Taua ma le Faʻamafanafana

sasaina o fana i se toafa

Saunia e Nathan Albright, Mati 11, 2020

mai Leo mo le Lelei Faʻaleagaina

Ia Iuni 5th, 2019, na faʻatalanoa e le au tusitala sikolasipi o Rod Schoonover i luma o le fofogaina o le Puipuia o le Puipuiga o le Atunuu i luga o le saogalemu ma le fesuiaiga o le tau. "O le tau o le lalolagi e le manino le feagai ai ma se taimi umi o le vevela e pei ona faʻavaeina i le tele o tausaga o fua faasaienisi mai le tele o laina tutoatasi o molimau," na fai mai Schoonover. "Matou te faʻamoemoe o suiga i le tau o le a aʻafia ai le saogalemu o le atunuu i le tele o auala tutusa, tutusa, ma faʻaopoopoina. O le lalolagi e masani ona faasalalauina faʻalavelave faʻafuaseʻi e toetoe lava a mautinoa e aʻafia i vaega faaupufai, agafesootai, tamaoaiga, ma tagata soifua i le lalolagi atoa. E aofia ai faʻaleagaga tau tamaoaiga, taufaʻatau i le soifua maloloina o tagata soifua, puipuiga o le malosi, ma le puipuiga o mea taumafa. Matou te faʻamoemoe e leai se atunuu e puipuia mai aʻafiaga o suiga o le tau mo le 20 tausaga. " E leʻi leva talu ona tuʻuina atu lana saunoaga, na faʻauʻuina e Schoonover lona tofiga ma tusia ai le Op-Ed i le New York Times, lea na ia faʻaalia ai na taumafai le Pulega o le Trump e faʻamaonia lana tautalaga, ma taʻu atu ia te ia i se mea faalilolilo e faʻateleina ai vaega tetele o lana lauga ma fautua mai ni suiga mo le malolo. O faamaumauga a le pulega i lalo o le molimau a Schoonover, ma e mafai ona faitau i le pepa e lei tusia e le Centre for Climate and Security, e aofia ai le faaupuga "o se maliega a le au failautusi ua le toe i ai se mea e faatatau i le moni."

O le tauvaga a le Pulega o le Puipuiga e taofia faamatalaga e uiga i suiga o le tau e masani ona iloa (ao suʻesuʻeina lenei tusiga, na ou maua pea sootaga lea i ni nai tausaga talu ai na taitai atu ai i pepa a le malo e uiga i le suiga o le tau ae ua toe faafoi aʻu i savali sese ma itulau avanoa), ae o le a o se mea e faateia ai le toʻatele o le aufaitau, o le malosi malosi lea na maua mai e le Pentagon lenei pulega. Na o ni nai masina ao lumanaʻi le fofogaina o le Puipuia o le Puipuiga o le Maota, e XNUMX-valu tagata Amerika ma le malupuipuia o le atunuu na sainia se tusi i le Peresetene e talosagaina ai o ia e iloa le tuuga "lamatia o le saogalemu o le atunuu a Amerika" e mafua mai i suiga o le tau. "E lamatia le i ai o le auiliiliga o le saogalemu o le atunuu ia ogatusa ma faiga faaupufai," o le faitauga lea o le tusi na faamaonia e le au fitafita, tagata atamai atamai, ma alii sili o le aufaigaluega oeo lo o taofiofi i tua atu o pulega e fa, "o le suiga o le tau e moni, o loo tupu nei, e faʻatautaia e tagata, ma o loʻo faatelevaveina. "

I le na o le tolu tausaga ua tuanaʻi, e le mafaitaulia ofisa sinia mai le Intelligence Community (IC) ma le Department of Defense (DOD) ua latou faʻaalia popolega popole e uiga i le saogalemu o aafiaga o suiga o le tau, e aofia ai le failautusi o le puipuiga, James Mattis, Pule Sili o le atamai , Daniel Coats, Failautusi o le Neivi, Richard Spencer, Pule Sili o Galuega a le Fua, Admiral Bill Moran, Ofisa Sili o le Aufaigaluega a le US Air Force, General David L. Goldfein, Sui Sili o le Aufaigaluega o le Ea, General Stephen Wilson, Ofisa Sili o le Aufaigaluega, General James McConville, Ofisa Sili o Leoleo, General Joseph Lengyel, Pule o le Vaega o le Gataifale, General Robert Neller, Failautusi o le Ea, Heather A. Wilson, ma le Taitai o le Iunaite Setete o Europa ma le NATO Sili Allied Commander Europe, General Curtis M. Scaparrotti. I le Schoonover's Op-Ed mo le New York Times, na ia faamalamalamaina ai le popole tele o le Pentagon: "O upu e lua e le fiafia i ai tagata tomai faapitoa i le atunuu, o le le mautonu ma le maofa, ma e le fesiligia o le fesuiaiga o le tau o folafolaga e matua tele lava."

O le fesoʻotaʻiga i le va o le saienisi o le tau ma le militeli e oʻo mai i le 1950, ao leʻi leva ona faʻapolopoloina le tau. Oseanographer Roger Revelle, o se tasi o uluai saienitisi na te faia suʻesuʻega i le vevela o le lalolagi, na ia vaaia le faʻataunuʻuina o le vaomatua i luga o Bikini Islands i le amataga o lana galuega o se Naval Officer, ma mulimuli ane maua se fesoasoani mo le suʻesuʻeina o le tau e ala i le faʻaalia o atugaluga i le fono e uiga i le malosi o le Soviet le tau. O isi tagata atamamai i le faasaienisi o le tau na taʻua ai popolega o Revelle e uiga i le pauu i tua o le Soviets ma toe taʻua ai le fesootaʻiga i auupega faanatura i le 1959 na faavaeina ai le National Institute for Atmospheric Research, tusia, "gaoioiga a le tagata i le faaaogaina o suauu taʻavale i le selau tausaga talu ai, o le faaleagaina o auupega faanatinati i le sefulu tausaga ua tuanaʻi ua i ai i luga o se fuataga e lava ina ia aoga ai le iloiloga o aafiaga o nei gaoioiga i luga o le siosiomaga. "

Talu ai nei, a o felafolafoai le tau i le avea ai o se tagata e faʻalavelave i le Washington, na suʻesuʻeina ma le filemu e tagata atamamai o le saogalemu o le saogalemu i le DOD ma le tusiaina o voluma i suiga o le tau ma ona aʻafiaga mo le saogalemu o le lalolagi. I upu a Col. Lawrence Wilkerson, o le sa avea muamua ma Taitai o le Aufaigaluega i Colin Powell, "na o le matagaluega i ... Washington lea e manino ma taofia atoatoa i le manatu o le suiga o le tau e moni lava o le Matagaluega o le Puipuiga."

O lenei mea o se vaega ona o le taufaamatau i atinaʻe faamiliteli. O le Ianuari 2019 DOD Lipoti i luga o Aafiaga o se Tau Fesuiaiga Lisi 79 nofoaga faamiliteli e lamatia ai gaioiga i gaioiga lata mai ona o le lamala (mo se faʻataʻitaʻiga, i le Fonotaga Autu o Anacostia Bolling i DC ma Pearl Harbor, HI), faʻaumatiaga (i le ogatotonu o le Central Central Command Center, Creech Air Force base i Nevada), faʻasalaga (i le Vandenberg Air Force Base i Kalefonia), faʻataʻoto o le permafrost (i nofoaga o aʻoaʻoga i Greeley, Alaska), ma lologa (i Norfolk Naval Base i Virginia). "E taua le faʻamalamalama," na tusia e tusitala o le lipoti, "o lena 'lumanai' i lenei auʻiliʻiliga e na o le 20 tausaga o lumanai." I se faatalatalanoaga lata mai nei ma le Center for Investigation Reporting, o le failautusi muamua o le Neivi, Ray Mabus na lapatai mai, "o mea uma e te faitauina, o saienisi uma e te iloa, o lo matou manatu faatauvaa i le saoasaoa lea o le a tupu ... 'ia fai se mea e fesuiaʻi pe faʻagesegese ai le maualuga o le sami, o le tele o le sami i le lalolagi, o Norfolk, o le a alu i lalo o le sami. O le a mou atu. Ma o le a mou atu i totonu o olaga o tagata ola i aso nei. "

Ae o le taufaamatau i mea tau aseta, ua na o le amataga o atugaluga na faaalia mai e taitai maualuga o le US, oe masani ona faatatau i suiga o le tau o se "taufaamatau-faatele." O le iloiloina o faʻamatalaga a le Pentagon lautele mai nai tausaga talu ai o loʻo faʻaalia ai se lisi lofituina o atugaluga o loʻo aʻafia ai le faʻafitauli o le tau mai le Intelligence ma le ofisa o le puipuiga. O faʻafitauli o le tau ua uma ona tusia, e aofia ai le faateleina o fitafita o loʻo afaina pe afaina mai le vevela o le vevela i le taimi o toleniga, faʻafitauli faʻapitoa mo le faʻaaogaina o le militeri, ma le faʻaititia o le atamai, mataituina, ma le faʻamaoniga o misiona ona o le tele o "aso o le vaʻaia." O popolega mo le vavalalata lata mai ma le lumanaʻi lumanaʻi e matua sili atu le faigata, e aofia ai: faʻalautele nofoaga mo faʻamaʻi ma faʻamaʻi faʻamaʻi; tulaga lofituina agaalofa agaalofa mai faalavelave faalenatura masani; le tele o itulagi e avea ma tagata le saogalemu mai le lamala po o le vevela e le mafai ona faʻaaogaina; tatalaina o teritori fou e pei o le arctic (pe a fesiligia pe o le a le mea na musuia ai se toe iloiloga a le DOD Fuafuaga a Arctic i le 2014, ona fai mai ai lea o le Failautusi o le Neivi, o Richard Spencer e faapea, "ua liusuavai le mea vaivai."); feteenaiga ma Rusia ma Saina luga o punaoa fou faatoa maua i le suavai; lautele feteenaiga punaoa tau punaoa; feeseeseaiga i le va o malo i luga o taumafaiga e le mafai ona faia e inisinia le tau; ma le faateleina o mea e mafai ona tupu tele, faʻafuaseʻi suiga i le tau.

I le 2016, o le Faatonu o National intelligence intelligence Daniel Coats, ua auiliiliina nei tulaga lamatia i se ripoti ua faaigoaina Aafiaga mo le saogalemu a le US National Security Plan. E ui o le "suiga i suiga o le tau, o le a sili atu i le 20 tausaga, o aʻafiaga leaga o suiga o le tau i mamanu o le lalolagi atoa ma le leai o se tulaga, e mafai ona maoae, atonu e le masani ai. Afai e le i mafaufauina, e mafai ona latou lofituina ia atinaʻe o le malo ma punaoa. " Na ia lapatai mai e ono mafai e le lalolagi ona feagai ma "le tele o le tulaga faaletonu faaupufai" e fesootai ma suiga o le tau, ma o lena, "i mataupu aupito sili ona mataga, e mafai e le pulega o le malo ona paʻu i se vaega atoa pe atoatoa."

O Aukuso, 2019, na tuʻuina atu ai e le Kolisi o Taua Taua lana lava iloiloga o nei tulaga lamatia, ma 'ua faʻanoanoa i le "telefoni ma le faʻapolokiki" le natura o le suiga o le tau, ma maua ai e faapea "o se faʻalapotopotoga e, e ala i tulafono, o le puipuiga e matua le saunia mo le saogalemu o le atunuu o le suiga o le tau na mafua ai luitau tau puipuiga o le lalolagi. " O le suʻesuʻega, faaulutala Aafiaga o Suiga o le Tau mo le US Army, lapatai mai "o aʻafiaga o se tau vevela ma taimi sili ona leaga e matua oʻooʻo tele lava," ma oʻo atu ai i totonu o le "faʻafitauli o suiga o le tau i totonu o le tasi atunuu," Bangladesh. Ua faamanatu mai e tusitala ia i tatou faapea o Bangladesh, o se atunuu e valu taimi o le faitau aofaʻi o Suria na mafua ai se taua i le va o tagata ma taunuuga faavaomalo, o loo i ai o se taunuuga o se taua i le va o Initia ma Pakisitana, o malosiaga malolosi tetele e lua o loo i ai nei malosiaga malosi tau eletise. "Aʻo tulaʻi mai le sami i le tele o vaega ole Bangladesh e leʻo nonofo, o fea o le a alu ai le fiasefulu miliona o tagata Bangladesh? E faʻafefea ona aafia le lalolagi atoa i se itulagi ma toetoe 40% o le faitau aofaʻi o le lalolagi ma le tele o malosiaga faanatinati? "

O le faʻataʻitaʻiga a le Taua a le Taua Warriors ua oʻo atu i le loto o le Pentagon i le fefefe o le tau: malaga a tagata. I lana 2017 tusi Faʻasalaga o le Papuipui: Suiga o le Tau, Migration, ma le Puipuiga o Aiga, o le failautusi sailiili o Todd Miller o loʻo faʻamatalaina le afaina o popolega o le malo i luga o femalagaaiga lea na faia i nai tausaga talu ai nei. "E 16 tuaoi o tuaoi i le taimi na paʻu ai le pa o Berlin i le 1988," na tusia ai e Miller, "ua silia nei ma le 70 i le salafa o le lalolagi," e aofia ai, "le 'fou atamai' o Turkey ma Suria, lea ei ai [se] olo i le 1,000 vae ma se faʻalauiloa e tolu-gagana ma '' elemene mūmū faʻapitoa 'lagolagoina e ala i le sosolo i zeppelin drones. "

Miller fautua mai o se tusiga i totonu O le Atalani mai le 1994, O Le Tupu Faʻasao ua i ai se aafiaga tele i le faiga o le faigamalaga a le malo mo faigamalaga i lenei vaitau. O le tusiga a Robert Kaplan, e pei ona tusia e Miller, "o se pisapisao fefiloi o le soifua maloloina o le tamaoaiga o le Malthusian ma le faataamilosaga o le fano o le natura," lea e faamatalaina ai e Kaplan ma le tutusa itu le fefe ma le le fiafia i le "toatele" o le feoai solo, e le faigaluega i le itu i Sisifo Aferika afu ma isi vaega o le Global South ao latou auai i aulotu ma faʻamalosia vaega e aunoa ma le popole mo le puleaina o tulafono. "E tele naua miliona miliona," o le lapataiga lea a Kaplan, o loʻo tilotilo atu i le latalata atu i le 21st seneturi, "oeo latou gafatia masani ma manaoga o le a lofituina ai faaaliga a tagata matutua, ma toe faamamaina le lumanaʻi i se mea mataʻutia fou." O le vaaiga mamao a Kaplan i le lumanaʻi na vave taliaina e avea o se valoaga i le tulaga sili ona maualuga o le malo a le US, na lafoina e le soussecretary o le setete Tim Wirth i ofisa Amerika uma i le lalolagi atoa, ma sa viia e Peresitene Clinton o le Kaplan o le "[faailo] mo se lagona fou saogalemu o le siosiomaga. " O le tausaga lava lena, na tusia ai e Miller, "o le US Army Corps of Engineers na faʻaaogaina ni fala mai le va o Vietnam ma Persian Gulf wars e fausia ai le puipui muamua i Nogales, Arizona," o se vaega o le fou a le Clinton o le "Puipuiga e ala i le Faʻasaʻo "Faiga faʻavae mo femalagaiga. O le tausaga na sosoo ai, na faia ai e sui o le Border Patrol ia "tulaga taufaasese o le femalagaaiga i Arizona lea na fausia ai e leoleo ni pa puipui o le afa, lea na latou" leoleo "ai tagata mo le faagasologa o faalavelave tutupu faafuasei, ona ave ai lea i luga o le pasi o taavale na aveina atu ai i nofoaga autu o taofia."

I le tele o tausaga talu mai le tala a Kaplan, o le tele o faʻasologa o le lumanaʻi o se ituaiga talitutusa na tuʻuina atu e tagata tomai faapitoa ma mafaufauga o loʻo faʻamalosia malo e faʻamalosi latou lava mo le aʻafiaga o le tau o le tau. E le pei o le Scientific Panel on Climate Change (IPCC) lea e matua le lava le taumafai e taulaʻi atu i le lumanaʻi neʻi faʻasalaina i latou i se faʻasalalauga se tasi, oi latou o loʻo i totonu o le pisinisi o le puipuiga malu o le atunuu e vave ona suʻeina taunuʻuga uma e mafai ona vaʻaia. o se faʻalavelave, neʻi latou le saunia mo se avanoa se tasi. O le tuufaatasiga o le tepa taulaʻi i mea moni o le tau ma le le lava o le faatuatua i tagata soifua o loo faailogaina ai nei tusitusiga e mafua ai ona faitau le fiafia.

I le 2003, na manatu ai le Pentagon ua tuʻuina mai se lipoti Se Faʻafitauli Faʻafuasei Suiga o le Tau ma ona Faʻalavelave mo le Puipuiga a le Atunuʻu o Amerika. O le lipoti, lea o le a avea mulimuli ane ma musumusuga mo le taamilosaga a Hollywood Le Aso Peʻa a taeao, mafaufauina o se lalolagi lea e mafua ai ona osofaʻia e le tamaoaiga oa latou malo e pei o le US e "fausia ni olo malolosi i totonu oo latou atunuu, e teu ai punaoa mo i latou lava," o se vaaiga lea, "e mafai ona taitaiina atu ai i le tamatamailima ma tuuai, e pei o malo sili atu e masani ona faʻaaoga le tele o le malosi ma faʻafeiloaʻi ai isi gaosia o le greenhouse e pei o CO2 i le siosiomaga. " Ua faaiʻuina e le tusitala i se tusi a Amerika, o le manatu faapea "e ui o le US lava ia o le a sili atu le lelei ma o le a sili atu le talafeagai, o le a maua i totonu o se lalolagi o le a tauivi ai Europa i totonu, toatele o tagata sulufai e fufuluina i luga matafaga ma Asia i tulaga ogaoga i luga o meaai ma vai. O le le mautonu ma feteenaiga o le a avea ma uiga taua o le olaga. "

I le 2007, e toʻalua Uosigitone, o le Center for Strategic and International Studies and the Center for New American Security, na tuʻufaʻatasia se faʻamatalaga sili atu ona manino i se ripoti o loʻo taʻua ma le taua Le Tausaga o Taunuuga. O le aufaigaluega na galulue i luga o le pepa na aofia ai nisi o ofisa sili o le Pentagon e aofia ai ma le taitai o le aufaigaluega i le Peresetene John Podesta, o le sa avea ma Faufautua a le National Security Advisor i le Sui Peresetene Leon Fuerth (o le a mulimuli ane latou sainia le tusi talu ai nei i le Trump), o le taitai muamua o le CIA, James Woolsey, ma le tele o isi "taʻutaʻua taʻutaʻua i le atunuʻu i matāʻupu o suʻesuʻega i le tau, faiga faʻavae mai fafo, suʻesuʻega faʻapolokiki, faʻasologa o tala, talafaasolopito, ma le saogalemu o le atunuʻu." O le lipoti na tilotilo i ni ata vevela e tolu "i totonu o le tele o mea faasaienisi," mai le "faamoemoeina" i le "ogaoga" i "faalavelave." O le "faʻatusaina" o faʻataʻitaʻiga, lea na faʻamatalaina e tusitala o "le mea aupito itiiti e tatau ona tatou saunia mo," e faavae i luga o le maualuga o le vevela o le lalolagi i le 1.3 ° C i le 2040, ma e aofia ai le "faʻalauteleina o feeseeseaiga lautele ma feeseeseaiga lautele femalagaiga; feteenaiga na afua mai i le le lava o punaoa, "ma" faateleina le faateleina o faamaʻi. " O le ata "ogaoga" o loʻo faamatalaina ai le 2.6 ° C le mafanafana o le lalolagi i le 2040, lea "o le tele o mea e le o ni laina faʻalauiloa i le lalolagi atoa e mafua ai le tele o faʻalapotopotoga faʻapitoa." I le lona tolu, faʻataʻitaʻiga "faʻaleagaga," o mafaufauga o tusitala se lalolagi 5.6 ° C faʻamafanafana i le 2100:

"O le fua o taunuuga e ono aʻafia ai ma suiga o le tau-aemaise lava i tulaga sili ona leaga ma mamao-e faigata ona malamalama i le lautele ma le tele o suiga talafeagai i luma. E oo lava i le tatou auga fatuga ma le naunautai o tagata matamata i le vaitau, o se tulaga faigata tele le mafaufau i le suia o le lalolagi atoa i lenei tulaga maoae. O le maualuga o le vevela o le lalolagi i le sili atu i le 3 ° C ma le maualuga o le sami e fuaina i mita (o se lumanaʻi e ono mafai ona suesueina i tulaga e tolu) ua avea ma se vaaiga fou fou o le lalolagi e toetoe lava a le mafai ona mafaufau loloto i itu uma o le atunuu ma faava o malo o le a mautinoa e aafia ai. E pei ona matauina e se tasi o sui auai, 'le suia o suiga o le tau e tutusa ma le lalolagi na faaalia e Mad Max, na o le vevela, e leai ni matafaga, ma atonu e sili atu le vevesi.' E ui atonu o le a foliga mai o se ituaiga amio, o se iloiloga maeʻa ma maeʻaeʻa o le tele o taunuuga e ono aʻafia ai ma suiga o le tau o le lalolagi, e matua fenumiai lava. O le paʻu ma le vevesi e fesootaʻi ma le tele o suiga o tau o le a faʻaumatia toetoe lava o itu uma o le olaga nei. Na o le pau lava le mea na tupu mo le toatele o le vaega o loʻo mafaufau pe o le a le mea e ono oʻo i ai le suiga o le eletise a le US-Soviet i le taimi o le maualuga o le Cold War. "

O se suʻesuʻega talu ai nei, na lomia e se tagata mafaufau a Ausetalia i le 2019, faʻamatalaga Le Tausaga o Taunuuga ma tuʻuina atu se faʻamatalaga fou, ia maitauina afai tatou te faʻamaumauga mo "faʻasologa o le gaosiga o le carbon-cycle," o tautinoga na faia i le 2015 Paris maliega o le a taʻitaʻia ai le 5 ° C o le mafanafana i le 2100. O le pepa na faaulutalaina Tulaga lamatia o le saogalemu o le tau, e ala i le taʻua o se lipoti a le Senate a Ausetalia lea na maua ai le suiga o le tau "e lamatia ai le faʻaumatia vave o le lalolagi-maua ai le poto atamai poʻo le tumau ma le faʻaumatiaina o lona gafatia mo le atinaʻeina o le lumanaʻi lelei," ma lapatai mai o lenei taufaamatau "ua lata i le ogatotonu o vaitaimi . " Ua matauina e tusitala e faapea o le Faletupe o le Lalolagi e 4 ° C o le mafanafana atonu e "sili atu ona talafeagai." "E manino lava," ua maeʻa ai le lipoti, ina ia puipuia tagata soifua, "o le tele o le aoina o punaoa o punaoa o loʻo manaʻomia i le sefulu tausaga o loʻo lumanaʻi e fausia ai se fale gaosi oloa eleelea ma tuʻuina i nofoaafi le toe faʻaleleia o se tau saogalemu. O le a sili atu i le fua i le Taua Lona Lua a le Taua Lona Lua a le Lalolagi. "

Aua neʻi sese, o suʻesuʻega sili ona maualuluga ile faʻafitauli o le tau o loʻo taumate e faapea, o le sefulu tausaga o lumanaʻi, o le a vaʻaia ai le fiaselau miliona o tagata sulufaʻi fou mai i le tau, ua faʻaopoopoina i le fiasefulu miliona ua oʻo i le faʻalavelave. O le taimi lava tatou te taliaina ai le le maalofia, suiga o le sami o loʻo folafola mai e le tau o le tau mo le sefulu tausaga o lumanaʻi, ua tatou feagai ai foʻi ma vaaiga e lua a le lalolagi. I le muamua, ina ua maeʻa ona maua le faʻafitauli ma le faʻalavelave, o tagata e galulue faʻatasi ma faʻasoaga punaoa e lagolago le tasi i le isi - o se gaioiga e manaʻomia ai le foʻia o le tele o feeseeseaiga i le tamaoaiga ma le paoa. O le lona lua, e fiafia i ai le au maualuluga, e aofia ai le faʻamaʻaina o le le tutusa, o i latou ua uma ona ova le soona fai o le a filifili e toe faʻateleina mea totino ma faʻaigoaina soʻo se tasi e manaʻomia se "taufaamatau mo le saogalemu" ina ia mafai ai ona faʻamaonia le loloto, faʻavasega faiga saua. O le toʻatele o tagata soifua o le a faʻamanuiaina mai le uluaʻi vaʻaiga aʻo le toʻaititi o loʻo aoga nei mai le lona lua, e aofia ai ma kamupani tetele o meatau e pei o Boeing, Lockheed Martin, ma Raytheon, toeititi o latou fesoasoani uma e faʻatupe le mafaufau o tane mafaufau i se lumanaʻi. paʻu'ū e aunoa ma latou.

In Faiga o le Pa, Todd Miller faimalaga ma le tele o tagata sulufaʻi i le tau i a latou faigamalaga faigata femalagaaiga. Na ia mauaina o le “tuaoi i le vaitaimi o le anthropocene” e masani ona aofia ai le “aufaifaatoʻaga e le o faʻaauupegaina ma ni seleselega le manuia o feagai ma le faʻalauteleina ma matua faʻatulafonoina pulega o tuaoi o le vaʻai, fana, ma falepuipui.” I le eseʻesega lava i lipoti mai ofisa o le puipuiga, na ia finau ai e tatau i atunuu ona aveina tagata sulufaʻi i le tau e tusa ma a latou matafaioi iloga o le emissions - o lona uiga o le US o le a aveina le 27% o tagata sulufaʻi, le EU 25%, Saina 11% , ma faapena atu ai lava. "Nai lo lena," na ia taʻua foi, "o nofoaga nei e sili ona tele tala o le tupe a le militeri. Ma o atunuʻu ia o loʻo fausiaina nei pa maualuluga. " I le taimi nei, o i latou o loʻo nonofo i le 48 e taʻua o le "atunuʻu tau atinaʻe," e 5 taimi e ono feoti ai mai se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau a o le i lalo ifo o le 1% o tupe maua a le lalolagi. Na tusia e Miller, "O le taua moni o le tau, e le i le va o tagata i nuu eseese o tauivi le tasi mo le isi. E i le va o i latou i le paoa ma le vao; i le va o le suicidal tulaga quo ma le faʻamoemoe mo gafataulaloina suiga. O le tuaoi o le militeri ua na o se tasi lea o le tele o meatau ua faʻaaogaina e i latou ua i ai le paoa. ” E naʻo le mataupu lava lea e mafai ona tatou amata vaʻai ai i le mea e foliga mai e teteʻe i le tau faʻafitia ma le faʻatauaina o le tau o tagata taʻutaʻua: o mea uma e lua e uiga i le faʻatumauina o le tulaga quo - a le ala i le tausisi i se isi mea moni poʻo le faʻaaogaina o le militeri malosiaga i le faʻamoemoe o le taufaamataʻu i. malosiaga faʻavaeina.

Ua faamatalaina e Miller le tala e uiga i se vaega toaitiiti oe, ua lofituina i le tuputupu ae o le aafiaga o le mafanafana o le lalolagi io latou olaga, filifili e savali i le 1,000 maila i luga o le "malaga a tagata" i le 2015 Paris Summit Summit. Na ia mulimulitai i ni tagata malaga, o Yeb ma le AG, o uso mai le Atu Filipaina, i le 2013, na vaʻaia e le afa o Haiyan lo latou fale. O le AG na vavalalata mai le afa o le "vaega 6" o nisi na faamatalaina o se "asiosio 260-kilomita le lautele," ma na ia tauaveina patino tino maliu o le 78 tagata o lona nuu i taimi o taumafaiga toe faaleleia. O Yeb, o le sa avea ma tagata faufautua i le tau mo le atu Filipaina i lena taimi, na iu lava ina leiloa lana galuega ina ua uma ona le fiafia i le Taua a le Tau o Warsaw ao faatalitali atu i le upu mai lona aiga. I le amataga o le malaga e 60-aso, na latou fai mai ua lofituina i latou i "luitau moni" na feagai ma le lalolagi, ae ao latou savavali, sa latou maua le mafanafana i tagata taitoatasi fou o ē na ofoina mai nisi ituaiga o talimalo i la latou faigamalaga. O le fegalegaleaiga ma "tagata moni," na latou fai mai ai, oe na faafeiloaia i latou ma ofoina atu ia i latou moega, na latou maua ai le faamoemoe.

Ina ua latou taunuu atu i Pale, na latou maua ai sauniuniga a le aai mo le talimaloina o le tumutumu o le lalolagi na lafoina i le vevesi e le aso nei Novema 13th osofaʻiga mataʻutia. O le vaiaso lena, "na faʻafeiloaʻi ai e le faʻamasinoga amiotonu le faʻaogaina o mea tau faʻatauvaʻa." E ui na talosagaina e le malo se setete o faalavelave tutupu faafuasei e taofi uma ai faatinoga o le tau i fafo atu o le tumutumu, na faailoa mai ai e Miller e lata ane, o Milipol, o se vaega taua o le militeli, na faatagaina e faagasolo e pei ona fuafua e ui lava e sili atu ma le 24,000 tagata o loo savavali i le va o tagata faatau e aoao e uiga i taulima auupega. O le faga na faatumulia i le ogatotonu, o taavale ua teuteuina, puipui puipui, o faaaliga o "mannequins ua ofuina i le tino o le tino, i masks ma fana fanafana," ma le lapataia e le au failauga "tagata ua faafoliga oi latou o tagata sulufai."

Na tusia e Miller o le molimauina o Milipol ma le malaga a tagata na faamalamalamaina ai le eseesega i le va o le amiotonu o le tau ma le puipuiga o le tau: "o le talitonuga le mautonu o le lelei o isi." "O le mea tatou te sili ona manaʻomia o le mafutaga vavalalata ma le faʻafeiloaʻi o le tuaoi, e tusa lava pe o le a le mea e leaga ai," o le tala lea a Yeb, "e tatau ona faʻamalosia ma fausia lenei gaioiga tusa lava pe o tatou taitai o le lalolagi. " I lena vaiaso i le aotelega, lea o le a saunia ai le maliega o le Climate Paris, e ui lava i le faʻailoina e le malo o faʻapotopotoga a tagata lautele, e 11,000 tagata na lolovaia auala e feagai ma le galu o le gas ma le kalapu a leoleo, ma sili atu i le 600,000 isi tagata i le lalolagi atoa na latou lagolagoina. "E le o se filifiliga se tasi," o le tala lea a Yeb, aʻo ia faamaeaina lana malaga ma saisaitia le puʻeina o faʻatasi ma faʻataʻitaʻiga mo le amiotonu o le tau, "naʻo lo matou avanoa."

o se faletalimalo ma se kamela i se toafa

 

Nathan Albright o loo nofo ma galue i le Maryhouse Catholic Worker i Niu Ioka, ma fesuiaʻiga "O Le Lolo".

O se tasi Tali

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana