foʻi atu i le nofo pologa poʻo feteʻenaʻiga toto. O ta'aloga sa masani ai i Europa ma le Iunaite Setete. O fitafita, e aofia ai ma le US Navy, sa masani ona toesea le tele o tagata ofisa i le taua o latou lava nai lo le tau ma se fili mai fafo. Na fa'asaina le ta'aloga, fa'ailoga, ulagia, ma teena i le seneturi sefuluiva o se faiga fa'atauva'a. Na filifili faʻatasi tagata e mafai ona tuʻua, ma o le mea lena.

E leai se tasi na fa'atonuina e fa'ate'aina le fa'aleaga po'o le le tonu o ta'aloga a'o fa'atumauina tu'uga puipui po'o fesoasoani alofa. E faapena foʻi ona taʻua i femisaʻiga toto ma pologa. O nei faiga sa teena atoa, e le'i suia pe malamalama. E leai ni a matou Feagaiga i Sineva e fa'atonutonu ai le nofo pologa tatau po'o fete'ena'iga toto. E le'i fa'atumauina le nofo pologa o se faiga e talia mo nisi tagata. E le'i taliaina ni fete'ena'iga toto mo nisi aiga fa'apitoa e mana'omia ona saunia e tete'e ese aiga fa'avalevalea pe leaga e le mafai ona fefulifulisa'i. E le'i tumau fa'aletulafono ma talia mo ni tagata fa'apitoa. E le fa'atagaina e Malo Aufaatasi ni ta'aloga e pei ona fa'atagaina ai taua. O le Dueling, i atunuu sa auai muamua i ai, ua malamalama o se auala faataumaoi, tua, tuai, ma le valea mo tagata taitoatasi e taumafai e foia a latou feeseeseaiga. Po o le a lava le taufaifai e faia e se tasi ia te oe e toetoe lava a mautinoa e sili atu ona malu-pe a tatou vaai i mea i aso nei-nai lo se tuuaiga o le valea ma le sauā e auai i ni ta’aloga. O le mea lea ua le toe avea ai le ta'aloga ma auala e puipuia ai le igoa o se tasi mai le taufaifai.

Pe tupu pea le fusuaga mai lea taimi i lea taimi? Masalo, ae faapena foi i nisi taimi (pe leai foi) fasioti tagata, toso teine, ma le gaoi. E leai se tasi o lo'o fuafua e fa'atulafonoina na mea, ma e leai fo'i se tasi o lo'o fuafua e toe fa'afo'i le ta'aloga. E masani ona matou taumafai e aʻoaʻo a matou fanau e foʻia a latou feeseeseaʻiga i upu, ae lē o ni moto po o ni auupega. Pe a le mafai ona tatou foiaina mea, tatou te fesili atu i uo po o se supavaisa po o leoleo po o se faamasinoga po o se isi lava pulega e fai se faaiuga pe faia se faaiuga. Matou te leʻi faʻaumatia feeseeseaiga i le va o tagata taʻitoʻatasi, ae ua matou aʻoaʻoina e sili atu i matou uma pe a faʻamalieina e aunoa ma se vevesi. I nisi tulaga o le toatele o tatou e malamalama e oo lava i le tagata atonu na manumalo i se tauvaga ae na faiaina i se faaiuga a le faamasinoga e sili atu ona lelei. O lena tagata e le tatau ona ola i se lalolagi sauā, e le tatau ona mafatia i lona "manumalo," e le tatau ona molimauina mafatiaga o ē pele a lona fili, e le tatau ona sailia le faamalieina po o le "tapunia" fua o le lagona faigata o le tauimasui, e le tatau ona fefe i se tasi e pele i le oti po o se manu'a i se ta'aloga, ma e le tatau ona nofo sauni mo lana isi ta'aloga o le a o'o mai.
Tu'uga Fa'avaomalo:
Sepania, Afghanistan, Iraq

Ae faapefea pe afai o taua o se auala leaga e foia ai feeseeseaiga faavaomalo e pei o le taua o le foia lea o feeseeseaiga i le va o tagata? O mea e tutusa ai atonu e sili atu le maʻai nai lo le mea tatou te mafaufau i ai. O Duels o ni tauvaga i le va o paga o alii na filifili e le mafai ona foia a latou feeseeseaiga e ala i le tautala. Ioe, ua sili atu lo tatou iloa. Sa mafai ona latou foia mataupu e ala i le talanoa, ae na latou filifili e le faia. E leai se tasi na faamalosia e tau i se ta'aloga ona o se tasi na la finau ma e le mafaufau. Soo se tasi na te filifili e tau i se tu'uga na mana'o e tau i se tu'uga, ma o ia lava-o le mea lea-e le mafai ai e le isi tagata ona talanoa i ai.

O taua o ni misa i le va o malo (e tusa lava pe faamatalaina o loo tau faasaga i se mea e pei o le “mataʻu”)—ua lē mafai e malo ona foʻia o latou feeseeseaʻiga e ala i le tautatala. E tatau ona tatou iloa lelei. E mafai e malo ona foia a latou feeseeseaiga e ala i le tautala, ae filifili e aua le faia. E leai se malo e tatau ona tau i se taua ona o le isi atunuu e le mafaufau. Soo se malo e filifili e tau se taua na manao e tau se taua, ma o ia lava-o lea-e le mafai ai e le isi malo ona talanoa i ai. O le mamanu lea tatou te vaaia i le tele o taua a Amerika.

O le itu lelei (o lo tatou lava itu, ioe) i se taua, matou te fiafia e talitonu, ua faʻamalosia i ai aua o le isi itu e malamalama naʻo le vevesi. E le mafai ona e talanoa i tagata Iran, mo se faʻataʻitaʻiga. E manaia pe afai e te mafaia, ae o le lalolagi moni lenei, ma i le lalolagi moni o nisi o malo o loʻo faʻatautaia e sauʻai faʻasolopito e le mafai ona mafaufau lelei!
Se'i tatou fa'apea ona o le finauga e fai taua a malo ona o le a le talafeagai le isi itu ma talanoa ia i latou. E toatele i tatou e le talitonu moni e moni lenei mea. Tatou te va'ai i taua e fa'aosoina e tu'inanau fa'aletonu ma le matape'ape'a, o tauamiotonuina o taua o ni afifi o pepelo. Na ou tusia moni lava se tusi e taʻua o War Is A Lie e suʻesuʻe ai ituaiga pepelo masani e uiga i taua. Ae, mo se faʻatusatusaga ma le taʻaloga, seʻi o tatou vaʻavaʻai i le mataupu mo le taua o se mea mulimuli pe a le tautala, ma vaʻai pe faʻafefea. Sei o tatou tilotilo i mataupu e aafia ai le Iunaite Setete, ona e sili ona masani ai le toatele o i tatou ma e masani foi i le toatele o isi, ma o le Iunaite Setete (e pei ona ou talanoaina i lalo) o le taʻutaʻua taʻutaʻua i le lalolagi.

Spain

O le talitonuga e faapea o le taua o se auala mulimuli lea e faʻaaogaina e faasaga ia i latou e le mafai ona faʻamatalaina e le lelei. O le Taua Sipaniolo-Amerika (1898), mo se faʻataʻitaʻiga, e le fetaui. Na naunau lava Sepania e tuuina atu i le faamasinoga a soo se tagata e le faaituau, ina ua tuuaia e le Iunaite Setete le Sipaniolo i le feulaina o se vaa e taua o le USS Maine, ae na finau le Iunaite Setete e alu i taua e ui ina leai ni molimau e lagolago ai ana tuuaiga faasaga ia Sepania. , o tuuaʻiga na avea ma faamaoniga o le taua. Ina ia malamalama i lo tatou talitonuga o taua e tatau ona tatou tuʻuina atu Sepania i le matafaioi o le tagata faʻatauvaʻa ma le Iunaite Setete i le tulaga o le vale. E le sa'o lena.

Mata'utia: e le mafai ona sa'o. O le Iunaite Setete e leʻi faʻatautaia ma e leʻi 'aina e tagata valea. O nisi taimi e faigata ona iloa pe o le a le auala e mafai ai e tagata valea ona sili atu le leaga nai lo le mea o loʻo faia e a tatou sui filifilia, ae o le mea moni e tumau pea e le o feagai Sepania ma monsters, ae na o Amerika. Ma e leʻi feagai le Iunaite Setete ma sauʻai i lalo o tagata, naʻo tagata Spaniards. Sa mafai lava ona fo’ia lea mataupu i luga o se laulau, ma o le tasi itu na faia lea talosaga. O le mea moni o le Iunaite Setete na manaʻo i taua, ma e leai se mea na mafai e le Sipaniolo ona fai mai e taofia ai. Na filifilia e le Iunaite Setete le taua, e pei lava ona filifili le taʻutaʻua e taʻavale.

Afghanistan

O faʻataʻitaʻiga e oʻo mai i le mafaufau mai tala faʻasolopito lata mai foi, ae le na o seneturi ua mavae. O le Iunaite Setete, mo le tolu tausaga aʻo lumanaʻi Setema 11, 2001, na talosagaina le Taliban e faʻaliliu Osama bin Laden. Na talosaga Taliban mo se faamaoniga o lona nofosala i soo se solitulafono ma se tautinoga e faamasino o ia i se atunuu lona tolu e le faaituau e aunoa ma le faasalaga oti. Na fa'aauau pea ia Oketopa, 2001. (Va'ai, mo se fa'ata'ita'iga "Bush Teena Taliban Offer ia Tu'u Atu ia Bin Laden Over" i le Guardian, Oketopa 14, 2001.) O manaoga a Taliban e le foliga mai e valea pe valea. E foliga mai o ni manaoga o se tasi e mafai ona faaauau feutagaiga. Na lapataia foi e Taliban le Iunaite Setete e faapea o bin Laden o loo fuafua se osofaiga i eleele o Amerika (e tusa ai ma le BBC). Na taʻu atu e le sa avea muamua ma Failautusi o le Va i Fafo a Pakisitana, Niaz Naik, i le BBC, na taʻu atu e le au ofisa sinia a Amerika ia te ia i se fono na lagolagoina e UN i Perelini ia Iulai 2001, o le a faia e le Iunaite Setete se gaioiga faasaga i Taliban i le ogatotonu o Oketopa. Na ia fai mai e masalosalo o le tuʻuina atu o Bin Laden o le a suia ai na fuafuaga. Ina ua osofaʻia e le Iunaite Setete ia Afghanistan i le aso 7 o Oketopa, 2001, na toe talosaga ai le Taliban e feutagai ma le tuuina atu o bin Laden i se atunuu lona tolu e faamasinoina ai. Na teena e le Iunaite Setete lea ofo ma faaauau ai pea le taua i Afghanistan mo le tele o tausaga, e leʻi taofia ina ua talitonu Bin Laden ua tuua lea atunuu, ma e leʻi taofia foi ina ua uma ona faalauiloa le maliu o Bin Laden. (Tagaʻi i le Foreign Policy Journal, Setema 20, 2010.) Atonu e iai isi māfuaaga e faaauau ai pea le taua mo le sefululua tausaga, ae e manino lava o le māfuaaga e amata ai, e lē ona o le leai o se isi auala e foʻia ai le finauga na maua. E manino lava sa manao le Iunaite Setete i taua.

Aiseā e manaʻo ai se tasi i taua? A o ou finau i le War Is A Lie, o le Iunaite Setete e le o se tauimasui mo le faʻaumatia e Sepania o Maine ae o le mauaina o se avanoa e faʻatoʻilaloina ai teritori. O le osofaʻia o Afghanistan e itiiti pe leai se mea e fai ma bin Laden poʻo se malo na fesoasoani ia Bin Laden. Nai lo lena, o faʻaosofiaga a le US e fesoʻotaʻi ma paipa suauu, faʻatulagaina o auupega, tulaga faʻapolokiki, geo-political posturing, agaʻi atu i se osofaʻiga a Iraq (na taʻu atu e Tony Blair ia Bush Afghanistan e tatau ona sau muamua), faʻafefe lotonuu mo le puʻeina o malosiaga ma faiga faʻavae le lauiloa. i le aiga, ma le manuia mai taua ma ana vete faamoemoeina. Sa mana'o le Iunaite Setete i taua.

O le Iunaite Setete e itiiti ifo i le 5 pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi ae o loʻo faʻaaogaina le tasi vaetolu o pepa a le lalolagi, o le kuata o le suauu o le lalolagi, 23 pasene o le koale, 27 pasene o le alumini, ma le 19 pasene o le kopa. (Tagaʻi Scientific American, Setema 14, 2012.) O lenā tulaga o mataupu e lē mafai ona faaauau pea e ala i le tipiloma. “E le mafai lava ona galue le lima natia o le maketi e aunoa ma se moto natia. E le mafai e McDonald's ona olaola e aunoa ma McDonnell Douglas, le mamanu o le US Air Force F-15. Ma o le moto natia e puipuia ai le lalolagi ia saogalemu mo tekinolosi a Silicon Valley e taʻua o le US Army, Air Force, Navy and Marine Corps,” o le tala lea a le tagata natia lima ma le tusitala o le New York Times Thomas Friedman. Ae o le matapeʻapeʻa e le o se finauga mo le le mafaufau poʻo le sauā o le isi tama. Ua na'o le matape'ape'a. Ua matou vaai uma i tamaiti laiti ma e oo lava i tagata matutua ua aʻoaʻoina ina ia faaitiitia le matapeʻapeʻa. E iai foʻi auala e agaʻi atu ai i le malosi gafatia ma le tamaoaiga i le lotoifale e taʻitaʻia ese mai taua o le matapeʻapeʻa e aunoa ma le oʻo atu i mafatiaga poʻo le mativa. O le tele o fa'atusatusaga o le liua tele i le malosi lanumeamata e le'o amana'ia le fa'aliliuina atu o punaoa tetele mai le militeri. O le a tatou talanoaina pe o le a le fa'ai'uga o taua e mafai i lalo. O le manatu iinei o le taua e le tatau ona manatu e sili atu le faʻaaloalo nai lo le taʻaloga.

Pe o taua ea e le maalofia mai le vaaiga a Afghans, oe na maua le Iunaite Setete e le fiafia i feutagaiga? E mautinoa lava e leai. E ui ina le mafai e teteega sauā ona faamutaina le taua mo le silia ma le sefulu tausaga, e ono mafai ona sili atu le manuia o le tetee malosi. E mafai ona tatou manuia, e pei ona le mafai e i latou i seneturi ua mavae, mai le talafaasolopito o le tetee malosi i le Arab Spring, i Europa i Sasae, i Aferika i Saute, i Initia, i Amerika Tutotonu, i taumafaiga manuia a Filipino ma Puerto Ricans e tapunia le militeri a Amerika. faavae, ma isi.

Nei o lenei mea e foliga mai o loʻo ou tuʻuina atu fautuaga le manaʻomia i Afghans aʻo pomuina i latou e loʻu malo, e tatau ona ou faʻailoa atu o le lesona lava e tasi e mafai foi ona faʻaoga i loʻu atunuu. E lagolagoina pe faʻafeiloaʻi e le US lautele le faʻaaluina (e ala i le tele o matagaluega-faʻafesoʻotaʻi le War Resisters League poʻo le National Priorities Project) o le sili atu i le $ 1 miliona i tausaga taʻitasi i sauniuniga o taua ona o le fefe (e ui lava e mafai) o se osofaʻiga. o le Iunaite Setete e se malo i fafo. Afai e tupu lena mea, o le malo mai fafo e aofia ai e ono faʻaumatia e auupega a Amerika. Ae, afai tatou te talepeina na auupega, tatou te le-faafeagai ma le manatu lautele-e tuua le puipuiga. E mafai ona tatou teena la tatou galulue faatasi ma le galuega. E mafai ona tatou faafaigaluegaina tagata tetee mai le malo osofaʻi ma talipupuni tagata mai le salafa o le lalolagi. E mafai ona tatou tulituliloaina le faamasinoga tonu e ala i manatu lautele, faamasinoga, ma faasalaga e taulaʻi i tagata taʻitoʻatasi e nafa.

O le mea moni, o le Iunaite Setete ma NATO e osofaʻia isi. O le taua ma le nofoia o Afghanistan, afai tatou te toe foi i tua mai ai, e foliga mai o se mea leaga e pei o se taʻaloga. Fa'asalaina se malo e naunau (i luga o nisi tulaga talafeagai) e liliu se tagata solitulafono ua molia, e ala i le faʻaaluina o le silia ma le sefulu tausaga o pomu ma fasiotia tagata o lena malo (o le toʻatele oi latou e leʻi faʻalogo i osofaʻiga a Setema 11, 2001, e itiiti lava le lagolagoina oi latou, ma o le to'atele oi latou na 'ino'ino i Taliban) e le'o foliga mai o se gaioiga e sili atu le malamalama nai lo le fanaina o se tuaoi ona o lona tuagane matua na gaoia le puaa a lou tamamatua. O le mea moni, o taua e fasiotia ai le tele o tagata nai lo feteʻenaʻiga toto. I le sefululua tausaga mulimuli ane, o le malo o Amerika, e pei ona ou tusia lenei mea, o loo taumafai e feutagai ma Taliban-o se faiga sese e faapea o tagata o Afghanistan e le o lelei ona fai ma sui o se tasi i totonu o feutagaiga, ae o se faagasologa e sili atu ona lelei. nofoaga 12 tausaga na muamua atu. Afai e mafai ona e talanoa ia i latou i le taimi nei, aisea e le mafai ai ona e talanoa ia i latou i lena taimi, aʻo leʻi oʻo i le taʻaloga tele? Afai e mafai ona aloese mai se taua i Suria, aisea e le mafai ai se taua i Afghanistan?
Iraq

Ona i ai lea o le mataupu o Iraq ia Mati 2003. Na teena e Malo Aufaatasi le faatagaina o se osofaiga i Iraq, e pei lava ona teena i le lua tausaga talu ai ma Afghanistan. E le'i faamata'uina e Iraki le Iunaite Setete. O le Iunaite Setete o loʻo umia ma sa sauni e faʻaaoga e faasaga ia Iraki ituaiga uma o auupega faʻasalalau faʻavaomalo: phosphorous paʻepaʻe, ituaiga fou o napalm, pomu fuifui, uranium ua uma. O le fuafuaga a le US o le osofaʻia o atinaʻe tetele ma nofoaga toʻatele e nonofo ai ma le ita tele, e ese mai i mea uma na tutupu i le taimi ua tuanaʻi, o le a "faateʻia ma ofo" tagata - o se isi upu o le a fefefe - i le gauai atu. Ma o le faʻamaoniaga na tuʻuina atu mo lenei mea o le manatu o Iraki o le umiaina o vailaʻau, meaola, ma auupega faaniukilia.

Ae paga lea mo nei fuafuaga, o se faagasologa o asiasiga faavaomalo na aveesea ai Iraq mai ia auupega i tausaga ua mavae ma faamaonia ai lo latou toesea. Na faagasolo asiasiga, ma toe faamaonia ai le leai o ni auupega faapea, ina ua faalauiloa e le Iunaite Setete o le a amata le taua ma e tatau ona o ese le au asiasi. Sa manaomia le taua, na fai mai ai le malo o Amerika, e faatoilaloina le malo o Iraki—ina ia aveesea Saddam Hussein mai le pule. Peitai, e tusa ai ma se tusitusiga o se fonotaga ia Fepuari 2003 i le va o Peresitene George W. Bush ma le Palemia o Sepania, na fai mai Bush na ofo Hussein e tuua Iraki, ma ave faapagota, pe a mafai ona ia teuina le $1 piliona. (Tagaʻi i le El Pais, Setema 26, 2007, po o le Washington Post o le aso na sosoo ai.) Na faapea mai le Washington Post: “E ui lava o le tulaga lautele o Bush i le taimi o le fonotaga, o loo tatala pea le faitotoʻa mo se vaifofō mai le malo, ae e faitau selau afe. o 'au a Amerika ua uma ona fa'atonu i le tuaoi o Iraq, ma ua fa'ailoa manino mai e le White House lona le onosai. 'Ua puupuu le taimi,' o le tala lea a Bush i se fonotaga a le au tusitala ma [Palani Sepania Jose Maria] Aznar i le aso lava e tasi.

Masalo o se pule malosi e faʻatagaina e sola ma le $ 1 piliona e le o se taunuuga lelei. Ae e leʻi faʻaalia le ofo i tagata lautele o Amerika. Na taʻu mai ia i matou e le mafai ona faia le tipiloma. Sa le mafai ona feutagai, na taʻu mai ia i matou. (O le mea lea, e leai se avanoa e faia ai se ofo faʻatau mo le afa piliona tala, mo se faʻataʻitaʻiga.) E leʻi aoga asiasiga, na latou fai mai ai. O auupega sa i ai iina ma e mafai ona faaaoga i soo se taimi e faasaga ia i matou, o la latou tala lea. O taua, ma le faanoanoa, faanoanoa, ma le faanoanoa o le auala mulimuli lea, na latou fai mai ai ia i matou. Na saunoa Peresitene Bush ma le Palemia Peretania o Tony Blair i le White House i le aso 31 o Ianuari, 2003, ma fai mai o le a aloese mai taua pe a mafai, i le maeʻa ai o se fonotaga tumaoti lea na fautuaina ai e Bush le lele o le U2 vaalele vaʻavaʻa ma le taua i luga o Iraq, valiina i lanu a le UN, ma le faamoemoe o le a fanaina e Iraki ia i latou, aua o le a faapea o se mafuaaga lea e amata ai le taua. (Va'ai Lawless World saunia e Phillipe Sands, ma va'ai i le tele o fa'asalalauga fa'asalalau na aoina i le WarIsACrime.org/WhiteHouseMemo.)

Nai lo le leiloa o le piliona tala, o tagata Iraq na leiloa le tusa ma le 1.4 miliona ola, vaʻaia le 4.5 miliona tagata na avea ma tagata sulufaʻi, o atinaʻe a latou malo ma aʻoaʻoga ma faʻalesoifua maloloina ua faʻaumatia, o saʻolotoga faʻale-malo na leiloa e oʻo lava i lalo o pulega sauā a Saddam Hussein, faʻaleagaina le siosiomaga. toetoe lava a sili atu nai lo le mafaufauina, o faʻamaʻi o faʻamaʻi ma faʻamaʻi fanau e matua mataʻutia e pei ona iloa e le lalolagi. Na fa'aumatia le malo o Iraq. O le tau i Iraq po o le Iunaite Setete i tala e sili atu i le piliona (na totogi e le Iunaite Setete le sili atu i le $ 800 piliona, ae le o le faitau miliona o tala i le siitia o tau o le suauu, totogi o tului i le lumanai, tausiga a le au matutua, ma le leiloa avanoa). (Vaai DavidSwanson.org/Iraq .) E leai se tasi o nei mea na faia ona e le mafai ona mafaufauina Iraq.

O le malo o Amerika, i le tulaga pito i luga, e leʻi faʻamalosia e auupega faʻapitoa. Ma e le o le nofoaga tonu lea a le malo o Amerika e filifili ai mo Iraki pe sola lana pule. Sa tatau ona galue le malo o Amerika i le faamutaina o lana lagolago mo faipule i le tele o isi atunuu ae lei faalavelave ia Iraq i se auala fou. O le filifiliga sa i ai o le faamutaina o faasalaga tau tamaoaiga ma pomu ma amata ona toe faaleleia. Ae ana faapea o uuna'iga na ta'ua e le Iunaite Setete e moni lava, e mafai ona tatou faai'u o le talanoa o se filifiliga sa tatau ona filifilia. O le faʻatalanoaina o le alu ese o Iraq mai Kuwait sa avea ma se filifiliga i le taimi o le Taua Muamua a le Fagaloa. O le filifili e le lagolagoina ma faʻamalosia Hussein sa avea ma se filifiliga muamua. E i ai lava se isi mea e sui ai le lagolagoina o sauaga. E moni lenei mea e oo lava i le vaaiga a Iraqi. O le tetee atu i faiga sauā e mafai ona lē sauā pe sauā.

Iloilo soʻo se taua e te manaʻo i ai, ma e foliga mai afai e manaʻo le au osofaʻi e faʻaalia manino o latou manaʻoga, semanu latou te ulu atu i feutagaiga nai lo le taua. Nai lo lena, sa latou mananao i taua—taua mo ia lava, po o taua mo mafuaaga e le mafai ona puipuia e leai se isi malo e loto malie i ai.

Taua e Filifilia

I le taimi o le Cold War, na fana moni lava le Soviet Union ma, o le mea moni, na fanaina i lalo se vaalele U2, o le gaioiga tonu lava lea na faamoemoe Peresitene Bush o le a amata ai se taua i Iraq, ae na talanoaina e le Iunaite Setete ma le Soviet Union le mataupu nai lo le alu i taua. O lena filifiliga e i ai lava i taimi uma—e tusa lava pe le o iai le taufaamataʻu o le faʻaumatiaga. Sa i ai ma le Bay of Pigs ma Cuban Missile Crises. Ina ua taumafai tagata mafanafana i le pulega a Peresitene John F. Kennedy e maileia o ia i se taua, na ia filifili nai lo le tulia o ofisa maualuluga ma faaauau pea ona talanoa i le Soviet Union, lea na taʻalo ai se tuleiga tutusa mo le taua ma teteeina e le Taitaifono o Nikita Khrushchev. ( Faitau le James Douglass ' JFK ma le Unspeakable . ) I tausaga talu ai nei, o talosaga e osofaʻia Iran poʻo Suria ua teena pea. O na osofa'iga e ono o'o mai, ae e fai lava le filifiliga.

Ia Mati 2011, sa i ai i le Iuni a Aferika se fuafuaga mo le filemu i Libya ae na taofia e NATO, e ala i le fausiaina o se "leai lele" sone ma le amataina o pomu, e malaga atu i Libya e talanoaina ai. Ia Aperila, na mafai ai e le Iuni a Aferika ona talanoaina lana fuafuaga ma le Peresetene Libyan Muammar al-Gaddafi, ma na ia faaalia lona maliliega. O le NATO, lea na maua se faatagaga a le UN e puipuia ai tagata Libyan ua tuuaia o loo lamatia ae leai se faatagaga e faaauau ai le pomuina o le atunuu po o le faatoilaloina o le malo, sa faaauau pea ona pomu le atunuu ma faatoilaloina le malo. Atonu e talitonu se tasi o se mea lelei lena e fai. “Na matou o mai. Sa matou vaai. Na maliu o ia!” o le tala lea a se Failautusi manumalo a le Setete o Amerika Hillary Clinton, na ata fiafia ina ua mavae le maliu o Gaddafi. (Māmata i le vitio i WarIsACrime.org/Hillary.) E faapena foʻi, na talitonu le au taʻutaʻua o le fanaina o le isi tama o se mea lelei e fai. O le manatu iinei e le na o le pau lea o le avanoa avanoa. E pei o le ta'amilosaga, e mafai ona suia taua i talanoaga ma le fa'amasinoga. Atonu e le o taimi uma e alu ese ai le tagata osofaʻi mai le diplomacy mea o loʻo manaʻomia faalilolilo ma le maasiasi e tagata i tua atu o le taua, ae o se mea leaga lena?

E moni lenei mea i le umi ua lamatia ai le taua a Amerika i Iran. O taumafaiga a le malo o Iran e faia feutagaiga ua teena e le Iunaite Setete mo le sefulu tausaga talu ai. I le 2003, na fautuaina ai e Iran feutagaiga ma mea uma i luga o le laulau, ma na teena e le Iunaite Setete le ofo. Ua malilie Iran i le tele o tapulaʻa i lana polokalame faaniukilia nai lo le manaʻomia e le tulafono. Ua taumafai Iran e ioe i manaoga a Amerika, e masani ona ioe e lafo atu suauu faaniukilia mai le atunuu. I le 2010, na oo ai Turkey ma Pasila i le tele o faʻalavelave e faʻamalieina ai Iran i le mea tonu na fai mai ai le malo o Amerika e manaʻomia, lea na iʻu ai i le faʻaalia e le malo o Amerika lona ita ia Turkey ma Pasila.

Afai o le mea o loʻo manaʻo moni ai le Iunaite Setete o le pulea lea o Iran ma faʻaaogaina ana punaoa, e le mafai ona faʻamoemoeina Iran e faʻafefe e ala i le taliaina o le pule faʻapitoa. O lena sini e le tatau ona tulituliloaina e le tipiloma po o taua. Afai o le mea e manaʻo moni ai le Iunaite Setete mo isi malo e lafoaʻi le malosi faaniukilia, atonu e faigata ona tuʻuina atu lena faiga faʻavae ia i latou, pe faʻaaogaina pe leai foi se taua. O le auala sili ona manuia e le o se taua poʻo ni feutagaiga, ae o faʻataʻitaʻiga ma fesoasoani. E mafai e le Iunaite Setete ona amata ona talepeina ana auupega faaniukilia ma fale eletise. E mafai ona teu fa'afaigaluega i le malosi lanu meamata. O mea tau tupe o loʻo avanoa mo le malosi lanumeamata, poʻo soʻo se isi lava mea, pe a faʻaumatia le masini tau e toetoe lava a le mafaamatalaina. E mafai e le Iunaite Setete ona ofoina atu le fesoasoani malosi lanumeamata i le lalolagi mo se vaega o mea na te faʻaaluina e ofoina atu ai le pule a le militeri-ae le o le taʻua o le aveeseina o faʻasalaga e taofia ai Iran mai le mauaina o vaega mo matagi.

Taua Faasaga i Tagata Taʻitoʻatasi

O le suʻesuʻeina o taua e tau faasaga i tagata taʻitoʻatasi ma vaega laiti o loʻo tuʻuaia o tagata faatupu faalavelave o loʻo faʻaalia ai foi o le tautala sa avanoa, e ui ina teena, filifiliga. O le mea moni, e faigata ona maua se mataupu e foliga mai o le fasioti tagata o le auala mulimuli lea. I le masina o Me 2013 na faia ai e Peresitene Obama se lauga lea na ia taʻua ai o tagata uma na ia fasiotia i le drone strikes na o le toafa o tagatanuu o Amerika, ma i se tasi o na mataupu e fa na ia ausia ai ni tulaga patino na ia faia mo ia lava. a'o le'i faatagaina le fasioti tagata. O fa'amatalaga uma fa'alaua'itele e fete'ena'i ma lea fa'amatalaga, ma o le mea moni sa taumafai le malo o Amerika e fasioti Anwar al-Awlaki a'o le'i tutupu fa'alavelave lea na ta'ua mulimuli ane ai e Peresitene Obama o Awlaki na faia se vaega na fa'amaonia ai lona fasiotia. Ae e le'i molia lava Awlaki i se solitulafono, e le'i molia, ma e le'i sailia fo'i lona toe aumaia. I le aso 7 o Iuni, 2013, na taʻu atu ai e le taʻitaʻi o ituaiga Yemeni Saleh Bin Fareed i le Democracy Now e mafai ona liliu Awlaki ma faia i le faamasinoga, ae "latou te leʻi fesili mai ia i matou." I le tele o isi tulaga e iloagofie ai na mafai ona pu'ea tagata na lavea i le drone pe ana fai na taumafai lena auala. (O se faʻataʻitaʻiga faʻagaloina o le fasiotiga a le drone ia Novema 2011 i Pakisitana o Tariq Aziz e 16 tausaga le matua, i aso talu ona ia auai i se fonotaga anti-drone i le laumua, lea atonu na faigofie ai ona puʻeina o ia - pe ana molia o ia i nisi. solitulafono.) Atonu e iai mafuaaga e sili ai le fasioti tagata nai lo le pueina. Peita'i, e le gata i lea, masalo e iai mafua'aga na sili ai ona fiafia tagata e tau fa'atasi nai lo le failaina o su'ega fa'aletulafono.

O le manatu o le faamalosia o tulafono e faasaga i tagata taitoatasi e ala i le fanaina o fana ia i latou na siitia atu i atunuu i le Aukuso-Setema 2013 tuleia mo se osofaiga i Suria-lea o le a osofaia e avea ma faasalaga mo le tuuaia o le faaaogaina o se auupega faasaina. Ae, o le mea moni, soʻo se taʻitaʻi e lava lona leaga na te faʻasalaina le faitau selau i le oti o le a le lagona le faʻasalaina pe a fasiotia le faitau selau, aua na tumau pea o ia e le afaina ma le faʻamaonia.

Le Taua Lelei i le Lumanai

O le mea moni, o le fa'avasegaina o taua atonu na suia i talanoaga po'o le suia o sini o faiga fa'avae e faigata ona fa'atosina tagata uma e le mana'omia se taua i le lumana'i. O le talitonuga tutotonu i mafaufau o le faitau miliona o tagata o lenei: E le mafai e se tasi ona talanoa ma Hitila. Ma o lona taunuuga: E le mafai e se tasi ona talanoa ma le isi Hitila. E faapea o le malo o Amerika ua sese le faailoaina o Hitila fou mo le tolu-kuata o le seneturi-o le taimi lea ua iloa ai e le tele o isi atunuu o le Iunaite Setete o le malo lea e le mafai ona e talanoa i ai-e faigata ona tautalagia le manatu e ono toe foi mai se Hitila i se aso. . O lenei tulaga matautia matautia e taliina ma le maoae o tupe teufaafaigaluega ma le malosi, ae o tulaga matautia e pei o le vevela o le lalolagi e tatau, e foliga mai, ua faamaonia ua uma ona ulu atu i se taamilosaga e le mafai ona taofia o le faateteleina o mala ae tatou te lei gaoioi.

O le a ou tautala atu i le albatross sili o le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le Vaega II o lenei tusi. Ae ui i lea, e taua le matauina mo le taimi nei o le tolu-kuata o le seneturi o se taimi umi. Ua tele suiga. E leai se Taua Lona tolu a le Lalolagi. O malo maumea o le lalolagi ua faaauupegaina e lei toe tau le tasi i le isi. O loo tau taua i atunuu matitiva, o malo matitiva e fai ma sui, po o atunuu mauʻoa e faasagatau atu i ē matitiva. Emepaea o le ituaiga tuai ua le toe masani, ua suia i le suiga fou a le US ('autau a le militeri i atunuu e 175, ae leai ni kolone ua faatuina). O taʻitaʻi taimi laiti atonu e matua le fiafia, ae leai se tasi oi latou o loʻo fuafuaina le faʻatoʻilaloina o le lalolagi. O le Iunaite Setete sa matua faigata lava ona nofoia Iraq ma Afghanistan. O taʻitaʻi lagolago a le US i Tunisia, Aikupito, ma Yemen sa faigata ona taofiofia le tetee malosi a o latou tagata. E i'uvale malo ma pulega saua, ma vave ona latou toilalo nai lo se isi lava taimi. O tagata o Europa i Sasaʻe oe na faʻaumatia le Soviet Union ma o latou taʻitaʻi komunisi o le a le mafai lava ona faʻatau atu i se Hitila fou, ma o le a le mafai foi ona faʻatau atu isi atunuu. Ua lauiloa tele le malosi o le tete'e e aunoa ma se vevesi. O le manatu o le colonialism ma le malo ua matua le ta'uleleia. O le Hitila fou o le a sili atu o se anachronism mataʻutia nai lo se faʻamataʻu i ai.

Fasioti a le Malo Laiti

O le isi fa'alapotopotoga fa'aaloalogia o lo'o alu i le ala o le dodo. I le ogatotonu o le seneturi sefuluvalu o le manatu e aveese le faasalaga oti na manatu lautele e matautia ma faavalevalea. Ae o le tele o malo o le lalolagi e le o toe faaaogaina le faasalaga oti. I malo mauoloa e tasi lava le tuusaunoaga o loo totoe. O le Iunaite Setete o loʻo faʻaaogaina le faasalaga oti ma o le mea moni, o loʻo i ai i le pito i luga o le lima fasioti tagata i le lalolagi-lea e le tele ni tala faʻasolopito, o le fasioti tagata ua matua pa'ū. Faʻapea foʻi i le pito i luga e lima: o Iraq talu ai nei "faasaolotoina". Ae o le tele o setete e 50 a le Iunaite Setete ua le o toe faaaogaina le faasalaga oti. E 18 setete ua soloia, e aofia ai ma le 6 e oʻo mai i le seneturi lona 5. E 26 setete e le'i fa'aogaina le faasalaga oti i le 10 tausaga talu ai, 17 i le 40 tausaga talu ai, XNUMX i le XNUMX tausaga pe sili atu. O se vaega toaitiiti o setete i Saute-ma Texas i le taʻimua-na faia le tele o le fasioti tagata. Ma o fasiotiga tagata uma ua tuufaatasia o se vaega itiiti o le fua lea na faaaoga ai le faasalaga oti i le Iunaite Setete, ua fetuunai mo le faitau aofaʻi, i seneturi ua mavae. O finauga mo le faasalaga oti e faigofie lava ona maua, ae toetoe lava a le mafai ona latou fai mai e le mafai ona aveesea, ae e le tatau. I le taimi lava na manatu ai e taua tele i lo tatou saogalemu, o le faasalaga oti ua manatu i le lautele e filifili ma manatu lautele o mea tuai, faʻatauvaʻa, ma le maasiasi. Ae faapefea pe afai e tupu lena mea i taua?

Isi Ituaiga Sauaga ua Fa'aitiitia

Ua mou atu i nisi vaega o le lalolagi, faatasi ai ma le faasalaga oti, o ituaiga uma o faasalaga mataʻutia lautele ma ituaiga o sauaga ma sauaga. Ua mou atu pe faaitiitia ose tele o sauaga sa avea ma vaega o le olaga i aso uma i seneturi ma le tele o tausaga ua mavae. O tau o le fasioti tagata, i se vaaiga mamao, o loʻo faʻaitiitia tele. E faapena foʻi fusuaga ma sasa, sauāga i taitoalua, sauāga i fanau (e faiaʻoga ma mātua), sauāga i manu, ma le taliaina e tagata lautele o na sauāga uma. E pei ona iloa e se tasi e taumafai e faitau i a latou fanau a latou lava tusi e sili ona fiafia i ai mai le laiti, e le na o tala fagogo anamua e sauā. O fusuaga lima e masani lava e pei o le ea i tusi a o tatou talavou, ae le o taʻua ata tifaga masani. Ina ua alu Mr. Smith i Uosigitone, na faatoa taumafai Jimmy Stewart i le filibuster ina ua uma ona tu'i tagata uma e vaai ua le mafai ona foia ona faafitauli. O fa'asalalauga fa'amekasini ma sit-coms i le televise i le 1950s sa tausua e uiga i sauaga i totonu o aiga. E le o alu ese ia sauaga, ae ua mou atu le taliaina e tagata lautele, ma ua mou atu lona tulaga moni.

E mafai faapefea ona tupu lenei mea? O a tatou faʻalavelave faʻavae e tatau ona avea ma faʻamaoniga mo faʻalapotopotoga e pei o taua. Afai o a tatou sauaga (a itiiti mai i nisi o ituaiga) e mafai ona tuua i o tatou tua, faatasi ai ma lagona e uiga i lo tatou "natura faaletagata," aisea e tatau ai ona tumau se faalapotopotoga e faavae i luga o le talitonuga i lena sauaga?

Ae o le a le mea "natura" e uiga i sauaga o taua? O le tele o fete'ena'iga a tagata po'o primate po'o mamame i totonu o se ituaiga e aofia ai fa'amata'u ma bluffs ma le taofiofia. O taua e aofia ai se osofaʻiga atoa i tagata e te leʻi vaʻaia muamua. ( Faitau tusi a Paul Chappell mo nisi talanoaga sili ona lelei. ) O i latou e fiafia i taua mai se mea mamao e mafai ona faanaunau i lona natura masani. Ae o le tele o tagata e leai se mea e fai i ai ma e le mananao e fai i ai. Pe e le masani ai? Po o le toʻatele o tagata e nonofo i fafo atu o le “natura faaletagata”? O oe ea o se tagata “e le masani ai” ona e te le tauina taua?

E leai se tasi na mafatia i le maʻi faʻalavelave faʻafuaseʻi ona o le faʻaleagaina o taua. O le auai i taua e manaʻomia, mo le tele o tagata, aʻoaʻoga malosi ma faʻatulagaina. O le fasiotia o isi ma le feagai ma isi e taumafai e fasioti oe o ni galuega faigata tele e masani ona matua faʻaleagaina ai se tasi. I tausaga talu ai nei, o le militeri a Amerika ua toesea le tele o fitafita e pule i le ola i totonu poʻo le toe foi mai Afghanistan nai lo se isi lava mafuaaga i lena taua. E tusa ma le 20,000 sui o le militeri a Amerika ua tuua i le sefulu tausaga muamua o le "taua i le lalolagi i le mataʻutia" (e tusa ai ma Robert Fantina, tusitala o le Desertion and the American Soldier). Matou te taʻu atu i le tasi ma le isi o le militeli e "fuafua." Na faia "fuafua," e le ona o le toatele o tagata na mananao e auai, ae ona o le toatele o tagata na inoino i le ata faataitai ma mananao e aloese mai le auai, ma ona o faasalalauga ma folafolaga o taui tau tupe e mafai ona faatosina ai tagata e "volenitia." O tagata volenitia o ni tagata e le tutusa ma e itiiti lava isi avanoa avanoa. Ma e leai se volenitia i le militeri a Amerika e faʻatagaina e tuʻu le volenitia.

Manatu ua oo mai ona taimi

I le 1977, na taumafai ai se tauiviga e taʻua o le Hunger Project e aveesea ai le fia aai i le lalolagi. O le manuia e tumau pea le faigata. Ae o le toʻatele o tagata i aso nei ua talitonu e mafai ona aveesea le fiaʻai ma le fia aai. I le 1977, na lagona ai e le Hunger Project le tatau ona finau faasaga i le talitonuga lautele o le fiaai e le maalofia. O le tusitusiga lea o se pepa na latou fa'aaogaina:

E le maalofia le fiaai.
E iloa e tagata uma o le a matelaina tagata i taimi uma, o le auala na iloa ai e tagata uma e le lele lava le tagata.
I se tasi taimi i le talafaasolopito o le tagata, na iloa e tagata uma e faapea ...
Sa mafolafola le lalolagi,
Na taamilo le la i le lalolagi,
O le pologa o se tulaga manaomia tau tamaoaiga,
O se maila e fa minute e le mafai,
O le polio ma le tama'i tane o le a i ai pea ia i tatou,
Ma e leai lava se tasi e tu i luga o le masina.
Seia oo ina luitauina e tagata lototetele talitonuga tuai ma ua oo mai le taimi o se manatu fou.
O malosiaga uma i le lalolagi e le sili atu ona mamana e pei o se manatu ua oʻo mai lona taimi.

O lena laina mulimuli e moni lava nono mai ia Victor Hugo. Sa ia vaai faalemafaufau i se Europa lotogatasi, ae e lei oo mai le taimi. Na oo mai mulimuli ane. Sa ia vaai faalemafaufau i le soloia o taua, ae e lei oo mai le taimi. Masalo o lea ua i ai. E le'i manatu le to'atele e mafai ona fa'aumatia maina, ae o lo'o fa'agasolo lelei. O le toʻatele na manatu o taua faaniukilia e le maalofia ma e le mafai ona faʻaumatiaina faaniukilia (mo se taimi umi o le manaʻoga sili ona mataʻutia o le faʻamalo i le fausiaina o auupega fou, ae le o le faʻaumatia). O le taimi nei o le soloia faaniukilia o loʻo tumau pea o se sini mamao, ae o le toʻatele o tagata latou te ioe e mafai ona faia. O le laasaga muamua i le soloia o taua o le iloa lea, e mafai foi.

Taua e Faatauvaa Nai lo le Mafaufau

O taua ua tuuaia e "natura" (po o le a lava le uiga o lena mea) ona e faapea sa i ai i taimi uma. O le fa'alavelave e leai. I le 200,000 tausaga o le talafaasolopito o tagata ma le muaʻi talafaasolopito e leai se faʻamaoniga o taua i luga atu o le 13,000 tausaga, ma toetoe lava leai se tasi i luga atu o le 10,000 tausaga. (Mo outou o e talitonu ua na o le 6,500 tausaga le matutua o le lalolagi, sei ou fai atu lava: Faatoa ou talanoa ma le Atua ma sa ia faatonuina i tatou uma e galulue mo le soloia o taua. Ae peitai, sa ia fautuaina foi le faitau o totoe o lenei tusi ma le faatauina mai o le tele o isi kopi.)
E lē taatele taua i tagata feoaʻi po o tagata tuli manu ma tagata aoina. (Tagaʻi i le “Lethal Aggression in Mobile Forager Bands and Implications for the Origins of War,” i le Saienisi, Iulai 19, 2013.) O a tatou ituaiga e leʻi tupu aʻe ma taua. O taua e a'afia i sosaiete fa'aletonu lavelave-ae na'o nisi o latou, ma na'o nisi o taimi. O sosaiete fete'ena'i e tuputupu a'e le filemu ma le isi itu. I tua atu o le Taua: Le Malosiaga Tagata mo le Filemu, Douglas Fry lisiina sosaiete e le o ni taua mai le lalolagi atoa. Ausetalia mo sina taimi a o lei oo mai tagata Europa, le Arctic, Northeast Mexico, le Great Basin o Amerika i Matu—i nei nofoaga sa nonofo ai tagata e aunoa ma se taua.

I le 1614 na vavae ese ai Iapani mai Sisifo, ma maua le filemu, manuia, ma le fuga o faatufugaga ma aganuu Iapani. I le 1853 na faamalosia ai e le US Navy ia Iapani e tatala atu i tagata faʻatau oloa a Amerika, misionare, ma le militani. Ua manuia Iapani i se Faavae filemu talu mai le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi (e ui lava o le Iunaite Setete o loo tuleia malosi mo lona soloia), e pei foi o Siamani-e ese mai le fesoasoani i le NATO i ana taua. Iceland ma Suetena ma Suiselani e leʻi tau a latou lava taua i seneturi, e ui lava na latou fesoasoani i le NATO i le nofoia o Afghanistan. Ma o loʻo pisi nei le NATO i le militeri i matu o Nouei, Suetena, ma Finelani. Costa Rica na faʻaumatia lana militeri i le 1948 ma tuʻu i totonu o se falemataʻaga. Sa ola Costa Rica e aunoa ma ni taua po o ni osofaiga a le militeri, e matua ese lava ma ona tuaoi, talu mai lena taimi-e ui lava na fesoasoani i le militeri a le Iunaite Setete, ma e ui lava ua masaa le militeri ma auupega a Nicaragua. O Costa Rica, e mamao mai le atoatoa, e masani ona faavasegaina o se nofoaga sili ona fiafia po o se tasi o nofoaga sili ona fiafia e ola ai i luga o le fogaeleele. I le 2003 na tatau ai ona fa'aalatua pe faamata'uina atunuu eseese e auai i se taua "coalition" i Iraq, ma le tele o na taumafaiga na le manuia.
I le End of War, o loʻo faʻamatalaina ai e John Horgan taumafaiga e faʻaumatia taua na faia e sui o se ituaiga Amazonian i le 1950s. Ua tele tausaga o tau le nuu o Waorani. O se vaega o tamaitai Waorani ma faifeautalai e toalua na filifili e lele se tamai vaalele i luga o tolauapiga tetee ma momoli atu savali faalelei mai se sipika leotele. Ona sosoo ai lea ma fonotaga faafesagai. Ona muta ai lea o taua, ma ua matuā faamalieina ai tagata uma. E le'i toe fo'i le nu'u i le taua.

O Ai e Sili Ona Tau

E tusa ai ma loʻu iloa, e leai se tasi na te faʻavasegaina malo e faʻatatau i lo latou manaʻoga e faʻalauiloa pe auai i taua. O le lisi a Fry o le 70 po o le 80 o malo filemu e aofia ai malo e auai i taua a NATO. O le Global Peace Index (silasila i le VisionOfHumanity.org) o loo faatulaga ai atunuu e faavae i luga o mea e 22 e aofia ai solitulafono sauā i totonu o le atunuu, tulaga faaletonu faaupufai, ma isi. sili ona “filemu.”

Ae o le upega tafaʻilagi a le Global Peace Index e mafai ai e oe ona suia le tulaga e ala i le kiliki i luga o le mea e tasi o "feteʻenaʻiga na tau." A e faia lenei mea o le Iunaite Setete e iu i le pito i luga-o lona uiga, i totonu o malo o loʻo auai i le tele o feeseeseaiga. Aisea e le oi ai i le pito i luga, o le “sili ona tele le aumaia o sauaga i le lalolagi,” e pei ona ta’ua ai e Dr. Martin Luther King Jr.? Talu ai o le Iunaite Setete o loʻo faʻatulagaina e faʻavae i luga o le manatu e naʻo le tolu feteʻenaʻiga na ia faia i le 5 tausaga talu ai-e ui lava i taua i le tele o atunuu, o le militeri i le tele, ma 'au na tu i nisi 175 ma aʻe. O le mea lea ua sili atu ai le Iunaite Setete i malo e tolu ma e fa feteenaiga taitasi: Initia, Myanmar, ma le Democratic Republic of Congo. E oo lava i lenei fua le lelei, e ui i lea, o le mea e oso atu ia te oe o le tele o atunuu-e toetoe lava o atunuu uma i luga o le fogaeleele-e itiiti le aafia i le faia o taua nai lo le Iunaite Setete, ma e tele atunuu e leʻi iloa taua i le lima tausaga talu ai. , a o le tele o feteenaiga a le tele o atunuu o se taua soofaatasi na taitaia e le Iunaite Setete ma o loo taaalo ai isi atunuu pe taaalo i ni vaega laiti.

Mulimuli i Tupe

O le Global Peace Index (GPI) o loʻo faʻatulagaina le Iunaite Setete i tafatafa o le pito filemu o le fua i luga o le tulaga o tupe faʻaalu a le militeri. E fa'ataunu'uina lenei mea e ala i togafiti e lua. Muamua, o le GPI e faʻapipiʻi le tele o malo o le lalolagi i le auala atoa i le pito sili ona filemu o le fusi o alaleo nai lo le tufatufaina tutusa.

Lona lua, o le GPI o loʻo faʻaaogaina tupe faʻaalu a le militeri o se pasene o oloa faʻale-lotoifale (GDP) poʻo le tele o se tamaoaiga. O loʻo faʻaalia ai o se atunuʻu mauʻoa ma le tele o le militeri e mafai ona sili atu le toʻafilemu nai lo se atunuʻu matitiva ma se vaegaʻau laiti. Masalo o le tulaga lena i le tulaga o faamoemoega, ae e le faapena i tulaga o taunuuga. E fa'apea ea e tusa ai ma fa'amoemoega? O se tasi atunuu e manaʻo i se tulaga o le fasioti tagata ma e naunau e lafoaʻi nisi mea e maua ai. O le isi atunuu e manaʻo i le tulaga tutusa o le militeri ma le tele o isi mea, e ui lava o le taulaga e itiiti ifo. Afai e sili atu le tamaoaiga o lena atunuu mauoa ae aloese mai le fausiaina o se militeri sili atu ona o lona gafatia, pe ua faaitiitia le militeri pe tumau pea? E le naʻo se fesili faʻaleaʻoaʻoga, e pei ona faʻamalosia e le au mafaufau i Uosigitone le faʻaaluina o se pasene maualuga atu o le GDP i luga o le militeri, e pei lava o se tasi e tatau ona faʻaalu atili i taua i soʻo se taimi e mafai ai, e aunoa ma le faʻatali mo se puipuiga.

E ese mai i le GPI, ua lisiina e le Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI) le Iunaite Setete o le pito i luga o le militeri faʻaalu i le lalolagi, fuaina i tala faʻaalu. O le mea moni, e tusa ai ma le SIPRI, e faʻaalu e le Iunaite Setete le tele o taua ma sauniuniga taua e pei o le tele o isi vaega o le lalolagi faʻatasi. Atonu e sili atu ona mata'ina le mea moni. Fai mai SIPRI o tupe faaalu a le militeri a Amerika i le 2011 e $711 piliona. Chris Hellman o le National Priorities Project fai mai e $1,200 piliona, pe $1.2 miliona. O le eseesega e sau mai le aofia ai o tupe faʻaalu a le militeri o loʻo maua i matagaluega uma a le malo, e le gata i le "Defense," ae faʻapea foʻi le Homeland Security, State, Energy, le US Agency for International Development, le Central Intelligence Agency, le National Security Agency, le Veterans Administration. , tului i aitalafu o taua, ma isi. E leai se auala e faia ai se apu-i-apu faʻatusatusa i isi malo e aunoa ma ni faʻamatalaga faʻamaonia saʻo i le aofaʻi o tupe faʻaalu a malo taʻitasi, ae e matua saogalemu lava le manatu e leai se isi malo i luga o le fogaeleele o loʻo faʻaaluina le $ 500. piliona e sili atu nai lo o loʻo lisiina i le SIPRI faʻasologa. E le gata i lea, o nisi o le tele o tupe faʻaalu a le militeri pe a uma le Iunaite Setete o US soʻo ma sui o le NATO. Ma o le toʻatele o tagata faʻaalu tetele ma laiti o loʻo faʻamalosia malosi e faʻaalu, ma faʻaalu i auupega a Amerika, e le US State Department ma le US military.

E ui e toetoe lava a faʻaalu e Korea i Matu se pasene maualuga atu o ana oloa faʻale-lotoifale i sauniuniga o taua nai lo le Iunaite Setete, e toetoe lava a faʻaalu i lalo ifo o le 1 pasene mea e faʻaalu e le Iunaite Setete. O ai la e sili atu ona sauā o se tasi lea o fesili, atonu e le mafai ona taliina. O ai e sili atu le taufaamata’u o ai e le fesiligia lava. Faatasi ai ma le leai o se malo e faamataʻuina le Iunaite Setete, o Faatonu o le National Intelligence i tausaga talu ai nei sa faigata ona taʻu atu i le Konekeresi po o ai le fili ma ua latou faailoaina le fili i lipoti eseese ua na o "tagata faatupu vevesi."

O le tulaga o le faʻatusatusaina o tulaga o tupe faʻaalu a le militeri e le o le tatau ona tatou maasiasi i le leaga o le Iunaite Setete, pe mitamita i le tulaga ese. Ae, o le manatu o le faaitiitia o le militarism e le gata e mafai e tagata; o loo faia i le taimi nei e isi atunuu uma i luga o le fogaeleele, o lona uiga: atunuu o loo i ai le 96 pasene o tagata. O le Iunaite Setete e faʻaalu le tele o ana militeri, faʻatumauina le tele o 'autau i le tele o atunuu, auai i le tele o feteʻenaʻiga, faʻatau atu le tele o auupega i isi, ma faʻamalosi lona isu i le faʻaaogaina o faamasinoga e taofia ai ana taua. po'o se isi lava mea, e tu'u ai tagata i luma o le fa'amasinoga e faigofie lava ona taia i se fana i seoli. O le faʻaitiitia o le militarism a Amerika o le a le solia ai se tulafono o le "natura o le tagata," ae faʻafeiloaʻi atili le Iunaite Setete ma le tele o tagata soifua.

Manatu Lautele v. Taua

O le Militarism e le o se lauiloa tele i le Iunaite Setete e pei o le amio a le malo o Amerika o le a fautua atu i se tasi e talitonu o le malo na mulimuli i le finagalo o tagata. I le 2011, na matua pisapisao ai le aufaasālalau e uiga i se faʻafitauli o le paketi ma faia le tele o palota i le auala e foia ai. Toeitiiti lava leai se tasi (numera tasi pasene i nisi o palota) na fiafia i fofo na fiafia i ai le malo: tipiina Social Security ma Medicare. Ae o le fofo lona lua e sili ona lauiloa, ina ua uma ona lafoga le au mauoa, o le tipiina pea o le militeri. E tusa ai ma le Gallup polling, o le tele o tagata ua talitonu o le malo o Amerika o loʻo faʻaalu tele i le militeli talu mai le 2003. Ma, e tusa ai ma le palota, e aofia ai ma Rasmussen, faʻapea foʻi ma loʻu lava poto masani, toetoe lava o tagata uma e manatu faatauvaa i le tele o le Iunaite Setete. tupe faaalu. E na o se vaega toalaiti i totonu o le Iunaite Setete e talitonu e tatau i le malo o Amerika ona faʻaalu faatoluina nai lo se isi lava malo i lana militeri. Ae o le Iunaite Setete ua faʻaalu lelei i luga o lena tulaga mo le tele o tausaga, e tusa lava pe fuaina e le SIPRI. O le Polokalama mo Fa'atalanoaga Fa'alaua'itele (PPC), fa'atasi ma le School of Public Policy i le Iunivesite o Maryland, ua taumafai e fa'asa'o mo le fa'avalevalea. Muamua PPC o loʻo faʻaalia i tagata le foliga moni o le paketi a le malo. Ona fesili mai lea po o le a se mea latou te suia. O le to'atele e fiafia i fa'agata tetele i le militeli.

E tusa lava pe oʻo mai i taua faʻapitoa, e leʻo lagolagoina e le lautele o le US e pei o nisi taimi e manatu ai tagata US lava ia poʻo tagatanuu o isi atunuu, aemaise lava atunuu na osofaʻia e le Iunaite Setete. O le Viatename Syndrome na tagiauē tele i Uosigitone mo le tele o tausaga e le o se maʻi na mafua mai i le Agent Orange ae o se igoa mo tetee lauiloa i taua-e peiseai o lena tetee o se faamaʻi. I le 2012, na faalauiloa ai e Peresitene Obama se poloketi e 13-tausaga, $65-miliona e faamanatu ai (ma toe faaleleia le igoa) o le taua i Vietnam. O tagata lautele a Amerika ua tetee i taua a Amerika i Suria poo Iran mo le tele o tausaga. Ioe e mafai ona suia le minute e amata ai se taua. Sa i ai le lagolago tele a tagata lautele i le taimi muamua mo osofaiga a Afghanistan ma Iraq. Ae na vave ona suia lena manatu. Mo le tele o tausaga, o le toʻatele o tagata na fiafia e faʻamutaina na taua ma talitonu o se mea sese le amataina - aʻo taʻavale taua "manuia" i le manatu o le "faasalalauina o le faatemokalasi." O le taua i le 2011 i Libya na tetee i ai Malo Aufaatasi (o lana iugafono na le faatagaina ai se taua e faatoilaloina le malo), e le US Congress (ae aisea e popole ai i lena tulaga!), ma tagata lautele o Amerika (silasila i le PollingReport.com/ libya.htm ). I le masina o Setema 2013, na teena ai e tagata lautele ma le Konekeresi se tuleiga tele a le peresitene mo se osofaiga i Suria.

Faiga tagata

A tatou fai atu o le taua e toe foʻi i tua 10,000 tausaga e le o manino o loʻo tatou talanoa e uiga i se mea se tasi, e ese mai i ni mea se lua pe sili atu foi o loʻo alu i le igoa e tasi. Vaʻai i se aiga i Yemen poo Pakisitani o loʻo ola i lalo o se faʻaauau e gaosia e se tafele i luga aʻe. I se tasi aso o lo latou fale ma tagata uma o loʻo i totonu o le mea na nutililiiina e se fana. Pe oi ai i latou i le taua? O fea oi ai le malae? O fea oi ai a latou auupega? O ai na faʻaalia le taua? O le a le mea na finau i le taua? E faʻapefea ona muta?

Sei o tatou faia le mataupu mo se tasi o loʻo faia moni i faiga faʻapolopolo a Amerika. Ua taia o ia e se fana mai se vaalele e le vaaia ma fasiotia. Pe o ia i le taua i se lagona o le a iloa e se tagata Eleni po o Roma? Ae faapefea se fitafita i se taua i ona po nei? E i ai se tasi e manatu i se taua e manaʻomia se malae ma faʻatau i le va o 'au e lua o loʻo iloa se fitafita o loʻo nofo i luga o lana kesi e faʻaaogaina lona fiafia i komepiuta o se toa?

E pei o le tilotilo, o le taua na muaʻi mafaufauina o se maliega i luga o le tauvaga i le va o ni tagata faifaimea se lua. E lua vaega na malilie i ai, pe le gata i lea, na malilie i ai a latou pule, eo atu i le taua. I le taimi nei, o le taua e masani lava ona maketiina e fai ma sui mulimuli. E tau le taua mo le "filemu," ae leai se tasi na te faia le filemu ona o le taua. O le taua ua tuʻuina mai e avea o se uiga le fiafia i se faʻamasinoga sili ona mamalu, o se tiute le lelei e manaʻomia e le le aoga o le isi itu. O le taimi nei o le isi itu e le o taua i luga o se malae vaʻaia; ae o le itu ua faaauupegaina i tekinolosi faakomepiuta o le sailia lea o le au taua.

O le faʻataʻitaʻiga i tua atu o lenei suiga e le o le tekonolosi lava ia poʻo le taʻiala a le militeri, ae o le tetee lautele i le tuʻuina o fitafita US i luga o se malae. O lena lava tetee i le toesea o "a tatou lava tama" na tele lava ina mafua ai le Vietnam Syndrome. O lea tetee na faaosofia ai le tetee i taua i Iraq ma Afghanistan. O le tele o tagata Amerika sa i ai ma e leai lava se manatu e uiga i le tele o le oti ma mafatiaga o loʻo tauaveina e tagata i isi itu o taua. (E le fiafia le malo e taʻu atu i tagata, oe ua lauiloa e tali mai ma le talafeagai.) E moni e leʻi faʻamalosia pea e tagata US le latou malo e tuʻuina atu ia i latou faʻamatalaga e uiga i mafatiaga na mafua mai i taua a Amerika. O le toʻatele, i le tulaga ua latou iloa, ua sili atu ona faapalepale i tigā o tagata ese. Ae o maliu ma manu'a i fitafita a Amerika ua matua le mafai lava. O se vaega lenei o tala mo le US talu ai nei agai atu i taua ea ma taua drone.
O le fesili pe o le drone war o se taua. Afai e tau e robots e le mafai e le isi itu ona tali atu, o le a le vavalalata e tutusa ma le tele o mea tatou te faʻavasegaina i le talafaasolopito o tagata o le taua? E le o le tulaga ea ua uma ona tatou faʻamutaina taua ma ua tatau nei ona faʻamutaina se isi mea (o se igoa atonu o le: o le tulituliloaina o tagata, pe afai e te manaʻo i le fasioti tagata, e ui lava e faʻaalia ai le fasiotia o se tagata lautele. )? Ma, pe le o le galuega o le fa'amutaina o lena isi mea e le maua ai e i tatou se fa'alapotopotoga e sili atu le fa'aaloalo e fa'amavae?

O faʻalapotopotoga uma, taua ma tulimanu tagata, e aofia ai le fasiotia o tagata ese. O le mea fou e aofia ai le fasiotia ma le loto i ai o tagatanuu Amerika, ae o le mea tuai na aofia ai le fasiotia o le au faʻatau Amerika po o le au fasioti tagata. Ae, afai e mafai ona tatou suia a tatou auala o le fasiotia o tagata ese e le mafai ona iloa, o ai e fai mai e le mafai ona tatou faʻaumatia le faiga atoa?

Pe Leai ea sa Tatou Filifiliga?

E ui atonu e mafai e i tatou taitoatasi ona saoloto e filifili e faamuta taua (o se fesili e ese mai pe e te faia i le taimi nei e filifili ai) pe i ai se mea le maalofia e taofia ai i tatou mai le faia o lena filifiliga faʻatasi? E le'i i ai pe a oo i le nofo pologa i meafaitino, femisaa'i toto, ta'amilosaga, fa'asalaga mamafa, fa'afaigaluega o tamaiti, ta ma fulu, o fa'atauga ma mea fa'atau, o avā e pei o mea'ai, fa'asalaga o fa'afeusuaiga, po'o le anoanoa'i o isi fa'alapotopotoga ua mavae pe vave ona pasia—e ui lava. mo le tele o tausaga i tulaga taitasi sa foliga mai e le mafai ona talepeina le faiga. E mautinoa lava e moni e masani ona galulue faʻatasi tagata i se auala e faʻafeagai ma le auala e fai mai ai le toʻatele o i latou taʻitoʻatasi latou te mananao e fai. (Ua ou vaai foi i se palota lea e fai mai ai le toatele o Ofisa Sili o Pulega latou te mananao e sili atu le lafoga.) Ae leai se faamaoniga e faapea o le toilalo tuufaatasi e le maalofia. O le fautuaga e faapea e ese le taua mai isi faalapotopotoga ua aveesea o se fautuaga gaogao sei vagana ua faia se tautinoga maumaututu pe faapefea ona taofia i tatou mai le faamutaina.

John Horgan's The End of War e aoga tele le faitau. O se tusitala mo Scientific American, Horgan o loʻo faʻafesoʻotaʻi le fesili pe mafai ona faʻaumatia taua o se saienitisi. Ina ua maeʻa suʻesuʻega tele, na ia faʻamaonia ai e mafai ona faʻaumatia taua i le lalolagi atoa ma i taimi eseese ma nofoaga na faʻaumatia. Aʻo leʻi oʻo i lena faʻaiʻuga, e suʻesuʻe e Horgan tagi e faʻafeagai.

E ui o a tatou taua o loʻo faʻasalalauina o ni fesoasoaniga alofa poʻo ni puipuiga mai faʻamataʻu leaga, ae le o se tauvaga mo punaoa, e pei o suauʻu faʻasolosolo, o nisi o saienitisi o loʻo finau mo le le maalofia o taua e masani ona manatu o taua o le mea moni o le tauvaga mo suauʻu. E toatele tagatanuu e ioe i lena auiliiliga ma lagolago pe tetee i taua i luga o lena faavae. O sea faʻamatalaga mo a tatou taua e manino lava e le atoatoa, aua e tele a latou faʻaosofia. Ae afai tatou te talia le tagi ona o finauga e faapea o taua i le taimi nei e mo le suauu ma le kesi, o le a se mea e mafai ona tatou faia i le finauga e le maalofia?

O le finauga e faapea o tagata e tauva i taimi uma, ma pe a utiuti punaoa e maua ai taua. Ae e oo lava i le au lagolago o lenei talitonuga latou te ioe latou te le o fai mai e le maalofia. Afai tatou te pulea le faatupulaia o le faitau aofaʻi ma/poʻo le suia i le malosi lanumeamata ma/pe suia a tatou masaniga taumafa, o le a le toe utiuti le sapalai o le suauu ma le kesi ma koale, ma o le a le toe faʻatauvaʻa a tatou tauvaga mo i latou. le maalofia.

O le va'ava'ai atu i tala fa'asolopito tatou te va'ai ai i fa'ata'ita'iga o taua e foliga mai e fetaui ma le fa'ata'ita'iga o le fa'amalosia o puna'oa ma isi e le fetaui. Ua tatou vaai i sosaiete ua mafatia i le le lava o punaoa ua liliu atu i taua ma isi e leai. Matou te vaʻai foʻi i mataupu o taua o se mafuaʻaga o le utiuti, nai lo le faʻafeagai. Na taʻua e Horgan ni faʻataʻitaʻiga o tagata na sili ona tau pe a tele punaoa. O loʻo taʻua foi e Horgan le galuega a Carol ma Melvin Ember e suʻesuʻe i le silia ma le 360 ​​sosaiete i le lua seneturi talu ai, e leai se fesoʻotaʻiga i le va o le utiuti o punaoa poʻo le faitau aofaʻi o tagata ma taua. Ole su'esu'ega fa'apenei a Lewis Fry Richardson e le'i maua fo'i se fa'atasiga fa'apea.

I se isi faaupuga, o le tala o le tuputupu aʻe o le faitau aofaʻi poʻo le utiuti o punaoa e mafua ai taua o se tala tonu lava. E maua ai se lagona talafeagai. O elemene o le tala o le mea moni o se vaega o le tala o le tele o taua. Ae o loʻo faʻaalia e le faʻamaoniga e leai se mea o loʻo i ai i le auala o se mafuaaga tatau pe lava. O nei mea e le mafai ai ona taofia taua. Afai e filifili se sosaiete faapitoa o le a tau mo le utiuti o punaoa, o le faaitiitia o na punaoa e sili atu ai ona alu le sosaiete i taua. O se tulaga lamatia moni lava lena mo i tatou. Ae e leai se mea e le maalofia i le faia e le sosaiete o le faaiuga e faapea o se ituaiga o mea e tupu o le a tauamiotonuina ai se taua i le taimi muamua, po o le faia o lena faaiuga pe a oo i le taimi.
Papeti a Sociopaths?

Ae faapefea le manatu faapea o nisi tagata e tuuto atu i taua o le a mautinoa lava le tosoina o i tatou uma i totonu? Sa ou finau i luga e sili atu le naunau o le tatou malo i taua nai lo le faitau aofaʻi o tagata. Pe o i latou e fiafia i taua e feto'ai malosi ma i latou o loo umia tulaga pule? Ma pe o taʻusalaina ai i tatou uma i le faia o taua pe tatou te mananaʻo i ai pe leai?

Sei o tatou manino, muamua lava, e leai se mea e matua le maalofia e uiga i sea tagi. E mafai ona iloa ma suia pe pulea na tagata e aafia i taua. O le tatou faiga malo, e aofia ai le tatou faiga o le faatupeina o faiga palota ma a tatou faiga o fesootaiga, e mafai ona suia. O la tatou faiga malo, o le mea moni, na muai fuafuaina mo le leai o ni autau tumau ma tuʻuina atu malosiaga tau i le Konekeresi ona o le fefe neʻi faʻaleagaina i latou e se peresitene. I le 1930s Congress na toetoe lava a tuʻuina atu taua i tagata lautele e ala i le manaʻomia o se palota aʻo leʻi faia se taua. Ua tuuina atu nei e le Konekeresi malosiaga tau i peresitene, ae e le tatau ona tumau. Ioe, ia Setema 2013, na tulai ai le Konekeresi i le peresitene i Suria.

E le gata i lea, ia tatou manatua o taua e le tulaga ese o se mataupu e ese ai le tatou malo mai le tele o manatu. I le tele o isi mataupu o le eseesega e sili atu e pei ona taʻua, pe a le sili atu: o le tatala i fafo o faletupe, o le mataʻituina o tagata lautele, o fesoasoani mo piliona ma faʻalapotopotoga, o maliega tau fefaʻatauaʻiga, tulafono faalilolilo, le le mafai ona puipuia le siosiomaga. E le tele ni faʻamalosi e faʻatoʻilaloina le manaʻoga lautele e ala i le faoa faamalosi o sociopaths. Ae, o loʻo i ai sociopaths ma tagata e le o sociopaths o loʻo paʻu i lalo o le faatosinaga a le lelei tuai tuai.

O le 2 pasene o le faitau aofaʻi, o loʻo fautua mai suʻesuʻega, e fiafia atoatoa i le fasioti tagata i taua ma e le mafatia ai, aua le alu ese mai le euphoria i le salamo (silasila i le Dave Grossman's On Killing), atonu e le tele naua ma i latou o loʻo i ai le pule e faia faaiuga i. tau i taua. O o tatou taʻitaʻi faʻapolokiki e le toe auai i taua i latou lava ma i le tele o tulaga na aloese mai taua i lo latou talavou. O lo latou agai i le pule e mafai ona taitai atu ai i latou e taumafai e sili atu le pule e ala i taua e tauina e le au faipule, ae o le a le faia i se aganuu lea e faateleina ai le malosi o se tasi i le faia o le filemu nai lo le taua.

I laʻu tusi, Ina ua Faʻasalaina le Taua a le Lalolagi, na ou faamatalaina ai le tala i le fausiaina o le Kellogg-Briand Pact, lea na faʻasaina ai le taua i le 1928 (o loʻo i luga o tusi!). O Frank Kellogg, le Failautusi a le Setete o Amerika, sa lagolagoina taua e pei o se isi lava tagata seia oo ina manino ia te ia o le filemu o le faasinoga lea mo le alualu i luma o galuega. Na amata ona ia taʻu atu i lona faletua atonu na te manumalo i le Nobel Peace Prize, lea na ia faia. Na amata ona ia mafaufau e ono avea o ia ma faamasino i le International Court of Justice, lea na ia faia. Na amata ona ia tali atu i manaoga o le au faatupu filemu na ia taʻusalaina muamua. O se augatupulaga muamua atu pe mulimuli ane, atonu na tuliloaina e Kellogg le taua o le auala i le mana. I le tau tetee i taua o ona aso na ia vaaia ai se auala ese.

Le Malosi Uma
Fale Faʻatekonolosi Tau Pisinisi

Pe a vaʻaia taua o se mea e faia naʻo tagata e le o ni Amerika poʻo tagata e le o ni Sisifo, o mafuaʻaga o taua e aofia ai aʻoaʻoga e uiga i genetics, faitau aofaʻi o tagata, utiuti punaoa, ma isi. E saʻo John Horgan e faʻasino atu o nei mafuaʻaga e le faia. taua e le maalofia ma e le fetaui ma le mea e ono tupu ai taua.

Pe a malamalama foi le taua, pe a le o le mea muamua, o se mea na faia e malo "atinaʻe", ona aliaʻe lea o isi mafuaaga e leʻi vaʻaia e Horgan. O nei mafua'aga foi e leai se mea e le maalofia ma i latou. Ae e mafai ona latou faia taua i se aganuu na faia ni filifiliga patino. E taua tele lo tatou iloa ma malamalama i nei mea, aua o se gaioiga e faʻaumatia taua e tatau ona faʻafeiloaʻi o ia lava i taua e faia e le Iunaite Setete ma ana uo i se auala e ese mai le mea e foliga mai e talafeagai pe a na o taua o se oloa a malo matitiva. i Aferika lea e mafai ai e le International Criminal Court ona maua toetoe o ana mataupu uma.

I le faaopoopo atu i le faatofuina i se vaaiga sese a le lalolagi e uiga i le le maalofia o taua, o tagata i le Iunaite Setete ua tetee atu i faiga palota piʻopiʻo, faʻasalalauga faʻasalalau, aʻoaʻoga leaga, faʻasalalauga faʻasalalau, faʻafiafiaga taufaaleaga, ma se masini taua tumau mautu ua faʻaalia sese o se polokalame tau tamaoaiga talafeagai. e le mafai ona talepeina. Ae leai se tasi o nei mea e le mafai ona suia. O loʻo tatou feagai iinei ma 'au e faʻateleina taua i o tatou taimi ma nofoaga, ae le o faʻalavelave faʻalavelave e faʻamautinoa ai taua e faʻavavau. E leai se tasi e talitonu o le falemaʻi a le militeri sa i ai i taimi uma ma i matou. Ma o sina mafaufauga itiiti e leai se tasi e talitonu, e pei o le vevela o le lalolagi, e mafai ona fausia ai se faʻamatalaga faʻaalia i fafo atu o le pule a le tagata. I se isi itu, o le MIC o loʻo i ai e ala i lona aafiaga i tagata. E le'i i ai i taimi uma. E faalautele ma konekarate. E tumau pe a tatou faatagaina. O le falefaigaluega a le militeri, i se faapuupuuga, e filifili, e pei lava o le nofo pologa i meafaitino sa filifili.

I vaega mulimuli ane o lenei tusi o le a tatou talanoaina ai le mea e mafai ona fai e uiga i le taliaina faaleaganuu o taua e faʻaitiitia ai le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi poʻo le utiuti o punaoa nai lo le lotonuu, xenophobia, le tulaga faanoanoa o tusitala, ma faatosinaga faaupufai a kamupani e pei o Lockheed Martin. . O le malamalama i lenei mea o le a faʻatagaina ai i tatou e faʻatulagaina se faʻalavelave tetee i taua e sili atu ona manuia. O lona manuia e le o mautinoa, ae e aunoa ma se masalosalo e mafai.

“E Le Mafai Ona Tatou Faai'u Taua
Afai Latou te Le Fa'auma Taua”

E i ai se eseesega taua i le va o le nofo pologa (ma le tele o isi faʻalapotopotoga) i le tasi itu, ma le taua i le isi itu. Afai e tau le tasi vaega o tagata i le isi, ona tau ai lea o i laua uma. Afai na atiina ae e Kanata faatoaga pologa, e le tatau ona faia e le Iunaite Setete. Afai e osofaʻia e Kanata le Iunaite Setete, o le a tau le taua a malo e lua. E foliga mai e fa'ailoa mai e tatau ona fa'aumatia taua i so'o se mea i le taimi e tasi. A leai, o le manaʻomia o le puipuiga mai isi e tatau ona tausia taua e faavavau.

O lenei finauga e iu lava ina le manuia i ni mafuaaga. O se tasi o mea, o le eseesega i le va o taua ma le nofo pologa e le faigofie e pei ona fautuaina. Afai na fa'aaogaina e Kanata le pologa, mate mai po'o fea e amata ai ona fa'aulufale mai e Wal-Mart a tatou mea! Ana fa'aaoga e Kanata le nofo pologa, mate po'o le a le Konekeresi o le a fa'atuina ni komisi e su'esu'e ai aogā o le toe fa'atuina! Soo se faalapotopotoga e mafai ona pipisi, tusa lava pe itiiti ifo nai lo taua.

E le gata i lea, o le finauga i luga e le mo taua ae mo le puipuiga mai taua. Afai e osofaʻia e Kanata le Iunaite Setete, e mafai e le lalolagi ona faʻatagaina le malo o Kanata, tuʻu ona taʻitaʻi i le faamasinoga, ma faʻalumaina le malo atoa. E mafai e tagata Kanata ona mumusu e auai i le taua a le latou malo. E mafai e tagata Amerika ona mumusu e iloa le pule a le malo mai fafo. O isi e mafai ona malaga i le Iunaite Setete e fesoasoani i le tetee malosi. E pei o le au Tenimaka i lalo o le pulega a Nazis, e mafai ona tatou mumusu e galulue faatasi. O lea la, o loʻo i ai meafaigaluega o le puipuiga e ese mai le militeli.

(Ou te faatoese atu ia Kanata mo lenei faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga. O le mea moni, ou te iloa po o ai o tatou atunuu e lua o loʻo i ai se talafaasolopito o le osofaʻia o le isi [Tagai DavidSwanson.org/node/4125].)

Ae se'i faapea o nisi puipuiga faamiliteli sa talitonu pea e tatau. E tatau ona $1 trillion lona tau i tausaga ta'itasi? Pe le tutusa ea le puipuiga a Amerika ma manaoga o le puipuiga a isi malo? Faapea o le fili e le o Kanata, ae o se vaega o tagata faatupu faalavelave faavaomalo. Mata o le a suia e lenei mea mana'oga mo le puipuiga a le militeri? Masalo, ae le o se auala e faʻamaonia ai le $ 1 trillion i le tausaga. E leai se mea na faia e le auupega faaniukilia a le Iunaite Setete e taofia ai le au faatupu faalavelave 9/11. O le fa'atūina tumau o le miliona o fitafita i nisi o atunu'u e 175 e le'o fesoasoani e taofia faiga fa'atupu fa'alavelave. Ae, e pei ona talanoaina i lalo, e faaosofia ai. E mafai ona fesoasoani ia i tatou e fesili ifo ia i tatou lava i le fesili lenei: Aisea ua le avea ai Kanata ma taulaiga o faiga faatupu faalavelave e pei o le Iunaite Setete?

O le faʻamutaina o le militarism e le manaʻomia le tele o tausaga, ae e le manaʻomia foi ona faʻafuaseʻi pe faʻamaopoopoina i le lalolagi atoa. O le Iunaite Setete o loʻo taʻutaʻua le faʻatau atu o auupega i isi malo. E le faigofie tele ona fa'amaonia i tulaga tau puipuiga a le atunu'u. (O le mafuaaga moni o le faia o tupe.) O le faamutaina o le auina atu i fafo o auupega e mafai ona ausia e aunoa ma le afaina ai o puipuiga a le Iunaite Setete. O le alualu i luma i tulafono faava o malo, faamasinoga tonu, ma le faamasinoga e mafai ona tuufaatasia ma le alualu i luma i le faʻaleagaina ma fesoasoani mai fafo, faʻatasi ai ma le faʻatupulaia o le faʻaleagaina faʻale-aganuʻu a le lalolagi i taua. O faiga fa'atupu fa'alavelave e mafai ona fa'atatau i le solitulafono, fa'aitiitia lona fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'asolitulafono i le fa'amasinoga fa'atasi ai ma le felagolagoma'i fa'ava-o-malo. O le faʻaitiitia o faiga faatupu faalavelave ma taua (e pei o faiga faatupu faalavelave a le setete) e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaleagaina atili, ma le faʻatapulaʻaina ma le faʻaumatiaina o tupe mama mai taua. O le fa'amalieina ma le le fa'atupuina o fe'ese'esea'iga manuia e mafai ona o'o atu ai i le fa'alagolago tele ma le usita'ia o le tulafono. E pei ona o le a tatou vaʻai i le Vaega IV o lenei tusi, e mafai ona amata se faiga e aveese ai le lalolagi mai taua, o malo o le lalolagi mai le militani, ma le ita tele o tagata o le lalolagi mai faiga faatupu faalavelave. E le o le tulaga e tatau ai ona tatou sauniuni mo le taua ona o le fefe neʻi osofaʻia i tatou e se isi. E le tatau foi ona tatou soloia meafaigaluega uma o taua i le Aso Tofi a sau ina ia mafai ai ona tatou tautino atu e le toe tauina se taua.

O loo i o Tatou Ulu

O iinei i le Iunaite Setete, ua i ai le taua i o tatou ulu, ma a tatou tusi, a tatou ata tifaga, a tatou meataalo, a tatou taaloga, a tatou faailoga o talafaasolopito, a tatou maafaamanatu, a tatou taaloga, o tatou ofu, o a tatou faasalalauga i televise. Ina ua ia suʻeina se fesoʻotaʻiga i le va o taua ma isi mea, na maua e Horgan se mea e tasi. O taua e faia e aganuu e faamanatu pe talia taua. O taua o se manatu e salalau lava. E moni e pipisi. Ma e fa'atino ona lava mana'oga, ae le o i latou o ana 'au (i fafo atu o nisi tagata fai tupe).

Na taʻua e le tagata suʻesuʻe o tagata o Margaret Mead le taua o se mea faʻaleaganuʻu. O se ituaiga o fa'ama'i fa'aleaganu'u. E tupu taua ona o le taliaina o aganuu, ma e mafai ona aloese mai le teenaina o aganuu. O le anthropologist Douglas Fry, i lana uluai tusi i lenei mataupu, The Human Potential for Peace, o loo faamatalaina ai sosaiete e teena taua. O taua e le faia e genes pe aloese mai eugenics poʻo oxytocin. O taua e le faʻaosoina e se vaega toʻaitiiti o sociopaths o loʻo i ai nei pe aloese mai le puleaina oi latou. O taua e le mafai ona alofia ona o le utiuti o punaoa po o le le tutusa po o le taofia e le manuia ma le tamaoaiga faasoa. O taua e le fuafuaina e ala i auupega o loʻo maua poʻo le faatosinaga a le au fai tupe. O na vala uma e iai ni vaega i taua, ae e leai se tasi o na mea e mafai ona taofia taua. O le mea taua o se aganuʻu faʻamiliteri, o se aganuʻu e viia ai taua pe naʻo le taliaina (ma e mafai ona e talia se mea e tusa lava pe taʻu atu i se tagata palota e te teteʻe i ai; o le faʻafeagai moni e manaʻomia le galue). Ua salalau atu taua a o salalau atu isi meme, i le aganuu. O le soloia o taua e mafai foi ona faia faapea.

O se tagata mafaufau Sartrean e taunuu i le sili atu pe itiiti ifo i lenei lava faaiuga (e le o le taua e tatau ona soloia ae e mafai) e aunoa ma le suʻesuʻega a Fry poʻo Horgan. Ou te manatu e fesoasoani le suʻesuʻega mo i latou e manaʻomia. Ae o loo i ai se vaivaiga. Afai lava tatou te faʻalagolago i ia suʻesuʻega, e tatau ona tatou popole pea o nisi suʻesuʻega faʻasaienisi poʻo suʻesuʻega anthropological e mafai ona oʻo mai e faʻamaonia ai o taua e moni i totonu o tatou genes. E le tatau ona tatou oo i se masani o le mafaufau faapea e tatau ona tatou faatali mo pulega e faamaonia mai ia i tatou o se mea na faia i le taimi ua tuanai ae tatou te lei taumafai e fai. E mafai ona o mai isi pulega ma faamaonia.

Nai lo lena, e tatau ona tatou maua se malamalamaaga manino e tusa lava pe leai se sosaiete na i ai e aunoa ma se taua, e mafai ona avea tatou ma tagata muamua. E faʻaalu e tagata ni taumafaiga sili i le fausiaina o taua. Sa mafai ona latou filifili e le faia faapea. O le suia o lenei faʻaaliga manino manino i se suʻesuʻega faʻasaienisi pe ua lava tagata na teena taua i le taimi ua tuanaʻi e teena ai i le lumanaʻi e fesoasoani ma afaina ai le mafuaʻaga. E fesoasoani iā ​​i latou e manaʻomia le iloa o mea latou te mananaʻo e fai ua uma ona fai. E afaina ai le atinaʻeina faʻatasi o mafaufauga fou.

O manatu sese e uiga i mafuaʻaga o taua e fatuina ai le faʻamoemoeina o le tagata lava ia o le taua o le ai ai pea ma i tatou. O le vavalo o suiga o le tau o le a maua ai le taua a le lalolagi atonu e le mafai ona faʻaosofia tagata e manaʻomia se faiga faʻavae malosi lautele, faʻamalosia i latou nai lo le lagolagoina o tupe faʻaalu a le militeri ma faʻaputuina fana ma sapalai faʻafuaseʻi. Se'ia o'o ina fa'alauiloa se taua e le maalofia, ae o le sauniuni mo taua e matua fa'atupuina ai lava. (Vaai Tropic of Chaos: Climate Change and the New Geography of Violence by Christian Parenti.)

Ua maua i suʻesuʻega e faapea, pe a oo atu tagata i le manatu e faapea e leai so latou “saʻolotoga e filifili ai” latou te lē taupulea. (Tagaʻi i le “The Value of Believing in Free Will: Encouraging a Belief in Determinism Increases Cheating,” saunia e Kathleen D. Vohs ma Jonathan W. Schooler i le Psychological Science, Volume 19, Numera 1.) O ai e mafai ona tuuaʻia i latou? Sa latou “leai se filifiliga saoloto.” Ae o le mea moni e faapea o amioga faaletino uma e mafai ona muai fuafuaina e le suia ai le mea moni e faapea mai laʻu vaaiga o le a ou foliga saoloto i taimi uma, ma le filifili e amio leaga o le a tumau pea e pei lava o le le mafai ona faʻamaonia e tusa lava pe faʻafememeaʻi aʻu e se faifilosofia po o se saienitisi i le manatu e leai saʻu filifiliga. . Afai e faaseseina i tatou i le talitonu o taua e le maalofia, o le a tatou manatu e le mafai ona tuuaia i tatou mo le lafoaia o taua. Ae o le a tatou sese. O le filifilia o amioga leaga e tatau lava ona tuuaia.

Ae Aiseā ua i o Tatou Ulu?

Afai o le mafuaaga o taua o le taliaina faaleaganuu o taua, o a mafuaaga o lena taliaina? O loʻo i ai mafuaʻaga talafeagai, e pei o faʻamatalaga sese ma le valea na faia e aʻoga ma talafou faʻasalalau ma faʻafiafiaga, e aofia ai le valea i le afaina o taua ma le valea e uiga i le le faʻaleagaina o se isi ituaiga o feeseeseaiga. E iai mafua'aga e le fa'atatau, e pei o le le lelei o le tausiga o pepe ma tamaiti laiti, le saogalemu, xenophobia, fa'ailoga tagata, fa'auilalo, manatu e uiga i tane, matape'ape'a, leai o se nu'u, le fiafia, ma isi. e matua tatau lava pe lava mafuaaga) o taua e tatau ona foia. Atonu e tele atu mea e fai nai lo le faia o se finauga talafeagai e faasaga i taua. E le o lona uiga, e ui i lea, o soʻo se tasi o sao e le mafai ona alofia, pe o se mafuaʻaga lava lea mo le faia o taua.

O se tasi Tali

  1. Ou te matua ioe lava e tatau ia i tatou (Amerika) ona faʻaitiitia a tatou tupe faʻaalu i tupe faʻaalu a le militeri ma nofoaga i fafo e le o taʻua ai le faʻaleleia o le faʻaleleia ma le "faʻafouina" oa tatou malosiaga faaniukilia.
    -o se amataga lelei lena. E le gata i lea, faʻaititia le fefaʻatauaʻiga o auupega mai matu i saute (lea o loʻo i ai se poloketi!)
    O le tupe e mafai ona faʻasaoina e mafai ona sili atu ona faʻafaigaluegaina e maua ai aʻoaʻoga maualuluga taugofie ma fale, fale mo e leʻi nofoia, fesoasoani mo tagata sulufaʻi, ma le tele o isi polokalame aoga. Tatou amata! e faatupe ai polokalame mo le manuia o tatou tagatanuu, e pei e taua tele tagata

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana