Tolu minute i le vaeluapo

Saunia e Robert F. Dodge, MD

O le Bulletin of Atomic Scientists ua fa'atoa fa'ailoa mai lana uati faaniukilia fou o le Doomsday Clock o lo'o aga'i i luma le lima minute i le tolu minute se'ia o'o i le vaeluaga o le po. O le uati e fai ma sui o le faitau i lalo i le zero i minute i le apocalypse faaniukilia - vaeluaga o le po. O lenei gaioiga taua o le lua minute o le 22nd taimi talu mai lona amataga i le 1947 ua suia le taimi.

I le siiina o le lima i le tolu minute i le vaeluaga o le po, o Kennette Benedict, le Pule Sili o le Bulletin, na faailoa mai i ana faamatalaga: "o le avanoa o mala i le lalolagi e matua maualuga lava"… lagona le manaomia ona lapataia le lalolagi” …”o le faaiuga na faavae i luga o se lagona malosi tele o le faanatinati.” Na ia saunoa i le matautia o auupega faaniukilia ma suiga o le tau fai mai, "e matua faigata lava ma ua tatou le amanaiaina i latou" ma faamamafaina "e uiga i le aso o le aso, o le mea lea e uiga i le iuga o le malo e pei ona tatou iloa." O le Uati e amata mai i le lua minute e oo i le vaeluaga o le po i le maualuga o le Cold War i le 17 minute seia oo i le vaeluaga o le po ma le faamoemoe na mulimuli mai i le faaiuga o le Cold War. O le fa'ai'uga e fa'agasolo le lima minute e faia lea e le Komiti Fa'atonu a le Bulletin i fa'atalanoaga ma lana Komiti Fa'afoe, lea e aofia ai le 18 Nobel Laureates.

O le mea o lo'o manino mai o le taimi lenei e fa'asa ai auupega faaniukilia. O le fa'aaliga o le aso nei a le Bulletin e fa'amaonia atili ai tulaga mata'utia na fa'amaonia e le saienisi o le tau talu ai nei. O nei suʻesuʻega e iloa ai le tele o lamatiaga e oʻo lava i se taua faaniukilia faʻaitulagi e faʻaaoga ai "naʻo" 100 Hiroshima pomu tetele mai le 16,300 auupega o loʻo teuina i le lalolagi i aso nei. O suiga mata'utia o le tau ma oge e o'o mai e ono lamatia ai ola e oo atu i le lua piliona i luga o le paneta ma aafiaga e sili atu i le 10 tausaga. E leai se sola ese mai le aafiaga o le lalolagi o sea taua faaniukilia faʻaitulagi.

Fa'asaienisi fa'afoma'i ua fuaina i a'afiaga ma fa'aleagaina e o'o lava i sina fa'alavelave faaniukilia la'ititi i se tasi o a tatou 'a'ai ma o le mea moni e leai se tali fa'afoma'i po'o le soifua maloloina lautele i sea osofa'iga. Matou te fa'atauva'a i matou lava i se lagona sese e mafai ona matou saunia ma fuafua mo le i'uga o se pomu. O itu uma ma vaega o lo tatou sosaiete o le a lofituina i se osofaiga faaniukilia. Mulimuli ane o le oti i le eleele zero o le a laki.

Ua leva ona fuafuaina e le au fai manatu o mea e ono tutupu mai le faigata o le avanoa mo mea faaniukilia e ala i se fuafuaga po o se faalavelave e le o tatou fiafia i ai. O pepa lata mai nei na maua mai i le Freedom of Information Act o loʻo faʻamatalaina ai le sili atu i le 1,000 faʻalavelave na tutupu i totonu oa tatou auupega faaniukilia. E le o i ai le taimi i lo tatou itu ma o le mea moni tatou te lei oo i se mala faaniukilia e sili atu ona o se taunuuga o le laki nai lo le puleaina ma le puleaina o nei auupega mataga o le fefe.

O le taimi e galue ai o le taimi nei. E tele naua mea e mafai ma e tatau ona fai. O le a le pine ae amata e le Konekarate felafolafoaiga o le paketi e aofia ai fuafuaga e faʻateleina ai auupega faaniukilia faʻaalu mo le faʻaputuina o faʻaonaponei e $ 355 piliona i le isi sefulu tausaga ma oʻo atu i le trillion i le isi 30 tausaga-tupe faʻaalu mo auupega e le mafai ona faʻaaogaina ma i le taimi o le tamaoaiga. O manaoga mo lo tatou atunuu ma le lalolagi e matua tele lava.

I le lalolagi atoa, o loʻo faʻateleina le faʻalauiloaina o aʻafiaga agaalofa o auupega faaniukilia, ma se manaʻoga tutusa e faʻaumatia le lalolagi mai nei auupega. O le fonotaga a Vienna Humanitarian Impacts of Nuclear Weapons i le masina talu ai na vaaia ai le 80 pasene o malo o le lalolagi na auai. Ia Oketopa 2014, i le UN, 155 atunuu na valaau mo le aveesea o auupega faaniukilia. I Vienna, e 44 atunuu ma le pope na lagolagoina se feagaiga e faasā ai auupega faaniukilia.

O lo'o fa'alogoina o latou leo ​​ma fa'atonuina se suiga o le ala mai le tulaga quo.

I le saunoaga a le Setete o le Iuni i lenei vaiaso, na faamamafa ai e Peresitene Obama le tasi o tatou tagata e tutusa le taunuuga. Na ia saunoa i ai e le gata i lo tatou atunuu ma lo tatou lalolagi. O le faamataʻu mai o auupega faaniukilia e tuufaatasia ai i tatou e tusa lava pe faamataʻuina ai lo tatou ola. E mafai foi ona manatua lenei mea moni i upu a Martin Luther King ina ua ia faapea mai,

“E tatau ona tatou aoao uma e nonofo faatasi o ni uso a leai o le a tatou fano faatasi uma o ni vale. Ua nonoa faatasi i tatou i le ofu e tasi o le taunuuga, ua pu'eina i se feso'ota'iga le maalofia o le felagolagomai. Ma soo se mea e aafia ai se tasi e aafia tuusaʻo uma lava.

O le taimi mo gaioiga o le taimi nei, aʻo leʻi tuai. E tolu minute oo i le vaeluapo.

Robert F. Dodge, MD, o se fomaʻi faʻataʻitaʻi aiga, tusi mo Filemu,ma auauna i luga o laupapa o le Nuclear Age Peace Foundation, Tua atu o Taua, Fomai mo Agafesootai Lotu Los Angeles, ma Tagatanuu mo I'ugafono Filemu.<--break->

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana