Vitio ma Tusitusiga: O le Monroe Doctrine ma le Paleni a le Lalolagi

Saunia e David Swanson, World BEYOND War, Ianuari 26, 2023

Sauniuni mo le Konafesi Lona Lima Faava-o-malo mo Paleni a le Lalolagi

Tusi i luga o le tusi talu ai nei na lomia, O le Monroe Doctrine i le 200 ma le mea e sui ai

Vitio iinei.

O le Monroe Doctrine sa avea ma o se faʻamaoniga mo gaioiga, o nisi e lelei, o nisi e le fiafia, ae o le tele o le tele e taʻusalaina. O le Monroe Doctrine o loʻo tumau pea, e le gata i le manino ma le laei i le gagana fou. O aoaoga faavae faaopoopo ua fausia i luga o ona faavae. O upu nei o le Monroe Doctrine, e pei ona filifilia ma le faaeteete mai le Lauga a le Setete o le Iuni a Peresitene James Monroe i le 200 tausaga talu ai ia Tesema 2, 1823:

“O le mea na tupu ua faamasinoina talafeagai mo le tautino atu, o se mataupu faavae o loo aafia ai aia tatau ma aia a le Iunaite Setete, e faapea o konetineta o Amerika, e ala i le saolotoga ma le tutoatasi tulaga ua latou manatu i ai ma faatumauina, ua le toe iloiloina. e avea ma mataupu mo le nofoia i le lumanaʻi e soʻo se malo Europa. . . .

"O le mea lea, matou te nofo aitalafu ai, i le faamaoni ma i sootaga lelei o loʻo i ai i le va o le Iunaite Setete ma na malosiaga e taʻutino atu ai e tatau ona tatou mafaufau i soʻo se taumafaiga i la latou vaega e faʻalautele a latou faiga i soʻo se vaega o lenei lalolagi e lamatia ai lo tatou filemu ma le saogalemu. . Faatasi ai ma malo o loʻo i ai nei poʻo faʻalagolago i soʻo se malosiaga Europa, matou te le faʻalavelave ma e le faʻalavelave. Ae faatasi ai ma Malo ua tautino mai lo latou tutoatasi ma faatumauina, ma o lo latou tutoatasi ua tatou i ai, i luga o le iloiloga tele ma i luga o mataupu faavae tonu, ua faailoa atu, e le mafai ona tatou vaai i se faʻalavelave mo le faʻamoemoe e faʻaleagaina ai i latou, pe pulea i soʻo se isi auala lo latou taunuuga. , e so o se malo Europa i so o se isi lava vaaiga nai lo le faailoaina atu o se uiga lē faaleuo i le Iunaite Setete.”

O upu ia na faaigoa mulimuli ane o le “Monroe Doctrine.” Na aveesea i latou mai se lauga na fai mai ai le tele o le lagolagoina o feutagaiga filemu ma malo o Europa, aʻo faʻamanatuina e le fesiligia le faʻatoʻilaloina faʻamalosi ma le nofoia o le mea na taʻua e le tautalaga o eleele "leaiina" o Amerika i Matu. E leai se tasi o na autu e fou. O le mea fou o le manatu o le tetee atu i le toe nofoia o Amerika e tagata Europa i luga o le faavae o le eseesega i le va o pulega leaga a malo Europa ma pulega lelei a i latou i konetineta o Amerika. O lenei tautalaga, e tusa lava pe faʻaaoga soo le fuaitau "le lalolagi malamalama" e faasino i Europa ma mea na faia e Europa, e faʻaalia ai foi se eseesega i le va o ituaiga o malo i Amerika ma le ituaiga e le manaʻomia i nisi o atunuu Europa. E mafai e se tasi ona maua iinei le tuaa o le taua talu ai nei faʻasalalau faʻatemokalasi faasaga i autocracies.

The Doctrine of Discovery - o le manatu e mafai e se malo Europa ona fai soʻo se fanua e leʻi taʻua e isi atunuu Europa, e tusa lava po o a mea o loʻo nonofo ai tagata - na amata mai i le seneturi sefululima ma le lotu Katoliko. Ae na tuʻuina i totonu o le tulafono a Amerika i le 1823, o le tausaga lava lea e tasi o le tautalaga a Monroe. Na tuu iina e le uo a Monroe i lona olaga atoa, le Faamasino Sili o le Faamasinoga Maualuga a Amerika John Marshall. O le Iunaite Setete na manatu ia te ia lava, masalo na o ia i fafo atu o Europa, o loʻo i ai avanoa tutusa e maua ai e pei o atunuu Europa. (Atonu o le mea na tupu, ia Tesema 2022 toetoe lava o malo uma o le lalolagi na sainia se maliliega e tuu ese le 30% o le eleele ma le sami o le lalolagi mo meaola i le tausaga 2030. Tuusaunoaga: le Iunaite Setete ma le Vatican.)

I fonotaga a le kapeneta e oʻo atu i le Monroe's 1823 State of the Union, sa tele talanoaga i le faʻaopoopoina o Cuba ma Texas i le Iunaite Setete. Sa masani ona talitonu o nei nofoaga e fia auai. Na fetaui lea ma faiga masani a nei sui o le kapeneta o le talanoaina o le faalauteleina, e le o le colonialism po o le malo, ae o le tetee i le colonial self-determination. E ala i le tetee atu i pulega faakolone a Europa, ma le talitonu o soo se tasi e saoloto e filifili o le a filifili e avea ma vaega o le Iunaite Setete, na mafai ai e nei alii ona malamalama i le malo e tetee i le malo.

O loʻo i ai i le lauga a Monroe se faʻamaoniaga o le manatu e faapea o le "puipuiga" o le Iunaite Setete e aofia ai le puipuia o mea e mamao ese mai le Iunaite Setete o loʻo faʻaalia e le malo o Amerika se "tului" taua i totonu. aso. O le "2022 National Defense Strategy of the United States," e fai ai se tasi o faʻataʻitaʻiga o le faitau afe, o loʻo faʻasino pea i le puipuia o "tulaga" ma "taua" a le US, lea o loʻo faʻamatalaina o loʻo i ai i fafo ma e aofia ai malo vavalalata, ma e ese mai le Iunaite Setete. Setete po o le “nuu moni.” E le fou lenei mea i le Monroe Doctrine. Ana faapea, semanu e le mafai e Peresitene Monroe ona ta'ua i lea lava saunoaga e faapea, “o le malosi masani o loo faatumauina i le Sami Metitirani, le Vasa Pasefika, ma le talafatai o Atalani, ma ua tuuina mai ai le puipuiga talafeagai i la tatou pisinisi i na sami. .” Monroe, o le na faatauina mai le Louisiana Purchase mai Napoleon mo Peresitene Thomas Jefferson, na mulimuli ane faalautele atu tagi a Amerika agai i sisifo i le Pasefika ma i le fuaiupu muamua o le Monroe Doctrine na tetee i pulega a Rusia i se vaega o Amerika i Matu e mamao ese mai le tuaoi i sisifo o Misuri po o Ilinoi. O le faʻataʻitaʻiga o le togafitia o soʻo se mea e tuʻuina i lalo o le ulutala le mautonu o "mea e fiafia i ai" e faʻamaonia ai taua na faʻamalosia e le Monroe Doctrine ma mulimuli ane e ala i aʻoaʻoga ma faiga faʻavae na fausia i luga o lona faavae.

Ua ia i tatou foi, i le gagana o loo siomia ai le Mataupu Faavae, le faauigaga o se taufaamata’u i “mea e fiafia i ai” a le Iunaite Setete o le avanoa e faapea “o malo soofaatasi e tatau ona faalauteleina a latou faiga faaupufai i soo se vaega o le konetineta [Amerika].” O malosiaga soofaatasi, o le Holy Alliance, po o le Grand Alliance, o se soofaatasi a malo tupu i Prussia, Austria, ma Rusia, lea na tu mo le aia paia a tupu, ma tetee atu i le faatemokalasi ma le faalelalolagi. O utaina o auupega i Iukureini ma faʻasalaga faasaga ia Rusia i le 2022, i le igoa o le puipuia o le faatemokalasi mai le pulega a Rusia, o se vaega o se tu masani umi ma le tele e le motusia e toe foʻi atu i le Monroe Doctrine. O Iukureini atonu e le o se tele o le faatemokalasi, ma o le malo o Amerika e faʻaauupegaina, nofoaafi, ma faʻatupe le militeri a le tele o malo sili ona faʻaleagaina i luga o le lalolagi e ogatusa ma pepelo ua mavae o tautalaga ma gaioiga. O le nofo pologa a le Iunaite Setete i aso o Monroe e sili atu le itiiti ifo o se faatemokalasi nai lo le Iunaite Setete i aso nei. O malo Amerika Amerika e le o taʻua i le saunoaga a Monroe, ae e mafai ona tulimatai atu i le faʻaumatia e ala i le faʻalauteleina i Sisifo (o nisi o malo na avea ma musumusuga mo le fausiaina o le malo o Amerika e pei o se mea i Europa), e masani ona sili atu. faatemokalasi nai lo atunuu Amerika Latina na fai mai Monroe e puipuia ae e masani ona faia e le malo o Amerika le faafeagai o le puipuia.

O na auupega e auina atu i Iukureini, faʻasalaga faasaga ia Rusia, ma US 'au o loʻo faʻavae i Europa atoa, i le taimi lava e tasi, o se soliga o tu ma aga na lagolagoina i le tautalaga a Monroe o le aloese mai taua a Europa e tusa lava pe, e pei ona fai mai Monroe, Sepania "e le mafai ona faatoilaloina. ” o le au tetee faatemokalasi o lena aso. O lenei tu ma aga faaesea, ua leva ona faatosina ma faamanuiaina, ae e lei aveesea lava, sa tele lava ina le toe faia e le US ulufale atu i taua muamua e lua a le lalolagi, talu mai lena taimi o nofoaga autu a le militeri a Amerika, faapea foi ma le malamalama o le malo o Amerika i ana “mea e fiafia i ai,” e lei alu ese lava. Europa. Ae i le 2000, na tamoe ai Patrick Buchanan mo le peresitene o le US i luga o se tulaga o le lagolagoina o le Monroe Doctrine's manaoga mo le vavaeeseina ma le aloese mai taua mai fafo.

O le Monroe Doctrine na faʻalauteleina ai le manatu, o loʻo ola pea i aso nei, o se peresitene o Amerika, nai lo le US Congress, e mafai ona fuafua po o fea ma luga o le a le Iunaite Setete o le a alu i le taua - ae le na o se taua vave, ae o soʻo se numera. o taua i le lumanai. O le Monroe Doctrine, o le mea moni, o se faʻataʻitaʻiga muamua o le "faʻatagaina mo le faʻaaogaina o le militeri" muamua-faʻamaonia soʻo se numera o taua, ma le mea e sili ona pele i le aufaasālalau a le US i aso nei o le "tosina o se laina mumu. .” A o tuputupu aʻe feeseeseaiga i le va o le Iunaite Setete ma soʻo se isi lava atunuʻu, ua masani ai mo le tele o tausaga mo le aufaasālalau a Amerika le faʻamalosia o le peresitene o le US e "tosina se laina mumu" e tuʻuina atu ai le Iunaite Setete i taua, i le solia e le gata o feagaiga e faʻasaina. mafanafana, ma e le gata o le manatu faaalia lelei i le lauga lava lea e tasi o loo i ai le Monroe Doctrine e tatau i tagata ona filifili le ala o le malo, ae faapea foi le tuuina atu o le Faavae o malosiaga taua i le Konekeresi. O faʻataʻitaʻiga o manaʻoga mo ma faʻamalosi i le mulimuli i luga o "laina mumu" i le US media e aofia ai manatu e faapea:

  • O le a faalauiloa e Peresitene Barack Obama se taua tele i Suria pe afai e faaaoga e Suria ni auupega matautia,
  • O le a osofaʻia e le Peresetene Donald Trump ia Iran pe a osofaʻia e sui o Iran aia a Amerika,
  • O le a osofaʻia saʻo e Peresitene Biden ia Rusia ma fitafita a Amerika pe a osofaʻia e Rusia se sui o le NATO.

O le isi tu masani le tausia lelei na amata i le Monroe Doctrine o le lagolagoina o faiga faatemokalasi Latina Amerika. O le tu masani lauiloa lea na sausau ai le laufanua o Amerika i maafaamanatu o Simón Bolívar, o se tagata na togafitia i le Iunaite Setete o se toa fouvale i le faataitaiga a George Washington e ui lava i le salalau o le faailoga tagata i tagata ese ma Katoliko. O lenei tu masani ua le lelei ona tausia o se mea e tau malie. E leai se isi tagata tetee sili atu i le Latina Amerika faatemokalasi nai lo le malo o Amerika, faatasi ai ma faalapotopotoga a Amerika ma le au manumalo ua lauiloa o filibusterers. E leai foi se auupega sili atu po o se lagolago o malo sauā i le salafa o le lalolagi i aso nei nai lo le malo o Amerika ma le au faʻatau a le US. O se vaega tele i le faia o lenei tulaga o mataupu o le Monroe Doctrine. E ui o le tu masani o le lagolagoina ma le faʻaaloalo ma le faʻamanatuina o laʻasaga agai i le faatemokalasi i Amerika Latina e leʻi mate atoa i Amerika i Matu, e masani ona aʻafia ai le tetee malosi i gaioiga a le malo o Amerika. Amerika Latina, lea na nofoia e Europa, na toe nofoia i se isi ituaiga malo e le Iunaite Setete.

I le 2019, na faalauiloa ai e Peresitene Donald Trump le Monroe Doctrine o loo ola ma lelei, ma fai mai "O le faiga faavae aloaia a lo tatou atunuu talu mai Peresitene Monroe tatou te teena le faalavelaveina o malo mai fafo i lenei lalolagi." A o avea Trump ma peresitene, e lua failautusi a le setete, tasi le failautusi o le puipuiga, ma le tasi faufautua mo le puipuiga o le atunuu na saunoa faalauaitele e lagolago le Monroe Doctrine. Na faapea mai le Faufautua mo le Puipuiga o le Atunuu, John Bolton, e mafai e le Iunaite Setete ona faalaa ane i Venezuela, Cuba, ma Nicaragua ona sa latou iai i le Itulagi i Sisifo: “I lenei pulega, matou te lē fefefe e faaaogā le faaupuga Monroe Doctrine.” O le mea e mataʻina ai, na fesiligia e CNN Bolton e uiga i le pepelo o le lagolagoina o taʻitaʻi i le lalolagi atoa ona taumafai lea e faʻatoʻilaloina se malo ona o loʻo taʻua o se pule malosi. I le aso 14 o Iulai, 2021, na finau ai Fox News mo le toe faaolaolaina o le Monroe Doctrine ina ia "aumaia le saolotoga i tagata Cuban" e ala i le faatoilaloina o le malo o Cuba e aunoa ma Rusia po o Saina e mafai ona ofoina atu ia Cuba soʻo se fesoasoani.

O faʻamatalaga faaSipaniolo i tala fou talu ai nei i le "Doctrina Monroe" e le lelei i le lalolagi atoa, e tetee i le tuʻuina atu e le US o maliega tau fefaʻatauaʻiga, taumafaiga a le US e faʻateʻaina nisi o malo mai le Summit of the Americas, ma le lagolago a le US mo taumafaiga faʻafuaseʻi, aʻo lagolagoina le faʻaitiitia o le US. pulepulepule i luga o Amerika Latina, ma le faamanatuina, e ese mai i le Monroe Doctrine, le "doctrina bolivariana."

O le fuaitau Potukale "Doutrina Monroe" o loʻo faʻaaoga soo, e faʻamasino e Google tala fou. O se ulutala fai mai: “'Doutrina Monroe', Basta!”

Ae o le mataupu e faapea o le Monroe Doctrine e leʻi oti e sili atu nai lo le faʻaaogaina manino o lona igoa. I le 2020, na taʻua ai e le Peresetene Bolivian Evo Morales o le Iunaite Setete na faʻatulagaina se taumafaiga faʻamalosi i Bolivia ina ia mafai ai e le US oligarch Elon Musk ona maua le lithium. Na vave ona tweet Musk: "O le a matou faʻaumatia soʻo se tasi matou te mananaʻo ai! Faia le tonu." O le Monroe Doctrine lena ua faaliliuina i le gagana faaonaponei, e pei o le New International Bible of US policy, na tusia e atua o talafaasolopito ae na faaliliuina e Elon Musk mo le tagata faitau i aso nei.

O le US o loʻo i ai 'au ma faʻavae i le tele o atunuu Latina Amerika ma tatagi le kelope. O loʻo tuliloaina pea e le malo o Amerika le osofaʻiga i Amerika Latina, ae o loʻo tu mai foi aʻo filifilia malo agavale. Ae ui i lea, ua finauina e le o toe manaʻomia e le US ni peresitene i atunuu Latina Amerika e ausia ana "mea e fiafia i ai" pe a faʻapipiʻiina ma faʻaauupegaina ma aʻoaʻoina tagata maualuluga, o loʻo i ai maliega faʻapisinisi e pei o le CAFTA (The Central American Free Trade Agreement) i totonu. nofoaga, ua tuuina atu i faalapotopotoga a Amerika le malosiaga faaletulafono e fausia ai a latou lava tulafono i totonu o latou lava teritori i totonu o malo e pei o Honduras, e tele aitalafu aitalafu i ana faalapotopotoga, tuuina atu fesoasoani manaomia tele ma lana filifiliga o manoa ua faapipiiina, ma ua i ai ni vaegaau i nofoaga ma faamaoniga. e pei o le fefa'ataua'iga o vaila'au mo se taimi umi lea e talia ai i nisi taimi e na'o le le maalofia. O nei mea uma o le Monroe Doctrine, pe tatou te le toe faia na upu e lua pe leai.

E masani ona aʻoaʻoina i matou e leʻi faʻatinoina le Monroe Doctrine seia oʻo i le tele o tausaga talu ona faʻamatalaina, pe e leʻi faʻaaogaina e avea o se laisene mo le malo seʻia oʻo ina suia pe toe faʻamatalaina e tupulaga mulimuli ane. E le pepelo lea mea, ae ua soona fai. O se tasi o mafuaʻaga e faʻateleina ai o le mafuaaga lava lea e tasi e aʻoaʻoina ai i tatou i nisi taimi e leʻi amataina le pulega a Amerika seia oʻo i le 1898, ma o le mafuaaga lava lea e tasi na taua ai le taua i Vietnam, ma mulimuli ane le taua i Afghanistan, na taʻua o " o le taua sili ona umi a Amerika.” O le mafuaʻaga ona o tagata Amerika Amerika e le o vaʻaia ma avea ma tagata moni, ma malo moni, ma taua e faasaga ia i latou o ni taua moni. O le vaega o Amerika i Matu na faʻaiʻu i le Iunaite Setete o loʻo faʻatatauina na maua e ala i le le faʻalauteleina o le malo, poʻo le leai foi o se faʻalauteleina, e ui lava o le faʻatoʻilaloina na matua oti lava, ma e ui lava o nisi oi latou i tua. O lenei faʻalauteleina o le malo na faʻamoemoe e aofia uma ai Kanata, Mekisiko, Caribbean, ma Amerika Tutotonu. O le faʻatoʻilaloina o le tele (ae le o mea uma) o Amerika i Matu o le faʻatinoga sili lea ona mataʻutia o le Monroe Doctrine, e tusa lava pe seasea manatu e fesoʻotaʻi i ai. O le fuaiupu muamua o le Mataupu Faavae lava ia na tetee i pulega faakolone a Rusia i Amerika i Matu. O le faatoilaloina e Amerika o (tele o) Amerika i Matu, a o faia, sa masani ona tauamiotonuina o se tetee i pulega faakolone a Europa.

O le tele o le fa'afetai po'o le tu'ua'iga mo le tusiaina o le Monroe Doctrine ua tu'uina atu i le Failautusi o le Setete o Peresitene James Monroe John Quincy Adams. Ae tau leai se tomai patino patino i le faaupuga. O le fesili pe o le a le faiga faavae e faʻamatalaina na finauina e Adams, Monroe, ma isi, ma le faaiuga sili, faʻapea foʻi ma le filifilia o Adams e avea ma failautusi o le setete, pa'ū i Monroe. O ia ma ona uso a “tama na faavaeina” sa latou faia se au peresitene e tasi ina ia mafai ai ona tuu atu le tiutetauave i se tasi.

O James Monroe o le peresitene lona lima o le Iunaite Setete, ma o le tama na faavaeina mulimuli ane, na mulimuli i le ala o Thomas Jefferson ma James Madison, o ana uo ma tuaoi i le mea ua taʻua nei o Central Virginia, ma o le mea moni e mulimuli i le isi tagata e tamoe e aunoa ma se tetee mo se lona lua, uso Virginian mai le vaega o Virginia lea na ola aʻe ai Monroe, George Washington. E masani foi ona pa'u Monroe i na ata o isi. O iinei i Charlottesville, Virginia, lea ou te nofo ai, ma le mea sa nonofo ai Monroe ma Jefferson, o se faatagata o Monroe, na maua muamua i le ogatotonu o le lotoa o le Iunivesite o Virginia, ua leva ona suia i se faatagata o le tusisolo Eleni o Homer. O le tele o tafaoga maimoa iinei o le fale o Jefferson, faatasi ai ma le fale o Monroe e mauaina sina vaega itiiti o le gauai. I le musika lauiloa a Broadway "Hamilton," James Monroe e le suia i se Aferika-Amerika tetee i le nofo pologa ma le fiafia i le saolotoga ma faʻaalia fati aua e le o aofia ai.

Ae o Monroe o se tagata taua i le fausiaina o le Iunaite Setete e pei ona tatou iloa i aso nei, pe o le mea sili e tatau ona i ai. O Monroe o se tagata talitonu tele i taua ma militeri, ma masalo o le fautua sili i le amataga o tausaga o le Iunaite Setete mo tupe faʻaalu a le militeri ma le faʻavaeina o se autau mamao - o se mea na tetee i ai Monroe's mentors Jefferson ma Madison. E le o se faʻalavelave le faʻaigoaina o Monroe o le tama faʻavae o le falemaʻi a le militeri (ia faʻaaoga le fuaitau Eisenhower na faʻasaʻoina mai le "military industry congressional complex" poʻo, aʻo amata ona faʻaigoaina e le au faatupu filemu pe a maeʻa le fesuiaiga - tasi i le tele - fa'aaoga e la'u uo Ray McGovern, le Military-Industrial-Congressional-Intelligence-Media-Academia-Think Tank complex, po'o le MICIMATT).

Lua seneturi o le faateleina o le militarism ma le faalilolilo o se autu tele. E oo lava i le faatapulaaina o le autu i le Itulagi i Sisifo, ou te tuuina atu i laʻu tusi talu ai nei naʻo mea taua, faʻatasi ai ma nisi o autu, nisi o faʻataʻitaʻiga, nisi o lisi ma numera, e faʻaalia ai le ata atoa i le mamao e mafai ona ou faia. O se tala o gaioiga faamiliteli, e aofia ai osofaʻiga, ma faiga taufaamataʻu, ae faapea foi faiga tau tamaoaiga.

I le 1829 na tusia ai e Simón Bolívar e faapea o le Iunaite Setete “e foliga mai ua faamoemoe e malaia Amerika i le pagatia i le igoa o le saolotoga.” Soʻo se vaʻaiga lautele o le Iunaite Setete o se puipuiga malosi i Amerika Latina sa matua puupuu lava. E tusa ai ma se tusitala o le talaaga o Bolívar, “Sa i ai se lagona lautele i Amerika i Saute faapea o lenei malo ulumatua, lea sa tatau ona fesoasoani i le au laiti, i se isi itu, sa na o le taumafai lava e uunaia feeseeseaiga ma faatupuina faigata ina ia mafai ai ona maua. fa'alavelave i le taimi talafeagai."

O le mea e ofo ai aʻu i le tilotilo i le amataga o le sefulu tausaga o le Monroe Doctrine, ma e oʻo lava i se taimi mulimuli ane, o le faʻafia lea o malo i Amerika Latina na talosagaina le Iunaite Setete e lagolagoina le Monroe Doctrine ma faʻalavelave, ae na teena e le Iunaite Setete. Ina ua filifili le malo o Amerika e faatino le Monroe Doctrine i fafo atu o Amerika i Matu, sa i fafo atu foi o le Itulagi i Sisifo. I le 1842, na lapataia ai e le Failautusi o le Setete o Daniel Webster ia Peretania ma Falani e o ese mai Hawaii. I se isi faaupuga, o le Monroe Doctrine e leʻi lagolagoina e le puipuia o atunuu Latina Amerika, ae o le a masani ona faʻaaogaina e faʻaleagaina ai i latou.

O le Monroe Doctrine na muai talanoaina i lalo o lena igoa e avea ma faamaoniga mo le taua a le US i Mekisiko lea na siitia ai le tuaoi i sisifo o le US i saute, ma folo ai setete o aso nei o Kalefonia, Nevada, ma Iuta, le tele o Niu Mekisiko, Arizona ma Colorado, ma vaega o Texas, Oklahoma, Kansas, ma Wyoming. E leai lava se mea e mamao i saute e pei ona mananao nisi e siitia le tuaoi.

O le taua matautia i Filipaina na tupu mai foi i se taua Monroe-Doctrine-faatatau i Sepania (ma Cuba ma Puerto Rico) i le Caribbean. Ma o pulega fa'alelalolagi o se fa'alautelega malie o le Monroe Doctrine.

Ae o loʻo faʻatatau i Amerika Latina o le Monroe Doctrine e masani ona taʻua i aso nei, ma o le Monroe Doctrine sa totonugalemu i se osofaʻiga a le US i ona tuaoi i saute mo le 200 tausaga. I le gasologa o nei seneturi, o vaega ma tagata taʻitoʻatasi, e aofia ai tagata atamamai Latina Amerika, ua latou teteʻe uma i le Monroe Doctrine's taʻuamiotonuina o le malo ma taumafai e finau e faapea o le Monroe Doctrine e tatau ona faauigaina o le faʻalauiloaina o le vavae ese ma le multilateralism. O auala uma e lua e itiiti lava le manuia. O fa'alavelave a Amerika ua pa'u ma tafe ae e le'i taofia lava.

O le taʻutaʻua o le Monroe Doctrine e fai ma faʻamatalaga i le lauga a le US, lea na tulaʻi mai i le maualuga o le 19th seneturi, toetoe lava ausia le tulaga o le Tautinoga o le Tutoatasi poʻo le Faʻavae, atonu o se vaega e faʻafetai i le leai o se manino ma le aloese mai ai. o le tuʻuina atu o le malo o Amerika i soʻo se mea faʻapitoa, aʻo foliga mai e fai si macho. A'o fa'aopoopoina e vaitau eseese a latou "corollaries" ma fa'aliliuga, e mafai e le au fa'amatalaga ona puipuia a latou fa'amatalaga e fiafia i ai mai isi. Ae o le autu autu, e le gata i le taimi muamua ma e sili atu ina ua mavae Theodore Roosevelt, o taimi uma lava e tulaga ese imperialism.

O le tele o filibustering fiasco i Cuba ua leva ona muamua atu i le Bay of Pigs SNAFU. Ae a oo mai i le sola ese o gringos faasausili, e leai se faataitaiga o tala o le a atoatoa e aunoa ma se tala uiga ese ae faʻaalia e uiga ia William Walker, o se filibusterer na avea o ia ma peresitene o Nicaragua, o loʻo tauaveina i saute le faʻalauteleina lea na muamua atu e pei o Daniel Boone i sisifo. . Walker e le o se tala faalilolilo a le CIA. E le'i iai lava le CIA. I le vaitau o le 1850, atonu na sili atu ona gauai atu Walker i nusipepa a Amerika nai lo soo se peresitene o Amerika. I aso eseese e fa, o le Times Niu Ioka tu'u atoa lona itulau pito i luma i ana aga. O le tele o tagata i Amerika Tutotonu latou te iloa lona igoa ma e toetoe lava a leai se tasi i le Iunaite Setete na te faia o se filifiliga e faia e faiga faʻaleaʻoaʻoga taʻitasi.

E leai se tasi i le Iunaite Setete e i ai se manatu po o ai William Walker e le tutusa ma le leai o se tasi i le Iunaite Setete na iloa sa i ai se osofaʻiga i Iukureini i le 2014. E le pei foi o le 20 tausaga mai le taimi nei ua le mafai e tagata uma ona iloa o Russiagate o se taufaavalea. . Ou te fa'atusaina atili i le 20 tausaga mai le taimi nei e leai se tasi na te iloa sa i ai se taua i le 2003 i Iraq lea na ta'u atu e George W. Bush i soo se pepelo. O Walker o se tala tele na soloia mulimuli ane.

Na maua e Walker o ia lava le taʻitaʻiga a se vaega a Amerika i Matu o loʻo fesoasoani i se tasi o vaega taua e lua i Nicaragua, ae o le mea moni o le faia o le mea na filifilia e Walker, lea e aofia ai le pueina o le aai o Granada, pulea lelei le atunuu, ma iu ai ina faia se palota pepelo mo ia lava. . Na galue Walker i le fesiitaiga o fanua i gringos, faʻapologaina, ma avea le Igilisi ma gagana aloaia. Na tusia e nusipepa i le itu i saute o Amerika e uiga ia Nicaragua o se setete o Amerika i le lumanaʻi. Ae na mafai e Walker ona faia se fili o Cornelius Vanderbilt, ma ia tuufaatasia Amerika Tutotonu e pei lava o le taimi muamua, i le va o vaega faaupufai ma tuaoi o le atunuu, faasaga ia te ia. Naʻo le malo o Amerika na taʻutino mai le "neutrality." O le faatoilaloina, na toe talia ai Walker i le Iunaite Setete o se toa manumalo. Na ia toe taumafai i Honduras i le 1860 ma iu ai ina pueina e Peretania, liliu atu i Honduras, ma fanaina e se vaega fana. O ana fitafita na toe auina atu i le Iunaite Setete lea na tele lava ina latou auai i le Confederate Army.

Sa talai atu e Walker le talalelei o taua. “O i latou ua na o ni tagata ta’avale,” o lana tala lea, “o e talanoa e uiga i le faavaeina o sootaga mautu i le va o tagata papa’e mama Amerika, e pei ona i ai i le Iunaite Setete, ma le tuuga fefiloi, Hispano-Initia, e pei ona i ai i Mekisiko ma Amerika Tutotonu, e aunoa ma le faʻaaogaina o le malosi." O le vaʻaiga a Walker na faʻaaloalo ma faʻamanatuina e le aufaasālalau a Amerika, ae le o se faʻaaliga Broadway.

E seasea ona aʻoaʻoina tamaiti aʻoga a Amerika i le tele o le pulega a Amerika i Saute e oʻo atu i le 1860s e uiga i le faʻalauteleina o le nofo pologa, poʻo le a le tele na faʻalavelaveina e le faʻailoga lanu a Amerika e le manaʻo ai tagata e le "paʻepaʻe," e le o le Igilisi e auai i le United. Setete.

Na tusia e José Martí i se nusipepa i Buenos Aires e taʻuleagaina le Monroe Doctrine o se pepelo ma tuuaʻia ai le Iunaite Setete i le faaaogāina o le “saʻolotoga . . . mo faamoemoega o le aveesea o isi atunuu.”

E ui e taua le aua neʻi talitonu na amata le pulega a le US i le 1898, na suia ai le manatu o tagata i le Iunaite Setete i le pulega a le US i le 1898 ma tausaga na sosoo ai. Ua tele atu vai i le va o le motu tele ma ona kolone ma mea totino. E sili atu le aofaʻi o tagata e le o "paʻepaʻe" o loʻo nonofo i lalo o fuʻa a Amerika. Ma e foliga mai ua le toe manaʻomia le faʻaaloalo i isi vaega o le lalolagi e ala i le malamalama i le igoa "Amerika" e faʻaoga i le sili atu ma le tasi le malo. E oʻo mai i le taimi nei, o le Iunaite Setete o Amerika sa masani ona taʻua o le Iunaite Setete poʻo le Iuni. Ua avea nei ma Amerika. O lea la, afai e te manatu o lau tamaʻi atunuu o loʻo i Amerika, e sili ai ona e mataala!

I le amataga o le senituri lona 20, na tau itiiti ai taua a le Iunaite Setete i Amerika i Matu, ae sili atu i Amerika i Saute ma Amerika Tutotonu. O le manatu faʻasolopito e faapea o se militeri tele e puipuia taua, nai lo le faʻaosoina, e masani ona toe tepa i tua ia Theodore Roosevelt fai mai o le a tautala lemu le Iunaite Setete ae o loʻo tauaveina se laʻau tele - o se mea na taʻua e le Sui Peresetene Roosevelt o se faataoto a Aferika i se tautalaga i le 1901 , e fa aso a o lei fasiotia Peresitene William McKinley, ma avea ai ma peresitene o Roosevelt.

E ui atonu e manaia le vaai faalemafaufau ia Roosevelt e taofia taua e ala i le taufaamatau i lana laau, o le mea moni na ia faaaogaina le militeri a Amerika mo le sili atu nai lo na o le faaaliga i Panama i le 1901, Colombia i le 1902, Honduras i le 1903, le Dominican Republic i le 1903, Syria. i le 1903, Abyssinia i le 1903, Panama i le 1903, le Dominican Republic i le 1904, Morocco i le 1904, Panama i le 1904, Korea i le 1904, Cuba i le 1906, Honduras i le 1907, ma Filipaina i lana au peresitene atoa.

O le 1920s ma le 1930s e manatuaina i le talafaasolopito o Amerika o se taimi o le filemu, poʻo se taimi e le manaia tele e manatua ai. Ae o le malo o Amerika ma kamupani a Amerika sa 'aina Amerika Tutotonu. O le United Fruit ma isi kamupani a Amerika na maua o latou lava fanua, a latou lava nofoaafi, a latou lava meli ma telefoni ma telefoni, ma a latou lava faipule. Na taʻua e Eduardo Galeano: “I Honduras, e sili atu le tau o se miula na i lo se sui, ma i Amerika Tutotonu, e sili atu le pulefaamalumalu a amepasa a le Iunaite Setete nai lo o peresitene.” O le United Fruit Company na fausia ana lava uafu, ana lava aganuu, ma ana lava leoleo. Na avea le tala ma tupe a le atunuu. Ina ua pa se osofaʻiga i Kolomupia, na fasia e leoleo tagata faigaluega faʻi, e pei lava ona faia e le au faomea a le malo mo kamupani a Amerika i Kolomupia mo le tele o tausaga a sau.

E oo atu i le taimi na avea ai Hoover ma peresitene, pe a le o le taimi muamua, sa masani ona maua e le malo o Amerika le malamalama o tagata i Amerika Latina i upu "Monroe Doctrine" o lona uiga o le malo o Yankee. Na faasilasila e Hoover o le Monroe Doctrine e leʻi taʻuamiotonuina ai faʻalavelave a le militeri. Na aveese e Hoover ma Franklin Roosevelt fitafita a Amerika mai Amerika Tutotonu seia oo ina latou nonofo na o le Canal Zone. Fai mai le FDR o le a ia faia se faiga faavae "tuaoi lelei".

E oo atu i le 1950, e leʻi faapea mai le Iunaite Setete o ia o se tuaoi lelei, e pei o le pule o le puipuiga-e tetee-komunisi auaunaga. Ina ua maeʻa ona faia se osofaʻiga i Iran i le 1953, na liliu atu le US i Amerika Latina. I le Konafesi lona sefulu a Pan-America i Caracas i le 1954, na lagolagoina ai e le Failautusi o le Setete John Foster Dulles le Monroe Doctrine ma fai mai pepelo e faapea o komunisi Soviet o se taufaamatau ia Kuatemala. Na sosoo ai ma se osofaiga. Ma na sosoo ai ma isi osofaiga.

O se tasi o a'oa'oga na matua fa'atupuina e le pulega a Bill Clinton i le vaitau o le 1990 o le "fefa'ataua'iga saoloto" - na'o le sa'oloto pe afai e te le o manatu e fa'aleagaina le si'osi'omaga, aia tatau a tagata faigaluega, po'o le tuto'atasi mai fa'alapotopotoga tetele fa'atunuu. O le Iunaite Setete na manaʻo, ma atonu o loʻo manaʻo pea, se feagaiga tau fefaʻatauaʻiga tele mo malo uma i Amerika sei vagana ai Cuba ma atonu o isi na faʻamaonia mo le faʻaaogaina. O le mea na maua i le 1994 o le NAFTA, le North American Free Trade Agreement, e noatia ai le Iunaite Setete, Kanata, ma Mekisiko i ona tuutuuga. O le a mulimulitaʻia lea i le 2004 e CAFTA-DR, Amerika Tutotonu - Dominican Republic Free Trade Agreement i totonu o le Iunaite Setete, Costa Rica, Dominican Republic, El Salvador, Kuatemala, Honduras, ma Nicaragua, lea o le a mulimulitaʻia e le tele o isi maliega. ma taumafai i maliega, e aofia ai le TPP, Trans-Pacific Partnership mo atunuu tuaoi o le Pasefika, e aofia ai i Amerika Latina; e oo mai i le taimi nei ua faatoilaloina le TPP i lona le lauiloa i totonu o le Iunaite Setete. Na faatuina e Siaosi W. Bush se Eria Fefaatauaiga Saoloto o Amerika i se Fonotaga a Amerika i le 2005, ma vaaia ai le faatoilaloina e Venesuela, Atenitina, ma Pasila.

O le NAFTA ma ana fanau ua aumaia le tele o penefiti i kamupani tetele, e aofia ai kamupani a Amerika o loʻo faʻauluina le gaosiga i Mekisiko ma Amerika Tutotonu i le sailiga mo totogi maualalo, itiiti o aia tatau i fale faigaluega, ma tulaga vaivai o le siosiomaga. Ua latou faia sootaga faapisinisi, ae le o sootaga faaleagafesootai po o aganuu.

I Honduras i aso nei, o "sone o galuega ma le atinaʻeina o le tamaoaiga" e sili ona le lauiloa o loʻo tausia e le US faʻamalosi ae faʻapea foʻi ma kamupani faʻavae a Amerika o loʻo molia le malo o Honduran i lalo o le CAFTA. O le taunuuga o se ituaiga fou o filibustering poʻo faʻi malo, lea e i ai le pule sili i tagata fai tupe, o le malo o Amerika e tele lava ae e le mautonu le lagolagoina o le faomea, ma o tagata afaina e tele lava ina le vaaia ma le mafaufauina - pe a latou faʻaalia i le tuaoi o Amerika. ua tuuaia. I le avea ai ma tagata e faʻatinoina aʻoaʻoga faʻateʻia, o faʻalapotopotoga o loʻo pulea "sone" o Honduras, i fafo atu o le tulafono a Honduran, e mafai ona tuʻuina atu tulafono e fetaui ma a latou lava tupe mama - o tupe mama e matua tele naua e faigofie ai ona latou totogiina le US-based think tanks e faʻasalalau faʻamaoniga e pei o le faatemokalasi. aua o le a le mea e faafeagai ai le faatemokalasi.

O le tala faasolopito e foliga mai o loʻo faʻaalia ai se vaega o le manuia i Amerika Latina i taimi na faʻalavelaveina ai le Iunaite Setete, e pei o lana Taua Faʻatasi ma isi taua. O se taimi lea i le taimi nei o le malo o Amerika o loʻo faʻalavelaveina e Iukureini ma naunau e faʻatau le suauʻu Venesuela pe afai e talitonu e saofagā i le faʻaleagaina o Rusia. Ma o se taimi o le ausia tele ma le faʻamoemoe i Latina Amerika.

O faiga palota a Amerika Latina ua faateteleina le tetee atu i le pule a Amerika. Ina ua maeʻa le "fouvalega a Bolivarian" a Hugo Chavez, na filifilia ai Néstor Carlos Kirchner i Atenitina i le 2003, ma Luiz Inácio Lula da Silva i Pasila i le 2003. Na avea le Peresitene o le Tutoatasi o Bolivia Evo Morales i le pule ia Ianuari 2006. Peresitene o le Tutoatasi o Ekuatoa Rafael. Na pule Correa ia Ianuari 2007. Na faasilasila e Correa afai e manaʻo le Iunaite Setete e toe faʻatumauina se nofoaga faʻafitafita i Ekuatoa, o lona uiga e tatau ona faʻatagaina Ekuatoa e tausia lona lava nofoaga i Miami, Florida. I Nicaragua, o le taʻitaʻi Sandinista o Daniel Ortega, na faʻaumatia i le 1990, ua toe foʻi mai i le pule mai le 2007 e oʻo mai i le taimi nei, e ui o loʻo manino mai ua suia ana faiga faʻavae ma lona faʻaleagaina o le pule e le o ni faʻamatalaga uma a le aufaasālalau a Amerika. Andrés Manuel López Obrador (AMLO) na filifilia i Mekisiko i le 2018. Ina ua maeʻa faʻalavelave, e aofia ai se osofaʻiga i Bolivia i le 2019 (faʻatasi ai ma le US ma Peretania lagolago) ma se moliaga faʻamalosi i Pasila, 2022 na vaʻaia le lisi o le "pink tide. ” malo ua faateleina e aofia ai Venesuela, Polivia, Ekuatoa, Nicaragua, Pasila, Atenitina, Mekisiko, Peru, Chile, Kolomupia, ma Honduras - ma, ioe, Cuba. Mo Kolomupia, 2022 na vaʻaia lana uluai palota o se peresetene agavale. Mo Honduras, 2021 na vaʻaia ai le palota e avea ma peresitene o le tamaitai muamua o Xiomara Castro de Zelaya o le na faʻateʻaina e le 2009 faʻasaga i lona toʻalua ma o le alii muamua o Manuel Zelaya.

O le mea moni, o nei atunuu e tumu i eseesega, e pei foi o latou malo ma peresitene. O le mea moni o na malo ma peresitene e matua leaga lava, e pei o malo uma i luga o le fogaeleele tusa lava pe faʻateleina pe pepelo a le aufaasālalau a Amerika pe leai foi o latou faaletonu. Ae ui i lea, o faiga palota a Amerika Latina (ma le tetee atu i taumafaiga faʻafuaseʻi) o loʻo fautua mai ai se aga i le itu a Amerika Latina e faʻamutaina le Monroe Doctrine, pe fiafia i ai le Iunaite Setete pe leai.

I le 2013 na faia ai e Gallup ni palota i Atenitina, Mekisiko, Pasila, ma Peru, ma i tulaga taitasi na maua ai le Iunaite Setete o le tali sili i le "O le a le atunuu e sili ona taufaamatau i le filemu i le lalolagi?" I le 2017, na faia ai e Pew ni palota i Mekisiko, Chile, Atenitina, Pasila, Venesuela, Kolomupia, ma Peru, ma maua ai i le va o le 56% ma le 85% o loʻo talitonu o le Iunaite Setete o se taufaamatau i lo latou atunuu. Afai o le Monroe Doctrine ua leai pe agalelei, aisea ua le faalogo ai se tasi o tagata na aafia ai e uiga i lena mea?

I le 2022, i le Summit of the Americas na talimalo ai le Iunaite Setete, na o le 23 mai le 35 atunuu na auina atu sui. O le Iunaite Setete na le aofia ai malo e tolu, ae o isi na teena, e aofia ai Mekisiko, Bolivia, Honduras, Kuatemala, El Salvador, ma Antigua ma Barbuda.

O le mea moni, e masani lava ona fai mai le malo o Amerika e le aofia ai pe faʻasalaina pe saili e faʻatoʻilalo malo ona o latou pule, ae le ona o loʻo latou teteʻe i aia a Amerika. Ae, e pei ona ou tusia i laʻu tusi 2020 20 Fa'atonu o lo'o Lagolagoina e le Iunaite Setete, mai le 50 o malo sili ona sauaina o le lalolagi i lena taimi, e ala i le malamalama o le malo o Amerika, na lagolagoina malosi e le Iunaite Setete le 48 o i latou, ma faatagaina (po o le faatupeina foi) o auupega e faatau atu i le 41 o i latou, tuuina atu aoaoga faamiliteli i le 44 o i latou, ma tu'uina atu tupe i fitafita a le 33 o latou.

Amerika Latina e leʻi manaʻomia ni nofoaga faʻafitafita a Amerika, ma e tatau ona tapunia uma i le taimi nei. Latina Amerika semanu e sili atu le lelei e aunoa ma le US militarism (poʻo se isi lava militarism) ma e tatau ona faʻasaʻolotoina mai le faʻamaʻi vave. Leai se toe faatauina atu o auupega. Leai ni meaalofa o aupega. Leai se toleniga faamiliteli po o se faatupeina. Ua le toe a'oa'oina a'oa'oga fa'amiliteri a Amerika a leoleo Amerika Latina po'o leoleo falepuipui. Le toe fa'atauina atu i le itu i saute le galuega fa'aleagaina o le fa'afalepuipuiina tele. (O se pili i le Konekeresi e pei o le Berta Caceres Act o le a motusia ai tupe a le US mo le militeri ma leoleo i Honduras pe afai o loʻo auai le vaega mulimuli i le faʻaleagaina o aia tatau a tagata e tatau ona faʻalauteleina i Amerika Latina uma ma isi vaega o le lalolagi, ma faia. tumau e aunoa ma ni tuutuuga, fesoasoani e tatau ona faia i le tulaga tau tupe, ae le o fitafita faaauupegaina.) Leai se taua i fualaau faasaina, i fafo po o le aiga. Le toe faʻaaogaina se taua i fualaau faʻasaina e fai ma sui o militarism. Le toe amana'iaina le leaga o le olaga po'o le leaga o le soifua maloloina e fa'atupu ma fa'atumauina ai le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina. Le toe iai ni feagaiga tau fefa'ataua'iga fa'alesiosiomaga ma fa'aleagaina tagata. Le toe faamanatuina o le "tuputupu ae" o le tamaoaiga mo lona lava manuia. Leai se tauvaga ma Saina poʻo se isi, pisinisi poʻo martial. Leai se aitalafu. (Fa'aleaogaina!) Leai se fesoasoani fa'atasi ma manoa. Leai se fa'asalaga tu'ufa'atasi e ala i fa'asalaga. Le toe iai ni puipui tuaoi po'o ni fa'alavelave fa'avalevalea e feoa'i saoloto. Leai se sitiseni tulaga lua. Leai se toe fa'aliliuina o puna'oa mai fa'alavelave fa'alesiosiomaga ma fa'alavelave fa'aletagata i ni fa'afouga fa'afou o faiga tuai o le fa'ato'ilaloina. Amerika Latina e leʻi manaʻomia le colonialism a Amerika. Puerto Rico, ma teritori uma a Amerika, e tatau ona faʻatagaina e filifili le tutoʻatasi poʻo le setete, ma faʻatasi ai ma filifiliga, toe faʻaleleia.

O se laasaga tele i lenei itu e mafai ona faia e le malo o Amerika e ala i le soloia faigofie o se tasi o faiga faʻaupuga: pepelo. E te mana'o e avea oe ma se vaega o se "tulafono fa'avae fa'atonuga"? Ona auai lea i le tasi! O loʻo i ai se tasi i fafo o loʻo faʻatali mo oe, ma o Amerika Latina o loʻo taʻitaʻia.

Mai feagaiga tetele e 18 a le Malo Aufaatasi, o le Iunaite Setete o le 5. O le Iunaite Setete o loo taitaia le tetee i le faatemokalasi o Malo Aufaatasi ma faigofie ona umia faamaumauga mo le faaaogaina o le veto i le Security Council i le 50 tausaga talu ai.

E le manaʻomia e le Iunaite Setete ona "feʻaveaʻi le ala ma taʻitaʻia le lalolagi" ona o le manaoga masani o le ai ai i luga o le tele o autu o loʻo faʻaleagaina ai e le Iunaite Setete. E manaʻomia e le Iunaite Setete, i se isi itu, e auai i le lalolagi ma taumafai e faʻafeiloaʻi ma Latina Amerika lea na taulamua i le fausiaina o se lalolagi sili atu. E lua konetineta o loʻo pulea le avea ma sui o le International Criminal Court ma taumafai malosi e lagolagoina tulafono faʻavaomalo: Europa ma Amerika i saute o Texas. Amerika Latina e taʻitaʻia le ala i le avea ma sui auai i le Feagaiga i le Faʻasaina o Auupega Nuclear. Toeitiiti lava o Amerika Latina uma o se vaega o se sone saoloto o auupega faaniukilia, i luma atu o soʻo se isi konetineta, e ese mai Ausetalia.

O malo Latina Amerika e auai ma lagolagoina feagaiga e sili atu pe sili atu nai lo se isi mea i luga o le lalolagi. E leai ni a latou auupega faaniukilia, vailaʻau, poʻo meaola ola - e ui lava o loʻo i ai nofoaga faʻafitafita a Amerika. Na'o Pasila e auina atu auupega ma e la'ititi le aofa'i. Talu mai le 2014 i Havana, o le sili atu ma le 30 o sui o le Community of Latin American and Caribbean States ua noatia i se Tautinoga o se Sone o le Filemu.

I le 2019, na teena ai e AMLO se talosaga mai le US President Trump mo se taua soofaatasi faasaga i tagata faatau fualaau faasaina, ma fautuaina i le faagasologa o le soloia o taua:

"O le mea sili ona leaga e mafai, o le mea sili ona leaga e mafai ona tatou vaʻaia, o le taua. O i latou ua faitau e uiga i taua, po o i latou na mafatia i se taua, ua latou iloa le uiga o taua. O taua o le faafeagai lea o faiga faaupufai. Sa ou fai atu i taimi uma o faiga faaupufai na faia e aloese ai mai taua. O taua e tutusa ma le le mafaufau. O taua e le mafaufau. Tatou te mo le filemu. O le filemu o se mataupu faavae o lenei faigamalo fou.

E leai se avanoa o le au faipule i totonu o lenei malo ou te fai ma sui. E tatau ona tusia fa'a 100 taimi e fai ma fa'asalaga: na matou fa'ailoa taua ae e le'i manuia. E le o se filifiliga lena. Ua le manuia lena fuafuaga. O le a le avea i tatou ma se vaega o lena mea. . . . O le fasioti tagata e le o se atamai, lea e manaʻomia ai le sili atu nai lo le malosi."

E tasi le mea e te fai atu e te tetee i taua. O se isi mea e tu'u uma i se tulaga e ta'u atu ai e le to'atele ia te oe o taua e na'o le pau lea o le filifiliga ma fa'aaoga se filifiliga sili nai lo. O le taʻimua i le faʻaalia o lenei ala atamai o Amerika Latina. I luga o lenei faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai se lisi o faʻataʻitaʻiga.

Amerika Latina e ofoina atu le tele o faʻataʻitaʻiga fou e aʻoaʻo mai ai ma atinaʻe, e aofia ai le tele o sosaiete faʻa-nuu o loʻo ola faʻatumauina ma filemu, e aofia ai le Zapatistas o loʻo faʻaaogaina le tele ma le faʻateleina o le faʻatupuina o le le faʻaleagaina e faʻatupu ai le faatemokalasi ma agafesootai, ma aofia ai le faʻataʻitaʻiga a Costa Rica faʻaumatia lana militeri, tuʻuina lena. militeri i totonu o se falemataaga i le mea e tatau ai, ma le sili atu mo ia.

Amerika Latina e ofoina atu foi faʻataʻitaʻiga mo se mea e matuaʻi manaʻomia mo le Monroe Doctrine: o se mea moni ma le toe faʻaleleia komisi.

O atunuu Latina Amerika, e ui lava i le faiga faapaaga a Kolomupia ma NATO (e foliga mai e le suia e lona malo fou), e leʻi naunau e auai i se taua e lagolagoina e le US ma NATO i le va o Ukraine ma Rusia, pe faʻasalaina pe faʻatagaina tupe naʻo le tasi itu.

O le galuega i luma o le Iunaite Setete o le faamutaina lea o lana Monroe Doctrine, ma ia faamutaina e le gata i Amerika Latina ae o le lalolagi atoa, ma ia le gata ina faamutaina ae ia suia i faatinoga lelei o le auai i le lalolagi o se sui e usitaia tulafono, lagolagoina le tulafono faʻava-o-malo, ma le galulue faʻatasi i le faʻaleagaina o auupega faaniukilia, puipuiga o le siosiomaga, faʻamaʻi faʻamaʻi, leai ni fale, ma le mativa. O le Monroe Doctrine e leʻi avea lava ma tulafono, ma o tulafono ua iai nei e faʻasaina. E leai se mea e soloia pe fa'atulafonoina. O le mea e mana'omia e na'o le ituaiga o amioga lelei lea e fa'atupu fa'apolokiki a Amerika ua uma ona latou faia.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana