US War Crimes poo le € ~Normalized Deviance

O le faʻavaeina o faiga faʻavae a Amerika ma ana faʻalapotopotoga faʻasalalalau e faʻaaogaina ma le tele o faʻamaufaʻailoga pepelo lea e tauamiotonuina ai solitulafono tau solitulafono - poʻo le mea e ono taʻua o le "faʻasologa o le vavalalata," na tusia ai Nicolas JS Davies.

Saunia e Nicolas JS Davies, Consortium News

O le sociologist Diane Vaughan na filifilia le vaitaimi "Faʻasalalau o le faʻavave" ao ia sailiili i le afaina o le Lui vaʻa femalagaaʻi i le 1986. Na ia faʻaaogaina e faʻamatala ai pe faʻafefea e le agaifanua a le lautele i le NASA le faʻamalosia le le amanaʻiaina mo le saolele, faʻavae-saogalemu tulaga faatonuina saogalemu, lelei fausiaina fou, maualalo faapouliuli tulaga faatonuina na oʻo mai e pulea le moni o le NASA faʻagaioiga ma mafua ai faʻalavelave mataʻutia ma mataʻutia toilalo.

O Vaughan na lolomiina ana sailiiliga ia te ia tusi manumalo, Le Faailoaina o le Lucer: Tekinolosi Matagofie, Aganuu ma le Lotogatasi i le NASA, lea, i ana upu, "o loʻo faaalia ai le sese, le faʻalavelave, ma le faʻalavelave faʻafesoʻotaʻi ma faʻalauteleina faʻapitoa e faʻavaeina faʻalapotopotoga" ma le "liliu mai o tatou mafaufau mai faʻamalamalamaga taʻitasi taʻitasi i le fausaga o le mana ma le mana o le fausaga ma le aganuu - mea e faigata ona iloa ma le faʻaseseina ae e tele le aʻafiaga i le faia o filifiliga i totonu o faʻalapotopotoga. "

Na faasilasila e Peresitene George W. Bush le amataga o lana osofaiga ia Iraki ia Mati 19, 2003.

A tutusa le mamanu o aganuu ma amioga i le NASA seia oʻo ina leiloloa le lua o le taʻavale i le 2003, na tofia Diane Vaughan i le ofisa o suesuega a faalavelave a le NASA, lea na talia ai lona faaiuga e faapea, o le "faʻasaʻoina o le vavalalata" o se mea taua i nei faʻalavelave mataʻutia.

O le faʻatulagaina o le faʻasesega talu mai lea taimi na taua i le tele o solitulafono faʻalapotopotoga ma faʻaletonu ua le manuia, mai Volkswagen faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega o mea e faʻaaogaina i mea leaga faʻafomaʻi sese i falemaʻi. O le mea moni, o le faʻataʻitaʻia o le faʻasese o se mea sili ona lamatia i le tele o faʻalapotopotoga faigata o loʻo pulea le lalolagi o loʻo tatou nonofo ai nei, e le gata i le ofisa e faʻatautaia ma faʻatautaia ai tulafono a Amerika i fafo.

O le faʻatulagaina o le faʻasese mai tulafono ma faʻataʻitaʻiga e faʻatonutonuina ai le faʻatonutonuina o tulafono a Amerika i fafo. Ae ui i lea, e pei o isi mataupu, o lenei ua faʻasolosolo ona taliaina o se tulaga masani o mataupu, muamua i totonu o auala o le paoa, sosoʻo ai ma le faʻalapotopotoga faʻasalalau ma mulimuli ane e le tele o tagata lautele lautele.

O le taimi lava na faʻaleleia ai le faʻaleagaina o tu ma aga, e pei ona maua e Vaughan i le polokalame femalagaaʻi i le NASA, ua le toe i ai se siaki lelei i gaioiga e alu ese faʻasolosolo mai tulaga aloaʻia pe faʻatulagaina - i le tulaga o tulafono a Amerika i fafo, e faʻasino i tulafono ma tu ma aga o tulafono faʻavaomalo, o siaki ma paleni o a tatou faiga faʻavae faʻavae ma le poto masani ma le faʻasolosolo faiga o augatupulaga o setete ma tipiloma.

Faʻataʻitauina le Leaga

O le natura o faʻalavelave laʻititi faʻafitauli e aafia i le faʻataʻitaʻiga o le faʻaleagaina o tagata i totonu e faʻaosofia e faʻaleaogaina ni faʻafitauli e ono tulaʻi mai ma ia aloese mai le faʻateleina o se toe fuataʻiga faʻavae i luga o tulaga na faʻavae muamua. O le taimi lava e soli ai tulafono, o tagata e faia faʻaiuga latou te feagai ma le mafaufau lelei ma le amio lelei i soʻo se taimi e toe tulaʻi mai ai le mataupu lava e tasi: e le mafai ona latou toe faʻapea o se gaioiga o le a solia ai faʻataʻitaʻiga e aunoa ma le taʻutino atu ua uma ona latou solia i latou i taimi ua tuanaʻi.

E le naʻo se mataupu o le 'aloʻese mai le maasiasi o tagata lautele ma faiga faʻaupufai poʻo soligatulafono, ae o se faʻataʻitaʻiga moni o le tuʻufaʻatasia o le mafaufau i le va o tagata e moni, e ui lava o le tele o latou lava tautua, na taliaina se aganuʻu faʻasese. Ua faʻatusatusa e Diane Vaughan le faʻataʻitaʻiga o le faʻasese i se fusipaʻu e oʻo i le sulugatiti o loʻo tumau pea i luga.

I le amataga o osofaiga a Amerika i Iraki i le 2003, na faatonu ai e Peresitene George W. Bush le militeri Amerika e taitaia se osofaiga matautia i luga o le eletise i Baghdad, ua lauiloa o le "faateia ma le maofa."

I totonu o le tofi maualuga o loʻo puleaina nei tulafono faʻavaomalo a Amerika, o le alualu i luma ma le alualu i luma o loʻo faʻavae i luga o le agavaʻa ma lenei aganuʻu agavaʻa o le faʻamaoni masani. E faʻasalaina pe faʻasalaga, ma o tagata e fesiligia le tele o aganuʻu faʻasese e masani ona lelei ma faʻaleaogaina, e le faʻalauiloaina ile faiga o filifiliga.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o le taimi na talia ai e le ofisa o le US le "doublethink" o le Orwellian lea na "faʻamoemoeina fasioti tagata," poʻo le "Manhunts" e pei ona taua e le Failautusi a Defense Donald Rumsfeld ia i latou, e le solia le umi faasaina against fasioti tagata, e oo lava i se pulega fou e le mafai ona toe savali i lena faaiuga e aunoa ma le faamalosia o se aganuu sese e faafetaiaia ai le sese ma le le tusa ai ma lana uluai faaiuga.

Ma, o le taimi lava na maua ai e le pulega a Obama malosi tele escaveed le polokalame drone a le CIA o se isi auala i le ave faʻamalosia ma le taofia faʻamalosi i Guantanamo, na atili ai ona faigata ona faʻailoa o le tulafono lea o le fasioti tagata faʻamalulu-toto e faʻaosoina ai le ita tele ma le feitagaʻi ma e matuaʻi aoga tele i faʻamoemoega o le teteʻe i faiga faʻamataʻu - pe ia taʻutino atu ua solia ai le UN Charter's tapu i le faʻaaogaina o le malosi, e pei ona lapataia e le aufaʻatasiga faapitoa a le UN i luga o fasioti tagata.

O le faavaeina o ia faaiuga o le matafaioi a loia a le malo o Amerika o lo o aiaia faaletulafono mo latou, ae o latou lava e puipuia mai le tali atu a le US le amanaiaina o faamasinoga faavaomalo ma le tulaga ese o le faaaloalogia o faamasinoga a Amerika i le Ofisa o Pulega i mataupu o le "saogalemu o le atunuu. ” O nei loia e fiafia i se faʻamanuiaga e tulaga ese ia latou galuega, o loʻo tuʻuina mai ai manatu faʻaletulafono latou te le taitai puipuia i luma o le faʻaituʻau faʻamasinoga e tuʻuina atu ai tulafono-fua mo solitulafono o taua.

O le fesuisuiai o faigamalo a le Malo i fafo o le tulafono ua aloaia ai tulafono aloaia ia e manatu e pulea ai amioga faavaomalo a le tatou atunuu e pei o "ua le toe aoga" ma "taua", e pei na tusia e le loia White House i le 2004. Ae o tulafono lava ia na pasia e taʻitaʻi o Amerika le taua tele na latou faʻaaogaina ai faʻamalosia tulafono feagaiga faavaomalo ma tulafono a Amerika.

Sei o tatou vaʻavaʻaia puʻupuʻu pe faʻafefea e le faʻataʻitaʻiina o le faʻaleagaina ona faʻaletonuina le lua o tulaga sili ona taua na faʻamalamalamaina ma faʻatulafonoina faiga faʻavae a Amerika i fafo: le UN Charter ma Geneva Convention.

Le Malo o Malo Aufaatasi

I le 1945, ina ua mavae taua e lua a le lalolagi, fasiotia le 100 miliona tagata ma tuua ai le tele o le lalolagi i mea na faaleagaina, na faateia malo o le lalolagi i sina taimi o le mafaufau lelei lea na latou malilie ai e foia filemu i le va o finauga faavaomalo. O le UN Charter o le mea lea faʻasaina le taufaamataʻu poʻo le faʻaaogaina o le malosi i sootaga faʻavaomalo.

Peresitene Franklin Delano Roosevelt i se fonotaga a le aufaasālalau.

E pei ona taʻu atu e Peresitene Franklin Roosevelt i se mafutaga faatasi o le Konekeresi i lona toe foi mai i le fonotaga a le Yalta, o lenei "faatulagaga tumau o le filemu ... e tatau ona sosoʻo i le iuga o le faiga o le unilateral action, o sootaga faapitoa, o vaega o aafiaga, paleni o le mana, ma isi tagata uma na taumafai mo le tele o seneturi - ma e masani lava ona le manuia. "

O le tapu a le UN Charter e faʻasaga i le tau faʻamataʻu poʻo le faʻaaogaina o le malosiʻaga faʻamalamalamaina ai le leva ona faʻasa o le osofaʻiga i tulafono masani a Peretania ma tulafono faʻavaomalo faʻaleaganuʻu, ma faʻamalosia ai le lafoaia o taua o se mea faigaluega o le malo faiga faʻavae i le 1928 Kellogg Briand Pact. O le faaiuga a faamasino i Nuremberg, e oʻo foi i le taimi na amata faamamaluina ai le UN Charter, o le osofaiga ua uma na "Soligatulafono maualuga faava o malo."

E leai se taitai o Amerika na faatuina le soloia poo le teuteuina o le UN Charter e faataga ai le osofaʻiga a le US po o se isi atunuu. Ae o loʻo faʻatautaia e le US le faʻagaioiga o le eleele, osofaʻiga i le ea poʻo osofaʻiga a vaalele i le le fitu malo: Afghanistan; Pakistan; Iraq; Syria; Yemen; Somalia; ma Libya. US "faʻapitoa faʻagaioiga malosiaga" faʻagaioilo faʻagaioiga galuega i selau nisi. O taʻitaʻi o Amerika o loʻo taufaamataʻu pea ia Iran, e ui ina iai se tulaga maoaʻe na latou manatu e foia filemu ai feeseeseaiga.

Peresitene-i-faatalitali Hillary Clinton ae talitonu pea i le lagolagoina o le US i isi atunuu o loo i ai le taufaamatau faasolitulafono o le malosi, e ui lava o taufaamataʻu uma na ia lagolagoina i le taimi ua tuanai ua na o le faia o se mafuaaga mo le taua, mai Yugoslavia i Iraq i Libya. Ae o le UN Charter e faʻasaina ai le taufaʻatau ma le faʻaaogaina o le malosi faʻamalosi ona e masani ona taʻitaʻia le tasi i le isi.

Pau lava le mafuaʻaga mo le faʻaaogaina o le malosiʻaga faʻatagaina i lalo o le UN Charter e fetaui lelei ma talafeagai mo le puipuia o ia lava pe o se faʻalavelave faʻafuaseʻi e le UN Security Council mo le gaioiga a le militeri "e toe faʻafoʻi le filemu ma le saogalemu." Ae leai se isi atunuʻu na osofaʻia le Iunaite Setete, pe faʻapea foi le Security Council talosagaina le US e pomu pe osofaia soʻo se atunuʻu o loʻo tatou i ai nei i le taua.

O taua na matou faʻalauiloa talu mai 2001 fasiotia e tusa ma 2 miliona tagata, o i latou ia na toeititi lava aʻafia uma i le aʻafia i soligatulafono o le 9/11. Nai lo le "toefuatai o le filemu ma le saogalemu," o taua a le US ua na o le pau ai o le isi atunuu i le solia o sauaga ma le vevesi.

Pei o faʻamatalaga e le amanaʻia e inisinia ile NASA, ole UN Charter o loʻo faʻamalosia pea, i le uliuli ma le paʻepaʻe, mo soʻo se tasi o le lalolagi e faitau. Ae o le faʻatulafonoina o le faʻasese ua suia ai ana tulafono faʻamau faʻamau i ni looser, vaguer tulafono a le lalolagi malo ma tagata e leʻi fefinauaʻi, feutanaʻi pe malilie iai.

I lenei tulaga, o tulafono aloaʻia le amanaʻiaina o tulafono ia na fuafuaina e saunia se avanoa talafeagai mo le ola o tagata soifua i le feagai ai ma le taufaamataʻu taua o onapo nei meatau ma taua - mautinoa o le mulimuli tulafono i luga o le Lalolagi na tatau ona filemu salu i lalo o le kapeta i le fale maualalo o le Setete.

O Sineva Feagaiga

O faamasinoga faamasinoga martial ma sailiiliga a le au ofisa ma le aia tatau a tagata e faʻaalia ai "tulafono o le tuʻuina atu" na tuʻuina atu i 'au a Amerika e solia ma le faʻamaonia Feagaiga a Geneva ma puipuiga latou te tuʻuina atu i tagata ua manua, pagota o taua ma tagata lautele i atunuu ua afaina:

O nisi o uluai tagata na taofia i le falepuipui i Guantanamo Bay, e pei ona faaalia mai e le militeli US.

-Le Poloaiga a le Polokalama Lipoti mai le Aia Tatau a Tagata Muamua suʻesuʻe 98 maliu i le US taofia i Iraq ma Afghanistan. Na faʻaalia ai se agavaʻa faʻaleaganuʻu na faʻaaoga faʻataua ai e ofisa sinia le latou pulega e poloka ai suʻesuʻega ma mautinoa ai le le lava o le latou faʻasalaga i le fasioti tagata ma le faʻasauāina o tagata oti. O le tulafono a Amerika o loʻo faʻamatalaina solitulafono faavae.

E ui o le faʻasauā na faʻatagaina mai le pito i luga o le laina o le faʻatonuga, o le ofisa sili ona sinia na molia i se solitulafono o se Faʻamasino ma o le faasalaga pito sili ona leaga na tuʻuina i lalo o le falepuipui e lima masina le falepuipui.

-US tulafono o le faʻasaga i Iraq ma Afghanistan e aofia ai: faʻaogaina, faʻaaoga faʻaaoga-faʻasalaga; poloaiga i "Maliu-siaki" poʻo le fasioti tagata taua a le fili; poloaiga i "Fasioti tagata uma o le militeli-matutua" ao faagasolo gaoioiga faapitoa; ma '' auupega e leai se mea e faʻaaogaina ai auupega e pei o le Vietnam-era "vaʻaia-afi".

O le US Marine corporal na ia taua i le martial court e faapea, "Marines iloiloina uma Iraqi alii vaega o le fouvalega", faaleaogaina le taua eseesega i le va o taua ma tagata lautele o le faavae lava lea o le Lona fa Geneva Convention.

Ina ua molia leoleo laiti poʻo fitafita aloaʻia i soligatulafono i taua, sa faasaolotoina i latou pe tuuina atu foi i ai ni faasalaga mama ona ua maua e le faamasinoga o latou faia i luga o faatonuga mai le tele o ofisa sinia. Peitai o ofisa sinia o loʻo aafia i nei soligatulafono, ua faataga ona molimau faalilolilo pe le oo foi i le faamasinoga, ma e leai foi se ofisa sinia ua faamaonia i se solitulafono.

- Mo le tausaga talu ai, o pomu a US na pomuina Iraq ma Suria ua faagaoioia i lalo tatala tulafono o le faamau lea e mafai ai e le pule sili o McGarland ona faʻamaonia le pomu-ma le faʻaumatiaga-o taʻavale e faamoemoe e fasioti tagata 10 tagata taʻitasi.

Ae o Clark Clark o le Afghanistan Afghanistan Analysts Network ua tusia o tulafono a le US ua maeʻa ona faatagaina masani tulimataʻi o tagata lautele faʻavae naʻo luga o telefoni feʻaveaʻi poʻo le "tausalaina ile latalata" i isi tagata faʻamoemoeina mo le fasioti tagata. O le Bureau of Investigative Journalism ua fuafuaina lena naʻo le 4 pasene o le faitau afe o tagata pagatia na aafia i Pakistan ua taʻua lelei o sui auai o le Al Qaeda, o le tau filifilia o le tauvaga a le CIA.

-Anitaneti International 2014 lipoti Agavale i le Pogisa na tusia ai le le atoatoa o le tali atu mo le fasiotia o tagata lautele e le US forces i Afghanistan talu mai le osofaʻiga a Peresitene Obama i le taua i le 2009 na faʻaalia ai le afe ma afe o le malosi o le ea ma malosiaga faʻapitoa i le po.

E leai se tasi na molia i le Ghazi Khan osofaʻi I le itumalo o Kunar ia Tesema 26, 2009, lea na faʻatamaʻia ai e le vaegaau faʻapitoa a le Iunaite Setete ni tamaiti se toafitu, e aofia ai ma le toʻafa e naʻo le 11 pe 12 tausaga le matutua.

Talu ai nei lava, Na osofaʻia e fitafita a Amerika se Falemai e leai ni Falemai i Kunduz, fasioti fomaʻi 42, aufaigaluega ma tagata gasegase, ae o lenei soliga o le solia o le Mataupu 18 o le Feagaiga lona fa o Geneva e le i taʻitaʻia ai moliaga tau solitulafono.

E ui lava e le faʻamalosia e le malo o Amerika le teteʻe aloaʻia o feagaiga i Geneva, o le faʻataʻitaʻiina o le faʻaleagaina na suia ai i latou i ni tulaga lelei o amioga ma le tali atu o lona autu autu o le puipuia lea o ofisa sinia o le militeri a Amerika ma tagata lautele mai le tali atu mo solitulafono o taua.

O le Taua Tele ma Lona Itumalo

O le faʻatulagaina o le faʻasese i tulafono a malo i fafo a Amerika o se taunuuga o le le faʻatusatusaina o le tamaoaiga, faʻalapotopotoga ma le malosiaga faʻamalosi a le Iunaite Setete talu mai le 1945. E leai se isi atunuʻu na mafai ona sola ese ma na ogaoga ma faʻatulagaina soliga o tulafono faʻavaomalo.

General Dwight D. Eisenhower, Supreme Allied Commander, i lona laumua i le fale tifaga Europa o gaoioiga. Na te faʻaaogaina le faʻapipiʻi lima o le faʻavae fou o le General of the Army. Fepuari 1, 1945.

Ae i aso popofou o le Cold War, na teena ai e taʻitaʻi o Amerika le Taua II le telefoni e faaaoga ai lo latou malosiaga fou ma le pule le tumau i auupega faaniukilia e faʻaalia ai se taua malosi e faasaga i le USSR

Na tuuina mai e le alii aoao o Dwight Eisenhower o se lauga i St. Louis i le 1947 lea na ia lapatai mai ai, "O i latou e fuaina le saogalemu naʻo i tuutuuga lava o le le fiafia e faʻaletonu lona uiga ma faʻasesēina i latou e usitaʻi ia latou. E leai se atunuʻu faʻaonapo nei na faʻatusalia le malosiaga o le osofaʻiga na maua e le masini taua a Siamani i le 1939. Leai se malo onapo na solia ma talepeina pei o Siamani ono tausaga mulimuli ane. "

Ae, e pei ona lapatai mulimuli ane Eisenhower, na vave ona tulai mai le Cold War i le "Faletalimalo-tau pisinisi"atonu o le tulaga lena le lelei o se matua faigata faʻafitauli o faʻalapotopotoga a latou agaifanua agaifanua e sili atu ona faigofie i le faʻaleleia o le faʻaletonu. Tumaoti,Na tagi aue Eisenhower, "E fesoasoani le Atua i lenei atunuu pe a nofo se tasi i lenei nofoa e le iloa le militeli e pei foi ona ou faia."

Lenei e faʻamatalaina tagata uma na saofai i lena nofoa ma taumafai e faʻatautaia le US militeri-falefaigaluega faigata talu mai 1961, aofia ai faitioga filifiliga i taua ma le filemu ma se lava-o le tele o le paketi a le militeri. Fautuaina le Peresetene i nei mataupu o le Sui Peresetene, Failautusi o le Setete ma le Puipuiga, le Faatonusili o le Atamai Atamai, le tele o taitai aoao ma taʻitaʻi ma nofoa o komiti malosi a le Konekeresi. Toetoe lava o galuega uma a nei ofisa e fai ma sui o nisi o vaega o le “faitotoʻa o le faitotoʻa” i le va o le militeri ma le “atamai” ofisa, o le pulega ma le tulafono lala o le malo, ma maualuga galuega ma militeli konekalate ma lobi kamupani.

O faufautua vavalalata uma oeo loʻo i ai le taliga a le Peresitene i nei mataupu sili ona ogaoga, o le a tuʻuina atu e isi e pei o le loloto o loʻo faʻapipiʻiina i totonu o le militeli-pisinisi, mai tagata faufautua ua faʻatupeina e aufaʻatau mea taufaʻa i Sui Usufono o le Konekeresi ma nofoaga faʻamiliteli poʻo laʻau misile i o latou itumalo i le au tusitala ma le au faʻamatala e faʻatau atu le fefefe, taua ma le militani i tagata lautele.

Faatasi ai ma le siitia o faasalaga ma taua tau tupe o se mea faigaluega a le US malosiaga, Wall Street ma le Ofisa o Tupe ma Pisinisi ua faapena foi ona atili ai ona lavelavea i lenei 'upega tafaʻilagi a le militeri-pisinisi fiafia.

O faʻamalosiaga e faʻatau ai le fetolofi, faʻagasolo malie o le faʻavavevave i le faʻalauteleina o militeli Amerika-faʻapisinisi ua malosi ma faʻamalosi faʻatasi mo le sili atu 70 tausaga, e pei lava ona lapatai mai Eisenhower.

Na suʻesuʻe e Richard Barnet le agavaʻa faʻaʻoleʻole o Vietnam-era o taʻitaʻi tau US i lana tusi 1972 Roots Of War. Ae i ai lava mafuaʻaga mafuaʻaga ua atili ai ona mataʻutia le faʻatulafonoina o le faʻasese i le US foreign policy talu mai le faaiuga o le Cold War.

I le maeʻa ai o le Taua Lona II a le Lalolagi, na faʻapipiʻi ai e le US ma Peretania malo uma i Europa i Sisifo ma Europa i Saute, ma toe faʻaleleia ai nuʻu i Western i Asia ma sa i ai le militeri i Korea i Saute. O fevaevaeaʻiga o Korea ma Viatename i matu ma saute na taʻuamiotonuina e le tumau, ae o malo i le itu i saute o Amerika foafoaina na taofia e toe tuufaatasia i lalo o malo vavalalata ma le USSR po o Saina. O taua a Amerika i Korea ma Vietnam na tauamiotonuina, faaletulafono ma faaupufai, o fesoasoani militeri i malo lagolago o taua taua mo le puipuia o ia lava.

O le vaega a le US i osofaʻiga teteʻe-temokalasi i Iran, Kuatemala, Kongo, Pasila, Indonesia, Ghana, Chile ma isi atunuʻu na pupuni i tua atu o mafiafia o faʻamatalaga lilo ma faʻasalalauga. O se aʻoaʻoga o le faʻatulafonoina sa avea pea ma mea taua i le tulafono a Amerika, e oʻo foʻi i se tu ma aga o le faʻaleagaina sa faʻaleleia ma faʻatulagaina i lalo o le tulaga.

O tausaga o le Reagan

Faʻatoa oʻo mai i le 1980s na faʻatamaʻia lava e le US le faʻavaomalo faʻavaomalo faʻavaomalo faʻavaomalo na fesoasoani e fausia. Ina ua sauni le US e faʻatamaia le fouvalega Sandinista malo o Nicaragua e ala i le faʻaaogaina o ona pitonuu ma le auina atu o se 'autau tele e faʻafefe ai ona tagata, o le Faamasinoga Faava o Malo a le Faamasinoga (ICJ) na faʻamaonia le US o le osofaʻiga ma faʻatonuina e totogi toe faʻafouina taua.

Ua feiloai Peresitene Reagan ma Vice President George HW Bush i le aso Fepuari. 9, 1981. (Faʻamatalaga tala: Reagan Peresetene o le Peresetene.)

O le tali a le US ua faaalia ai le mamao o le tulaga masani o le mimilo ua uma ona taofiofia lana tulafono mai fafo. Nai lo le taliaina ma usitaia o le faaiuga a le faamasinoga, na faalauiloa e le US lona solomuli ese mai le pulega saisaitia o le ICJ.

Ina ua talosaga Nicaragua i le Fono a le UN Security Council ina ia faamalosia le totogiina o toe teuteuga ua poloaiina e le faamasinoga, ua faaaoga e le US le tulaga o se Sui Usufono o le Fono o Puipuiga mo le saogalemu. Talu mai le 1980s, le Ua faaluaina e le US ona faaluaina le tele o iugafono a le Fono Faitulafono e pei ona tuufaatasia e isi Tagata Tumau, ma le UN General Assembly na faia faaiuga e taʻusalaina ai le US invasions a le Grenada (e le 108 i le 9) ma le Panama (saunia e 75 i le 20), o le faaiʻuga o le "solitulafono matuia o tulafono faava o malo."

O Peresitene George HW Bush ma le Palemia Peretania o Margaret Thatcher na mauaina le UN faatagaina mo le First Gulf War ma tetee atu i valaau e amataina se taua o le suiga o le pulega faasaga ia Iraq i le solia o le tulafono a le UN. O latou malosiaga fasioti tagata o Iraqi sosola mai Kuwait, ma se lipoti a le UN Faʻamatalaina le faʻafefea e le "latalata apocalyptic" US-taʻitaʻia le osofaʻiga o Iraki, faʻaititia le mea "sa i ai ia Ianuari o se sili atu urbanized ma mekanised sosaiete" i le "muamua-alamanuia tausaga malo."

Ae na amata ona fesiligia e ni leo fou pe aisea e le faʻaaoga ai e le US le malo o le militeri i le maeʻa ai o le Cold War e faʻaaoga ai le malosi faʻamalosi. I le vaitaimi o le suiga o Bush-Clinton, na fetaiaʻi Madeleine Albright ma General Colin Powell e uiga i lana aʻoaʻoga o le Powell, o le taua o le taua, ma tetee,

O faamoemoega lautele mo se "tufatufaina atu o le filemu" na iu lava i le "Tufatufaga pule" sailia e le militeri-pisinisi fiafia. O le neoconservatives o le Poloketi mo le New American Century na taitaia le unaʻia o taua mo Iraq, a o "Tagata fesoasoani fesoasoani alofa"Faʻaaoga nei le "paoa malu" o tala pepelo e filifili ma faʻamaoni ai faʻamoemoega mo le suiga o pulega a le malo o Amerika ona faʻamaonia lea o taua i lalo o le "tiute e puipuia" poʻo isi faʻamatalaga muamua. US aufaʻatasi (NATO, Israel, le Arapi monarchies et al) e tuusaunoa mai ia osofaʻiga, saogalemu i totonu o le Amnesty International ua faʻaigoaina o "E leai se totogi e tali atu ai."

Na faʻaigoaina e Madeleine Albright ma ana uo ia Slobodan Milosevic o le "fou Hitler" mo le taumafai e taofi faʻatasi Yugoslavia, e ui lava ina latou faʻapipiʻiina a latou lava faʻasalaga faʻasalaga e faasaga ia Iraq. E sefulu tausaga talu ona maliu Milosevic i le falepuipui i Hague, na faʻauʻuina o ia e se faamasinoga faava o malo.

I le 1999, ina ua taʻu atu e le Failautusi o Fafo a UK, Robin Cook, i le failautusi o le setete o Albright, sa feagai le malo o Peretania ma faafitauli "ma ana loia" ona o le fuafuaga a NATO e osofai Yugoslavia e aunoa ma le faatagaga a le UN, na fai atu Albright ia te ia "Maua ni lōia fou."

I le taimi na fasiotia ai Niu Ioka ma Uosigitone ia Setema 11, 2001, o le faʻamautuina o le vavalalata ua matua mausali lava i totonu o le ala o le mana o le leo o le filemu ma le mafuaʻaga ua matua faʻaitiitia.

Muamua Nuremberg moliaga Na taʻu e Ben Ferencz i le NPR valu aso mulimuli ane, "E leʻo se tali talafeagai le faʻasalaga o tagata e leʻo nafa ma le mea sese na faia. … E tatau ona tatou faia se eseesega i le va o le faʻasalaina o le ua nofosala ma le faʻasalaina o isi. Afai e te tauimasui faʻatasi i le pomuina o Afghanistan, seʻi matou fai atu, poʻo le Taliban, o le a e fasiotia le toʻatele o tagata e le taliaina le mea ua tupu. ”

Ae mai le aso o le solitulafono, na minoi le masini taua, tulimataʻi Iraq faʻapea foʻi ma Afghanistan.

O le faʻatulagaina o le faʻaleagaina na faʻalauiloa taua ma faʻaleaogaina mafuaʻaga i lena taimi o le atunuʻu faʻalavelave na le gata ia Dick Cheney ma ana sauaga-fiafia acolytes, ma o lea o le lalolagi taua na latou tatalaina i le 2001 o loʻo tumau pea ona le toe pule.

Ina ua filifilia Peresitene Obama i le 2008 ma tuuina atu le Nobel Peace Prize, e toaitiiti ni tagata na malamalama i le toatele o tagata ma fiafia i le faiga o ana faiga faavae, o tagata lava ia ma tagata fiafia na mamanuina Peresitene George W. Bush, pe o le a foi le loloto na latou aafia ai o le aganuu masani lea na faalēaogāina ai taua, faʻasalalau solitulafono tau ma le faʻasaʻoina o sauāga ma le vevesi i luga o le lalolagi.

Se Aganuu Sociopathic Culture

Seʻi vagana ai tagata Amerika, o a tatou sui faʻapolokiki ma o tatou tuaoi i le salafa o le lalolagi e mafai ona faʻafoʻiina le faʻamautuina o le vavalalata lea e faʻaleagaina ai le amio a le US policy policy, o le taufaʻatau taufaamatau o le tau faaniukilia ma le faʻateleina o taua taua o le a faʻaauau pea ma salalau.

O Peresitene Siaosi W. Bush na malolo mo le faamalo i le taimi o lona Setete o le Iuni Tuafafine Ianuari. 28, 2003, ina ua ia faia se mataupu taufaasese mo le osofaia o Iraq. O loʻo i tua atu o ia le Sui Peresetene Dick Cheney ma le House House Dennis Hastert. (White House photo)

Lenei aganuu faʻasese e sociopathic i lona le amanaʻiaina mo le taua o le ola o tagata ma mo le ola o tagata soifua i luga o le Lalolagi. Pau lava le mea "masani" e uiga i ai o le salalau solo i le mamana, soʻotaga faʻalapotopotoga o loʻo faʻatautaia US tulafono faʻavaomalo, ma avea ai i latou ma faʻaletonu i mafuaʻaga, lautele tali atu pe oʻo foʻi faʻalavelave faʻaletonu.

O le faʻatulagaina o le faʻasese i tulafono a Amerika i fafo o loʻo unaʻia ai le faʻaititia e le tagata lava ia o le tatou lalolagi faavaomalo i se "malae o taua" poʻo le nofoaga e faʻataʻitaʻia ai auupega fou a Amerika ma fuafuaga faʻataʻitaʻi. E leai lava se malosiʻaga faʻaopoopo e malosi pe tuʻufaʻatasia lava e toefuatai mafuaaga, tagata soifua poʻo le tulafono o le tulafono, i totonu o le atunuʻu pe faʻavaomalo foʻi, e ui lava o faiga fou a polokiki i le tele o atunuʻu e ofaina ni auala talafeagai i le ala o loʻo tatou i ai.

e pei o le Bulletin o le Atomic Scientists lapataʻi ina ua siitia i luma lima o le Doomsday Clock i le 3 minute i le vaeluaga o le po i le 2015, ua tatou ola i se tasi o taimi sili ona mataʻutia i le talafaasolopito o tagata. O le faʻatulagaina o le faʻaseseina i totonu o Amerika faiga faʻavae mai fafo o loʻo taoto i le fatu o lo tatou faʻalavelave.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana