US Independence Won e ala i le Faʻasagaga e le Aunoa Aʻo le Taua

. Faaliliuina mai Lagolago Faasao, Iulai 3, 2017.

Luga: Faʻatonuina e Kolisi Faʻatonu Tulafono a le Tupu George.

Faʻaliga: E tele atu tala o le tauiviga mo le tutoʻatasi o le Iunaite Setete nai lo le 56 tagata na saini le Tautinoga o le Tutoʻatasi. Na i ai le sefulu tausaga o teteʻe teteʻe i luma ole 1776 na aʻafia ai tagata lautele e leʻi fefaʻasoaaʻi faʻasolopito aloaʻia. I lenei vaitau, o fafine o taʻitaʻi taua ae o taua na aumaia ai fitafita aliʻi i luma. O le mea moni, fai mai nisi na manumalo le tutoʻatasi i lena sefulu tausaga ma o le taua o le taumafaiga a Peretania Tele e toe maua ia kolone i le malosi. Na faʻaaogaina e le au kolone le mea ua avea nei ma mea faigaluega masani o le teteʻe atu i taua.

O le au tusitala e tetee i le Tulafono o le Tusi

O le au tusitala e tetee i le Tulafono o le Tusi

E pei ona faʻamatalaina i lalo e tele le tauiviga le manuia. Sa faapena le sefulu tausaga poʻo le sili atu foi o se suiga teteʻe na mafua ai le malamalamaaga mo le tutoʻatasi. Na faʻaaogaina ni auala le faʻamalosi e pei o talosaga, teteʻe solo i solo, faʻataʻitaʻiga, tamaʻiititi, ma le musu e faigaluega. E le gata i lea, afai na solia e le aufaʻatauoloa kolone ni lagona lauiloa i le faʻaauauina o le faʻaulufaleina mai o ni tamaititi, o tagata e le gata na mumusu e faʻatau mai ia latou ae e talanoa foi ma latou, e nonofo faʻatasi ma latou i le lotu, pe faʻatau atu ia latou oloa o soʻo se ituaiga. O pisinisi faakolone sa le amanaʻiaina tulafono a Peretania ma faamasinoga, "O tagata faagaioia na latou faia pisinisi masani i le soliga o tulafono a Peretania e ala i le faaaogaina o pepa e aunoa ma ni faailoga tusi lafoga, e ala i le foia o feeseeseaiga faaletulafono e aunoa ma faamasinoga." E oʻo i le 1774 ma le 1775, o le tele o nei vaega faʻakolone na faʻaaogaina malosiaga faʻale malo ia latou lava taumafaiga ma e iai malosiaga e sili atu nai lo toega o pulega faʻakolone. E oʻo mai i le taimi na valaʻaulia ai le Konekeresi muamua a le Continental i le 1774, ua amata ona fausia e le au kolone a latou lava malo tutusa O le vaega lea tatou te manaʻomia ai nisi suʻesuʻega faʻasolopito ae o nisi nei o mea tatou te iloa:

I le 1773-74, o le faateleina o aofaʻiga o itumalo ma taulaga na latou faʻatulagaina tutoatasi mai pulega a Peretania, ma faaopoopo ai le teenaina o le auina atu o oloa a Amerika i Peretania faatasi ai ma le mumusu e faaulufale atu oloa a Peretania. O le talitonuina na tuputupu ae o le faʻamalosi pisinisi e mafai ona aoga. O nisi o faamasinoga aloaia na tapunia ona o le leai o se pisinisi ona o tagata colonists na latou faia a latou lava auala; o isi na le toe toaaga mai.

Na malilie malie taitai o le tetee a colonial Amerika e feiloai i le First Continental Congress i le autumn, 1774.

O malo o Peretania i totonu o kolone sa vave ona faʻaumatia. Na lipotia mai e le kovana o Massachusetts Bay i le amataga o le 1774 ua leai uma le tulafono ma le pule sili. E oʻo atu ia Oketopa 1774 o le tulafono faaletulafono i Maryland na toetoe lava a faʻamalolo. I Karolaina i Saute sa usitaʻi tagata i le Kamupani Continental ae le o le Peretania. Na tusia e Virginia Kovana Dunmore i Lonetona ia Tesema 1774 e le o se mea e manuia ai le tuuina atu o poloaiga aua ua na o le le mautonu o le tagata e le usitai ia i latou.

I le taimi o lana fonotaga, na faʻaaogaina ai e le First Continental Congress se fuafuaga mo le faʻaauau pea ona tauivi; e talitonu le tagata atamai o Gene Sharp faapea na mulimuli mai le fuafuaga ae le o le tauiviga faaauupegaina lea na avea ma sui, atonu o le a vave ona saoloto malo ma e le maua le toto masaa.

I le mulimuli ai i taua a Lexington ma Concord i le 1775 na liliu atu ai le suiga i le tauiviga faaauupegaina. O tausaga muamua o le 10 o boycotts ma le tele o isi metotia na matua vavalalata ai noataga lea na fusifusia ai kolone i le tina matua. O le tauiviga e le faʻaleagaina na faʻamalosia ai se tamaoaiga tutoʻatasi, isi faʻalapotopotoga mo le pulega, ma se lagona o le fefaasoaaʻi Amerika.

Po o le a lava le sikolasipi i le lumanaʻi e mafai ona faaalia mai e uiga i le avanoa o malo e ausiaina ai lo latou tutoʻatasi tutoʻatasi, e toʻatele le au tusitalafaʻasolopito ua talitonu o le sefulu tausaga le umi na faʻatagaina ai tagata Amerika e fausia fale tutusa e faʻamautinoaina se suiga faʻatemokalasi i le tutoatasi ina ua mavae le American Revolutionary War.

O le vevesi na tetee i ai le toatele o tagata kolone. Na tusi atu Samuel Adams ia James Warren, 21 Me 1774 “E leai se mea e mafai ona faʻaleagaina ai i tatou ae o lo tatou vevesi. Mafuaʻaga aʻoaʻoina lenei. O loʻo ia te aʻu le le malamalama, mataʻutia, e uiga i le Tetee faasaga ia i tatou; konofale, pe a tatou faautauta. ” E naʻo nai vaega o le ta ma fulufulu, e mautinoa lava ose gaioiga faatupu vevesi, ma na faʻavaivaia i latou e le au faʻakolone i le vaʻaia o i latou e faʻatamaia le le faʻamalosi o le teteʻe aʻo tuʻua e tagata le gaioiga pe le fia au faʻatasi foi ma ia vevesi. I se tusi ia Dr. Jedediah Morse i le 1815, Na mafaufau Ioane Adams i le suiga tusitusiga "O se talaʻaga o galuega faʻamiliteli mai ia Aperila 19, 1775 i le 3d o Setema, 1783, e le o se talaʻaga o le American Revolution. . . O le fouvalega sa i mafaufau ma loto o tagata, ma i le tuʻufaʻatasia o kolone; o nei mea uma e lua na matua aoga lava ae leʻi amataina le taua. ”

Mo nisi faʻamatalaga e uiga i taʻiala le faʻaaogaina e fouvale faasaga i Peretania, vaai O le Tala Faasolopito o le Iunaite Setete ua Fausiaina lo Tatou Mana, ma mo faʻamatalaga e uiga i ala o faʻataʻitaʻiga tatou te faamanatuina i le Aso o le Tutoʻatasi, o mataupu ia na amataina i se taimi umi ao leʻi oʻo i le Iulai 4, 1776 ma faʻaauau pea mo le tele o tausaga, seia oʻo mai i le aso, O le le mafaamatalaina o le Tala o le Tutoatasi.Frederick Douglass

A oʻo mai i le faʻapologaina, o le tutoatasi na faigata tele ma tuua ai manua ogaoga (faʻaauau pea ia i tatou i aso nei, i le tele o auala).  Polofesa Gerald Horne tusia e faapea o le tutoatasi sa lagolagoina e le tele o tagata e pulea fanua ma tagata fai pisinisi o ē na faamanuiaina mai le nofo pologa ona ua latou vaaia le faʻapologaina o le nofo pologa i Egelani. O le faamasinoga a Peretania na puleaina e leai se faavae faaletulafono mo le nofo pologa, o le a faapea foi ona faamutaina le nofo pologa i malo o Peretania.

Ina ua maeʻa le tutoatasi, ua maeʻa ona tusia e le US se tulafono o aia tatau a meatotino, lea na faaauau ai le nofo pologa, ae le o se aia tatau a tagata soifua, ina ia puipuia ai le mea sili ona taua i le atunuu - tagata pologa. Le toatele o tagata na faavaeina, o nisi o tagata sili ona mamafa i le atunuu, na faia ni taga e puipui ai a latou meatotino - tagata.

I le 1852, i le a le tele o valaʻau o le aso lona fa o Iulai lauga o taimi uma, Frederick Douglas fai mai "O lenei Lona Fa o Iulai e a oe, ae le o aʻu. Atonu e te fiafia, ua tatau ona ou faʻanoanoa. ”Na ia tatalaina lana saunoaga e faʻamatalaina ai le Aso Fa o Iulai o se“ ie pupuni manifinifi e ufiufi ai soligatulafono e faʻamaasiasi ai le atunuʻu o tagata feʻai. ” O a taua o le taua, faiga le tonu, loloto o faiga piʻopiʻo ma le le tutusa o lo o nanaina e le Iunaite Setete i aso nei? KZ

Leai-Stamp-Act-teapot-from-soon-before-the-American-Revolution.-By-the-National-Museum-of-American-History.

Le Tala Faavae Faavae o le United States of America

O lenei faaiuga o le vaiaso, o taulaga ma taulaga mai le talafatai i le talafatai na talimalo afikonaseti, ma parakalafa e faamanatu ai lo tatou tutoatasi mai Peretania. O na aso faamanatu faʻaauau faʻaalia le fitafita o le na tuleia le Peretania mai o matou matafaga. Ae o le lesona ua tatou aʻoaʻoina e uiga i se faatemokalasi ua faʻamalosia i le taua o le taua o le taua, e foliga mai e le amanaia pe o le a le sefulu tausaga leai se mea tetee aʻo leʻi le fana-faalogo-atoa-o le lalolagi mamanu le faavaeina o le Iunaite Setete, faamalosia lo tatou lagona o le faasinomaga faaupufai, ma faataatia le faavae o lo tatou faatemokalasi.

Ua aʻoaʻoina i matou na matou manumalo ai i lo matou tutoatasi mai Peretania e ala i taua toto. Matou te tauloto solo e uiga i le tietiega o po o Paul Revere lea na lapataia ai se osofaiga a Peretania. Ma ua faʻaalia i matou ata o tagata Minuto i le taua ma Redcoats i Lexington ma Concord.

Na ou ola ae i Boston lea o lo matou faamemelo mo taua fouvale faasaga i Peretania ua faalautele atu i le aso fa o Iulai. Matou te faamanatu Aso o Patriots ' e faamanatu ai le faamanatuina o taua muamua o le Fouvalega ma Aso o Faʻasalaga e faamanatu ai le aso na sosola mulimuli ai le 'au a Peretania mai Boston. Ma i le amataga o taaloga Red Sox uma tatou te tutu ai, aveese o tatou pulou, ma pepese - tolusefulu-tolu afe malolosi - e uiga i le taua matautia, o le rocky 'red glowing, ma le pomu na tafe i le ea lea na tuuina mai ai le faamaoniga i le po sa i ai pea la matou fuʻa iina.

O tagata popoto e tetee faasaga i le Tulafono o le Tusi a Mamona.

O tagata popoto e tetee faasaga i le Tulafono o le Tusi a Mamona.

Ae, o le Tama Faavae, na tusia e John Adams e faapea, "O se talafaasolopito o le militeli ... e le o se talafaasolopito o le Amerika Revolution."

Amerika Revolutionaries e leʻi taʻitaʻia, ae tolu osofaʻiga teteʻe faʻapitoa i le sefulu tausaga aʻo lumanaʻi le Taua Revolutionary. O nei tauvaga na faʻatasi. Sa latou e matua leai lava. Latou fesoasoani e faʻamaonia le sosaiete Amerika. Ma na latou faatagaina taʻitaʻi lotu e suitulaga i faʻalapotopotoga faʻapolokiki colonial e tutusa ma faʻalapotopotoga o le pulea e le tagata lava ia fesoasoani e fausia le faavae o le faatemokalasi tatou te faalagolago i ai i aso nei.

Muamua osofaʻiga tetee sa i le 1765 e faasaga i le Stamp Act. E fiasefulu afe o matou tagata na tetee e mumusu e totogi le malo Peretania se lafoga e na o le lolomiina o tulafono faaletulafono ma nusipepa, e ala i le filifili faatasi e taofi le faaaogaina o oloa Peretania. O ports o Boston, Niu Ioka, ma Philadelphia sa sainia pepa e faasaga i le faaulufale mai o oloa a Peretania; tamaitai na faia ni vane fale e suia ai ie Peretania; ma bachelorettes agavaa i Rhode Island na latou teena foi le taliaina o tuatusi o soʻo se tagata na lagolagoina le Tulafono o le Stamp.

Na faʻatautaia e le au Colonist le Fono a le Fono a le Fono. Na pasia faʻamatalaga o puleʻaga colonial ma tapulaa i le pulega a Peretania, ma auina atu kopi i faloloa uma faʻapea ai ma se kopi se tasi i Peretania e faʻaalia ai se tasi augatasi. O lenei faiga faʻapolokiki faʻapolokiki ma le tamaoaiga o le tamaititi, o lona uiga o le Tulafono o le Tusi a Mamona o le a taugata ai le sili atu o tupe a Peretania nai lo le taua e faʻamalosia ai le tuʻuina atu o le oti pe a taunuu mai. O lenei manumalo na faʻaalia ai foi le mana o le le galulue faʻatasi: faʻamalosia e tagata le amio le tonu, faʻapolokiki, poʻo le tamaoaiga.Galuega Faʻasalalau

O le osofaiga lona lua e tetee atu ai amata i le 1767 faasaga i le Townshend Acts. O nei galuega o lafoga lafoga, tioata, lauti, ma isi oloa na faaulu mai mai Peretania. Ina ua amata le Tulafono a le Townsend, o tagata faatauʻoa i Boston, Niu Ioka, ma Filatelefaia na taofia foi le faaulufale mai o oloa a Peretania. Na latou tautino mai e tatau i se tasi o loo faaauau pea ona fefaatauaiga ma le Peretania ona faaigoaina "Fili o lo latou atunuu." O se lagona o se faʻamaoniga faʻapolokiki fou na vavaeeseina mai Peretania na tupu i nuʻu uma.

O le 1770, na fausia ai e colonists Komiti o Fesoʻotaʻiga, o se faiga faʻapolokiki fou na vavaeeseina mai pulega a Peretania. Na tuʻuina atu e komiti le 'au colonists i fefaasoaai faamatalaga ma faamaopoopo o latou tetee. Na tali atu le Palemene a Peretania e ala i le masalomia o le lafoaia o le la, lea na mafua ai le ita o sui auai o Atalii o le Saolotoga ina ia faataunuuina le lauiloa Boston Tea Party.

O le Palemene Peretania na faʻatautaia le Coercive Acts, lea na faʻapipiʻi lelei Massachusetts. O le taulaga o Boston na tapunia seia maeʻa ona totogiina le kamupani a Peretania i Sasae i le toesea o le latou Tea Party na leiloa. O le saolotoga o le potopotoga na tapulaa aloaia. Ma na faʻataʻapeina faamasinoga mai Massachusetts.

I le tetee atu i Peretania, na faatulagaina ai e le au colonist le First Continental Congress. E le gata na latou faʻamatalaina a latou faitioga e faasaga i Peretania, ae na faia foi e le au colonist ni sui o malo e faamalosia ai aia tatau na latou folafolaina ia i latou lava. O se nusipepa i le taimi ua lipotia e faapea o nei tulafono faʻafelatai e tutusa lelei le aveesea o le malo mai lima o pulega filifilia a Peretania ma tuʻuina atu i lima o le au faipule e tele ina ia fai mai nisi sikola, "O le tutoatasi i le tele o kolone na matua ausia lava ao le i amataina le taua a le militeri i Lexington ma Concord."First Congress Continental Congress 1774

Na lagona e King George III o lenei vaega o faiga faaupufai ua mamao tele, ma matauina lena mea; "... O Malo Fou o Egelani o loo i totonu o se Atunuu Fouvale; e tatau ona filifili pe o le a latou gauai i lenei Atunuu pe tutoʻatasi. " I le tali atu, na faatulagaina e le kolone le Fono Lona Lua a Amerika, tofia George Washington Commander i le Faʻamasino ma amata ai le valu tausaga o feteenaiga sauā.

O le Revolutionary War atonu na taina faaletino le Peretania mai o tatou matafaga, ae o le faaiuga o le vaiaso ua mavae e taulaʻi i taua ua faʻalavelaveina ai saofaga o le tetee atu i le faavaeina o lo tatou atunuu.

A o faagasolo le sefulu tausaga e tau atu i le taua, colonists faʻatautaia ma felafolafoaiga i faiga faʻapolokiki i faʻalapotopotoga lautele. I le faia o lea tulaga, latou te faaupuina le malo ma faamalosia ai o latou lagona o se saolotoga faapolokiki fou e saoloto mai Peretania. Latou tulafono faʻamaonia, faʻamalosi aia tatau, ma oʻo lava i le aoina o lafoga. I le faia o lea tulaga, sa latou faataitaiina le pulea e le tagata lava ia i fafo atu o le taua. Ma na latou iloa le mana o faiga faʻapolokiki a le malo i luga o lautele lautele o fanua o le a avea ma United States of America.

O lea, i aso o le Independence Days, ia tatou faamanatuina le tetee malosi o tatou tuaa ma le tina i le pulega colonial a Peretania. Ma i aso uma ao tatou fuafuaina le tele o luitau o loo feagai ma o tatou faatemokalasi, sei o tatou tosina mai la tatou talafaasolopito e le mafaamatalaina e pei lava John Adams, Benjamin Franklin, John Hancock, Patrick Henry, Thomas Jefferson, ma George Washington na silia i le lua seneturi talu ai.

Benjamin Naimark-Rowse o se Truman National Security Fellow. Na ia aʻoaʻo ma suʻesuʻeina le tetee atu i le Fletcher School i le University of Tufts.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana