O le Trump Doctrine: Toe Faʻaaogaina Auupega Nuclear

Tusitala Michael Klare
Tusitala Michael Klare

saunia e Michael T. Klare, Novema 19, 2017

mai TomDispatch

Masalo na e manatu o le auupega aukilia a Amerika, ma le afe ma afe o taulaga-faʻataʻamilomilo, ono ono malo-faʻatamaʻia thermonuclear warheads, na lava tele lava e taofi ai soʻo se mafaufauina fili mai le osofaʻia o le US ma nukes a latou lava. Ia, ua aliali mai na e sese.

Ua popole le Pentagon ona o le auupega e le lava le taufaamatau. A uma mea uma - o lea e alu ai le finauga - ua tumu i auupega tuai (atonu e le faʻatuatuaina) o sea malosi faʻaleagaina lea atonu, atonu, e oʻo lava ia Peresitene Trump atonu e mumusu e faʻaaogaina pe afai e faʻaaogaina e se fili ni ninii laiti laiti, faʻaitiitia faʻalavelave i se malae o le lumanaʻi. . E tusa ai ma lea, o fuafuaga a le US ma le au gaosiga o auupega ua latou sauni e faʻaogaina le auupega e sili atu ona "faʻaaogaina" ina ia mafai ai ona tuʻuina atu i le peresetene nisi "filifiliga" faaniukilia i soʻo se malae i le lumanaʻi. (Afai e te leʻi lagonaina se lagona o le popole i le taimi nei, e tatau ona e lagona.) E ui ina fai mai o lenei mea o le a faʻaitiitia ai osofaʻiga faapena, e faigofie tele ona mafaufau pe faʻapefea ona faʻatuputeleina ia auupega fou ma fuafuaga faʻalauiloa. o le tulaga lamatia o le vave faia o auupega faaniukilia i se taimi o feteenaiga, sosoo ai ma le faateleina o mala.

E le o se mea e ofo ai, e le o se mea e ofo ai le Peresitene Trump i le faia o le auupega faaniukilia a Amerika e sili atu ona aoga. alofa faamemelofa'atasi ai ma fa'aaliga o le malosi tele o le militeri. (O ia fiafia ina ua, ia Aperila talu ai, na faatonuina ai e se tasi o ana taʻitaʻiʻau, mo le taimi muamua, le auupega sili ona malosi e le faaniukilia o loʻo umia e le US. pa'ū i Afghanistan.) I lalo o aʻoaʻoga faaniukilia o loʻo i ai nei, e pei ona mafaufauina e le pulega a Obama i tua i le 2010, o lenei atunuu e tatau ona faaaoga auupega faaniukilia e na o “i tulaga ogaoga” e puipuia ai manaoga tāua o le atunuu po o ana paaga. Sa fa'asaina le fa'aogaina o ia mea e fai ma meafaigaluega fa'apolokiki e fa'atosina ai atunu'u vaivai. Ae ui i lea, mo Donald Trump, o se tamaloa ua uma taufaamataʻu e faʻaalia i Korea i Matu le "afi ma le ita tele e pei o le lalolagi e leʻi vaʻaia lava," o sea auala e faʻamaonia tele naua. O ia ma ana faufautua, e foliga mai, e mananaʻo i ni nike e mafai ona faʻaaogaina i soʻo se tulaga e ono tulaʻi mai ai feteʻenaʻiga malosi poʻo le faʻailogaina e pei o le apocalyptic e tutusa ma se kalapu tele e faʻafefe ai tagata tauva laiti.

O le faʻaaogaina o le US arsenal e manaʻomia ai ni suiga se lua i faiga faʻaaniukilia: suia o aʻoaʻoga o loʻo i ai e faʻaumatia ai le faʻaogaina o le faʻaogaina o auupega i taimi o taua ma faʻatagaina le atinaʻeina ma le gaosiga o augatupulaga fou o auupega faaniukilia e mafai, faatasi ai ma isi mea, o osofa'iga tau togafiti. O nei mea uma o loʻo faʻamoemoe e tuʻufaʻatasia i totonu o le pulega muamua a le pulega o le nuclear posture review (NPR), e tatalaina i le faaiuga o lenei tausaga poʻo le amataga o le 2018.

O mea tonu o lo'o i totonu o le a le iloa se'ia o'o i lena taimi - ma e o'o lava i lena taimi, o le a maua e tagata lautele Amerika le avanoa i le pito sili ona fa'atapula'aina o se pepa fa'avasegaina. Ae ui i lea, o nisi o foliga o le NPR o loʻo manino mai i faʻamatalaga na faia e le peresetene ma ana taitai sili. Ma e tasi le mea e manino: o le taofiofia o le faʻaaogaina o ia auupega i le feagai ai ma se auupega e ono mafai ona faʻaumatia ai soʻo se ituaiga, e tusa lava po o le a le maualuga o le faʻaleagaina, o le a faʻaumatia ma o le a sili atu le malosi o auupega faaniukilia a le paneta. .

Suiga o le Nuclear Mindset

Ole ta'iala fa'ata'ita'i e tu'uina mai e le NPR fou a le pulega e ono iai ni a'afiaga mamao. E pei o John Wolfsthal, sa avea muamua ma faatonu o le National Security Council mo le puleaina o auupega ma le le faʻateleina, tuʻu i ai i se lomiga talu ai nei o Arms Control Today, o le a aafia ai le pepa “le auala e vaai ai le Iunaite Setete, lona peresitene, ma ona malosiaga faaniukilia e paaga ma fili. Ae sili atu le taua, o le toe iloiloga e faʻavaeina ai se taʻiala mo faʻaiuga e faʻavaeina ai le pulega, tausiga, ma le faʻafouina o le auupega faaniukilia ma faʻaosofia ai le vaʻaia ma le faʻatupeina e le Konekeresi o malosiaga faaniukilia.

Faatasi ai ma lenei mea i le mafaufau, mafaufau i le taiala saunia e lena Obama-era toe iloiloga faaniukilia posture. Na tatalaina i le taimi na naunau ai le White House e toe faʻafoʻisia le taʻutaʻua o Amerika i le lalolagi atoa ona o le osofaʻiga faʻasalalau a George W. Bush i Iraq ma na o le ono masina talu ona faia e le peresetene. wonle Nobel Prize mo lana tautinoga maumauaʻi e faʻaumatia ia auupega, na avea ai le le faʻateleina o le faʻamuamua maualuga. I le faagasologa, na ia faʻaititia ai le aoga o auupega faaniukilia i lalo o soʻo se tulaga i luga o soʻo se malae vaʻaia. O lona faamoemoega autu, na ia fai mai ai, o le faaitiitia lea o "le matafaioi a auupega faaniukilia a Amerika i le saogalemu o le atunuu."

E pei ona faailoa mai e le pepa, sa avea muamua ma faiga faavae a Amerika le mafaufau i le faaaogaina o auupega faaniukilia e faasaga i le fausiaina o tane Soviet, mo se faataitaiga, i se feteenaiga tele a Europa (o se tulaga lea na talitonuina ai le USSR e maua se avanoa i faiga masani, malosi e le faaniukilia). E oo atu i le 2010, o le mea moni, ua leva ona mou atu na aso, e pei o le Soviet Union. Uosigitone, e pei ona taʻua e le NPR, o loʻo i ai nei se avanoa sili i auupega masani. "E tusa ai," na faaiuina ai, "o le a faaauau pea e le Iunaite Setete ona faamalosia le gafatia masani ma faaitiitia le matafaioi a auupega faaniukilia i le taofia o osofaiga e le o ni faaniukilia."

O se fuafuaga faaniukilia e fa'atatau tonu lava i le taofia o se osofa'iga muamua i lenei atunu'u po'o ana uo e tau le mana'omia ai se fa'aputuga tele o auupega. O le iʻuga, o sea auala na tatalaina ai le auala mo le faʻaititia atili o le tele o auupega ma taʻitaʻia i le 2010 i le sainia o le Feagaiga Fou Amata faatasi ai ma le au Rusia, e faʻatonuina le faʻaitiitia o le faʻaitiitiga o faʻaupuga faaniukilia ma faiga faʻapipiʻi mo atunuu uma e lua. O itu taʻitasi e tatau ona faʻatapulaʻaina i le 1,550 warheads ma nisi faʻapipiʻiina o 700 faiga faʻapipiʻi, e aofia ai le intercontinental ballistic missiles (ICBMs), submarine-launched ballistic missiles (SLBMs), ma pomu mamafa.

O sea faiga, e ui i lea, e leʻi nofo lelei i nisi i le faʻavaeina o le militeri ma manatu faʻapitoa. O le au faitio o lena ituaiga e masani ona faasino atu i suiga o le aʻoaʻoga a le militeri a Rusia e fautua mai ai se manaʻoga sili atu e faʻaaogaina auupega faaniukilia i se taua tele ma NATO, pe a amata ona leaga mo latou itu. fa'apea "fa'alavelave fa'apitoa” (o se fasifuaitau e ese lona uiga mo tagata Rusia nai lo le au taʻutaʻua i Sisifo) e mafai ona iʻu ai i le faʻaaogaina o auupega faaniukilia "faʻaogaina" maualalo e faasaga i nofoaga malosi a le fili, pe afai e foliga mai o le au a Rusia i Europa i le lata i le toilalo. O le a le maualuga o lenei aʻoaʻoga e pulea moni ai le militeri Rusia e leai se tasi na te iloa. Ae ui i lea, o loʻo taʻua soo e i latou i Sisifo oe talitonu o le fuafuaga faaniukilia a Obama ua lamatia nei outmode ma valaaulia Moscow e faateleina lona faalagolago i auupega faaniukilia.

O ia faitioga na masani ona faʻasalalau i le "Seven Defense Priorities for the New Administration," o Tesema 2016. tala e le Defense Science Board (DSB), o se vaega faufautua faʻatupeina e le Pentagon e lipoti atu i le failautusi o le puipuiga. “E tumau pea le lē talitonu o le DSB,” o lana faaiʻuga lea, “o le taʻu faatauvaaina o faiga faaniukilia a le atunuu o le a taʻitaʻia ai isi atunuu e faia faapea.” Ona faasino atu lea i le fuafuaga a Rusia o le taufaamatau e faʻaogaina le maualalo o le gaosiga o osofaʻiga faaniukilia e taofia ai se osofaʻiga a le NATO. A'o le tele o tagata su'esu'e papalagi e iai fesiligia o le moni aʻiaʻi o ia faʻamatalaga, na faʻamalosia e le DSB e tatau i le US ona atiaʻe auupega tutusa ma faʻamaumau e sauni e faʻaaogaina. E pei ona taʻua e lena lipoti, e manaʻomia e Uosigitone "se atinaʻe faaniukilia sili atu ona fetuutuunai e mafai ona gaosia, pe a manaʻomia, se faʻavavevave, faʻatulagaina filifiliga faaniukilia mo le faʻatapulaʻaina o le faʻaogaina pe a faʻamaonia e le lava ni filifiliga faaniukilia pe faaniukilia."

O lenei ituaiga o mafaufauga ua foliga mai o loʻo faʻaosoina le auala a le pulega o le Trump i auupega faaniukilia ma o loʻo atagia mai i tweets a le peresetene i luga o le mataupu. O le aso 22 o Tesema talu ai, mo se faataitaiga, o ia tweeted, “E tatau i le Iunaite Setete ona matuā faamalosia ma faalautele lona malosi faaniukilia seʻia oo i le taimi e iloa ai e le lalolagi ona lagona e faatatau i faaniukilia.” E ui lava na te leʻi faʻamalamalamaina - o le Twitter, pe a uma - o lana auala na atagia manino ai le tulaga DSB ma mea na taʻu atu e ana faufautua ia te ia.

E leʻi umi, a o avea ma taʻitaʻiʻau fou, na sainia e Trump se fa'amaumauga a le peresetene faatonuina le failautusi o le puipuiga e faia se toe iloiloga faaniukilia faʻamautinoa "o le faʻalavelave faaniukilia a le Iunaite Setete e faʻaonapo nei, malosi, fetuutuunai, maufetuunaʻi, sauni, ma fetaui lelei e taofia ai le taufaʻamataʻu o le 21st seneturi ma faʻamautinoa a tatou uo."

Ioe, matou te leʻi iloa faʻamatalaga o le a oʻo mai Trumpian NPR. Ae ui i lea, o le a mautinoa lava le lafoina o le Obama i le sharks ma faʻalauteleina se matafaioi sili atu ona malosi mo auupega faaniukilia, faʻapea foʻi ma le fausiaina o le auupega sili atu "fetuunaʻi", e mafai ona tuʻuina atu i le peresetene le tele o osofaʻiga, e aofia ai le maualalo- fua mai.

Faʻaleleia le Arsenal

O le Trumpian NPR o le a mautinoa lava le faʻalauiloaina o auupega faaniukilia fou o loʻo tuʻuina atu e tuʻuina atu i pulega sili i le lumanaʻi se "vaaiga" sili atu o filifiliga. Aemaise lava, o le pulega manatu e fiafia o le mauaina o "auupega faaniukilia faʻatauvaʻa maualalo" ma le tele o faiga faʻapipiʻi e alu faʻatasi ma i latou, e aofia ai le ea-ma le eleele-faʻasalalau faʻasalalau. O le finauga o le a mautinoa lava e faia e faapea o auupega o lenei ituaiga e manaʻomia e fetaui ma le alualu i luma a Rusia i le malae.

I lalo o le iloiloga, e tusa ai ma i latou o loʻo i ai le malamalama i totonu, o le atinaʻeina lea o ituaiga o auupega faʻapitoa e mafai, fai mai, faʻaumatia se taulaga tele poʻo le faʻapipiʻiina o le militeri, nai lo se taulaga atoa, Hiroshima-style. I le avea ai ma se tasi o le malo e le ta’ua igoa tuʻu i ai i Politico, "O lenei gafatia e matua faʻamaonia." Na faaopoopo mai le isi, "E tatau i le [NPR] ona fesili ma le mautinoa i le militeli po o le a le mea latou te manaomia e taofia ai fili" ma pe o auupega o loʻo i ai nei "o le a aoga i tulaga uma tatou te vaʻaia."

Ia manatua, i lalo o le pulega a Obama (mo ana tautalaga uma e uiga i le soloia o le faaniukilia), fuafuaga ma uluai galuega fuafuaina mo le tele-sefulu tausaga, miliona-tala-faaopoopo "faʻafouina” o auupega faaniukilia a Amerika ua uma ona malilie i ai. O lea la, e tusa ai ma auupega moni, o le lomiga a Donald Trump o le vaitaimi faaniukilia ua leva ona amata aʻo leʻi ulufale i le Oval Office. Ma o le mea moni, o le Iunaite Setete ua uma umiaina le tele o ituaiga o auupega faaniukilia, e aofia ai le B61 "kalave pomu" ma le W80 missile warhead e mafai ona suia - o le taimi o fefaʻatauaiga o loʻo "taloina i lalo" - e maua ai se paʻu i lalo ifo o nai kilotons (itiiti le malosi, o lona uiga, nai lo pomu ia Aokuso 1945 na faaumatia ai Hiroshima ma Nagasaki). Ae ui i lea, o loʻo faʻamaonia soo se mea ae ua lava mo i latou e lagolagoina 'au faaniukilia "faʻatulagaina".

O se faiga masani e tuʻuina atu mo ia faʻaupu i le lumanaʻi e ono maua vave le faʻatagaga o le auupega faʻatauvaʻa mamao (LRSO), o se faʻataʻitaʻiga faʻavavevave faʻataʻavale ea e faʻamoemoe e ave e pomu B-2, o latou tausoga matutua o le B-52s. , po o le lumanai B-21. E pei ona va'aia i le taimi nei, o le LRSO o le a mafai ona fa'auluina se faaniukilia po'o se ulu tau masani. Ia Aokuso, le Air Force tuuina Raytheon ma Lockheed Martin $900 miliona mo le uluai galuega mamanu i faʻataʻitaʻiga o lena faiga tuʻuina atu, ma se tasi oi latou e ono filifilia mo le atinaʻe atoa, o se galuega e faʻamoemoe e tau tele piliona tala.

O le au faitio o le fana ua fuafuaina, e aofia ai sa avea muamua ma Failautusi o le Puipuiga William Perry, finau ua uma ona maua e le US le tele o malosiaga faaniukilia e taofia ai osofaiga a le fili e aunoa ma lea. E le gata i lea, e pei ona ia faailoa mai, afai o le LRSO o le a faalauiloaina ma se taua masani i le amataga o se feteenaiga, e ono manatu se fili o loo i lalo o osofaiga faaniukilia ma toe taui atu e tusa ai, ma faʻamumuina ai se siʻosiʻomaga maualuga e taʻitaʻia ai le thermonuclear atoa. taua. Ae ui i lea, o le au lagolago, tauto e tatau ona suia le "matua" faʻatauvaʻa faʻasalalau ina ia mafai ai e le peresetene ona sili atu le fetuutuunai i ia auupega, o se faʻamaoniga Trump ma ana faufautua e mautinoa e talia. 

Se Lalolagi Nuclear-Ready

O le tatalaina o le isi iloiloga faaniukilia o le a le masalomia le faʻaosoina o se felafolafoaiga pe o le atunuʻu o loʻo i ai se auupega faaniukilia e lava le tele e faʻaumatia ai le tele o paneta tetele o le lalolagi, e manaʻomia moni lava ni nuke fou, lea e mafai, faatasi ai ma isi lamatiaga, e faʻaalia ai se tuuga faʻatauga a le lalolagi i le lumanaʻi. Ia Novema, le Congressional Budget Office (CBO) tatala mai o se lipoti o loʻo faʻaalia ai o le tau e ono suia ai vae uma e tolu o le US nuclear triad (intercontinental ballistic missiles, submarine-launched missiles, ma fuafuaga faʻapitoa) i luga o le 30-tausaga o le a oʻo atu i le itiiti ifo i le $ 1.2 trillion, e le aofia ai le tau poʻo le tau ova masani, lea e ono una'i ai lena fuainumera i $ 1.7 trillion pe i tala atu.

Fa'atupuina fesili e uiga i le mana'omia o nei auupega fou ma a latou tau fa'apitoa e le mafai ona sili atu le taua. A uma mea uma, e tasi le mea e faʻamaonia: soʻo se filifiliga e faʻatauina ia auupega o le a, i se taimi umi, o lona uiga o le paʻu o le paketi i isi mea, pe i le soifua maloloina, aʻoaʻoga, atinaʻe, poʻo le tauina o le faʻamaʻi opioid.

Ae ui i lea o fesili o tau ma aoga o vaega laiti ia o le faʻalavelave faaniukilia fou. I lona fatu o le manatu tonu lava lea o le "faʻaaogaina." Ina ua tauanau e Peresitene Obama e le o faaaogaina ni auupega faaniukilia i le malae, sa ia saunoa e le gata i lenei atunuu, ae o atunuu uma. "Ina ia faʻamutaina mafaufauga o le Cold War," o lana ia tautino i Prague ia Aperila 2009, “o le a tatou faaitiitia le matafaioi a auupega faaniukilia i la tatou fuafuaga mo le saogalemu o le atunuu ma uunaia isi ia faia foi faapea.”

Afai, e ui i lea, o le Trump White House o loʻo taliaina se aʻoaʻoga e tapunia ai le mamao i le va o auupega faaniukilia ma mea masani, faʻaliliuina i latou e sili atu ona faʻaaogaina meafaigaluega o le faʻamalosi ma le taua, o le a mafai ai foi ona faʻateleina le faʻaumatiaina o le thermonuclear e sili atu ona mafaufauina mo le taimi muamua i le sefulu tausaga. E itiiti lava se fesili, mo se faʻataʻitaʻiga, o sea tulaga e faʻamalosia ai isi malo faʻaauupegaina faaniukilia, e aofia ai Rusia, Saina, Initia, Isaraelu, Pakisitana, ma Korea i Matu, e fuafua mo le vave faʻaaogaina o ia auupega i feteenaiga i le lumanaʻi. E ono fa'amalosia ai fo'i atunu'u e le'o iai nei a'upega e mafaufau e gaosia.

O le lalolagi na mafaufauina e Peresitene Obama lea o le a avea ai nukes ma auupega moni o le mea mulimuli e mautinoa lava o se mea e sili atu ona mautinoa. O lana va'aiga na fa'atusalia ai se fa'alavelave fa'afuase'i mai mafaufauga o le Cold War lea e foliga mai o se fa'alavelave fa'afuase'i i le va o malo malosi e lua o le paneta ma le faitau miliona o tagata na tali atu e ala i le auai i fa'alavelave fa'atosina.

A aunoa ma le faamataʻu mai o Amaketo i aso uma, na matuā mou ese atu ai le popole i nukes ma iʻu ai loa na tetee. Ae paga lea, o le auupega ma kamupani e le'i fausia i latou. I le taimi nei, talu ai o le sone e foliga mai e le faʻamataʻu o se vaitau faʻanatura o loʻo latalata atu i le faʻamaʻi, o le faʻaaogaina o auupega faaniukilia - e tau le mafai ona mafaufauina e oʻo lava i le vaitaimi o le Cold War - ua lata ona faʻatulagaina. Pe o le mea sili foi lena o le a tupu pe afai, toe tasi, o tagatanuu o lenei paneta e le o atu i luga o auala e tetee ai i se lumanaʻi e mafai ai e aai ona taoto i faʻatafunaga mutia aʻo le faitau miliona o tagata e maliliu i le fiaaai ma faʻamaʻi faʻavevela.

 

~~~~~~~~~

Michael T. Klare, a TomDispatch masani, o se polofesa o le filemu ma suesuega i le lalolagi i le Hampshire College ma le tusitala o le 14 tusi e aofia ai, lata mai nei, Le Taʻaloga mo le Mea Le Agavale. O lo’o fa’amae’a nei lana galuega i le All Hell Breaking Loose, o se tusi e fa’atatau i suiga o le tau ma le saogalemu o le atunu’u o Amerika.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana