Ua lolomiina e le Transnational Institute se mataupu taua mo le puipuia o le tau

Saunia e Nick Buxton, Inisetiute Transnational, Oketopa 12, 2021

O loʻo iai le faʻatupulaia ole manaʻoga tau polokiki mo le puipuiga ole tau e fai ma tali i le ogaoga o aʻafiaga o suiga o le tau, ae e le tele se auiliiliga ogaoga ile ituaiga puipuiga latou te ofoina atu ma ai. Lenei mea muamua faʻaleaʻoaʻoina le finauga - faʻamalamalamaina le matafaioi a le militeli i le mafuaʻaga o le tau faʻafitauli, o le lamatiaga o latou nei o loʻo maua ai tali a le militeri i aʻafiaga o le tau, o faʻalapotopotoga e fiafia i ai tupe mama, o le aʻafiaga o tagata sili ona vaivai, ma isi suʻega mo le 'puipuiga' faʻavae i le faʻamasinoga.

PDF.

1. O le a le saogalemu i le tau?

Tau puipuiga o le tau o se polokiki ma faiga faʻavae e auiliiliina le aʻafiaga o suiga o le tau i le saogalemu. O loʻo fuafuaina o le ogaoga o le tau ma le le mautonu o le tau e mafua mai ile siʻitia o kasa kesi (GHGs) o le a mafua ai le faʻalavelave i le tamaoaiga, agafesoʻotaʻi ma le siosiomaga - ma o lea e faʻatamaia ai le saogalemu. O fesili ia: o ai ma o le a le ituaiga puipuiga lea e faatatau i ai?
O le unaʻi malosi ma le manaʻomia o le 'puipuiga o le tau' e sau mai le malosi o le puipuiga o le atunuʻu ma mea tau militeri, ae maise lava o malo mauoa. O lona uiga o le saogalemu e iloa i tulaga o le 'taufaʻafefe' e mafua mai ia latou militeri gaioiga ma le 'puipuiga a le atunuʻu', o se atoa-aofia ai faaupuga e masani ona faʻasino i se atunuʻu tamaoaiga ma faiga malo.
I lenei faʻavae, o le puipuiga o le tau e suʻesuʻeina ai le mea na iloa tonu taufaamataʻu i le saogalemu o le atunuʻu, pei o le aʻafiaga o gaioiga a le militeri - mo se faʻataʻitaʻiga, o le siʻitia o le sami e aʻafia ai nofoaga o fitafita poʻo le vevela tele, ua faʻalavelaveina ai galuega a le ami. E vaʻai foʻi i le leai taufaʻamataʻu, poʻo auala e mafai ai e suiga o le tau ona faʻateleina feeseeseaiga, feteʻenaʻiga ma fetauaʻiga e ono sosolo atu i totonu pe faʻamalosia isi malo. E aofia ai ma le aliaʻe mai o 'fale mataaga fou' o taua, e pei o le Arctic o loʻo faʻamalulu ai e le aisa le tatalaina o ni punaoa fou o le minerale ma o se finauga tele mo le faʻatonutonuina o malosiaga tetele. Suiga o le tau ua faʻamatalaina o se 'taufaʻamataʻu faʻatele' poʻo se 'mafuaʻaga i feteʻenaʻiga. O tala i le puipuiga o le tau e masani ona fuafuaina, i upu a le US Department of Defense, 'o se vaitaimi o feteʻenaʻiga feteʻenaʻi ... o se siosiomaga saogalemu sili atu ona le mautonu ma le mautonu nai lo le feagai ai i le taimi o le Cold War'.
O le puipuiga o le tau ua faʻateleina ona tuʻufaʻatasia i puipuiga o le atunuʻu, ma ua taliaina lautele e faʻalapotopotoga faʻavaomalo e pei o Malo Aufaatasi ma ana ofisa faʻapitoa, faʻapea foi ma sosaiete lautele, aʻoaʻoga ma le au faʻasalalau. I le 2021 naʻo ia, Peresitene Biden folafola le suiga o le tau o le atunuʻu saogalemu faʻamuamua, NATO na tusia se gaioiga gaioiga i luga o le tau ma le saogalemu, na faasilasila e Peretania ua see atu i se faiga o le 'puipuiga sauniuni-tau', le United Nations Security Council faia se finauga maualuga i le tau ma le saogalemu, ma le tau puipuiga faamoemoeina ia avea ma autu autu mea i le fonotaga COP26 ia Novema.
Aʻo suʻesuʻe lenei mea muamua, o le faʻavasegaina o faʻalavelave faʻafuaseʻi o se puipuiga, e matuaʻi faʻafitauli lava ona o loʻo faʻamalosia ai se faiga faʻafitafita i suiga o le tau e ono faʻalolotoina ai le le faʻatonu mo latou e sili ona afaina ile faʻalavelave tupu. O le lamatiaga o le saogalemu fofo o le, i le faauigaina, latou saili e faʻamautu le mea o i ai - o se le amiotonu tulaga quo. O se puipuiga tali atu manatu o 'taufaamataʻu' soʻo se tasi e ono le faʻamautuina le tulaga quo, pei o tagata sulufaʻi, po o ai e teteʻe i ai tuusao, pei o le tau faʻatupuina. E taofia ai foʻi isi, fofo faʻatasi i le le mautonu. O le faʻatonuina ole tau, ile eseʻesega e manaʻomia ai tatou ona faʻatoʻilaloina ma suia suiga o le tamaoaiga na mafua ai suiga o le tau, faʻamuamua ia afioʻaga i laina pito i luma o faʻafitauli ma faʻamuamua a latou fofo.

2. Faʻafefea ona tulaʻi mai le saogalemu i le tau o se faʻamuamua polokiki?

O le saogalemu o le tau e mafua ai le umi o le talaʻaga o le puipuiga o le siosiomaga i tulaga tau aʻoaʻoga ma faiga faʻavae, talu mai le 1970s ma le 1980s na suʻesuʻeina le fesoʻotaʻiga o le siʻosiʻomaga ma feteʻenaʻiga ma o taimi na unaʻia ai tagata e faia faaiuga e tuʻufaʻatasia popolega o le siosiomaga i puipuiga puipuiga.
O le saogalemu o le tau na ofi atu i le tulafono - ma le saogalemu o le atunuu - malae i le 2003, faatasi ai ma le Pentagon-komisi suesue e Peter Schwartz, o le sa faia Royal Dutch Shell planner, ma Doug Randall o le California-faavae Global Business Network. Na latou lapatai mai o suiga o le tau e mafai ona oo atu ai i le vaitaimi fou o le pogisa: 'A o oʻo mai oge, faamaʻi, ma mala faalenatura ona o suiga faafuaseʻi o le tau, o le tele o manaʻoga o atunuu o le a sili atu i lo latou malosiaga. O lenei mea o le a fausia ai se lagona o le leai o se faamoemoe, lea e ono mafua ai i le mataga osofaʻiga ina ia toe maua ai le paleni ... Faʻalavelaveina ma feteʻenaʻiga o le a avea ma mafuaʻaga taua o le olaga '. O le tausaga lava lea e tasi, i le le lava o le hyperbolic gagana, le European Union (EU) 'European Security Strategy' na faʻailoaina ai suiga o le tau o se puipuiga.
Talu mai lena taimi ua atili ai ona tuʻufaʻatasia le puipuiga o le tau i fuafuaga faʻaleoleo, iloiloga poto, ma fuafuaga faʻataʻitaʻi a le militeri o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o atunuʻu e aofia ai le US, Peretania, Ausetalia, Kanata, Siamani, Niu Sila ma Suetena faʻapea foi le EU. E ese mai i atunuʻu 'peleni gaioiga faʻataʻitaʻi ma le latou taulaʻiga i militeri ma le atunuʻu puipuiga puipuiga.
Mo vaega tau le puipuiga malu a le militeri ma le atunuʻu, o le taulaʻi i suiga o le tau e atagia mai ai le talitonuga e mafai e soʻo se tagata fuafua lelei ona iloa o loʻo leaga ma o le a aʻafia ai le latou vaega. O le militeli o se tasi o nai faʻalapotopotoga o loʻo auai i fuafuaga uumi, ina ia mautinoa lona faʻaauau gafatia e auai i feteʻenaʻiga, ma ia sauni mo le suiga suiga o mataupu latou te faia ai. Latou te taumafai foi e suʻesuʻe ni tulaga e sili ona leaga i se auala e le faia ai e ni fuafuaga faʻafesoʻotaʻi ni mea - e ono avea ma se mea lelei i le mataupu o suiga o le tau.
O le failautusi o le US Defence, Lloyd Austin, na aoteleina le maliega autasi a le militeri a Amerika i suiga o le tau i le 2021: 'Ua tatou feagai ma se mala ma le tuputupu aʻe o le tau o loʻo taufaamataʻu mai ia tatou misiona, fuafuaga, ma agavaʻa. Mai le faʻateleina o tauvaga i le Arctic i le tele femalagaaʻi i Aferika ma Amerika Tutotonu, suiga o le tau e fesoasoani i le le mautonu ma aveina tatou i ni misiona fou '.
O le mea moni, o suiga o le tau ua maeʻa ona aʻafia tonu ai le vaegaʻau. O le lipoti a le 2018 Pentagon na faʻaalia ai o le afa o le 3,500 '' '' '' '' '' '' '' '' '' '' '' '' '' '' 'O loʻo feagai nei ma le afa o XNUMX' '' aʻai o loʻo mafatia i aʻafiaga e ono o le soʻotaga o le tau, e pei o afā, afu ma mugala.
O lenei poto masani i aʻafiaga o suiga o le tau ma le umi o fuafuaga faʻataʻamilo ua faʻamauina ai le puipuiga a le atunuʻu mai le tele o felafolafoaʻiga ma le faʻafitia e uiga i suiga o le tau. O lona uiga e oʻo foi i le taimi o le pelesetene o Trump, na faʻaauau pea le militeri ma ana puipuiga o le tau a o tuʻufaʻatasia nei mea i nofoaga faitele, ina ia aloese mai le avea o se uila uila mo tagata faʻafiti.
O le faʻatauaina o le puipuiga o le atunuʻu e uiga i suiga o le tau o loʻo unaʻia foi e lona naunautaʻiga ina ia ausia le sili atu ona faʻatonutonuina o ono ono aʻafia ma faʻamataʻu, o lona uiga o loʻo ia taumafai e tuʻufaʻatasia uma itu o le setete saogalemu e faia lenei. Lenei ua mafua ai le faʻateleina i faatupeina i lima faamalosia uma o le setete i mo le tele o sefulu tausaga. O le sikola mo le saogalemu o Paul Rogers, o le Emeritus Professor of Peace Studies i le Iunivesite o Bradford, na ia taʻua le fuafuaga 'tapuni'(o lona uiga, taofi le tapuni i mea) - o se taʻiala e' lautele ma faʻateleina, aofia ai se taumafaiga malosi e atiaʻe ni auala fou ma tekonolosi e mafai ona taofia faʻafitauli ma taofiofia latou '. O le tulaga ua faʻateleina talu mai 9/11 ma le tulaʻi mai o algorithmic tekonolosi, ua faʻamalosia ai le atunuʻu ofisa sooupu puipuiga e saili e mataʻitu, vaʻai ma pe a mafai mafai faʻatonutonu uma mea e ono tutupu.
Aʻo faʻatautaia e le ofisa o le puipuiga o le atunuʻu le talanoaga ma faʻatulaga le lisi o mataupu e faʻatatau i le puipuiga o le tau, o loʻo iai foʻi le numera o faʻalapotopotoga a le lautele e le o ni fitafita ma ni sosaiete lautele (CSO) o loʻo fautuaina le silasila totoʻa i le puipuiga o le tau. E aofia ai ma tulafono faʻavae mai fafo e pei o le Brookings Institute ma le Council on Foreign Relations (US), le International Institute for Strategic Studies ma Chatham House (UK), Stockholm International Peace Research Institute, Clingendael (Netherlands), French Institute mo Mataupu Faʻavaomalo ma Fuafuaina, Adelphi (Siamani) ma le Australian Strategic Policy Institute. O se taʻimua faufautua mo le puipuiga o le tau i le lalolagi atoa o le US-based Center for Climate and Security (CCS), o se inisitituti suʻesuʻe ma vavalalata sootaga i le militeli ma le saogalemu vaega ma le malo Temokalasi faatuina. O le tele o nei inisitituti na faʻatasia le malosiaga faʻatasi ai ma fitafita matutua a le militeri e fausia ai le Fono a le militeri faʻavaomalo i le tau ma le puipuiga i le 2019.

US fitafita tietie i lologa i Fort Ransom i le 2009

US fitafita tiʻetiʻe i lologa i Fort Ransom i le 2009 / Photo credit US Army photo / Senior Master Sgt. David H.Lipp

Taimi faʻatulagaina mo le puipuia o le tau

3. Faʻafefea e ofisa o le puipuiga o le atunuʻu ona fuafuaina ma fetuʻunaʻi i suiga o le tau?

O le ofisa o le puipuiga o le atunuu, aemaise lava i le militeli ma le atamai auaunaga, o le tamaoaiga atinae malo o loʻo fuafuaina mo suiga o le tau i ni auala taua se lua: suʻesuʻega ma vaʻaia i lumanaʻi tulaga o lamatiaga ma taufaʻamataʻu faʻavae i luga o eseese vaaiga o le vevela faʻateleina; ma faʻatinoina fuafuaga mo militeri fesuiaiga o tau. Ua setiina e le US le faiga mo le puipuiga o le tau, e tusa ma lona tele ma lana pule (le US faaalu sili atu i le puipuiga nai lo le isi 10 atunuu tuufaatasi).

1. Suʻesuʻega ma vaʻaia vaʻaiga o lumanaʻi
    Le
E aʻafia uma ai matagaluega talafeagai mo le puipuiga, aemaise le militeli ma le atamai, e auiliili ai aʻafiaga o loʻo iai i le atunuʻu, o ana mea tetele ma le faʻataʻitaʻiga e faʻagaioia ai le atunuʻu. I le taufaaiuiuga o lana tulafono i le 2016, na alu ai foi Peresitene Obama i totonu aʻoaʻoina uma ana matagaluega ma ofisa 'ia mautinoa o suiga o le tau e aafia ai aafiaga uma i le atinaeina o le saogalemu o aʻoaʻoga a le atunuu, tulafono, ma fuafuaga'. I se isi faaupuga, faʻatulagaina o le puipuiga o le atunuʻu faʻatulagaina ogatotonu i lana atoa tau fuafuaina. Na toe faʻafoi e Trump, ae ua piki e Biden le mea na tuʻua e Obama, ma faatonuina le Pentagon e galulue faʻatasi ma le Matagaluega o Pisinisi, le National Oceanic ma Atmospheric Administration, le Siosiomaga Puipuiga Ofisa, le Faʻatonu o le Atamai Atamai, le Ofisa o Saienisi ma Faiga faʻavae Tekonolosi ma isi ofisa e atiaʻe se Suʻesuʻega o Aafiaga o le Tau.
Eseese mea faigaluega fuafuaina e faʻaaoga, ae mo fuafuaga uumi, o le militeri ua leva ona faʻamoemoeina i luga o le faʻaaogaina o ata ia suʻesuʻe eseʻesega ono ono lumanaʻi ma ona iloiloina pe o iai i le atunuʻu ni agavaʻa talafeagai e feagai ai ma tulaga 'eseʻese o faʻamataʻu faʻamataʻu. Le taua 2008 Tausaga o Taunuuga: O le Faiga Faavae i Fafo ma le Puipuiga a le Atunuʻu Aafiaga o le Suiga o le Tau i le lalolagi Lipoti o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e pei ona otootoina tolu ata mo ono aʻafiaga i le US puipuiga o le atunuʻu faʻavae i luga o ono faʻatuputeleina o le vevela i le lalolagi o le 1.3 ° C, 2.6 ° C, ma le 5.6 ° C. O nei ata faʻataʻitaʻi o loʻo tusia uma i suʻesuʻega tau aʻoaʻoga - pei o le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) mo saienisi tau - faʻapea foi ma lipoti atamai. Faʻavae luga o nei tulaga, o le militeli atiaʻe fuafuaga ma fuafuaga ma ua amata ona tuʻufaʻatasia suiga o le tau i ana faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga ma taua taʻaloga taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo sauniuni le US European Command mo le faʻateleina o misa ma taupulepulega i le Arctic a o liusuavai le aisa, faʻatagaina ai le viliina o suauʻu ma faʻavaomalo vaʻa i le itulagi e faʻateleina. I Sasaʻe tutotonu, US Central Command ua faʻatatauina le utiuti o le suavai i ana fuafuaga mo le lumanaʻi.
    Le
O isi malo mauoa ua mulimulitaʻi i le suʻega, faʻaaogaina le tioata a le US o le vaʻaia o suiga o le tau o se 'taufaamataʻu faʻateleina' ae faʻamamafaina itu eseese. O le EU, mo se faʻataʻitaʻiga, e leai se puipuiga tuʻufaʻatasi mo ana setete e 27, faʻamamafaina le manaʻoga mo nisi suʻesuʻega, mataʻituina ma auʻiliʻiliina, faʻateleina tuʻufaʻatasia i fuafuaga faʻaitulagi ma fuafuaga faʻavaomalo ma tuaoi, fausiaina o faʻatautaiga-faʻataʻitaʻi ma le tali atu o faʻalavelave. gafatia, ma le faʻamalosia o femalagaiga pulega. O le UK's Ministry of Defense 2021 fuafuaga faʻavae ua avea ma ana sini autu 'ia mafai ona tau ma manumalo i se sili atu le feitagai ma le faʻamagaloina siosiomaga tino', ae o loʻo naunau foi e faʻamamafaina ana faʻavaomalo felagolagomai ma soʻotaga.
    Le
2. Saunia le ami mo se suiga o le tau
I le avea ai o se vaega o ana sauniuniga, o loʻo taumafai foʻi le militeri ina ia mautinoa lona faʻagaioiga i se lumanaʻi faʻailogaina e le oʻo o le tau ma le siisii ​​o le sami. E leʻo se mea taua lea. Le militeri a Amerika ua faʻailoa mai 1,774 faʻavae faʻavae i luga o le sami siʻitia tulaga. Tasi nofoaga, Norfolk Naval Station i Virginia, o se tasi o sili ona tele militeli hubs ma mafatia i lologa faaletausaga.
    Le
Faa; pei foi ona saili e fetuunai ana nofoaga, le US ma isi 'au fitafita i totonu o le NATO soʻotaga na naunau foi e faʻaalia a latou tautinoga i le' faʻaola 'o latou nofoaga ma faʻagaioiga. O lenei mea na mafua ai le sili atu faʻapipiʻiina o paneta la i nofoaga o militeli, isi suauʻu i le lafoina ma faʻafouina malosiaga-faʻaaogaina meafaigaluega. O le malo o Peretania na ia setiina sini i le 50% 'pa'ū ins' mai suauu tumau mo vaʻalele uma militeri ma ua tuʻuina atu lana Matagaluega o le Puipuiga i 'net zero emissions e 2050'.
    Le
Ae e ui lava o nei taumafaiga ua ilia o ni faʻailoga o le militeri ua 'faalolotoina' ia lava (o nisi lipoti e foliga mai e pei lava o kamupani faʻamamaina fualaʻau), o le sili atu ona faʻaosofia le faʻaosofia e faʻafouina faafouina o le vaivaiga e faʻalagolago i le fafie fafie ua fausia mo le militeli. O le felauaiga o lenei suauʻu e faʻatumauina ai ana hummers, tane, vaʻa ma vaʻalele o loʻo faʻataʻitaʻia se mea sili ona tele mo le militeri a Amerika ma o se mafuaʻaga sili ona vaivai i le taimi o le tauvaga i Afghanistan ao faʻafefe e le au suauʻu le US fitafita e Taliban. malosiaga. A US O suʻesuʻega a le ami na maua ai se tasi ua maliliu mo konokarate e 39 i Iraq ma le tasi mo le 24 suauʻu i Afghanistan. I se taimi umi, o le malosi faʻatino, isi suauʻu, la-eletise fesoʻotaʻiga iunite ma faʻafouina tekonolosi lautele maua ai le faʻamoemoe o se itiiti vaivai, sili atu fetuutuunai ma sili atu le aoga militeli. O le failautusi muamua o le US Navy, Ray Mabus tuu saʻo: 'O loʻo matou agaʻi atu i isi suauʻu i le Fuavaa ma le Malini mo se tasi mafuaʻaga autu, ma o lena mea ina ia avea ai i matou ma tagata tau lelei'.
    Le
Peitai, ua sili atu ona faigata ona suia le faʻaaogaina o suauʻu i femalagaiga a le militeli (ea, neivi, taʻavale o loʻo i lalo) o loʻo avea ma vaega tele o le militeri o loʻo faʻaaogaina fualaʻau. I le 2009, na faasilasila mai ai e le US Navy lana 'Malu Green Green', tuʻuina atu o ia lava i se sini o le afa lona malosiʻaga mai le leai-fossil-suauʻu faʻavae i le 2020. Ae o le taumafaiga vave ona tatalaina, ina ua manino e leai lava ni sapalai manaʻomia o agrofuels e oʻo lava i le tele o le militeri inivesi e faʻalauteleina le alamanuia. I le totonugalemu o tau ma teteega faaupufai, o le taumafaiga na fasiotia. Tusa lava pe ana faʻamanuiaina, e i ai le tele o faʻamaoniga O le faʻaaogaina o le paio e maua ai le siʻosiʻomaga ma tau fefaʻatauaʻi (pei o le siʻitia o tau o meaʻai) lea e faʻaleagaina ai lana faʻamatalaga o se 'lanumeamata' e sui i le suauʻu.
    Le
I tua atu o le taua a le militeri, o le puipuiga o le atunuʻu o loʻo feagai ai ma le faʻaaogaina o le 'soft power' - diplomacy, faʻavaomalo faʻatasi ma galulue faʻatasi, galuega fesoasoani a tagata. Ole tele ole saogalemu ole atunuʻu auala faʻaoga faʻaaoga ai foi le gagana o le saogalemu o tagata o se vaega o a latou faʻamoemoe ma talanoa e uiga i puipuiga puipuiga, feteʻenaʻiga puipuia ma isi. O se faʻataʻitaʻiga, o le UK 2015, o le puipuiga o le atunuʻu, e oʻo lava i talanoaga e uiga i le manaʻomia ona feagai ma nisi o mafuaʻaga o le le saogalemu: Lenei o le a sefe ai ola ma faʻaititia ai le aʻafiaga o le le mautonu. E sili atu foi le taua mo tupe e teu ai tupe i sauniuniga o le mala ma le maufetuunaʻi nai lo le tali atu pe a maeʻa le gaioiga '. O upu poto ia, ae le iloa ile auala o faʻavasegaina ai mea totino. I le 2021, na tipi e le malo o Peretania lana paketi fesoasoani i fafo i le £ 4 piliona mai le 0.7% o lana tupe maua a le malo tele (GNI) i le 0.5%, masalo i se tulaga le tumau ina ia mafai ai ona faʻaititia le tele o nonogatupe e feagai ai ma le COVID-19 Faʻalavelave - ae e leʻi leva talu ona faʻateleina militeri faaaluina e £ 16.5 piliona (se 10% faʻateleina faʻateleina).

O le militeri e faʻamoemoe i le maualuga o le suauʻu-faʻaaoga faʻapea foi ma le tuʻuina atu o meatau ma le tumau siosiomaga aʻafiaga

Le militeri faʻamoemoe i maualuga tulaga o le suauʻu-faʻaaoga faʻapea foi ma le faʻaaogaina o auupega ma tumau siosiomaga aʻafiaga / Photo credit Cpl Neil Bryden RAF / Crown Copyright 2014

4. O a ni faʻafitauli sili i le faʻamatalaina o suiga o le tau o se puipuiga?

O le faʻafitauli taua i le faia o suiga o le tau o se puipuiga, o le tali atu lea i se faʻalavelave e mafua mai i faiga faʻaletonu i ni tali o le 'saogalemu', o loʻo galueaina i se aʻoaʻoga ma faʻalapotopotoga ua fuafuaina e sailia le faʻatonutonuina ma le faʻaauau. I le taimi e faʻatapulaʻa ai suiga o le tau ma faʻamautinoaina le saʻo o suiga e manaʻomia ai le toe tufatufaina atu o le paoa ma le tamaoaiga, o se auala saogalemu e saili e faʻatumau ai pea le tulaga o le quo. I le faʻagasologa, ono puipuiga o le tau.
1. Faanenefuina pe aveʻese foi manatu mai mafuaʻaga o suiga o le tau, polokaina suiga talafeagai i le le amiotonu tulaga quo. I le faʻatauaina o tali i aʻafiaga o suiga o le tau ma le puipuiga o mea e ono manaʻomia, latou te faʻateʻaʻeseina manatu mai mafuaʻaga o le tau faʻalavelave - le malosiaga o faʻapotopotoga ma malo na fesoasoani tele i le mafuaʻaga o suiga o le tau, o le vaega a le militeli o se tasi o faʻalapotopotoga tele a le GHG emitters, ma faiga faʻavae e pei o maliliega maliega na faia ai le toʻatele o tagata e sili atu ona afaina i suiga o le tau. Latou te le amanaʻia le faʻatupu vevesi o loʻo tuʻufaʻatasia i se faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga o loʻo maua mai i le lalolagi, ma le faʻatauaina le lagolagoina o le faʻaauau pea o le paoa ma le tamaoaiga, ma saili e taofi feteʻenaʻiga ma le le saogalemu. Latou te le fesiligia foi le sao o ofisa o le puipuiga ia latou lava i le lagolagoina o le le amiotonu - e ui lava o le tau o le puipuiga o le tau e ono faasino i le manaʻoga e talanoa i le militeri GHG, o lenei e le mafai ona oo atu i le valaau mo le tapunia o le militeri atinae po o le matua faaitiitia le militeri ma le saogalemu. paketi ina ia mafai ai ona totogi mo ni tautinoga o loʻo i ai e faʻatupe ai le tau i atunuʻu atinaʻe e teu faʻafaigaluega ai i isi polokalame e pei o le Global Green New Deal.
2. Faamalosia se malosiʻaga o le militeri ma puipuiga mea faigaluega ma alamanuia ua uma ona mauaina le sili atu tamaoaiga ma le paoa i le amataga o le 9/11. O le valoʻia o le le saogalemu o le tau ua avea ma se alofaga tatala fou mo le militeri ma puipuiga malu ma mo faʻalavelave faʻafuaseʻi e aloese ai faʻatemokalasi. Toeititi lava o puipuiga uma o le tau e mafai ai ona vali se ata o le faateleina pea o le le mautonu, lea e manaʻomia ai se tali atu mo le puipuiga. I le avea ai ma Navy Admiral Na tuu e David Titley: 'e pei o le aafia i se taua e umi 100 tausaga'. Na ia faʻatulagaina lenei mea o se pitch mo gaioiga o le tau, ae o se faʻaletonu foi se pitch mo sili atu tele militeri ma puipuiga malu. I lenei auala, e mulimuli ai i se umi faʻataʻitaʻiga a le militeli sailia le faʻamaonia fou mo taua, aofia ai ma le teteʻe atu i le faʻaogaina o fualaʻau, faiga faʻaterorisi, hackers ma isi, lea ua mafua ai olaola paketi mo militeli ma puipuiga malu lalolagi atoa O loʻo manaʻomia e le setete le puipuiga, o loʻo iai i totonu o le gagana a fili ma mea taufaamataʻu, o loʻo faʻaaogaina foi e faʻamaonia ai ni faʻalavelave faʻafuaseʻi, e pei o le tuʻuina atu o fitafita ma le faia o tulafono faʻafuaseʻi e pasia ai pulega temokalasi ma taofia ai le saolotoga o tagata.
3. Suʻesuʻeina le tali atu mo faʻalavelave faʻafuaseʻi i tagata ua afaina i suiga o le tau, ma avea ai ma 'aʻafiaga' poʻo ni faʻamataʻu. I le iloiloina o le le mautonu na mafua mai i suiga o le tau, ua lapataia ai e le au puipuiga o le tau le matautia o setete ua afaina, nofoaga ua mafai ona aina, ma tagata ua vevesi pe ua feoaʻi. Ile faʻagaioiga, o i latou e leʻo tele le tali atu ile suiga ole tau e le gata e sili ona aʻafia ai, ae o loʻo vaʻaia foʻi o ni faʻamataʻuga. O se tolu faiga le tonu. Ma e mulimuli i se umi tu masani o le puipuiga tala o mea a le fili i taimi uma i isi mea. E pei ona taʻua e le sikola o Robyn Eckersley, 'o mea taufaamataʻu i le siosiomaga o mea ia e faia e tagata ese i tagata Amerika poʻo Amerika' ', ma e leʻo se mea na mafua mai i tulafono a Amerika poʻo Sisifo.
4. Faamalosia aia a kamupani. I taimi o pulega faʻakolone, ma o isi taimi e muamua atu, o le puipuiga o le atunuʻu ua faʻailoa mai i le puipuia o aia a kamupani. I le 1840, o le failautusi mai fafo a Peretania Lord Palmerston sa le manino lelei: 'O le pisinisi a le Malo le tatalaina ma puipuia auala mo le faioloa'. O lenei auala o loʻo faʻatautaia ai pea le tele o tulafono a malo i fafo i aso nei - ma e faʻamalosia e le tuputupu aʻe o malosiʻaga o pulega i totonu o le malo, aʻoaʻoga, pulega faʻavae ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo pei o le UN poʻo le World Bank. O loʻo atagia mai i le tele o fesuiaiga o le tau le puipuiga o le atunuʻu o loʻo atagia mai ai le popolega i aʻafiaga o suiga o le tau i auala o vaʻa, auala o sapalaiina, ma aafiaga ogaoga o le tau i nofoaga faʻale-tamaoaiga. Puipuiga mo le tele faʻavaomalo kamupani (TNCs) e otometi faʻaliliuina o se puipuiga mo se atoa malo, tusa lava pe o na lava TNCs, pei o suauʻu kamupani, atonu o le sili fesoasoani i le le saogalemu.
5. Fausia le le saogalemu. O le faʻatutuina o puipuiga malu e masani lava ona tupu ai le le saogalemu mo isi. O lenei ua manino mai, mo se faʻataʻitaʻiga, i le 20-tausaga US-led ma le NATO-lagolagoina osofaʻiga a le militeri ma le nofoia o Afghanistan, faʻalauiloaina ma le folafolaga o le saogalemu mai faiga faʻaterorisi, ae na iʻu lava i le faʻatupuina o le taua taua, feteʻenaʻiga, le toe foʻi mai o le Taliban ma ono tulaʻi mai ai ni malosiaga fou faʻaterorisi. Faʻapena foi, leoleo i le US ma i se isi mea e masani ona faʻateleina le le saogalemu mo nuʻu faʻaitiiti o loʻo feagai ma le faʻailoga tagata, mataʻituina ma le oti ina ia mafai ai ona faʻamautinoaina le puipuia o le aufaʻatauaʻiga. Polokalame o le puipuia o le tau e taʻitaʻia e le puipuiga, o le a le sao mai lenei malosi. Pei ona Mark Neocleous aotelega: 'O puipuiga uma e maua mai i le puipuiga. E le gata e tatau ona i ai se apili i le puipuiga aofia ai se auiliiliga o le fefe lea e mafua ai, ae o lenei fefe (le mautinoa) manaʻomia le tali atu-puipuiga (saogalemu) e faʻapalapala, aveʻesea pe faʻamalosia le tagata, kulupu, mea faitino poʻo tulaga e mafua ai le fefe '.
6. Faʻaleaogaina isi auala e feagai ai ma aʻafiaga o le tau. O le taimi lava e puipuia ai le faʻavasega, o le fesili e masani lava o le a le le saogalemu, i le a le tele, ma pe o le a le puipuiga faʻalavelave e ono aoga - aua le tatau pe o le saogalemu e tatau ona avea ma auala. O le mataupu ua amata ona seti i totonu o le binary o se taufaamataʻu vs puipuiga, manaʻomia ai le fesoasoani a le setete ma masani ai ona faamaonia gaioiga uiga ese i fafo atu o tulaga masani o le faatemokalasi faaiuga. E faʻatulafonoina isi auala - e pei o auala e saili ai e vaʻai tele faʻavae faiga, pe faʻataua i luga o eseesega taua (eg faʻamasinoga, malo taʻutaʻua, faʻafetauiina o meaolaola, faʻafoʻi faʻamasinoga), pe faʻavae i luga o faʻalapotopotoga eseese ma auala (eg faʻataʻitaʻi soifua maloloina lautele. , fofo faʻavae-poʻo faʻavae-faʻavae tali). O loʻo taofia ai foi gaioiga o loʻo manaʻomia mo nisi auala ma luʻiina faiga le tonu e faʻaauauina ai suiga o le tau.
Tagaʻi foʻi: Dalby, S. (2009) Puipuiga ma Siosiomaga Suiga, Amio faaaloalo. https://www.wiley.com/en-us/Security+and+En environmental+Change-p-9780745642918

US fitafita matamata mu suauʻu fanua i le amataga o le US osofaʻiga i le 2003

US fitafita matamata afi suauʻu mu i le osofaʻiga a le US i le 2003 / Photo credit Arlo K. Abrahamson / US Navy

Peteriaka ma le saogalemu o le tau

Faʻavaeina o le militarized auala i le puipuiga o le tau o loʻo taoto ai le peteriaka faiga na masani ai militeri auala e foʻia ai feteʻenaʻiga ma le le mautonu. Patriarchy o loʻo loloto tuʻufaʻatasia i le militeli ma puipuiga fausaga. E sili ona aliali mai ile taʻitaʻiga male puleʻaga a le militeri ma para-militeri, ae e iai foʻi ile auala e faʻatupu ai le puipuiga, ole faʻamanuiaga na tuʻuina ile militeri e faiga malo, ma le ala e tau le maua ai tupe faʻaalu ma tali a le militeri. e oʻo foi i le fesili e tusa lava pe ua le mafai ona faʻataunuʻuina ana folafolaga.
Tamaʻitaʻi ma LGBT + tagata e le faʻatusatusaina le afaina i feteʻenaʻiga ma tali faʻafitafita i faʻalavelave. O loʻo ia latou foʻi le avega mamafa ole feagai ai ma aʻafiaga o faʻalavelave pei ole suiga ole tau.
Tamaʻitaʻi e maitauina foi o loʻo muamua i le tau ma gaioiga filemu. O le mafuaʻaga lena tatou te manaʻomia ai se faitioga tamaʻitaʻi o le saogalemu o le tau ma vaʻai i fofo fafine. E pei ona finau mai Ray Acheson ma Madeleine Rees o le Women's International League mo le Filemu ma le Saolotoga, 'O le iloaina o taua o le pito sili lea o le le saogalemu o tagata, ua fautuaina ai e tamaʻitaʻi fafine ni tali mo se taimi umi e feteʻenaʻi ma lagolagoina le filemu ma le puipuiga o mataupu e puipuia ai tagata uma. .
Tagaʻi foʻi: Acheson R. ma Rees M. (2020). 'O se tamaʻitaʻi faʻafitauli mo le faʻatalanoaina o le militeri soona fai
faaaluina 'i totonu Faʻaletinoina Tupe Faʻaalu a le militeri e le taofiofia, UNODA Pepa Faʻapitoa Nu. 35, pp 39-56 https://front.un-arm.org/wp-content/uploads/2020/04/op-35-web.pdf

Ua taunuʻu fafine o loʻo tauʻavea a latou mea totino, ua taunuʻu ane i Bossangoa, Central Africa Republic, ina ua sosola ese mai le vevesi. / Photo credit UNHCR / B. Heger
Ua taunuʻu fafine o loʻo tauʻavea a latou mea totino, ua taunuʻu ane i Bossangoa, Central Africa Republic, ina ua sosola ese mai le vevesi. Photo aitalafu: UNHCR / B. Heger (CC BY-NC 2.0)

5. Aisea ua finau ai sosaiete lautele ma vaega o le siosiomaga mo le puipuiga o le tau?

E ui lava i nei atugaluga, o le tele o siosiomaga ma isi vaega na unaʻia mo le puipuia o le tau, pei o le Tupe Maua a le Lalolagi, le Siosiomaga Puipuiga Tupe ma Natura Conservancy (US) ma E3G i Europa. O le vaega o le pulega o le Extinction Rebellion Netherlands na latou valaauliaina foi le taʻitaʻi o le vaegaau a Dutch e tusi e uiga i le puipuia o le tau i le latou tusi fouvale.
E taua le maitauina ii o eseesega faʻamatalaina o le puipuiga o le tau o lona uiga o nisi kulupu atonu e le o faʻamatalaina le tutusa vaʻaiga ma le atunuʻu puipuiga ofisa. Ua faailoa mai e le saienitisi faaupufai o Matt McDonald, ni vaaiga eseese se fa o le puipuiga o le tau, e fesuisuiai e faavae i luga o le latou puipuiga o lo o taulaʻi i ai: 'tagata' (saogalemu o tagata), 'malo-setete' (puipuiga faaleatunuu), 'malo faavaomalo' (faavaomalo puipuiga) ma le 'ecosystem' (puipuiga o le siosiomaga). Faʻatasi ma le fefiloi o nei vaʻaiga o loʻo aliaʻe foi polokalame o faiga saogalemu o le tau, taumafaiga e faʻafanua ma faʻamatala tulafono e mafai ona puipuia ai le saogalemu o tagata ma puipuia ai feteʻenaʻiga.
O manaʻoga o sosaiete a sosaiete o loʻo atagia mai ai le tele o nei faʻaaliga eseʻese ma e tele lava ina atugalu i le saogalemu o tagata, peitaʻi o nisi e saili e faʻamalosi le militeli o ni paʻaga ma e naunau e faʻaaoga le 'puipuiga a le atunuʻu' e faʻataunuʻu ai lenei mea. O lenei e foliga mai e faʻavae i luga o le talitonuga o se faiga faʻapaʻaga mafai ona ausia faʻaititia o militeri GHG emissions, fesoasoani faʻapolopolo lagolago mai le tele o faʻamalosia malosiaga faaupufai mo malosi atu gaioiga gaioiga, ma o lea tuleia suiga o le tau i le malosiʻaga 'puipuiga' taʻamilosaga o le paoa lea o le a mulimuli ane faʻalelei faʻamuamua.
I taimi, ofisa malo, aemaise le malo Blair i Peretania (1997-2007) ma le pulega Obama i le US (2008-2016) vaai foi 'saogalemu' tala o se fuafuaga mo le mauaina o gaioiga gaioiga gaioi setete le fiafia. A o le UK Failautusi mai Fafo Margaret Beckett finau i le 2007 ina ua latou faʻatulagaina le uluaʻi finauga e uiga i le puipuia o le tau i le UN Security Council, "pe a talanoa tagata e uiga i le saogalemu faafitauli latou te faia i tuutuuga agavaʻa ese mai isi lava ituaiga o faʻafitauli. Puipuiga e vaʻaia o se taua tele ae le o se filifiliga. … O le sisiina o le saogalemu o vaega o suiga o le tau o loʻo i ai le sao i le faʻamalosia o malo na o le a galulue. "
Peitaʻi i le faia o lea mea, eseʻese vaʻaiga o puipuiga e faʻanenefu ma tuʻufaʻatasia. Ma talu ai o le malosi malosi o le militeli ma le atunuʻu puipuiga o mea faigaluega, lea e sili atu le malosi i soʻo se isi, o lenei iuga faʻamalosia ai o se puipuiga o le atunuʻu - e masani lava ona maua ai se faʻaupuga aoga 'agaalofa' poʻo le 'siosiomaga' malamalama i militeri ma puipuiga auala ma faʻagaioiga pei o faʻapea foi ma faʻalapotopotoga fiafia latou te sailia e puipuia ma puipuia.

6. O a faʻafitauli faigata ua faia e le militeri mo le puipuiga o le tau?

Fuafuaga a le militeri mo le puipuia o le tau e tuʻufaʻatasia ai manatu autu e faʻavae ai a latou faiga faʻavae ma polokalame. O le tasi seti o mafaufauga e masani ona maua i le tele o puipuiga o le tau o le suiga o le tau o le a mafua ai le utiuti, o lenei mea o le a mafua ai feteʻenaʻiga, ma o le puipuiga fofo o le a tatau ai. I lenei Malthusian framework, o tagata sili ona matitiva o le lalolagi, aemaise i latou i itulagi vevela e pei o le tele o sub-Sahara Aferika, ua vaʻaia o le ono mafua mai o feteʻenaʻiga. Lenei Faʻataʻavale> Feteʻenaʻiga> Faʻataʻitaʻiga saogalemu o loʻo atagia mai i le le mafaitaulia o taʻiala, e le maofa mo se faʻalapotopotoga fuafuaina e vaʻai i le lalolagi e ala i taufaʻamataʻu. Peitai, o le iʻuga, o se filo malosi dystopian i le puipuiga o le atunuʻu. O se masani Lapataʻi i le vitio aʻoaʻo Pentagon o se lalolagi o 'taufaamataʻu taufaʻamataʻu' o loʻo aliaʻe mai i pogisa tulimanu o taulaga e le mafai ona faʻatonutonu 'au. O lenei foi e taʻalo i le mea moni, pei ona molimauina i New Orleans i le amataga o le Hurricane Katrina, lea na taumafai ai tagata e ola i ni tulaga faigata tele na togafitia o ni fili tau ma fana i ma fasiotia nai lo le laveaʻiina.
E pei ona taʻua e Betsy Hartmann, lenei e ofi i se umi atu talaʻaga o pulega faʻakolone ma faʻailoga lanu o loʻo ia faʻamaonia faʻapitoa tagata faʻataʻitaʻi ma konetineta atoa - ma e fiafia e faʻatulagaina i le lumanaʻi e faʻamaonia ai le faʻaauauina o le pulega ma le militeri. E taofia ai isi avanoa e pei o utiuti musuia le galulue faʻatasi poʻo feteʻenaʻiga ua foia faaupufai. Faʻapea foi, pei ona faʻailoa muamua atu, faʻaletonu alo ese mai le vaʻai i auala o le faʻaletonu, e oʻo lava i taimi o le le mautonu o le tau, e mafua mai i gaioiga a tagata ma atagia mai ai le le tufatufaina o punaoa nai lo le matuaʻi lava. Ma e taʻuamiotonuina le taofiofia o gaioiga ia manaʻomia ma faʻamalosia mo le suiga o faiga e pei o ni taufaʻamataʻu, e pei ona manatu o soʻo se tasi e teteʻe i le taimi nei le tamaoaiga o loʻo faʻatulagaina se lamatiaga e ala i le sao i le le mautonu.
Tagaʻi foʻi: Deudney, D. (1990) 'O le mataupu e faʻasaga i le fesoʻotaʻiga o le siʻosiʻomaga ma le saogalemu o le atunuʻu', Meleniuma: Tusi o Talafaʻasolopito. https://doi.org/10.1177/03058298900190031001

7. Faʻamata e vevesi i le tau?

O le manatu e faapea o suiga o le tau o le a taitai atu ai i feteʻenaʻiga o lo o aafia ai i le puipuiga o le atunuu pepa. Mo se faʻataʻitaʻiga, fai mai le US Department of Defense's 2014, o aʻafiaga o suiga o le tau '… o ni tagata faʻamataʻu o le a atili ai ona faʻatamaʻia tagata i fafo e pei o le mativa, faʻaletonu o le siosiomaga, faʻaletonu faaupufai, ma feeseeseaiga lautele - o tuutuuga e mafai ai e tagata faatupu faalavelave ma isi. ituaiga o sauaga '.
O se vaʻaiga vaʻaia e taʻu mai ai fesoʻotaʻiga: 12 o le 20 atunuʻu sili ona aʻafia i suiga o le tau o loʻo feagai nei ma feteʻenaʻiga. E ui o le faʻamaopoopoga e le tutusa ma mafuaʻaga, o se suʻesuʻega ua maeʻa 55 suʻesuʻega i le mataupu e polofesa i California, Burke, Hsiang ma Miguel taumafai e faʻaalia mafuaʻaga mafuaʻaga, finau mo soʻo se 1 ° C faʻateleina le vevela, feteʻenaʻiga tagata na siʻitia e 2.4% ma feteʻenaʻiga vavaega e 11.3%. Latou metotia na talu ona luʻiina lautele. O se 2019 lipoti i totonu natura faaiu: 'Fesuiaiga o le tau ma / poʻo suiga e maualalo i luga o le lisi lisi o sili ona taua feteʻenaʻi avetaʻavale i luga o poto masani e oʻo mai i le taimi nei, ma le au atamamai faʻatulagaina o le sili ona le mautinoa i lana aʻafiaga'.
I le faʻatinoga, e faigata ona teteʻa suiga o le tau mai isi mafuaʻaga mafuaʻaga i feteʻenaʻiga, ma e leai se faʻamaoniga o le aʻafiaga o suiga o le tau e ono taʻitaʻia ai tagata i le faʻatupuina o vevesi. Ioe, o nisi taimi o le mativa e ono faʻaititia ai le vevesi a o faʻamalosia tagata e galulue faʻatasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega i eleele matutu o Marsabit District i le itu i Matu o Kenya, na maua i taimi o mugala ma le utiuti o vai, ona o le matitiva o le tausiga o laufanua e tau le amata ai ni feteʻenaʻiga i taimi faapea, ma e malosi foi ae fetuutuunai pulega masani a le pulega o meatotino. vai na fesoasoani i tagata e fetuunai i lona utiuti.
O le a le mea e manino o le mea sili ona fuafuaina le pa o feteʻenaʻiga o uma ia o le taua le tutusa le faʻavaeina i totonu o le lalolagi global (talatuu o Cold War ma loloto le le talafeagai lalolagi atoa) faʻapea foi ma faʻafitauli tau polokiki tali atu i tulaga o faʻalavelave. O tali a le au fitafita poʻo le taufaʻafilemu e le au matutua o nisi ia o mafuaʻaga e ala ai ona tutupu feteʻenaʻi ma feteʻenaʻi ma iʻu ai i taua. An O le EU-faʻatupeina suʻesuʻega o feteʻenaʻiga i le Metitirani, Sahel ma Sasaʻe Tutotonu Faʻaalia, mo se faʻataʻitaʻiga, o mafuaʻaga autu o feteʻenaʻiga i nei itulagi e leʻo ni vai-tau, ae o ni tulaga faʻatemokarasi, faʻaletonu ma le faʻataʻitaʻi atinaʻe o le tamaoaiga ma taumafaiga le lelei e faʻafetaui i suiga o le tau na iʻu ina atili ai ona faʻatamaʻia le tulaga.
O Syria o leisi lea mataupu taua. E tele ofisa o le militeli na latou faamatala mai pe na faapefea le oge i le itulagi ona o suiga o le tau na mafua ai le femalagaaʻi i nuu i tua-o le taulaga ma le iuga o taua a le atunuu. Ae o mea na o e na suʻesuʻeina atili le tulaga Ua faʻailoa mai o Assad's neoliberal auala o le tipiina o faʻatoʻaga fesoasoani na sili atu le tele le aʻafiaga nai lo le lāmala i le faʻatupuina o nuʻu i tua-taulaga femalagaaʻi. Ae o le a faigata ona e mauaina se tagata suʻesuʻe faʻapitoa e tuuaʻia le taua i le neoliberalism. E le gata i lea, e leai se faʻamaoniga o le malaga atu sa i ai sona sao i le taua faalemalo. O tagata malaga mai le itu na aʻafia i le lāmala, e leʻi aʻafia tele i le tautotogo 2011, ma e leai se mea na manaʻomia e le itu teteʻe e fesoʻotaʻi saʻo i le lāmala poʻo le femalagaaʻi. O le filifiliga a Assad e filifili mo le taofiofia nai lo toefuataiga e tali atu ai i le valaau mo le temokalasi faʻapea foi ma le matafaioi a tagata i fafo atu o malo e aofia ai ma le US na avea ma tetee filemu i se taua taua a le atunuu.
O loʻo iai foʻi ma faʻamaoniga e faʻapea o le faʻamalosia o se feteʻenaʻiga ma feteʻenaʻiga atonu e faʻateleina ai le ono feteʻenaʻi. E fesoasoani i le faʻatuputeleina o auupega lima, faʻatosina ese mai isi mafuaʻaga mafua aga i feteʻenaʻiga, ma faʻavaivaia isi auala i feteʻenaʻi fofo. O le tuputupu ae auala i militeli ma setete-taulaʻiga lauga ma aʻoaʻoga E faʻatatau i le fegasoloaʻi o vai i le va o Initia ma Saina, mo se faʻataʻitaʻiga, ua faʻavaivaia faiga faʻavaomalo o loʻo iai nei mo le tufatufaina o vai ma mafua ai feteʻenaʻiga i le itulagi.
Tagaʻi foʻi: 'Toe mafaufau i suiga o le tau, feteʻenaʻiga ma le puipuiga', Geopolitics, Mataupu Faʻapitoa, 19 (4). https://www.tandfonline.com/toc/fgeo20/19/4
Dabelko, G. (2009) 'Aloese mai le hyperbole, faʻafiafiaga tele pe a oʻo mai le tau ma le puipuiga', Bulletin o le Atomic Scientists, 24 Aukuso 2009.

O le taua a le malo o Suria e faigofie lava ona tuuaʻia i suiga o le tau ma nai faamaoniga. E pei o le tele o feteʻenaʻiga tulaga, o le sili ona taua mafuaʻaga mafua mai i le malo o Suria tali tetee i le tetee ma le matafaioi a fafo tagata taaalo i

O le taua a le malo o Suria e faigofie lava ona tuuaʻia i suiga o le tau ma nai faamaoniga. E pei o le tele o feteʻenaʻiga tulaga, o le sili ona taua mafuaʻaga mafua mai i le malo o Suria tali tetee i le tetee ma le matafaioi a fafo tagata taaalo i / Photo credit Christiaan Triebert

8. O le a le aʻafiaga o le puipuiga o le tau i tuaoi ma femalagaiga?

Narrratives i luga o le tau malupuipuia e puleaina e le manatu 'taufaamataʻu' o le tele o femalagaiga. Le lipoti taua a le 2007 US, Tausaga o Taunuuga: O le Faiga Faavae i Fafo ma le Puipuiga a le Atunuʻu Aafiaga o le Suiga o le Tau i le lalolagi, faʻamatalaina tele-femalagaaʻiga o femalagaaʻiga e pei 'atonu o le sili atu popolevale faʻafitauli fesoʻotaʻi ma le siʻitia o le vevela ma le sami', lapatai o le a 'faʻaosoina tele puipuiga atugaluga ma faʻaosoina itulagi feteʻenaʻiga. O le lipoti a le 2008 EU Suiga o le tau ma le saogalemu faavaomalo lisiina o femalagaiga i luga o le tau e avea ma tulaga taua lona fa o le puipuiga (pe a maeʻa feteʻenaʻiga i luga o alagaoa, faʻaleagaina o tamaoaiga i taulaga / talafatai, ma finauga a le teritori). Na ia valaʻau mo le 'faʻateleina o le atinaʻeina o se aiaiga lautele o femalagaaʻiga a Europa' i le malamalamaaga o le 'siʻosiʻomaga-na faʻaosofia ai faʻasalaga faʻaopoopo femalagaaʻi'.
O nei lapataiga ua faamalosia ai le malosiʻaga ma malosiʻaga i le lagolagoina o militarization o tuaoi e tusa lava pe a leai ni lapataʻiga i le tau na avea ma tamaʻitaʻi i tulafono tuaoi i le lalolagi atoa. Ua atili ai ona faigata tali atu i femalagaiga ua mafua ai le faaletonu o aia tatau faavaomalo e saili ai le sulufaiga, ma ua mafua ai le le mafaitaulia o puapuaga ma le saua i tagata ua leai ni nofoaga o loo feagai ma le sili atu ona matautia malaga a o latou sosola ese mai o latou atunuu atunuu e saili le malutaga, ma sili atu 'le fiafia 'siosiomaga pe a latou manuia.
O le fefefe e faʻatatau i le 'au malaga mai i le tau' na oʻo mai foi i le taua o le lalolagi i luga o le terorisi, lea na unaʻia ma faʻatulafonoina le faʻaauau pea o le siakiina o puipuiga a le malo ma tupe faʻaalu. O le mea moni, o le tele o puipuiga o le tau e tutusa lelei femalagaaʻiga ma faiga faatupu faalavelave, fai mai o tagata faimalaga mai i Asia, Aferika, Latina Amerika ma Europa o le a avea ma eleele lafulemu mo radicalization ma faafaigaluegaina e vaega tetee. Ma latou faʻamalosia tala o tagata malaga mai o ni taufaʻamataʻu, fai mai o le femalagaaʻi e ono fetaiaʻi ma feteʻenaʻiga, vevesi ma e oʻo lava i le terorisi ma o lenei mea e mautinoa lava o le a le manuia ai setete ma le vevesi o le a faʻapea o malo mauoa o le a puipuia ai latou lava.
Latou te le taʻua o suiga o le tau atonu o le mea moni faʻatapulaʻa nai lo le mafuaʻaga o femalagaiga, ona o le ogaoga o le tau e faʻaletonu e oʻo lava i tulaga masani mo le olaga. Latou te le mafai foi ona vaʻai i mafuaʻaga o mafuaʻaga o femalagaaʻiga ma le tiute o le tele o atunuʻu mauʻoa o le lalolagi mo le faʻamalosia o tagata e feoaʻi. Taua ma feteʻenaʻiga o se tasi o mafuaʻaga autu o femalagaaʻiga faʻatasi ai ma faʻavae tau tamaoaiga le tutusa. Ae o le puipuiga o le tau e le mafai ai ona talanoaina talanoaga o le tamaoaiga ma fefaatauaiga na mafua ai le leai o ni galuega ma le leiloa o le faalagolago i meaʻai, pei o le NAFTA i Mexico, o taua na tau mo le malo (ma faʻapisinisi) faʻamoemoe e pei o Libya, poʻo le faʻatafunaina o nuʻu. ma le siʻosiʻomaga na mafua mai i TNCs, pei o Kanata laʻau maina i Amerika Tutotonu ma Saute - o ia mea uma suʻe afi. Latou te le mafai foi ona faʻamamafaina pe faʻafefea ona tele le aofaʻi o tagata sulufaʻi mai atunuʻu e tele ana tupe. I totonu o le lalolagi sili atu sefulu tagata sulufaʻi-mauaina atunuʻu i fua faʻatusatusa, naʻo le tasi, Suetena, o se tamaoaiga tamaoaiga atunuʻu.
O le filifiliga e taulaʻi i fofo a le militeri i femalagaaiga ae le o le fausaga poʻo ni fofo alofa na mafua ai le faʻateleina o tupe ma le militariina o tuaoi i le lalolagi atoa i le faʻamoemoe o se faʻateleina o le siʻitia mai o le tau. O le tuaoi o Amerika ma tupe faimalaga mai le $ 9.2 piliona i le $ 26 piliona i le va o le 2003 ma le 2021. O le EU's border guard agency Ua siitia le paketi a le Frontex mai le € 5.2 miliona i le 2005 i le € 460 miliona i le 2020 ma le € 5.6 piliona ua faʻaagaga mo le ofisa i le va o le 2021 ma le 2027. O tuaoi ua 'puipuia' e 63 puipui i le lalolagi atoa.
    Le
ma vaegaau a le militeri ua sili atu ona auai i le tali atu i tagata malaga mai uma i tuaoi o le atunuʻu ma faʻateleina mamao mai le fale. E masani ona ave e le US vaʻa navy ma leoleo o le talafatai o Amerika e faʻataʻamilo le Caribbean, talu mai le 2005 talu ona tuʻuina atu e le EU lana ofisa soʻo, Frontex, e galulue faʻatasi ma fualaʻau a le malo faʻapea foi ma atunuʻu tuaoi e vaʻai le Metitirani, ma ua faʻaaoga e Ausetalia lona fuāvaʻa. malosiaga e puipuia tagata sulufaʻi tulaueleele i luga o lona matafaga. Ua faʻatulagaina e Initia le faʻateleina o le aofaʻi o Inisiete Tetele o le Border Security (BSF) ua faʻatagaina e faʻatupu vevesi i lona tuaoi i sasaʻe ma Bangladesh ma avea ai o se tasi o pito sili ona oti i le lalolagi.
    Le
Vaʻai foʻi: Le faʻasologa a le TNI i luga o le militarization tuaoi ma le puipuiga o tuaoi tuaoi: Border Wars https://www.tni.org/en/topic/border-wars
Boas, I. (2015) Fetufaʻiga o le Tau ma le Puipuiga: Faʻamaonia le avea o se Fuafuaga i le Suiga o le Tau. Auala. https://www.rout knowledge.com/Climate-Migration-and-Security-Securitisation-as-a-Strategy-in-Climate/Boas/p/book/9781138066687

9. O le a le matafaioi a le militeli i le faatupuina o le tau faʻafitauli?

Nai lo le tilotilo i le militeli o se tali i le tau faʻalavelave, e sili atu le taua le suʻesuʻeina o lana matafaioi i le saofaga i le tau faʻaletonu ona o le maualuga tulaga o le GHG emissions ma lona taua matafaioi i le tausisia o le tamaoaiga-suauʻu tamaoaiga.
E tusa ai ma le lipoti a le US Congressional, o le Pentagon o le tasi sili ona tele faʻalapotopotoga faʻaoga o suauʻu i le lalolagi, ae i lalo o tulafono o loʻo i ai nei, e le manaʻomia le faia o ni gaioiga tetele e faʻaititia ai le faʻatupega e tusa ma le poto faʻasaienisi. A suʻesuʻe i 2019 fuafuaina o le Pentagon's GHG emissions e 59 miliona tone, sili atu nai lo le atoa emissions i le 2017 e Denmark, Finelani ma Suetena. Saienitisi mo Tiutetauave Lautele ua fuafuaina le aofaʻi o militeli a Peretania e 11 miliona tone, tutusa ma 6 miliona taʻavale, ma EU faʻasili e 24.8 miliona tone ma Farani saofaga i le tasi vaetolu o le aofaʻi. O nei suʻesuʻega e faʻatatauina uma tala faʻatatau i le le lava o faʻamatalaga manino. E lima kamupani o loʻo faʻavae i totonu o setete o le EU (Airbus, Leonardo, PGZ, Rheinmetall, ma Thales) na maua foʻi na latou tuʻufaʻatasia ma le 1.02 miliona tone o GHG.
O le maualuga o le militeri GHG na mafua mai ona o le tele o atinae tetele (o le militeli e masani ona sili ona tele fanua umia i le tele o atunuu), o le lautele lautele aapa lalolagi - aemaise lava o le US, lea e sili atu ma le 800 nofoaga autu o militeli i le lalolagi atoa, o le tele o na aofia ai i Faʻatinoga-teteʻe-faʻalagolago i le suauʻu - ma le maualuga o le faʻaaogaina o fualaʻau-tele o le tele o femalagaiga a le militeri. Tasi le F-15 fighter jet, mo se faʻataʻitaʻiga, e susunuina 342 paelo (14,400 kalone) o suauʻu i le itula, ma e toeititi lava a le mafai ona suia i isi auala e toe faʻafou ai le malosi. O mea faigaluega a le militeri pei o vaalele ma vaʻa, e umi ona taʻamilosaga o le olaga, o loʻo lokaina i kasa suauu mo le tele o tausaga a sau.
O le sili atu aafiaga i emissions, Peitai, o le autu mafuaʻaga o le militeli o le o le faamautuina o lona malo faʻaaogaina auala taua, faʻamautinoa le sologa lelei o le faʻagaioiga o tupe faavae ma faʻatonutonu le le mautonu ma le le tutusa e mafua ai. O lenei mea na mafua ai le militarization o punaoa-mauoa itulagi e pei o Sasaʻe Sasaʻe ma Fagaloa Setete, ma laina folau faataamilo Saina, ma faia foi le militeli o le pou faamalosia o se tamaoaiga fausiaina i luga o le faaaogaina o fossil-fuels ma tuuto atu i le le gata. tuputupu aʻe o le tamaoaiga.
I le iuga, o le militeli aafia ai suiga o le tau e ala i avanoa tau o le teu faafaigaluega i le militeli nai lo le teu faafaigaluega i le puipuia o le tau malepe. O le paketi a le militeli ua toeititi faaluaina talu mai le faaiuga o le Cold War e ui lava latou te le aumaia ni fofo i le sili atu faigata o aso nei pei o suiga o le tau, faʻafitauli o le tino, le tutusa ma le mativa. I le taimi e manaʻomia ai e le paneta se faʻatupeina sili ona tele i suiga tau le tamaoaiga e faʻaitiitia ai suiga o le tau, e masani ona taʻu atu i tagata lautele e leai ni mea e maua ai mea e manaʻomia e le science science. I Kanata, mo se faʻataʻitaʻiga mimita Palemia Trudeau mimita i ana tautinoga tau, ae o lona malo faʻaalu $ 27 piliona i le Matagaluega o National Puipuiga, ae na o le $ 1.9 piliona i le Matagaluega o Siʻosiʻomaga & Suiga o le Tau i le 2020. Ile luasefulu tausaga talu ai, Kanata faʻaalu $ 9.6 piliona mo le puipuiga ma naʻo le $ 730 miliona mo le siosiomaga & suiga o le tau. Ile luasefulu tausaga talu ai, talu ai ona o le tau faʻaletonu ua atili ai ona leaga, ua tele tupe faʻaalu a malo i a latou militeri ma meatau nai lo le faia o gaioiga e puipuia ai le suiga o le tau ma puipuia ai le lalolagi.
Tagaʻi foʻi: Lorincz, T. (2014), Demilitarization mo loloto decarbonisation, IPB.
    Le
Meulewaeter, C. et al. (2020) Militarism ma Siosiomaga Faʻalavelave: o se talafeagai atagia, Nofoaga Tutotonu o Delas. http://centredelas.org/publicacions/miiltarismanden environmentalcrisis/?lang=en

10. Faʻafefea ona fesoʻotaʻi le militeri ma feteʻenaʻiga ma le suauʻu ma le tamaoaiga o loʻo faʻavae?

I le tala faasolopito, o taua na masani ona aliae mai le tauiviga a le au maualuluga e taofiofia le ofi atu i fuafuaga faataatitia o malosiaga. E moni lenei mea i le suauʻu ma le suauʻu o loʻo faʻatupeina taua, o taua a le lalolagi, o le faʻatupulaia o vaega o le vaega o le militeri ma le au faatupu faalavelave, o feteʻenaʻiga i le lafoina o paipa poʻo laina paipa, ma le fetauai o malo i vaega taua mai Sasaʻe tutotonu e oʻo mai i le taimi nei o le Atika Arctic. (a o le aisa liusua tatalaina avanoa i fou kesi faasao ma lafoina laina).
O se tasi suʻesuʻega faʻaalia ai i le va o le kuata ma le afa o taua i le va o malo talu mai le amataga o le vaitaimi faʻaigoa o le suauʻu faʻaonapo nei i le 1973 na fesoʻotaʻi ma le suauʻu, ma le osofaʻiga a le US US-led o Iraq o se faʻataʻitaʻiga leaga. Suauʻu foi - faʻamasani ma faʻatusatusa - faʻamaluluina le auupega alamanuia, maua uma ai punaoa ma le mafuaʻaga mo le tele o setete eo atu i lima-faʻaaluina spree. Ioe, e iai faʻamaoniga o loʻo faʻatau e auupega o loʻo faʻaaogaina e atunuʻu e fesoasoani e faʻamautu ma faʻatumau le faʻaaogaina o suauʻu. Ole pisinisi tele a Peretania tele - o le 'Al-Yamamah arm deal' - na malilie iai ile 1985, aofia ai O Peretania o loʻo sapalaiina ni aupega mo le tele o tausaga i Saudi Arabia - leai se faʻailogaina o aia tatau a tagata - i le taui mo le 600,000 paelo o suauʻu masau i le aso. Na maua e le BAE Systems le fiasefulu piliona mai nei faʻatau, e fesoasoani i le faʻasoaina o aupega a Peretania lava ia.
I le lalolagi atoa, o le siʻitia o le manaʻoga o oloa muamua ua mafua ai le faʻalauteleina o le tamaoaiga tamaoaiga i fou itulagi ma teritori. O lenei mea na lamatia ai le i ai o le i ai ma le pule silisili ese ma o lea na mafua ai le tetee ma feteʻenaʻiga. O le tali atu e masani ona saua i leoleo ma tetee i sauaga, lea e galulue vavalalata le tele o atunuu ma pisinisi i totonu ole atunuu. Mo Peru, mo se faʻataʻitaʻiga, Lalolagi Faʻavaomalo Faavaomalo (ERI) ua faʻailoa mai ai le 138 maliega na sainia i le va o kamupani tuʻufaʻatasi ma leoleo i le vaitaimi o le 1995-2018 'lea e mafai ai e le Leoleo ona tuʻuina atu ni auaunaga mo le puipuiga malu i totonu o fale ma isi vaega… o ni galuega faʻatosina mai e toe maua ai ni polofiti. O le mataupu o le fasioti tagata o Honduran activist Berta Cáceres e tagata faigaluega o loʻo galulue faʻatasi ma le kamupani faʻatanoa vai, o Village, o se tasi o mataupu tele i le lalolagi atoa o loʻo faʻatutuina ai e le pulega o le lalolagi, le tele o pisinisi ma sauaga faʻapolokiki, ua fausia ai se siʻosiʻomaga mataʻutia mo tagata faʻatosina. ma tagata o le nuʻu e faʻamalosi e teteʻe. Ua molimauina e le Global saksi le siisii ​​o le tai o sauaga i le lalolagi atoa - na lipotia ai le faamauina o faamaumauga e 212 fanua ma le puipuiga o le siosiomaga na fasiotia i le 2019 - o le averesi e sili atu i le fa i le vaiaso.
Tagaʻi foʻi: Orellana, A. (2021) Neoextractivism ma setete sauaga: Puipuia le au tetee i Latina Amerika, Malo Malosi 2021. Amsterdam: Transnational Institute.

Na taʻua ma le taʻutaʻu e Berta Cáceres 'Our Mother Earth - militerized, puipui-i totonu, onā, o se nofoaga e solia ai aia tatau autu - manaʻoga tatou te faia gaioiga

Na taʻua ma le taʻutaʻu e Berta Cáceres 'Our Mother Earth - militerized, puipui-i totonu, onā, o se nofoaga e solia ai aia tatau autu - manaʻoga e tatou te faia gaioiga / Photo credit coulloud / flickr

Ata puʻe coulloud / flickr (CC BY-NC-ND 2.0)

Militarism ma le suauʻu i Nigeria

Masalo e leai se mea o i ai le fesoʻotaʻiga i le va o le suauʻu, militani ma le taofiofia e sili atu ona manino nai lo Nigeria. Faʻatonutonu pulega faʻakolone ma faigamalo mulimuli ane talu ona tutoʻatasi faʻaaoga le malosi e faʻamautinoa ai le tafe o le suauʻu ma le tamaoaiga i se laʻititi maualuluga. I le 1895, na susunuina ai e le vaegaau a Peretania le Brass e faamautinoa ai na faamautuina e le Royal Niger Company se monopoli i luga o fefaatauaiga o niu-suauʻu i luga o le Vaitafe o Niger. E tusa ma le 2,000 tagata ua maumau o latou soifua. Talu ai nei lava, i le 1994 na faatuina ai e le malo o Nigeria le Rivers State Security Security Task Force e taofia ai le filemu o tetee i Ogoniland faasaga i le faaleagaina o gaoioiga a le Shell Petroleum Development Company (SPDC). O a latou gaioiga saua na faia i Ogoniland na o latou taitaiina atu ai i le maliliu o le silia ma le 2,000 tagata ma le sasaina, toso faamalosi ma le aia tatau a tagata soifua o le toatele o isi.
O le suauʻu na faʻatupuina vevesi i Nigeria, muamua e ala i le tuʻuina atu o alagaʻoa mo le militeri ma pulega faʻamalosi e avea le paoa ma le tuʻufaʻatasia o malo tele suauʻu. E pei ona taʻua e se tasi o aliʻi pule o kamupani mai le Shell, "Mo se kamupani faʻatau pisinisi o loʻo taumafai e faia ni teuga tupe, e te manaʻomia se tulaga mautu ... E mafai e pulega faʻamasino ona avatu ia te oe lena mea '. O se fesoʻotaʻiga faʻasolosolo: o kamupani sosola ese mai le temokalasi, ma o le militeli e faʻamalosia ma faʻatamaoaigaina e ala i le saunia o le puipuiga. Lona lua, ua fausia ai mafuaʻaga mo feteʻenaʻiga i le tufatufaina o tupe maua mai suauʻu faʻapea foʻi ma le teteʻe atu i le faʻatamaʻiaina o le siosiomaga na mafua mai i kamupani suauʻu. O lenei mea na pa i le faʻaauupegaina o teteʻe ma feteʻenaʻiga i Ogoniland ma le saua ma le saua o tali a le militeri.
E ui lava na i ai le filemu maulalo na i ai talu mai le 2009 ina ua malilie le malo o Nigeria e totogi muamua tagata militeri totogi masina, o tuutuuga mo le toe aliaʻe o feteʻenaʻiga tumau ma o se mea moni i isi itulagi i Nigeria.
E faʻavae lea ile Bassey, N. (2015) 'Sa matou manatu o le suauʻu, ae o le toto: Tetee atu i le faʻaipoipoga Lautele-Taua i Nigeria ma Beyond', i le aoina o tusitusiga na o faʻatasi ma N. Buxton ma B. Hayes (Eds.) (2015) Le Puipuiga ma le aufaʻatau: Faʻafefea e le militeli ma faʻalapotopotoga ona suia se lalolagi ua suia suiga o le tau. Pluto Press ma le TNI.

Faʻaleagaina o suauʻu i le vaega o le Delta a Niger / Photo credit Ucheke / Wikimedia

Suauʻu faʻaleagaina i le itumalo o le Delta a Niger. Photo aitalafu: Ucheke / Wikimedia (FF E-GATA 4.0)

11. Ole a le aafiaga ole militeri ma taua ile siosiomaga?

O le natura o le militani ma taua o le faʻamuamua lea o le puipuiga o le atunuʻu i le tuʻuina ese o isi mea uma, ma e o mai ma se ituaiga o ese mai o lona uiga o le militeri e masani ona tuʻu i ai le avanoa i le amanaʻiaina tulafono faʻatapulaʻa ma tapu e puipui ai le siosiomaga. O lona iʻuga, o malosiʻaga uma o le militeri ma taua ua o ese mai le tele o faʻataʻatiaga o le siosiomaga. E le gata na faʻaaoga e le militeri le maualuga o le malosiʻaga o fualaʻau, ae ua latou faʻaaogaina foʻi vailaʻau oona ma vailaʻau, faʻatulagaina o mea taua (suauʻu, alamanuia, auaunaga o le suavai lafoai ma isi mea) faʻatasi ai ma le leaga o le siosiomaga ma tuʻua ai laufanua na tumu i mea oona ma le leai o se faʻalavelave. ma meatau.
O le talafaʻasolopito o le malo o Amerika o se tasi foi o faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga e aofia ai le faifai pea o le faʻatupuina o le eletise i le Atu Maresala, le faʻatinoina o le Agent Orange i Vietnam ma le faʻaaogaina o le uranium faʻaletonu i Iraq ma le muamua Yugoslavia. Ole tele o nofoaga sili ona leaga ile US ole militeri nofoaga ma o loʻo lisiina atu ile lisi ole National Priority Super Fund a le Environmental Protection Agency.
O atunuʻu ua aʻafia i taua ma feteʻenaʻiga foi, ua afaina ai i latou i se taimi umi i aʻafiaga o pulega o le siosiomaga, faʻamalosia tagata e faʻatamaʻia o latou siʻosiʻomaga e ola ai, ma unaʻia ai le tulaʻi mai o vaega faʻapitoa e masani ona aveʻese a latou mea totino (suauʻu, minerale ma isi) faʻaogaina. matua faataumaoi faiga siosiomaga ma solia aia tatau a tagata. E leitioa, o taua e taʻua i nisi taimi 'atinae gafataulimaina i tua'.

12. E le manaʻomia le militeri mo tali fesoasoani a tagata?

O se mafuaaga taua mo tupe teufaafaigaluega i le militeli i le taimi o le tau faigata o le o le a latou manaomia e tali atu i le tau-fesootai mala, ma le tele o atunuu ua uma ona lafoina le militeli i lenei auala. I le maeʻa ai o le Afa o Haiyan lea na mafua ai le faʻatamaiaina o Filipaina ia Novema 2013, le militeri a Amerika faasalalauina i lona tumutumu, 66 vaʻalele militeli ma 12 vaʻa vaʻa ma toeititi atoa le 1,000 fitafita fitafita e kilia auala, felauaiga fesoasoani tagata faigaluega, tufatufaina sapalai fesoasoani ma aveʻese tagata. I taimi o lologa i Siamani ia Iulai 2021, le vaegaau a Siamani [Bundeswehr] na fesoasoani e faʻamalosia le puipuia o lologa, laveaʻi tagata ma faʻamama a o vai ua maui. I le tele o atunuʻu, faʻapitoa i atunuʻu maualalo ma maualalo tupe maua, o le militeli i le taimi nei e naʻo le pau lea o faʻalapotopotoga e iai le agavaʻa, tagata faigaluega ma tekonolosi e tali atu ai i faʻalavelave mataʻutia.
O le mea moni o le militeli ono taʻalo agaalofa fesoasoani e le o lona uiga o le sili sili faʻavae mo lenei galuega. O nisi taʻitaʻi militeri latou te teteʻe i le faʻaauupegaina o loʻo aʻafia i galuega fesoasoani a tagata talitonu latou te faʻalavelaveina mai sauniuniga mo taua. Tusa lava pe latou te taliaina le matafaioi, e i ai le mataʻutia o le militeli o atu i fesoasoaniga agaalofa, aemaise lava i feteʻenaʻiga tulaga pe o aga fesoasoaniga agaalofa tali tutusa ma militeli sini autu. E pei ona taʻutino e le tagata poto i faiga faʻavae mai fafo a Amerika, o Erik Battenberg, i le mekasini o le fono. le Mauga O le 'fesoasoani a le militeri e fesoasoani ai i faalavelave, e le gata ose fesoasoani agaʻi i luma - e mafai foi ona avea ma itu taua tele ose vaega ole tulafono mai fafo a Amerika.
O lona uiga o fesoasoaniga agaalofa e o mai faatasi ma se polokalame e sili atu ona natia - o le mea sili ona maualalo le galueaina o le paoa ae e masani ona saili e toaga e fausia itulagi ma atunuu e tautuaina le malosi o le atunuu e oo lava i le tau o le temokalasi ma aia tatau a tagata. O le Iunaite Setete ua leva tausaga o faʻaogaina le fesoasoani o se vaega o le tetee-teteʻe taumafaiga tele 'taua palapala' i Latina Amerika, Aferika ma Asia muamua, i le taimi ma talu mai le Cold War. I le luasefulu tausaga talu ai, US ma NATO 'au fitafita na auai malosi i le militeri – tagata lautele gaioiga i Afghanistan ma Iraq o loʻo faʻaaogaina auupega ma malosiaga faʻatasi fesoasoani fesoasoani ma toefausia. Lenei e tele taimi nai lo le le taʻitaʻia latou e faia le faʻafeagai o galuega fesoasoani tagata. I Iraki, na mafua ai le sauaina o le militeri e pei o le salalau sauaga o tagata na taofia i le nofoaga faʻamiliteli a Bagram i Iraq. E oʻo lava i le fale, le faʻatutuina o 'au e O New Orleans na taitaia i latou e fanaina tagata le fiafia faʻatupuina e le faʻailoga lanu ma le fefe.
O le auai o le militeli e ono faʻaleagaina ai le tutoʻatasi, le solitū ma le saogalemu o tagata faigaluega fesoasoani agaʻi i tagata lautele, ma avea ai i latou ma taulaʻiga a vaega o le militeli. O fesoasoani a le militeli e masani ona iʻu ina sili atu lona taugata nai lo galuega fesoasoani a tagata lautele, ma faʻasolosolo atu ai tapulaʻa a le setete i le militeli. O le tulaga ua mafua ai loloto popolega i totonu o faʻalapotopotoga e pei o le Koluse Mumu / Crescent ma Fomaʻi e leai ni tuaʻoi.
Ae ui i lea, o le militeri o loʻo mafaufauina le sili atu le lautele o fesoasoaniga agaalofa i le taimi o le tau faʻalavelave. O le 2010 lipoti e le Nofoaga Autu mo Naval Analysis, Suiga o le Tau: Aafiaga e ono tutupu i luga o manaʻoga mo le militeri a le militeri a Amerika ma le tali atu i faʻalavelave matuia, finau o suiga o le tau e le gata o le a manaʻomia ai le tele o fesoasoani a le militeri, ae manaʻomia foi ona faʻalavelave e faʻamautu ai atunuʻu. Suiga o le tau ua avea ma mafuaʻaga fou mo taua tumau.
E leai se masalosalo o le a manaʻomia e atunuʻu ni 'au lelei e tali atu i faʻalavelave faʻafuaseʻi faʻapea foi ma le tuʻufaʻatasia faʻavaomalo. Ae e le tatau ona noatia i le militeli, ae mafai nai lo aofia ai se faʻamalosia poʻo fou malosiaga faʻatasi ai ma le tasi fesoasoaniga agaalofa e leai ni feteʻenaʻiga faʻamoemoega. Cuba, mo se faʻataʻitaʻiga, ma tapulaʻa faʻatatauina ma i lalo o tuutuuga o le poloka, ua atiaeina se sili ona lelei Faʻafoeina le Va o Malo puipuiga o loʻo faʻapipiʻiina i totonu o nuʻu taʻitasi na tuʻufaʻatasia ma fesoʻotaʻiga lelei a le setete ma faʻatonuga faufautua a le meteorological fesoasoani na fesoasoani ia ola ai i le tele o afa ma le tele o manuʻa ma maliu nai lo ona tuaoi tamaoaiga. Ina ua afaina uma Cuba ma Amerika i le Afa o Sandy, na o le 2012 tagata na maliliu i Cuba ae 11 na maliliu i le US. Siamani foi e i ai lona fausaga lautele, Technisches Hilfswerk / THW) (Federal Agency for Tekonolosi Fesoasoani) tele lava aufaigaluega e volenitia e masani ona faʻaaogaina mo mala tali atu.

O le toʻatele o tagata na faasaoina na fanaina e leoleo ma le militeli i le amataga o le Afa o Katrina i le ogatotonu o le faailogalanu faailogalanu e uiga i le gaoi. Ata o le talafatai o loʻo vaʻaia na lolovaia New Orleans

O le toʻatele o tagata na faasaoina na fanaina e leoleo ma le militeli i le amataga o le Afa o Katrina i le ogatotonu o le faailogalanu faailogalanu e uiga i le gaoi. Ata o le leoleo o loʻo vaʻaia na lolovaia New Orleans / Photo credit NyxoLyno Cangemi / USCG

13. Faʻafefea e auupega o au ma puipuiga ona saili ni polofiti mai le tau faʻalavelave?

'Ou te manatu [suiga o le tau] o se avanoa moni mo le [malae vaʻalele ma le puipuiga] alamanuia', fai mai Lord Drayson i le 1999, ona Peretania Minisita o le Setete mo Saienisi ma Faʻafouina ma Minisita o le Setete mo Strategic Puipuiga Faatauina Toe Fuataʻiga. E leʻi sese o ia. O le auupega o le auupega ma le puipuiga ua amataina i le sefulu tausaga talu ai. Aofaʻi auupega alamanuia faʻatau, mo se faʻataʻitaʻiga, faaluaina i le va o le 2002 ma le 2018, mai le $ 202 piliona e oʻo atu i le $ 420 piliona, ma le tele o pisinisi tetele e pei o Lockheed Martin ma Airbus siitia le latou pisinisi tele i uma malae o le puipuiga mai tuaoi pulega i le vaʻai i fale. Ma ua manatu le alamanuia o suiga o le tau ma le le saogalemu o le a faia o le a faʻateleina atili ai. I le lipoti o Me 2021, Marketandmarkets na valoʻia le faʻateleina o polofiti mo le saogalemu o le atunuʻu talu ai o 'malosiaga tau faʻaletonu, faʻateleina mala faʻanatura, malo faʻamamafaina i le saogalemu faiga faʻavae'. O le tuaoi saogalemu alamanuia o faamoemoe e tupu i tausaga taʻitasi e le 7% ma le lautele 'auʻaunaga saogalemu a le atunuʻu i le 6% i tausaga taʻitasi.
O le alamanuia o loʻo faʻamanuiaina i auala eseʻese. Muamua, o loʻo saili e faʻamasani i taumafaiga a le vaegaʻau a le militeri e atiaʻe ni tekonolosi fou e le faʻamoemoeina i suauʻu ma mea e mafai ona tali atu i aʻafiaga o suiga o le tau. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 2010, na manumalo ai Boeing i le $ 89 miliona konekarate mai le Pentagon e atiaʻe ai le mea ua taʻua o le 'SolarEagle' drone, ma QinetiQ ma le Center for Advanced Electrical Drives mai le Iunivesite o Newcastle i Peretania e fausia le vaʻalele moni - lea ei ai le aoga o le vaʻaia uma o se 'lanumeamata' tekonolosi faʻapea foi ma le agavaʻa e nofo ai i luga maualuga atu ona e le tau faʻamalieina. Lockheed Matini i le US o loʻo galulue faʻatasi ma le Ocean Aero e faʻatutuina ai le malosiaga o le la i lalo o le sami. Pei o le tele o le TNCs, o auupega o loʻo naunau foi e faʻalauiloa a latou taumafaiga e faʻaititia le siʻosiʻomaga, e tusa ma a latou lipoti faʻaletausaga. Ona o le siosiomaga faʻaleagaina o feteʻenaʻiga, latou greenwashing avea ma se mautinoa i manatu ma le Pentagon i le 2013 inivesi $ 5 miliona e atiaʻe ai pulu fana-taʻimua i upu a le soʻoupu a le US 'mafai ona fasiotia oe pe mafai ona e fanaina se taulaʻi ma e le o se lamatiaga tau siosiomaga'.
Lona lua, o loʻo vaʻavaʻaia ni konekalate fou ona o tupe faʻaalu a le malo i le faʻatalitali atu i le le saogalemu i le lumanaʻi e aliaʻe mai i le tau faʻalavelave. O lenei faʻamalosia le faʻatau atu o auupega, tuaoi ma le vaʻavaʻaia o meafaigaluega, leoleo ma le puipuiga o le atunuʻu oloa. I le 2011, o le fonotaga lona lua a le Energy Environmental Defense and Security (E2DS) i Uosigitone, DC, sa fiafia e uiga i avanoa pisinisi e ono faʻalauteleina ai le puipuiga i totonu o maketi o le siosiomaga, fai mai latou e valu taimi o le lapoʻa o le puipuiga maketi, ma lena 'o loʻo sauni atu le malae vaʻalele, puipuiga ma le puipuiga e talanoa i mea e foliga mai o le a avea ma ana maketi pito lata ane talu mai le malosi o le pisinisi o le puipuiga o le va o tagata / aiga talu ai le sefulu tausaga talu ai. Lockheed Matini i totonu o lana Lipoti ole faʻamalosiʻau mo le 2018 faʻaalia avanoa, fai mai 'o le vaega tumaoti ei ai foi sona sao i le tali atu i le le mautonu geopolitical ma mea na tutupu e ono lamatia ai le tamaoaiga ma sosaiete'.

14. O le a le aʻafiaga o tala i le puipuia o le tau i totonu ma faʻatino galuega a leoleo?

O le saogalemu o vaʻaiga a le atunuʻu e le naʻo tala taufaamataʻu i fafo e uiga i taufaamataʻu i totonu, aofia ai ma mea taua tau tamaoaiga. O le British Security Service Act o le 1989, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo manino lelei i le faʻatonutonuina o le puipuiga o le auaunaga o le "puipuiga" i le tamaoaiga manuia o le atunuʻu; le US National Security Education Act o le 1991 faʻapea foi ona tuʻufaʻatasia fesoʻotaʻiga i le va o le puipuiga o le atunuʻu ma le 'manuia lautele o le Iunaite Setete'. O lenei faiga na saoasaoa ina ua maeʻa le 9/11 ina ua vaaia leoleo o le laina muamua o le puipuiga o le atunuu.
O lenei ua faauigaina o lona uiga o le puleaina o le le mautonu le mautonu ma sauniuni mo so o se le mautonu, lea suiga suiga o le tau o se mea fou. O le mea lea ua avea ai leisi avetaʻavale mo le faʻateleina o tupe mo le puipuiga o auaunaga mai leoleo i falepuipui i tuaoi leoleo. O lenei mea na faʻafaigaluegaina i lalo o le pulega fou o le "faʻatautaia o faʻafitauli" ma le "inter-operability", faatasi ai ma taumafaiga e faʻaleleia atili ofisa sooupu a le setete o loʻo aʻafia i le puipuiga e pei o le nofo lelei o tagata lautele ma le "vevesi lautele" (leoleo), "tulaga faʻalauiloa". potopoto), mafai gafatia / sauniuni (faʻavaomalo fuafuaga) ma faʻalavelave faʻafuaseʻi (e aofia ai muamua tali atu, tetee-faʻatamaʻi; vailaʻau, meaola, leitio ma puipuiga faaniukilia; puipuiga o atinaʻe tetele, militeli fuafuaina, ma isi) i lalo o le fou 'faʻatonuga-ma-faʻatonutonu 'fausaga.
Talu ai o lenei na o mai ma le faʻateleina militarization o le puipuiga i totonu malosiʻaga, o lona uiga o le faʻamalosi malosi ua faʻasolo lava agai i totonu e oʻo lava i fafo. I Amerika, mo se faʻataʻitaʻiga, o le Matagaluega o le Puipuiga na faaliliuina sili atu $ 1.6 piliona le aofaʻi o le tele o mea tau militeri i matagaluega i le salafa o le atunuʻu talu mai 9/11, ala i lana polokalame 1033. O mea faigaluega e aofia ai le sili atu ma le 1,114 mine-resistant, armored-puipuia taʻavale, poʻo MRAPs. Ua faʻatau foʻi e le vaega a leoleo le faʻateleina o le vaʻavaʻaia o masini e aofia ai ma drones, vaalele vaʻai, tekinolosi suʻesuʻe telefoni feaveaʻi.
O le taua i le tali a leoleo. Ua osofaʻia e leoleo le osofaʻiga a leoleo i Amerika 3000 i le tausaga ile 1980s ile 80,000 ile tausaga ile 2015, tele lava mo sailiga fualaʻau ma le faʻatusatusaina tagata faʻatutuina o lanu. I le lalolagi atoa, e pei ona suʻesuʻeina muamua leoleo ma pisinisi puipuia tumaoti e masani ona aafia i le taofiofia ma le fasiotia o tagata siosiomaga activists. O le mea moni o le militarization ua faʻatauaina tele tau ma siosiomaga activists, tuuto i le taofiina suiga o le tau, underlines pe faʻafefea ona puipuia fofo le gata i le foʻia o mafuaʻaga mafuaʻaga ae ono faʻalolotoina ai le tau faʻafitauli.
Lenei militarization gauaʻi i faalavelave faafuaseʻi tali foi. Le Matagaluega o le Puipuiga o le Lotoifale Faʻatupeina mo 'sauniuniga faʻaterorisi' i le 2020 faʻatagaina ia lava tupe e faʻaaoga mo le 'faʻaleleia sauniuniga mo isi lamatiaga le fesoʻotaʻi ma gaioiga faʻaterorisi'. O le Polokalame a Europa mo le Puipuia o Atinaʻe Tetele (EPCIP) Faʻaaoga foi ana fuafuaga mo le puipuia o atinaʻe tetele mai aafiaga o suiga o le tau i lalo o le 'counter-terrorism' framework. Talu mai le amataga o le 2000, o le tele o tamaoaiga tamaoaiga ua pasi faʻanatinati gaioiga gaioiga gaioiga e mafai ona faʻatinoina pe a tupu ni faʻalavelave tau ma e lautele-lautele ma faʻatapulaʻa i le temokalasi tali atu. O le 2004 UK's Civil Contingencies Act 2004, mo se faʻataʻitaʻiga o lona uiga o se 'faʻalavelave faʻafuaseʻi' o soʻo se 'mea na tupu poʻo se mea na tupu' e faʻamataʻuina ai le faʻaleagaina o le soifua manuia o tagata 'poʻo le' siʻosiʻomaga 'o' se nofoaga i Peretania '. E faʻatagaina ai minisita ona faʻalauiloa 'tulafono faʻafuaseʻi' o tulaga lautele e le faʻatapulaʻaina e aunoa ma le sulufaʻi atu i le palemene - e aofia ai le faʻatagaina o le setete e faʻasaina fonotaga, faʻasa ona faimalaga, ma faʻatulafonoina isi 'gaioiga faʻapitoa'.

15. Faʻafefea e le polokalame o le puipuiga o le tau ona suia isi malae pei o meaai ma vai?

O le gagana ma le faʻavae o le puipuiga ua oʻo atu i vaega uma o polokiki, tamaoaiga ma agafesoʻotaʻi olaga, aemaise lava e fesoʻotaʻi ma le puleaina o autu faʻanatura punaoa e pei o le vai, meaai ma le malosi. E pei foi o le tau malupuipuia, o le gagana o le puipuiga o mea e faaaoga e eseese uiga ae o loʻo i ai mailei tutusa. E faʻatosinaina e le lagona o suiga o le tau o le a faʻateleina le vaivai i le ofi atu i nei punaoa taua ma o le tuʻuina atu o le 'puipuiga' o le mea lea e sili ona taua.
E i ai lava le malosi faʻamaoniga o le ulufale i meaai ma vai o le a afaina i suiga o le tau. Le IPCC's 2019 lipoti faʻapitoa ile Suiga o le Tau ma Fanua valoʻia le faʻateleina o le 183 miliona faʻaopopo tagata ono lamatia le fia 'aʻai i le 2050 ona o suiga o le tau. O le Lalolagi Lautele Inisetiute valoia 700 miliona tagata i le lalolagi atoa mafai ona aveʻesea i le malosi vai utiuti i le 2030. Tele o nei o le a faia i totonu o tropical tropical atunuu o le a sili ona afaina i suiga o le tau.
Peitai, e maitauina o le tele lauiloa tagata gaioiga lapatai o meaai, vai po o le malosi 'le saogalemu' faʻamatalaina tutusa atunuʻu, militani ma faʻalapotopotoga logic o loʻo pulea ai finauga ile puipuiga ole tau. O le au faʻataʻitaʻi o le puipuiga e tau le lava ma lapataʻi i le mataʻutia o le le lava o le atunuʻu, ma e masani ona faʻalauiloa fofo a kamupani ma o nisi taimi e puipuia ai le faʻaaogaina o le militeri e mautinoa ai le saogalemu. O a latou tali i le le mautinoa o loʻo mulimulitaʻi i le fua masani e taulaʻi i le faʻateleina o le sapalai - faʻalauteleina le gaosiga, faʻamalosia le tele o pisinisi tumaoti ma faʻaoga tekonolosi fou e foʻia ai faʻafitauli. Ile vaega ole meaʻai, mo se faʻataʻitaʻiga, o lenei mea na mafua ai le alualu i luma o le Tau-Faʻatoʻaga Faʻatoʻaga taulaʻi ile faʻateleina o fua o faʻatoʻaga ile tulaga o suiga o le vevela, faʻalauiloaina e ala i fesoʻotaʻiga e pei ole AGRA, lea o loʻo avea ai kamupani tetele o faʻatoʻaga ma mea taua. I tulaga tau suavai, ua unaʻia ai le faʻatupeina ma le faʻamatuʻuina o vai, i le talitonuga o le maketi e sili ona tuʻu e faʻatautaia le laʻititi ma le faʻalavelave.
I le faʻagasologa, o loʻo i ai nei faiga le faʻatonu i le malosi, meaʻai ma vai e le amanaʻiaina, le aʻoaʻoina mai. O le leai o se sao i meaʻai ma vai i aso nei e tau leai se aoga o le utiuti, ma e tele se iʻuga o le auala na faʻataua ai e kamupani, meaʻai, vai ma le malosi, le faʻamuamua o polofiti nai lo le faʻaaogaina. O lenei faiga ua faʻatagaina ai le soʻona faʻaaogaina, faʻaleagaina o le siosiomaga sisitema, ma faʻamaimauina sapalai lalolagi sapalai faʻatonutonuina e ni nai lima o kamupani o loʻo tautuaina manaʻoga o nai ma faʻafitia le ulufale atoatoa i le toʻatele. I taimi o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau, e le mafai ona faʻaleleia lenei faʻatatauga le faʻavae e ala i le faʻateleina o sapalai ona o le a faʻalauteleina ai le le tonu. Naʻo le fa kamupani ADM, Bunge, Cargill ma Louis Dreyfus mo se faʻataʻitaʻiga pulea 75-90 pasene o fefaʻatauaiga saito i le lalolagi atoa. Peitai e le gata o le pulega-taʻitaʻia faiga taumafa e ui lava i le tele o polofiti le mafai ona faʻamatalaina le fiaaai aafia ai 680 miliona, o se tasi foi o sili tele fesoasoani i emissions, nei fausiaina i le va o 21-37% o le aofaʻi o GHG emissions.
O le le ausia o se vaʻaiga a le aufaʻatasi o le puipuiga ua mafua ai le tele o gaioiga a tagata i luga o meaʻai ma vai e valaau ai mo meaʻai, vai ma le pule silisili ese, temokalasi ma le faʻamasinoga ina ia mafai ai ona tali atu i uluaʻi mataupu o le tutusa o loʻo manaʻomia e mautinoa ai le tutusa o avanoa. i alagaʻoa taua, aemaise i le taimi o le tau le mautonu. Faagaioiga mo le pule silisili ese o meaʻai, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo valaʻau mo le aia a tagata e gaosi ai, tufatufaina ma faʻaaoga saogalemu, soifua maloloina ma aganuʻu talafeagai meaʻai i ni auala gafataulimaina i totonu ma latalata i le latou teritori - o faʻafitauli uma e le amanaʻiaina e le upu 'puipuiga o meaʻai' ma tele tetee i le lalolagi agroindustry's drive mo polofiti.
Tagaʻi foʻi: Borras, S., Franco, J. (2018) Agrarian Climate Justice: Taua ma avanoa, Amsterdam: Transnational Institute.

O le vaomatua i Pasila o loʻo faʻatupuina e mea tau pisinisi faʻatau atu

Faʻatoʻaga vaomatua i Pasila e faʻatosina e alamanuia faʻatau atu oloa / Photo credit Felipe Werneck - Ascom / Ibama

Ata puʻe Felipe Werneck - Ascom / Ibama (FF 2.0 E)

16. Mafai ona tatou laveaʻi le upu saogalemu?

O le saogalemu o le mea moni o se mea o le a tele e valaʻau i ai ona o loʻo atagia mai ai le manaʻoga lautele e vaʻaia ma puipuia mea e taua. Mo le tele o tagata, puipuiga o lona uiga o le i ai o se galuega lelei, i ai o se nofoaga e nonofo ai, mauaina o le mauaina o le soifua maloloina ma aʻoaʻoga, ma lagona le saogalemu. E faigofie lava ona malamalama pe aisea ua mumusu ai faʻalapotopotoga a le sosaiete e tuʻu le upu 'saogalemu', saili nai lo le faʻalauteleina o lona faʻauigaina e aofia ai ma faʻamuamua faʻamataʻu moni i le soifua manuia o tagata ma le siosiomaga. E malamalama foi i le taimi e toeititi leai ai ni faipule e tali atu i le tau o le tau ma le ogaoga e tatau ai, e saili e le au siʻosiʻomaga le sailia o faʻavaʻa fou ma paʻaga fou e faʻataʻitaʻi ma faʻamautuina gaioiga talafeagai. Afai e mafai ona matou suia se faʻauigaina taua o le puipuiga ma se vaʻaiga a tagata i le saogalemu o tagata, o le mea moni o se matua sili lea.
E i ai kulupu taumafai e faia lenei e pei o le UK Toe mafaufau i le saogalemu taumafaiga, le Rosa Luxemburg Institute ma lana galuega i faʻaaliga o le saogalemu tauagavale. Ua fai foi galuega a le TNI i lenei mea, faʻamatalaina o le isi auala i le taua i le terorisi. Peitaʻi o se laufanua faigata ona o le tulaga o le paʻu le paʻu i le lalolagi atoa. O le faʻanenefuina o uiga i le puipuiga e masani ona tautua ai manaʻoga o le au malolosi, faʻatasi ai ma le faʻatusatusaina o le militeri ma faʻaliliuga faʻaliliuga manumalo i luga o isi vaʻaiga pei o le tagata ma le siosiomaga saogalemu. E pei ona taʻua e le polofesa faavaomalo, Ole Weaver, 'i le faaigoaina o se atinae faapitoa o se puipuiga, o le "setete" e mafai ona mauaina se aia faapitoa, o le ai ai, i le taimi mulimuli, e masani ona faauigaina e le setete ma ana au maualuluga.
Poʻo, pei ona finau mai le aliʻi sikola e faʻasaga i le puipuiga, Mark Neocleous, 'O le faʻamalosia o fesili o agafesoʻotaʻi ma malo faapolokiki ua i ai le faʻavaivaia o le faʻatagaina o le setete e faʻatosina tonu faiga faʻapolokiki e uiga i mataupu o loʻo fesiligia, tuʻufaʻatasia le malosiʻaga o loʻo i ai nei ituaiga o pulega malo, ma faʻamaonia le puʻupuʻu-faʻasolosolo e oʻo lava i le tau laʻititi o le faʻatemokalasi. Nai lo le puipuia o mataupu, o lona uiga, e tatau ona tatou sailia ni auala e faʻapolokiki ai i ni auala le puipuia. E taua le manatuaina o le tasi uiga o le "malupuipuia" o le "le mafai ona sola ese": e tatau ona tatou aloese mai le mafaufau e uiga i le setete malosiaga ma meatotino tumaoti ala i vasega e ono mafai ai ona tatou sosola ese mai latou '. I se isi faaupuga, o loʻo i ai le finauga malosi e tuʻua le saogalemu puipuiga i tua ma talia auala e maua ai le tumau tonu fofo i le tau faʻalavelave.
Tagaʻi foʻi: Neocleous, M. ma Rigakos, GS eds., 2011. Aneti-puipuiga. Tusi Red Quill.

17. O a isi auala e puipuia ai le tau?

E manino lava a aunoa ma suiga, o aʻafiaga o suiga o le tau o le a fausiaina e le malosiaga lava lea e tasi na mafua ai le faʻafitauli o le tau i le mea muamua: tuʻufaʻatasia malosiʻaga malosiaga ma le faʻasalaga, o le fetauaʻi o le militeri, o le faʻatupuina o le puipuiga malo, faʻateleina le mativa ma le le tutusa, faʻavaivaia ituaiga o faatemokalasi ma faaupufai mafaufauga e tauia le matapeʻapeʻa, tagata taitoatasi ma tagata faatau. A faʻapea o loʻo faʻaauau pea ona puleaina faiga faʻavae, o aʻafiaga o suiga o le tau o le a tutusa tutusa ma le tutusa. Ina ia mafai ona maua le saogalemu mo tagata uma i le taimi nei faʻalavelave faʻafitauli, ma aemaise ai lava le sili ona vaivai, o se mea poto le fetaiaʻi nai lo le faʻamalosia o na malosiaga. Ole mafuaʻaga lea ole tele o agafesoʻotaʻi faʻatatau ile faʻamasinoga ile tau nai lo le puipuia o le tau, aua ole mea e manaʻomia o suiga ile faiga - e le naʻo le faʻamautuina o se mea le tonu e faʻaauau ai i le lumanaʻi.
O le mea e sili ona taua, o le faʻamasinoga e manaʻomia ai se polokalame faanatinati ma lautele o le faʻaititia o le faʻaitiitia e atunuʻu mauʻoloa ma sili ona faʻaleagaina i laina o le Green New Deal poʻo le Eco-Social Pact, o se tulafono e amanaʻia le tau o aitalafu i atunuʻu. ma nuu o le lalolagi i Saute. E manaʻomia le tufatufaina tele o le tamaoaiga i le atunuʻu ma faʻavaomalo tulaga ma le faʻamuamua oi latou e sili ona afaina i aʻafiaga o suiga o le tau. O le maalili tau tupe faʻatupeina o le sili ona tamaoaiga malo tauto (ma ae o le a tilivaina atu) i maualalo ma ogatotonu-tupe maua atunuu e matua le lava i le galuega. Tupe liliu ese mai le taimi nei $ 1,981 piliona tupe alu i le lalolagi atoa i luga o le militeli o le a avea ma muamua lelei sitepu agai i le sili atu lotogatasi-faavae tali atu i le aʻafiaga o suiga o le tau. E faʻapena foi, o se lafoga luga o tupe maua a kamupani tuʻufaʻatasi mafai faʻaputuputu $ 200– $ 600 piliona i le tausaga agaʻi i le lagolagoina o nuʻu vaivai e sili ona afaina i suiga o le tau.
I tua atu o le toe tufatufaina atu, tatou te manaʻomia moni lava e amata foʻia le vaivai itu i le lalolagi tamaoaiga tamaoaiga e mafai ona faia nuʻu aemaise lava vaivai i le taimi o le faʻateleina le le mautonu tulaga. Michael Lewis ma Pat Conaty fautua mai ni mea taua se fitu e avea ai se alalafaga ma se 'maufetuunaʻi' tasi: 'eseʻese, agafesoʻotaʻi soifua maloloina, soifua maloloina o meaola, faʻafouina, felagolagomaʻi, faiga masani mo manatu faaalia, ma le feololo (o lona uiga o lona uiga o le mamanuina o se faiga pe a fai e tasi le mea malepe, e le aafia isi mea uma). O isi suʻesuʻega ua faʻailoa mai o sosaiete sili ona tutusa e sili atu foʻi ona maufetuunaʻi i taimi o faʻalavelave. O nei mea uma e faʻasino i le manaʻomia le sailia o suiga taua o le tamaoaiga o le lalolagi o loʻo i ai nei.
O le faʻatonuina o le tau e manaʻomia ai le tuʻuina atu ia latou o le a sili ona afaina i le le mautonu o le tau i luma ma taʻitaʻi o fofo. E le naʻo le faʻamautinoaina o faʻafitauli e aoga mo latou, ae faʻapea foi ona o le tele o nuʻu faʻaleagaina ua i ai nisi o tali i le faʻafitauli o loʻo feagai ma tatou uma. Faʻagaioiga a tagata faifaʻatoʻaga, mo se faʻataʻitaʻiga, e ala ia latou agroecological metotia e le gata o le faʻataʻitaʻia o faiga o meaʻai e faʻamaonia e sili atu lona malosi nai lo le faʻatupuina o fesuiaiga o le tau, o loʻo latou teuina foʻi le tele o karaponi i le palapala, ma fausia ia pitonuʻu e mafai ona tutu faʻatasi. taimi faigata.
Lenei o le a manaʻomia ai le faʻatemokalasiina o faʻaiuga ma le tulaʻi mai o ni ituaiga fou o le pule silisili ese e ono manaʻomia ai le faʻaititia o le paoa ma le faʻatonutonuina o le militeli ma faʻalapotopotoga ma le faʻateleina o le paoa ma le tali atu i tagatanuʻu ma alalafaga.
I le iuga, o le faʻamasinoga o le tau e manaʻomia se auala e faʻatotonugalemuina i le filemu ma le le faʻatupuina o ituaiga o feteʻenaʻiga. Fuafuaga o le puipuiga o le tau e fafagaina ai tala o le fefe ma se zero-aofaʻi lalolagi lea e naʻo se vaega lava e mafai ona ola. Latou te manatu o feteʻenaʻiga. O le faʻatonuina o le tau e vaʻai atu i tali e faʻatagaina ai tatou ona olaola faʻatasi, pe a feteʻenaʻi ma feteʻenaʻi ma feteʻenaʻi.
I nei mea uma, e mafai ona tatou faʻamoemoe i le gasologa o le talafaʻasolopito, o faʻalavelave na tele lava ina aumaia le sili ona lelei i tagata, fausia ni sosaiete laiti, e fausia i luga tonu lava o le lotogatasi, temokalasi ma le tali atu na aveʻesea e le neoliberalism ma le pule faʻamalosi mai faiga faʻaupufai o aso nei. Ua lisiina e Rebecca Solnit lenei mea i Parataiso i Seoli lea na ia suʻesuʻeina ai ni mala tetele se lima i le loloto, mai le mafuʻe i San Francisco i le 1906 i le lologa o New Orleans i le 2005. Na ia taʻua foi, e ui lava o ia mea tutupu e le taitai lelei ia latou lava, ae e mafai foi ona latou 'faʻaalia se isi mea e ono i ai le lalolagi - faʻaalia ai le malosi o lena faʻamoemoe, lena agalelei ma lena lotogatasi. E faʻaalia fesoasoaniga fesoasoani o se le faʻaaogaina faiga faʻavae ma sosaiete lautele o se mea o loʻo faʻatalitali i apaʻau pe a toesea mai le tulaga '.
Vaʻai foʻi: Mo nisi mea e uiga i nei mataupu uma, faʻatau le tusi: N. Buxton and B. Hayes (Eds.) (2015) Le Puipuiga ma le aufaʻatau: Faʻafefea e le militeli ma faʻalapotopotoga ona suia se lalolagi ua suia suiga o le tau. Pluto Press ma le TNI.
Faʻafetai: Faʻafetai ia Simon Dalby, Tamara Lorincz, Josephine Valeske, Niamh E leai foi Bhriain, Wendela de Vries, Deborah Eade, Ben Hayes.

O mea o loʻo i totonu o lenei lipoti e mafai ona toe taʻua pe toe faia mo ni pisinisi ae le o le faʻamatalaga o loʻo taua atoa. O le a faʻafetai le TNI ile mauaina o se kopi ole poʻo se fesoʻotaʻiga i tusitusiga o loʻo taʻua mai pe faʻaaogaina ai lenei lipoti.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana